Le Māfuaaga Tatou te Manatu ai e Mafai Ona Faia se Filemu Filemu

O le manatu o taua e le maalofia e faia ai; o se valoaga o le tagata lava ia. O le manatu o le a maeʻa le taua e mafai ona tatalaina le faitotoʻa e galue malosi i luga o se faiga o le filemu moni.

Ua sili atu le filemu i le lalolagi nai lo le Taua

O le seneturi lona luasefulu o se taimi o taua matautia, ae o le tele o atunuu latou te leʻi tauina isi malo i le tele o taimi. Na tau le taua a Amerika i Siamani mo le ono tausaga, ae sa filemu i le atunuu mo le ivasefulufa tausaga. O le taua ma Iapani na tumau i le fa tausaga; o atunuu e lua sa filemu i le ivasefulu ono.1 O le US e leʻi tauivi ma Kanata talu mai le 1815 ma e leʻi tauina Suetena poʻo India. Kua le taʻavale Guatemala Farani. O le mea moni o le tele o le lalolagi e ola e aunoa ma le taua i le tele o taimi. O le mea moni, talu mai le 1993, o le faʻalavelave o le taʻavale a le atunuʻu ua faʻaitiitia.2 I le taimi lava e tasi, tatou te faʻaalia le suiga o le natura o taua e pei ona talanoaina muamua. E sili atu le taua i le tulaga vaivai o tagata lautele. O le mea moni, o le puipuiga o le puipuia o tagata lautele ua faʻaaogaina faʻaaogaina e fai ma faʻamaoniga mo le vaʻaia o militeri (faʻataʻitaʻiga, le 2011 o le soloia o le malo o Libya).

Ua Mafai Ona Suia Faiga Tele i le Taimi ua Tuai

O suiga tetele e leʻi fuafuaina e tele na tupu ile talafaʻasolopito ole lalolagi ile tele o taimi ua tuanaʻi. O le faʻavae anamua o le faʻapologa na faʻateleina ona faʻaumatia i lalo o le selau tausaga. E ui lava o ituaiga taua o le faapologaina e mafai ona maua o lafi i tulimanu eseese o le lalolagi, e le tusa ai ma le tulafono ma e masani ona manatu i ai o se mea leaga. I Sisifo, o le tulaga o fafine ua faʻaleleia atili i le selau tausaga talu ai. I le 1950s ma le 1960s sili atu i le selau malo na faasaʻolotoina i latou lava mai pulega faakolone na tumau seneturi. I le 1964 na solia ai le tulafono i le US I le 1993, na fausia ai e malo o Europa le Iuni a Europa ina ua maeʻa ona feteʻenaʻi mo le silia ma le afe tausaga. Faigata e pei o Eleni o loʻo iai pea faʻafitauli tau aitalafu poʻo le 2016 Brexit vote - Peretania tuʻua le Iuni a Europa - o loʻo tagofia e ala i agafesoʻotaʻiga ma faʻapolokiki auala, e le ala i taua. O nisi suiga na matua le mafaufauina lava ma na faʻafuaseʻi lava ona avea ma mea e ofo ai le au atamamai, e aofia ai le 1989 paʻu o le pulega a le malo o Europa i Sasaʻe, sosoʻo ai i le 1991 e le paʻu o le Soviet Union. I le 1994 na matou vaaia ai le iʻuga o le faailogalanu i Aferika i Saute. O le 2011 na vaʻaia ai le fouvalega a le "Arab Spring" mo le temokalasi, na faateʻia ai le toatele o tagata atamamai.

Matou te ola i se lalolagi fesuisuiai

O le tikeri ma le saoasaoa o suiga i le selau ma le tolusefulu tausaga e faigata ona malamalama i ai. O se tasi na fanau mai i le 1884, atonu o le matua matua o tagata o loʻo soifua nei, na fanau mai i luma o le taavale, moli eletise, leitio, vaalele, televise, auupega faʻanatura, le initaneti, telefoni feʻaveaʻi, ma drones, ma isi. E na o le piliona tagata na nonofo i le paneta i lena taimi. Sa fananau mai i luma o le mea fou o le taua atoa. Ma o loʻo tatou feagai ma isi suiga sili atu i le lumanaʻi lata mai. O loʻo matou latalata atu i se faitau aofaʻi o le iva piliona e le 2050, o le tatau ona faamutaina le susunuina o suauu taʻavale, ma le faʻavavevaveina o suiga o le tau lea o le a faʻaleleia ai le sami ma le tafe mai o taulaga i le talafatai ma nofoaga laititi e nonofo ai le faitau miliona o tagata, faʻatulaga i le migrations le tele lea e leʻi vaaia talu mai le pau o le Emepaea o Roma. O le a suia mamanu o togalaau, o meaola o le a faamamafa, o le afi o le a sili ona taatele ma salalau, ma o le a sili atu le malolosi o afa. O mamanu faʻavae o le a suia. O le vai o le a mafua ai feteʻenaʻiga. E le mafai ona tatou faʻaauau le faʻaopoopo o taua i lenei mamanu o le le atoatoa. E le gata i lea, ina ia faʻaitiitia ma faʻafetaui i aʻafiaga leaga o nei suiga, o le a tatou manaʻomia le tele o punaoa, ma e na o tupe faʻaalu a le malo o le lalolagi e mafai ona maua, lea e oʻo atu i le lua miliona tala i le tausaga.

O se taunuuga, o manatu masani e uiga i le lumanai o le a le toe taofia. O suiga tetele i la tatou va fealoai ma le tamaoaiga, ua amata ona tupu, tusa lava pe filifili, e ala i tulaga ua tatou faia, po o ni malosiaga ua le mafai ona tatou faia. O lenei taimi o le le mautonu tele e tele sona aafiaga mo le misiona, fausaga ma le faʻaaogaina o vaega faamiliteli. Ae peitai, o le a le mea e manino o le fofo o faafitauli a le militeli o le a le aoga i le lumanaʻi. O taua e pei ona matou iloa e matua le mautonu.

O Faʻasalaga o le Popotoperisi e luitauina

O le Peteriaka, o se tausaga matua o le faʻalapotopotoga faʻavafealoai o loʻo faʻaaloaloina auala faʻapitoa mo le faʻatinoina o pisinisi, faʻatulagaina o tulafono, ma le taʻitaʻia oo tatou olaga, o loʻo faʻamaonia e faigata tele. O faailoga muamua o le peteriaka na faailoa mai i le Neolithic Era, lea na amata mai le 10,200 TLM i le va o le 4,500 ma le 2,000 TLM, a o matou aiga muamua na faalagolago i se faiga o fevaevaeaʻiga e fefaasoaaʻi ai alii na sailia ma fafine e faʻamautinoa le faaauauina oa matou ituaiga. O tamaloloa o loʻo malosi malosi ma faʻalauiloa i mea faʻapitoa e faʻaaoga osofaʻiga ma puleʻaga e faʻaaoga ai o latou manaʻoga, ua aʻoaʻoina i tatou, aʻo tamaitai e sili atu ona talafeagai le faʻaaogaina o se fuafuaga faʻapitoa ma fefaʻatauaoai e fegalegaleai faʻatasi.

O uiga o le peteriaka e aofia ai le faʻalagolago i tulaga faʻapitoa (pule mai le pito i luga ma le tasi, poʻo se avanoa faʻapitoa, i le puleaina), le faʻatagaina (vaʻaia manino i le va o "tagata faʻatauvalea" ma "fafo"), faʻalagolago i le puleʻaga ("loʻu auala poʻo le auala tele" e pei o se mantra masani), ma tauvaga (taumafai e maua pe manumalo i se mea e ala i le sili atu nai lo isi oe mananao i ai). O lenei faʻaletonu taua o taua, faʻamalosia auupega o le faapotopotoina, fatuina o fili, ma faʻaleleia fesoʻotaʻiga e puipuia le tulaga quo.

O tamaitai ma tamaiti e mafaufauina, e masani lava, e pei o lalo ifo o le a fesoasoani i le loto o le matua, tagata mauʻoa, alii malolosi. O le Peteriaka o se auala o le i ai i le lalolagi e mafai ai e tulafono faʻasao ona sili atu ai aia tatau, ma mafua ai le faoa faamalosi o meatotino ma le toe tufatufaina atu e le au pule sili. O le tau e tele lava ina fuaina i mea o loʻo faʻapipiʻiina ai oloa, meatotino, ma auauna nai lo le lelei o fesoʻotaʻiga a le tagata o loʻo totoina. O le pule faapeteriaka ma le puleaina o alii ma le pulea oa tatou punaoa faanatura, o tatou faiga faaupufai, o tatou faalapotopotoga tau tamaoaiga, o tatou faalapotopotoga faalelotu, ma o tatou sootaga faaleaiga o le masani ma ua i ai i le talafaasolopito atoa. Ua taʻitaʻia i matou e talitonu o le natura faaletagata o le tauvaga faʻatauvaga, ma o le tauvaga o le mea lea e faʻamalosia ai le pulekalasi, o lea la o le capitalism e tatau ona avea ma faiga sili ona lelei tau tamaoaiga. I le gasologa o talafaamaumau, e tele lava ina vavaeeseina tamaitai mai matafaioi faaleautaitai, e ui i le mea moni e latou te fetuunai le afa o le faitau aofaʻi o tagata e tatau ona usitaia tulafono ua tuuina mai e taitai.

I le mavae ai o seneturi o le le fesiligia o talitonuga e pei o manatu o tane, o le tino ma le va fealoai e sili atu nai lo tamaitai, o se vaitau fou o loo i ai i le solitulafono. O la matou galuega faʻatasi le faʻaleleia o suiga manaʻomia i se taimi vave e faʻasaoina ai a matou ituaiga ma tuʻuina atu se paneta gafatia mo augatupulaga i le lumanaʻi.

O se nofoaga lelei e amata ai ona sui ese mai le peteriaka e ala ile aoga amata ma le vaetamaina o le faaleleia atili o matua, faaaogaina le faatemokalasi ae le o tulafono faatonutonu i le faatupulaia oo tatou aiga. O aʻoaʻoga amata e uiga i faiga le fesoʻotaʻi faʻatasi ma le faia o filifiliga faʻatalanoaga e fesoasoani e saunia a tatou tupulaga talavou mo a latou matafaioi o ni tagata fai tulafono i le lumanaʻi. O le manuia i nei laina ua maea ona molimauina i le tele o atunuu ia na mulimulitaʻia mataupu faavae agaalofa a le tagata tomai faapitoa o le mafaufau o Marshall Rosenberg i le taitaia o le latou malo aemaise ai faiga faavaomalo.

O aʻoaʻoga uma i laʻasaga uma e tatau ona faʻamalosia ai manatu maualuluga ma tatala mafaufau nai lo le naʻo le faʻamaoniaina o tamaiti aoga e talia se tulaga quo e le faʻamaoaigaina ai le tagata lava ia ma faʻaleleia atili ai le soifua maloloina lautele. O le tele o atunuu latou te ofoina atu le leai o se aʻoga aua o latou tagatanuu o loʻo vaʻaia o ni meafaigaluega a le tagata nai lo faʻamau i luga o masini faʻapitoa. O le faʻatupeina i aʻoga i le olaga atoa o le a siitia uma ai vaa.

E tatau ona tatou suʻesuʻeina ma le totoʻa ia faʻataʻitaʻiga na tatou aʻoaʻoina ma ia suia ai le faʻaaogaina o mea e le masani ai ma mafaufauga e sili atu. O faiga faʻafeusuaʻiga e faʻafeusuaʻi tagata e faʻafeiloaʻi ai le faasologa o kenera o le taimi ua mavae. Afai ua lata mai le taimi o le malamalama, e tatau ona tatou naunau e suia o tatou uiga faaalia. E sili atu le tele o faʻataʻitaʻiga o le itupa o tamaʻitaʻi, o loʻo faʻaalia, ma o se laasaga lelei lea.

E tatau ona tatou lafoai le manatu tuai e masani ona aʻafia ai tagata i le sosaiete. O le tele o laasaga na faia i le talepeina o pa puipui o alii ma tamaitai i galuega, maua gafatia, filifiliga faafiafia, ma avanoa faaleaoaoga, ae sili atu ona tatau ona faia ae le i mafai ona tatou faapea o alii ma tamaitai o loo i luga o tulaga tutusa.

Ua uma ona matou maitauina le suiga o faiga i totonu o le aiga: ua sili atu nei tagata nofofua nai lo le faaipoipo i Amerika, ma i le averesi, o fafine ua faaipoipo mulimuli ane i le olaga. O tamaitai e le o naunau e faailoa mai o se mea faʻapitoa i se alii pule i o latou olaga, o loʻo fai mai o latou lava faʻataʻitaʻiga nai lo.

O Microloans o loʻo faʻamalosia tamaitai i atunuu ei ai talaʻaga o misogyny. O le aʻoaʻoina o teine ​​e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le fanau mai ma le faʻatūina o tulaga o le ola. O le faʻaleagaina o tamaʻitaʻi o loʻo talanoaina ma luʻitauina i vaega o le kelope lea e masani ona avea ai le faʻataʻitaʻiga tane ma tulaga masani e faʻatino ai. Ua fautuaina foi, i le mulimulitaia o le faataitaiga ua leva ona faatuina e le Palemia fou a Kanata, Justin Trudeau, i lana filifiliga e pulea ma se kapeneta paleni tutusa, lea e tatau ona tatou mafaufau e fautuaina ai, faavaomalo, i malo uma, tutusa tutusa e le gata mo ofisa filifilia uma ae o avanoa faigaluega uma a le malo.

O le alualu i luma o aia tatau a tamaitai e tele; O le ausia o le tutusa atoatoa ma alii o le a maua ai ni sosaiete maloloina, fiafia, ma sili atu ona malolosi.

O le Alofa ma le Galulue Faatasi o se vaega o le Tulaga o Tagata

O le Taua System e faavae i luga o le talitonuga sese o le tauvaga ma le vevesi o le taunuuga lea o fetuunaiga o le evolusione, o se le malamalama i le popularisation o Darwin i le seneturi sefuluiva lea na atagia ai le natura o le "mumu i nifo ma le pipii" ma le sosaiete o tagata e avea o se tauvaga, leai -o le taaloga lea na avea ai le "manuia" i le sili ona sauā ma sauā. Ae o le alualu i luma i suesuega o amioga ma le saienisi faasaienisi ua faaalia ai e le o le a lamatia i tatou i sauaga e o tatou ituaiga, o le fetufaai ma le lagona alofa e i ai foi le faavae o le alualu i luma. I le 1986 o le Seville Statement on Violence (lea na teena ai le manatu o le innate ma le le mafaaseseina osofaiga o le autu o le natura faaletagata) na tatalaina. Talu mai lena taimi, ua i ai se suiga i suʻesuʻega faasaienisi o amioga faʻasaienisi na faʻamautuina ai le faʻamatalaga a le Seville.3 O loʻo i ai i tagata le malosi malosi mo le lagona alofa ma le felagolagomai lea e taumafai ai faʻaupuga a le militeli e faʻamalolo ma le itiiti ifo nai lo le manuia atoatoa, e pei o le tele o mataupu o le faʻamaʻi ma le faʻamalosi i le toe foʻi mai o fitafita.

E ui lava e moni o tagata e iai le malosi mo le osofaʻiga faʻapea foi le galulue faʻatasi, o le taimi faʻaonapo nei e le tulai mai i osofaiga a le tagata lava ia. O se tulaga sili ona faatulagaina ma faatulagaina lelei o amioga aʻoaʻoina e manaʻomia ai faigamalo e fuafuaina mo le taimi muamua ma ia faʻaputuina le sosaiete atoa ina ia mafai ai. O le pito i lalo, o le galulue faʻatasi ma le agaalofa o se vaega o le tulaga o le tagata e pei o le sauā. O loʻo ia i tatou le gafatia mo le lua ma le mafai ona filifili, ae ao faia lenei filifiliga i luga o se tagata, e taua le faavae o le mafaufau, e tatau foi ona iʻu ai i se suiga i fausaga lautele.

O le taua e le alu e faavavau i tua i le taimi. Sa i ai se amataga. E le o faʻauluina i matou mo le taua. Tatou te aʻoaʻoina.
Brian Ferguson (Polofesa o Anthropology)

Le Taua o Fua o Taua ma le Filemu

E le lava mo tagata o le lalolagi latou te mananao i le filemu. O le toʻatele o tagata e faia, ae latou te lagolagoina se taua pe a manaʻomia e lo latou malo poʻo le faʻalapotopotoga. E oo lava i le pasia o tulafono e faasagatau atu i taua, e pei o le faatuina o le League of Nations i 1920 poo le Kellogg-Briand Pact of 1928, lea na lauiloa ai taua ma na sainia e malo tetele o le lalolagi ma e leʻi aloaia aloaia, latou te lei faia le galuega.4 O nei mea uma e lua na faia i totonu o le malosi o le War System, ma o latou lava e le mafai ona taofia isi taua. O le fatuina o le Liki ma le faʻanoanoa o taua e tatau ae le lava. O le a lava le tele o le fausiaina o se siosiomaga malosi o faiga faʻaagafesootai, tulafono ma faiga faʻapolokiki o le a ausia ma faʻamaeʻa ai le taua. O le Faiga Faʻavae o loʻo i luga o ni mea faʻapipiʻiina lea e mafua ai taua taua. O le mea lea, e tatau ona mamanuina le Alternative Global Security System e sui ai i le ala tutusa. O le mea e lelei ai, o lea faiga ua atiaʻe mo le silia i le seneturi.

Toeitiiti leai se tasi e manaʻo e tau. Toeitiiti lava lagolagoina e tagata uma. Aisea?
Kent Shifferd (Tusitala, Tusitalafaasolopito)

Faʻafefea Auala Faʻapitoa

Auala e avea ma vavaega o fegalegaleaiga lea e aafia ai vaega taʻitasi i isi vaega e ala i manatu faaalia. Faʻamatalaga A e le gata o aʻafiaga B, ae B e toe foʻi atu i A, ma isi mea seia oʻo lava ina tuʻufaʻatasia i luga o le upega tafailagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Taua System, o le 'au faamiliteli o le a faʻaaogaina aʻoaʻoga e faʻatutu ai polokalame a le National Training Training Corps (ROTC) i aʻoga maualuluga, ma o aʻoga a le aoga maualuga o le a faʻaalia le taua o le lotonuu, le mafaʻasalaina ma le faʻasalalau, aʻo lotu aua o loʻo galulue le 'au ma le aufailotu i le aufaigaluega a le Konekarate na faʻatupeina ina ia mafai ai ona faia ni galuega lea o le a toe filifilia ai le Fono.5 O taʻitaʻi o le militeli litaea o le a taʻitaʻia kamupanī gaosiga o lima ma maua konekarate mai le latou ofisa muamua, o le Pentagon. O le vaaiga mulimuli o le mea lea e taʻuleagaina e taua o le "faitotoa faasee o le militeli".6 O se faiga e aofia ai talitonuga, tulaga faatauaina, tekonolosi, ma luga atu o mea uma, o faalapotopotoga e faamalosia e le tasi le isi. E ui o faiga masani e tumau mo le umi o taimi, pe a lava le tele o aʻafiaga e atiaʻe, e mafai e le tino ona oʻo atu i se mea e paʻu ai ma mafai vave ona sui.

O loʻo tatou ola i se taua-filemu faʻaauau, fesuiaʻi i tua ma luma i le va o le Mautu Taua, Taua le Mautu, Filemu le Mautu, ma le Filemu Malu. O le Stable War o le mea na tatou vaʻaia i Europa mo seneturi ma ua tatou vaʻaia nei i Sasaʻe tutotonu talu mai le 1947. Stable Peace o le mea na matou vaʻaia i Scandinavia mo le fiaselau tausaga (e ese mai Scandinavian auai i US / NATO taua). O le le fiafia o le US ma Kanata lea na vaaia taua e lima i le senituri lona 17 ma le 18, na faʻafuaseʻi lava ona faʻamutaina i le 1815. O le Stable War na suia vave i le Stable Peace. Nei suiga suiga o moni lalolagi suiga ae faʻatapulaʻa i faʻapitoa itulagi. A World Beyond War saili o le faaaoga vaega suiga i le atoa lalolagi, e aveese mai Stable Taua i Stable Filemu, i totonu ma i le va o malo.

O le lalolagi filemu faiga o se tulaga o le tagata o le sosaiete faiga e faʻatuatuaina faʻatumauina le filemu. Eseesega o tuʻufaʻatasiga o faʻalapotopotoga, faʻavae, masaniga, faʻatauaina, agavaʻa, ma tulaga e ono maua ai lenei iʻuga. … O sea faiga e tatau ona tupu mai i fafo atu o tulaga.
Robert A. Irwin (Polofesa o Sociology)

O se isi auala ua uma ona atiaʻe

O faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻasolosolo ma tala faʻasolopito ua faʻaalia nei o taua o se faʻasalalauga masani e uiga i le 10,000 tausaga talu ai faʻatasi ai ma le faʻatuputupulaʻia o le faʻalapotopotoga tutotonu, nofo pologa ma le peteriaka. Sa matou aoao e fai taua. Ae mo le sili atu i le selau afe tausaga na muamua atu, na ola tagata e aunoa ma le tele o sauaga. O le Taua System na puleaina nisi sosaiete talu mai le 4,000 BC Ae na amata i le 1816 faatasi ai ma le faavaeina o uluai tagatanuu faʻavae-faʻalapotopotoga o loʻo galulue e faʻauʻu taua, ua tupu ai se faʻalauiloa o atinaʻe fou. Tatou te le amata mai le vevesi. E ui o le seneturi lona luasefulu na sili ona faamaumauina, o le a faateia ai le toatele o tagata o se taimi foi o le alualu i luma tele i le atinaʻeina o fausaga, tulaga faatauaina, ma metotia o le a, faatasi ai ma isi atinaʻe ua uunaia e tagata le talitonu, avea ma Sui Faiga Faʻavae Saogalemu. O nei suiga fou e le masani ai i le faitau afe o tausaga na avea ai le Taua o le pau lea o auala o le pulea o feteenaiga. O aso nei o loʻo i ai se faiga tauvaga-o le gasegase, atonu, ae o le atiaʻe. E moni le filemu.

Po o le a lava le mea e tupu e mafai.
Kenneth Boulding (Peace Educator)

E oo atu i le ogatotonu o le sefuluiva senituri, o le faanaunauga mo le filemu faavaomalo na atiae vave. O le iʻuga, i le 1899, mo le taimi muamua i le tala faasolopito, na faia ai se faʻavae e faʻatautaia ai feeseeseaiga i le lalolagi atoa. O loʻo lauiloa o le Faamasinoga a le Lalolagi, o le Faamasinoga Faava o Malo o le Faamasinoga e i ai ina ia faʻamasinoina feeseeseaiga i le va o malo. O isi faʻalapotopotoga na mulimulitaia vave le aofia muamua i le palemene o le lalolagi e feagai ma feeseeseaiga a le va o malo, le Loto o Malo. I le 1945 na faavaeina ai le UN, ma i le 1948 o le Faaaliga Faʻavaomalo o Aia Tatau a Tagata sa sainia. I totonu o le 1960s e lua ni auupega faanatura na sainia - o le Vaega o Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le 1963 ma le Nuclear Non-Proliferation Treaty lea sa tatalaina mo le saini i le 1968 ma na amata faamamaluina i le 1970. Talu ai nei lava, o le Feagaiga Faʻataʻotoga Faʻataʻesuega Tetele i le 1996, o le konekarate eleele eleele (Antipersonnel Landmines Convention) i le 1997, ma le 2014 o le Tulafono o Fefaʻatauaʻiga o Auupega na faʻaaogaina. O le konekarate eleele fanua na faʻatalanoaina e ala i le manuia o le tagatanuu-diplomacy i le mea ua taua o le "Ottawa Process" lea na feutagai ai faalapotopotoga a le Malo ma le malo ma sainia le feagaiga mo isi e sainia ma faamaonia. Na taʻua e le Komiti Nobel le taumafaiga a le International Campaign mo le Faasaina o Fanua (ICBL) e avea ma "faʻataʻitaʻiga faʻamaonia o se faiga lelei mo le filemu" ma na tuʻuina atu le Nobel Peace Prize i le ICBL ma lona pule faamaopoopo o Jody Williams.7

Na faavaeina le Faamasinoga o Soligatulafono a le 1998. Tulafono e faasaga i le faʻaogaina o tamaititi fitafita ua malilie i ai i le tele o tausaga talu ai nei.

Nonviolence: Le Faavae o le Filemu

Aʻo atiaʻe nei mea, o Mahatma Gandhi ma Dr.Martin Luther King Jr. ma isi na atiaʻe se auala malosi e teteʻe atu ai i sauaga, o le metotia o le le faʻamalosi, lea ua faʻataʻitaʻia ma ua alualu i luma i le tele o feteʻenaʻiga i aganuu eseese i le lalolagi atoa. O le tauiviga e le faʻamalosi na suia ai le sootaga o le paoa i le va o tagata saua ma tagata saua. E fesuiaʻi foliga le tutusa, pei o se faʻataʻitaʻiga i le tulaga o le "na o le" auvaa vaa ma le Red Army i Polani i le 1980 (le Solidarity Movement na taitaia e Lech Walesa na faamutaina le pulega malo; Na avea Walesa ma peresitene o le saoloto ma temokalasi Polani), ma le tele o isi mataupu. E oʻo lava i le feagai ai ma le mea ua taʻua o se tasi o pulega sili ona taʻutaʻua ma leaga i le tala faasolopito - le pulega a Siamani Nazi - o le le faʻamalosi na faʻaalia manuia i vaega eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 1943, o fafine Siamani Siamani na amataina se solo tetee teteʻe atu i le toʻa 1,800 o tane Iutaia na falepuipui na faasaʻoloto. O lenei tauvaga ua lauiloa nei o le Rossenstrasse Protest. I se fua lapoʻa, na faalauiloa ai e le Danes se tauiviga mo le lima tausaga o le tetee malosi i le mumusu e fesoasoani i le masini taua a le au Nasi e ala i le faaaogaina o auala e leʻi faatupu vevesi ma mulimuli ane faasaoina tagata Tenimaka o tagata Iutaia mai le auina atu i nofoaga o faasalaga.8

O le leai o se faʻaalia e faʻaalia ai le sootaga moni o le mana, o lona uiga e malolo uma malo i luga o le maliega a ē e pulea ma e mafai lava ona toe faʻauʻuina lena maliega. E pei ona o le a tatou vaaia, o le faaauau pea o le le tonu ma le faʻaaogaina suiga suiga i mafaufauga faʻapitoa o le tulaga feteʻenaʻi ma faʻaleagaina ai le loto o le tagata sauā. Na te faʻamalosia ai faigamalo vaivai ma le faʻamalosia tagata. E tele faʻamatalaga faʻaonapo nei o le faʻaaogaina lelei o le le faʻaleagaina. Na tusia e Gene Sharp:

O le tele o talafaasolopito o loo i ai tagata oe, o le mumusu e talitonu o le 'malosi o loo i ai' e pule aoao, tetee ma tetee atu i pule malolosi, o malo mai fafo, o pule o aiga, o faiga faatupu vevesi, o tagata o loo i totonu o le lotoifale ma pule o le tamaoaiga. E feteenai ma masaniga masani, o nei auala o tauiviga e ala i le tetee, le felagolagomaʻi ma le faʻalavelave faʻalavelave ua avea ma galuega taua tele i itu uma o le lalolagi. . . .9

O Erica Chenoweth ma Maria Stephan ua latou faʻaalia fua mai le 1900 i le 2006, o le teteʻe faʻaalia e faalua ona faamanuiaina e pei o le faʻaauupegaina o le faʻaupuga ma mafua ai le faʻamalosia faʻa-malokalasi ma le itiiti ifo o le avanoa e toe liliu atu ai i le faʻalavelave faʻavaomalo ma faavaomalo. I se faapuupuuga, e sili atu le lelei o le le faʻaleagaina nai lo taua.10 Na taʻua Chenoweth o se tasi o le 100 Top Global Thinkers e Foreign Policy i le 2013 "mo le faamaoniaina o Gandhi." Mark Engler ma Paul Engler's 2016 tusi O Lenei Faʻavae: Faʻafefea Faʻaauau le Fouvalega o le Twenty-First Century fuaina o fuafuaga tuusaʻo tuusaʻo, faʻataunuʻuina le tele o malosiaga ma vaivaiga o taumafaiga a le au faʻalapotopotoga e faʻaaogaina suiga tele i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa talu mai luma ole luasefulu seneturi. O lenei tusi ua mafua ai le faʻalavelave o faʻalavelave faʻalavelave faʻaleagaina mo le sili atu le lelei o suiga faʻale-aganuʻu nai lo le tulafono masani o le "endgame" o loʻo mulimuli mai.

O le le faʻaaogaina o se faʻaaogaga talafeagai. O le tetee e le mautonu, faatasi ai ma le faamalosia o malo o le filemu, ua mafai nei ona tatou sosola ese mai le fale uʻamea o taua lea na tatou pueina ai i tatou i le ono afe tausaga talu ai.

O isi aganuu atinaʻe na fesoasoani foi i le tuputupu aʻe gaioiga agai i le filemu faiga e aofia ai le malosi gaioiga mo fafine aia (aofia ai aʻoaʻo teine), ma le foliga mai o le fiasefulu afe o tagatanuu kulupu tuuto atu i le galulue mo le faavaomalo filemu, faaleagaina, faamalosia faavaomalo filemu ma faatupu filemu. faʻalapotopotoga. O nei faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasi o loʻo unaʻia lenei suiga i le filemu. Lenei e mafai ona tatou taʻua na o ni nai pei o le Fellowship of Reconciliation, Women's International League mo le Filemu ma le Saolotoga, le American Friends Service Committee, le United Nations Association, Veterans for Peace, le International Campaign to Abolish Nuclear Weapon, the Hague Appeal for Peace , le Peace and Justice Studies Association ma le tele, tele o isi e faigofie ona maua e se sailiga i luga ole initaneti. World Beyond War lisi i luga o lana 'upega tafaʻilagi selau o faʻalapotopotoga ma le faitau afe o tagata taʻitoʻatasi mai uma i le lalolagi atoa ua sainia la matou tautinoga e galulue e faʻamuta uma taua.

Na faʻavaeina e le malo ma faʻalapotopotoga faʻale-malo le fesoasoani i le tausia o le filemu, e aofia ai le UN's Blue Helmets ma le tele o tagatanuʻu faʻavae, e le o ni tagata faʻavae e pei o le Nonviolent Peaceforce ma le Peace Brigades International. Na amata ona atiaʻe e ekalesia ia komiti o le filemu ma le amiotonu. I le taimi lava e tasi, sa televave le salalau o suʻesuʻega i mea e maua ai le filemu ma le saoasaoa o le salalau atu o le filemu i aʻoga i laʻasaga uma. O isi atinaʻe e aofia ai le salalau atu o tapuaiga agaʻi i le filemu, le atinaʻeina o le Upega Tafaʻilagi, le le mafai ona maua e malo o le lalolagi (taugata tele), le faʻauʻuga o le puleʻaga moni, o le faʻatupulaia o le taliaina o le taua, auala fou o feeseeseaiga , faʻasalalauga o le filemu, le atinaʻeina o faʻatalanoaga i le lalolagi atoa (faʻapotopotoga e taulaʻi i le filemu, faʻamasinoga, le siosiomaga, ma le atinaʻe)11, le siʻosiʻomaga o le siosiomaga (e aofia ai taumafaiga e faʻamuta le faʻalagolago i le suauu ma le vaʻaia), ma le atinaʻeina o se lagona o le lalolagi.1213 Ua naʻo ni nai faʻalauiloa taua e faʻaalia ai le faʻatinoina o le tagata lava ia, o le Alternative Global Security System e lelei tele i luga o le ala i le atinaʻe.

1. O le US o loʻo i ai 174 faʻavae i Siamani ma 113 i Iapani (2015). O nei faavae e tele lava ina taʻua o "toe" o le Taua Lona II o le Lalolagi, ae o le mea na suʻesuʻeina e David Wine i lana tusi Malo Malo, o loʻo faʻaalia ai le tele o fesoʻotaiga a le US e pei o se taʻutinoga taʻutaʻua a le militeri.

2. O se galuega auiliili i le paʻu o taua: Goldstein, Iosua S. 2011. Manumalo i le taua i le Taua: O le Leagaina o le Feteenaiga Faʻatafunaina i le Lalolagi Atoa.

3. O le Seville Statement on Violence na mamanuina e se vaega o taʻitaʻi suʻesuʻe faasaienisi ina ia teena "le manatu na faatulagaina ai le saua o tagata ua fuafuaina mautu". O le faʻamatalaga atoa e mafai ona faitauina iinei: http://www.unesco.org/cpp/uk/declarations/seville.pdf

4, i Ina ua manumalo le Taua a le Lalolagi (2011), David Swanson o loʻo faʻaalia le auala na galulue ai tagata i le salafa o le lalolagi e faʻaumatia taua, faʻasalalau taua ma se feagaiga o loʻo i ai pea i tusi.

5. Vaai http://en.wikipedia.org/wiki/Reserve_Officers%27_Training_Corps for Reserve Officers Training Corps

6. E tele suʻesuʻega o loʻo maua i matata faʻapitoa ma faʻapitoa e faʻasalalau ai tusitala e faasino i le faitotoa fou. O se galuega sili ona aoga o le: Filisuk, Marc, ma Jennifer Achord Rountree. 2015. O le Faalilolilo Faatulagaina o le Faasao: O ai e aoga mai le Feteenaiga Faʻaleaga ma Taua

7. Vaʻai atili i le ICBL ma le aloaʻia o le aloaʻia Faʻailogaina o Landmines: Faʻalavelave faʻaleagaina, Taʻulogaina o Tagatanuʻu, ma le Puipuiga o Tagata (2008) na saunia e Jody Williams, Stephen Goose, ma Mary Wareham.

8. O lenei mataupu ua lelei ona tusiaina i le Global Nonviolent Action Database (http://nvdatabase.swarthmore.edu/content/danish-citizens-resist-nazis-1940-1945) ma le faasologa o faamaumauga O se malosiaga sili atu le malosi (www.aforcemorepowerful.org/).

9. Vaʻai Gene Sharp (1980) Faia o le soloia o taua o se sini moni

10. Chenoweth, Erica, ma Maria Stephan. 2011. Le Māfuaaga o Faʻasagaga Faʻale-aganuʻu: Le Taʻiala Fuafuaga o Feteʻenaʻiga Faʻateʻa.

11. I le luasefulu lima tausaga talu ai na iai fonotaga a le seminare i le lalolagi atoa na faʻamoemoe e fausia se lalolagi filemu ma le amiotonu. O lenei tulai mai o le taua o le konafesi i le lalolagi atoa, na amataina e le Summit Earth i Rio de Janeiro i Pasila i le 1992, na faataatitiaina faavae mo le konafesi i aso nei o le konafesi aoao. O le taulai atu i le siʻosiʻomaga ma atinaʻe, na maua ai se suiga tele i le faʻaitiitia o toxins i le gaosiga, le atinaʻeina o isi malosiaga ma felaʻuaiga lautele, faʻatoʻaga, ma se faʻafouga fou o le leai o se vai. Faataʻitaʻiga: Summit Earth Rio 1992 i le siosiomaga ma atinaʻe gafataulimaina; O Rio + 20 na faʻapotopotoina le faitau afe o tagata auai mai malo, vaega tumaoti, faʻalapotopotoga faʻapitoa ma isi vaega, ina ia faʻaalia le auala e mafai ai e tagata ona faʻaitiitia le mativa, faʻataunuʻuina le faʻasalalau lautele ma faʻamautinoa le puipuia o le siosiomaga i luga o se lalolagi sili atu ona tumu; Triennial World Water Forum e avea o se faʻasalalauga faavaomalo tele i totonu o le vai e faʻalauiloa ai le vai ma faafitauli (faʻavae 1997); O le talosaga a le Hague mo le Peace Conferences o le 1999 o le tele o konafesi faʻavaomalo i le lalolagi atoa e vaega o sosaiete.

12. O nei faiga ua tuʻuina atu i totonu o le suʻesuʻega "The Evolution of a Global Global System System" ma le tala puupuu o loʻo tuʻuina atu e le Polokalame Puipuiga o le Taua i le http://warpreventioninitiative.org/?page_id=2674

13. O se suʻesuʻega a le 2016 na maua ai e tusa ma le afa o tagata na tali mai i nuʻu o loʻo mulimuli i le 14 latou te manatu ia i latou lava o tagatanuu o le lalolagi nai lo tagatanuu o lo latou atunuu. Vaʻaia le Tagatanuʻu I Le Lalolagi Atoa Faʻateleina le Talitonuga I Totonu o Tagatanuu o Economics Emerging: Polo i le Lalolagi Atoa http://globescan.com/news-and-analysis/press-releases/press-releases-2016/103-press-releases-2016/383-global-citizenship-a-growing-sentiment-among-citizens-of-emerging-economies-global-poll.html

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana