Ua toe faʻaaogaina e le US Amerika le Pepelo Tele e uiga i Iraq e Faʻataunuʻu Iran

Colin Powell i Malo Aufaatasi

Saunia e Nicolas JS Davies, Ianuari 30, 2020

E sefuluono tausaga talu ona osofaʻia e le US le osofaʻiga a Iraq, o le toʻatele o tagata Amelika e malamalama o se taua e le tusa ai ma tulafono e faʻavae i luga o pepelo e uiga i le leai o ni "auupega o le faʻaumatiaga tele." Ae o lo tatou malo ua taufaamatau nei e toso i tatou i se taua i Iran ma se "pepelo tele" toetoe lava tutusa e uiga i se polokalama e le o iai ni auupega faaniukilia, e faavae i luga o le poto faapolokiki mai vaega tutusa a le CIA o loo lalagaina se upega o pepelo e faamaonia ai le US. osofaʻiga a Iraq i le 2003. 

I le 2002-3, US ofisa ma faʻalapotopotoga faʻasalalau aufaʻasalalau na toe fai ma faʻapea o Iraki sa i ai auupega o auupega o le tele o faʻafanoga na avea ma faʻafefe mataʻutia i le lalolagi. O le CIA na faia ni faʻataʻitaʻiga o le malamalama sese e lagolagoina le savaliga i taua, ma filifilia e le cherry tala sili ona taufaʻafefe faʻamaoni mo le Failautusi o le Setete Colin Powell e tuuina atu i le UN Security Council ia Fepuari 5th 2003. Ia Tesema 2002, Alan Foley, le ulu o le CIA's Weapons Intelligence, Nonproliferation and Arms Control Center (WINPAC), taʻu i lana aufaigaluega, "Afai e manao le peresitene e alu i le taua, o la tatou galuega o le sailia lea o le atamai e mafai ai ona ia faia."

Paul Pillar, o se ofisa CIA o le National Intelligence Officer mo le Near East ma South Asia, na fesoasoani e saunia se pepa e 25-itulau na tuʻuina atu i Sui Usufono o le Konekeresi o se "aotelega" o le National Intelligence Estimate (NIE) i luga. Iraq. Ae o le pepa na tusia i masina aʻo leʻi oʻo i le NIE na ia fai mai e aotele ma o loʻo i ai ni faʻamatalaga mataʻina e leai se mea e maua i le NIE, e pei o le CIA na iloa 550 nofoaga patino i Iraq lea na teuina ai vailaʻau ma meaola. O le tele o Sui Usufono e faitau na o lenei otootoga pepelo, ae le o le NIE moni, ma palota tauaso mo taua. E pei o Pillar mulimuli ane taʻutaʻu atu i le PBS Faʻasologa, "O le faʻamoemoe o le faʻamalosia o le mataupu mo le alu i taua ma tagata lautele o Amerika. E talafeagai mo le sosaiete a le au atamamai ona lolomi pepa mo lea faamoemoe? Ou te le manatu faapena, ma ou te faanoanoa ona sa i ai sona sao i ai.”

WINPAC na faʻatūina i le 2001 e sui ai le CIA's Nonproliferation Center poʻo le NPC (1991-2001), lea na aoina ai e le aufaigaluega a le selau tagata suʻesuʻe a le CIA faʻamaoniga talafeagai o le atinaʻeina o auupega faaniukilia, vailaʻau ma meaola e lagolago ai le taua o faʻamatalaga a le US, faʻasalaga ma mulimuli ane suiga pulega. faiga faavae faasaga ia Iraq, Iran, Korea i Matu, Libya ma isi fili US.

E fa'aogaina e le WINPAC le satelite a le US, mata'ituina fa'aeletoroni ma feso'ota'iga sipai fa'ava-o-malo e gaosia ai mea e fafaga i lala sooupu a le UN e pei o le UNSCOM, UNMOVIC, le Faalapotopotoga mo le Fa'asaina o Auupega Fa'atekonolosi (OPCW) ma le International Atomic Energy Agency (IAEA), o lo'o molia i latou. va'aia le le fa'atuputeleina o a'upega faaniukilia, vaila'au ma meaola. O mea a le CIA o lo'o pisi ai tagata asiasi ma tagata su'esu'e i le tele o fa'amaumauga, ata satelite ma tagi a tagata fa'atagatao'o mo le toeitiiti atoa le 30 tausaga. Ae talu ai na faʻaumatia e Iraki ana auupega faʻasaina uma i le 1991, latou te leʻi mauaina se faʻamaoniga faʻamaonia o Iraq poʻo Iran na faia ni laasaga e maua ai auupega faaniukilia, vailaʻau poʻo meaola.

Na taʻu atu e le UNMOVIC ma le IAEA i le UN Security Council i le 2002-3 e le mafai ona latou maua se faʻamaoniga e lagolagoina ai tuʻuaʻiga a Amerika o le atinaʻeina o auupega faasolitulafono i Iraq. Na fa'aalia e le Fa'atonu Sili o le IAEA Mohamed ElBaradei le CIA Niger samasama keke pepa o se pepelo i se mataupu o itula. O le naunautaiga a ElBaradei i le tutoʻatasi ma le le faaituʻau o lona ofisa sa mauaina le faʻaaloalo o le lalolagi, ma o ia ma lana ofisa sa tauaʻaoina faʻatasi le Nobel Peace Prize i 2005.    

E ese mai i pepelo pepelo ma faʻamaonia gaosi faʻamaoniga mai faʻatafunaga vaega pei o Ahmad Chalabi's Fono Aoao a Iraqi (INC) ma le Iranien Mojahedin-e Khalq (MEK), o le tele o mea na tuʻuina atu e le CIA ma ana paʻaga i faʻalapotopotoga a Malo Aufaatasi e aofia ai tekinolosi faʻa lua, lea e mafai ona faʻaaogaina i polokalame faasaina o meatau ae o loʻo iai foʻi isi faʻaaogaina tatau. O le tele o galuega a le IAEA i totonu o Iran, o le faʻamaonia lea o nei mea uma na faʻaaoga mo mea filemu poʻo ni meatau masani ae le o se polokalame o meatau faaniukilia. Ae pei o Iraq, o le faʻaputuga o le le mautinoa, le faʻamaonia faʻamaonia o se ono mafai ona faia ni meatau niupega polokalama na avea o se taua taua aʻupega e faʻatalitonuina ai le aufaasālalau ma tagata lautele e tatau ona i ai se mea mautu i tua uma asu ma faʻata.    

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 1990, o le Na amata ona vavao e le CIA Telex fe'au mai le Sharif University i Tehran ma Iran's Physics Research Center e uiga i poloaiga mo mama mama, fluoride ma fluoride-taulima meafaigaluega, se masini faapaleni, se tele spectrometer ma masini masini, o ia mea uma e mafai ona faaaoga i le uranium faatamaoaigaina. Mo le isi 17 tausaga na sosoo ai, o le CIA's NPC ma le WINPAC na manatu o nei Telexes o nisi o latou faʻamaoniga sili ona malosi o se polokalame faalilolilo o auupega faaniukilia i Iran, ma na taʻua i latou e ofisa sinia Amerika. E leʻi oʻo i le 2007-8 na mulimulitaʻia e le malo o Iran nei mea uma i le Iunivesite o Sharif, ma na mafai e le au asiasi a le IAEA ona asiasi i le iunivesite ma faʻamaonia na faʻaaogaina mo suesuega ma aʻoaʻoga faʻapitoa, e pei ona taʻu atu e Iran ia i latou.

Ina ua maeʻa le osofaʻiga a le US i Iraq i le 2003, na faʻaauau pea le galuega a le IAEA i Iran, ae o taʻitaʻi uma na saunia e le CIA ma ana paaga na faʻamaonia e faʻamaonia, mama pe le faʻamaonia. I le 2007, na faʻasalalau ai e le ofisa o le US intelligence se National Intelligence Estimate (NIE) fou i luga o Iran lea na latou faʻaalia ai e leai se polokalame o auupega faaniukilia a Iran. O le lolomiina o le 2007 NIE o se laasaga taua i le taofia o se taua a Amerika ia Iran. E pei ona tusia e George W Bush ana manatua, "… Ina ua maeʻa le NIE, faʻafefea ona ou faʻamatalaina le faʻaaogaina o le militeli e faʻatamaia ai nofoaga faaniukilia a se atunuʻu na fai mai ai le leai o se polokalame o meatau faaniukilia?"  

Ae e ui lava i le le lava o faʻamaoniga molimau, na musu le CIA e suia le "iloiloga" mai ana 2001 ma 2005 NIEs e ono i ai ia Iran se polokalame o meatau faaniukilia ae le i oʻo i le 2003. Na tuua ai le faitotoʻa matala mo le faʻaauau pea ona faʻaaoga WMD tuʻuaiga, asiasiga ma faʻasalaga e avea ma malosiʻaga faapolokiki i totonu o le malo o Amerika suia tulafono agaʻi ia Iran.

I le 2007, na lolomi ai e UNMOVIC Aofaʻiga poʻo le lipoti mulimuli i lesona na aʻoa mai le leaga i Iraq. O se tasi o lesona taua o le, "Atoa le tutoʻatasi o se mea manaʻomia mo se lala sooupu a le UN," ina ia le faʻaaogaina le gaioiga, "a le o le lagolagoina o isi polokalame, pe ia taofia le asiasia vaega i se tulaga tumau o vaivaiga." O le isi lesona taua o le, "Faʻamaonia le le lelei o se fua mo le onosaia o faigata ma le masiʻi asiasiga."

O le 2005 Robb-Silberman Komisi i luga o le faaletonu o le atamai a le US i Iraq na maua ai ni faaiuga talitutusa, e pei o lena, "... na suia lelei e le au suʻesuʻe le avega o faʻamaoniga, e manaʻomia ai le faʻamaoniga e le o iai ni polokalame a le WMD a Iraq nai lo le manaʻomia o faʻamaoniga mautinoa o lo latou ola. E ui o le tulaga o faiga faavae a le US e faapea o Iraki sa tauaveina le matafaioi e faamaonia ai e le o faasaina ni auupega, o le avega a le Intelligence Community e tatau ona sili atu le faamoemoe ... E ala i le siitia o le mamafa o molimau, na faaseseina ai e le au suʻesuʻe le faagasologa o auiliiliga agai i le faamaoniga. o latou manatu muamua - o Iraki sa i ai polokalame a le WMD.

I lana galuega i luga o Iran, na faia e le CIA le auiliiliga sese ma gaioiga na faʻailoa mai e le UNMOVIC Compendium ma le Robb-Silberman lipoti i Iraq. O loʻo tumau pea le unaʻiga e fausia ni polokiki malamalama e lagolagoina ai tulaga faʻavae a le US aua o le amio leaga o loʻo taʻaʻalo US intelligence ofisa i le US policy, asiasiga i isi malo, taofiofi faʻamalosifaʻanoanoa atunuu ma gaosia faaupufai faaupufai ma faufautua poto e fausia ai tala mo le taua. 

O le a tu'uina atu e se ofisa fa'ale-malo fa'ale-malo le su'esu'ega fa'apitoa e mafai ona fa'aogaina e tagata fai faiga fa'avae e fai ma fa'avae mo fa'ai'uga fa'atatau tonu. Ae, e pei ona faʻaalia e le UNMOVIC Compendium, e le faʻamaoni le malo o Amerika i le faʻaaogaina o le manatu o le atamai ma le pule a faʻalapotopotoga faʻavaomalo e pei o le IAEA e "lagolagoina isi fuafuaga," aemaise o lona manaʻo mo suiga o pulega i atunuu i le lalolagi atoa.

O le "isi mataupu" a le US i Iran na maua ai se uo taua ina ua litaea Mohamed ElBaradei mai le IAEA i le 2009, ma na suia e Yukiya Amano mai Iapani. A Matagaluega a le Setete mai Iulai 10th 2009 faʻasalalau e Wikileaks na faʻamatalaina Mr. Amano o se "paaga malosi" i le US e faʻavae i luga o "le maualuga maualuga o le fesoʻotaʻiga i le va o ana mea e ave i ai le faamuamua ma a tatou lava fuafuaga i le IAEA." O le faʻamanatuga na fautua mai ai e tatau i le US ona taumafai e "faʻataʻitaʻia mafaufauga o Amano aʻo leʻi fetaui lana lisi o mataupu ma le ofisa o le Secretariat IAEA." O le tusitala o le memo o Geoffrey Pyatt, o le na mulimuli ane ausia le lauiloa faavaomalo o le Amapasa o Amerika i Iukureini na faʻaalia i luga o se liki. lipine leo e fuafua le 2014 faʻatasi i Ukraine ma le Failautusi Fesoasoani a le Setete Victoria Nuland.

O le pulega a Obama na faʻaalu lona uluai taimi e tuliloaina se mea ua le manuia "Lua-ala" auala i Iran, lea na faʻaleagaina ai lana faʻaupuga e le sili atu le faʻamuamua na ia tuʻuina atu i lona laina tutusa o le faʻateleina o faʻasalaga a le UN. Ina ua tauaao atu e Pasila ma Turkey ia Iran le auivi o le pisinisi faanatinati na fautuaina e le US, na ioe malie i ai Iran. Ae o le US na teʻena le mea na amataina o se talosaga a le US aua, i lena taimi, o le a solia ai ana taumafaiga e faʻatosina le UN Security Council e faia ni faʻasalaga mamafa ia Iran. 

E pei ona taʻu atu e le ofisa sinia o le Matagaluega o le Setete i le tusitala o Trita Parsi, o le faafitauli moni lava o le a le talia e le US le "Ioe" mo se tali. E na o le nofoaiga lona lua a Obama, ina ua suia e John Kerry Hillary Clinton e avea ma Failautusi o le Setete, na iu lava ina ave e le US le "Ioe" mo se tali, ma taitai atu ai i le JCPOA i le va o Iran, le US ma isi malo tetele i le 2015. e le o ni faasalaga na lagolagoina e le US na aumaia ai Iran i le laulau, ae o le toilalo o faasalaga na aumaia ai le US i le laulau.  

I le 2015 foi, na maeʻa ai le IAEA i lana galuega "Tulaga Lelei" e uiga i galuega faaniukilia ua mavae a Iran. I mataupu taʻitasi taʻitasi o suʻesuʻega faʻaoga lua poʻo faʻaulufale mai tekinolosi, e leʻi maua e le IAEA se faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma auupega faaniukilia nai lo le faʻaaogaina masani a le militeri poʻo tagata lautele. I lalo o le taʻitaʻiga a Amano ma le faʻamalosi a Amerika, o le IAEA o loʻo "suʻesuʻeina" e faapea "o le tele o gaioiga e talafeagai i le atinaʻeina o se mea faaniukilia mea pāpā na faia i Iran ao leʻi oʻo i le faaiuga o le 2003," ae "o nei gaioiga e leʻi agai i luma i tua atu o le mafai. su'esu'ega ma le mauaina o nisi tomai fa'apitoa talafeagai ma agava'a."

E lautele le lagolago a le JCPOA i Uosigitone. Ae o le felafolafoaiga faapolokiki a Amerika i luga o le JCPOA ua matua le amanaiaina taunuuga moni o le galuega a le IAEA i Iran, le matafaioi a le CIA i totonu ma le tulaga ua toe faia ai e le CIA le faʻaituau faʻavae, le faʻamalosia o manatu muamua, faʻasesega, faiga faʻapolokiki. ma le faiga piʻopiʻo e "isi mataupu" e tatau ona faʻasaʻo e puipuia ai soʻo se toe faia o le WMD fiasco i Iraq. 

O faipule o loo lagolagoina le JCPOA ua fai mai ua taofia Iran i le mauaina o auupega faaniukilia, ae o i latou e tetee i le JCPOA fai mai o le a faatagaina Iran e mauaina. E sese uma i latou ona, e pei ona faaiuina e le IAEA ma e oo lava i Peresitene Bush na ioeina, e leai se polokalame o auupega faaniukilia malosi a Iran. O le mea sili ona leaga e mafai e le IAEA ona fai mai ma le saʻo, atonu na faia e Iran ni suʻesuʻega faʻaaniukilia faʻatatau i se taimi ao leʻi oʻo i le 2003 - ae toe foʻi, atonu e leai.

Na tusia e Mohamed ElBaradei i lana faʻamanatuga, Le Tausaga o le Faʻasesega: Faʻatekonolosi Nuclear i Taimi Faʻasalalau, pe afai na faia e Iran se suesuega o auupega faaniukilia, na ia mautinoa e na o le taimi lava o le Iran-Iraq War, lea na faaiuina i le 1988, ina ua US ma ana au fesoasoani ia Iraq ia fasiotia e oʻo atu i le 100,000 Iranians ma aʻupega mataʻutia. Afai e saʻo masalosaloga a ElBaradei, o le faigata o Iran talu mai lena taimi o le a le mafai ona taʻutinoina i lena galuega i le 1980s e aunoa ma le feagai ai ma sili atu le le talitonuina ma le le fiafia mai le US ma ana uo, ma lamatiaina se tali tutusa i Iraq. 

Tusa lava poʻo le a le le mautinoa e uiga i gaioiga a Iran i le 1980s, o le US o le tau faasaga i Iran ua solia le lesona sili ona taua US ma UN ofisa fai mai na aʻoaʻo mai le fiasco i luga o Iraq. O le CIA na faʻaaogaina ana masalosaloga toetoe lava leai se uiga e uiga i meatau faaniukilia i Iran e avea ma faʻamatalaga e "lagolago ai isi agenda" ma "taofia le vaega na suʻesuʻeina i se tulaga tumau o vaivaiga," tutusa ma le UNMOVIC Aofaʻiga lapatai mai le toe faia i se isi atunuu.

I Iran e pei o Iraki, o lenei mea na mafua ai ona avea ma pulega le tusa ai ma tulafono faasalaga mamafa, i lalo o le afe ma afe o tamaiti o loʻo feoti mai puipuiga e ono puipuia ma le le lava o meaʻai, ma faʻamataʻuina o le isi tulafono le faʻatau a le US lea o le a afaina ai Sasaʻe tutotonu ma le lalolagi i se vevesi e sili atu nai lo le taua a le CIA faʻasaga ia Iraki.

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana