O le Nobel Peace Candidates 2016

O lo'o fa'aopoopoina pea lenei lisi i http://www.nobelwill.org/index.html?tab=7

Tusi Fep. 2, 2016 mai le Nobel Peace Prize Watch i le Nobel Committee:

Pele Kaci Kullmann Five, Thorbjørn Jagland, Berit Reiss-Andersen, Henrik Syse, Inger-
Marie Ytterhorn, sui o le komiti

TAGATA AGAVA’I – O LE NOBELA 2016 MO SIAMU O LE FILEMU
O le Nobel Peace Prize Watch e fiafia e tuʻuina atu ia te oe la matou lisi puupuu o
na agavaa moni lava sui tauva mo le 2016 Nobel "taui mo le siamupini o le filemu." O le lisi o
faʻavae i luga o se auiliiliga o le faʻamoemoega o Nobel i le mafaufau ma luga o filifiliga tonu,
lomia i lalo, ae le na o ni taumatematega. Ua saunia le lisi o se vaega ole NPPW's
taumafaiga faifaipea e iloa ai le manatu patino o le filemu o Nobel i le mafaufau, e ala i le 1) fesoasoani i le
fa'ailoga o le filemu ma le au filifilia, 2) logoina tagata lautele, 3) fa'amalosia tagata uma
popole e vaai ma nofo i luga o le fuafuaga filemu o loo taua e Nobel i lona finagalo. Faamolemole su'e a matou
lisi o sui agavaa iinei: http://nobelwill.org/index.html?tab=7...

Faitau le tusi atoa iinei

Le Nobel Peace Prize Watch taʻiala mo le suʻeina o filifiliga, vaai iinei

LISTA - FUAFUAGA FAʻAMATALAGA MO LE NOBEL TAITAIINA LE PEACE 2016

Mataupu 9, Iapani

Bolkovac, Kathryn, ISA

Bryn, Steinar, Norway

Tony de Brum ma le (Marshall Islands) loia vaega, Republic of the Marshall Islands

Ellsberg, Tanielu, ISA

Falk, Richard, ISA

Ferencz, Peniamina, ISA

Galtung, Johan, Norway

IALANA, International Association of Lawyers against Nuclear War, Berlin, Niu Ioka, Colombo (Sri Lanka)

Johnson, Repeka, UK

Juristen und Juristinnen gegen atomare, biologische ung chemische Waffen, Berlin

Malalai Joya, Afghanistan

David Krieger, ISA

Lindner, Evelin, faavae autu Norway

Federico Mayor ma le aganuu o le filemu fuafuaga, Spain

Hidankyo, Nihon Iapani

Nuclear Age Peace Foundation, NAPF, ISA

Oberg, Ian, Sweden

Saosaoa, Pili, ISA

Palemene mo le Nuclear Non Proliferation and Disarmament (PNND)

Roy, Arundhati, Initia

Snowden, Edward, ISA

Swanson, Tavita, ISA

Weiss, Peteru, Niu Ioka

Tamaitai League International mo le Filemu ma le Saolotoga (WILPF)


Filifilia e le tala. Terje Einarsen, Uni o Bergen ma le tala. Aslak Syse, Uni o Oslo:

Kathryn Bolkovac, ISA


Ata maualuga maualuga iinei

Arundhati Roy, Initia

Edward Snowden, ISA (i le nofo pologa)


Ata maualuga maualuga iinei

"Arundhati Roy o se tusitala Initia ma se tagata faʻamalosi, ma o se tasi o faitioga sili ona musuia ma mamana i o tatou taimi o le malosi faafitafita faaonaponei, auupega faaniukilia ma neo-imperialism. O le olaga ma galuega a Roy e iai se tulaga faʻavaomalo manino, o loʻo tau faasaga i faiga le tonu i le lalolagi atoa ma le toso faʻaleagaina o taua i luga o le malosi ma faatosinaga i lona totonugalemu. O lana lapataiga malosi e faasaga i auupega faaniukilia i le tusitusiga "The End of Imagination" o loʻo faʻaalia ai le faʻaleagaina ma le le mafaufau o le tagata i le sailiga mo le pulea ma le mana. Na ia tusi: “O le pomu faaniukilia o se mea e sili ona tetee i faiga faatemokalasi, e tetee i le atunuu, e tetee i tagata, ma mea leaga na faia e le tagata.” I le "Taua o le Filemu", na ia tusia ai e uiga i le manatu feteenai e mafai ona maua le filemu e ala i auala faamiliteli; O taua e le o se filemu – o le filemu o le filemu. …. “

O le toatolu ... na tulai e puipuia le faatemokalasi, filemu, ma le faamasinoga tonu e faasaga i taufaamatau o loo aofia ai pea le militeri, e oo lava i mataupu pe afai o le faamoemoega e ono lelei. O se mea sili ona taua le taulaʻi i lo tatou taimi, lea o le lumanaʻi o le a faʻailoa mai i luitau tetele o le lalolagi e manaʻomia ai le tele o mea e sili ona masani ai o le filemu.

[A Nobel] i Snowden, Bolkovac ma Roy o le a avea ma faʻailoga e tusa ma le finagalo o Alfred Nobel, faʻatonuina o le faʻailoga o le a tuʻuina atu i siamupini o le filemu o loʻo faʻalauiloaina le galulue faʻatasi o le lalolagi (le faʻapotopotoga o malo) i luga o le lalolagi tulafono o loʻo sailia le filemu i auala filemu. Snowden, Bolkovac ma Roy e o mai mai talaaga eseese ma o le filemu galuega latou te faia i ai e eseese ituaiga. Latou te faʻaalia foʻi le manaʻoga mo se lalolagi e sili atu ona faʻaletonu ile faʻatulagaina o amioga lelei, lotogatasi, lototele ma le faʻamasinoga tonu. "

Nu'u atoa filifiliga, i Norwegian, i le fa'aliliuga Igilisi,

Bolkovac na filifilia e Prof. Syse mo le 2015, vaai iinei, Snowden saunia e Prof. Einarsen, tagai iinei. Arundathi Roy ose filifiliga fou (taimi muamua(?)).

 


Filifilia e Snežana Jonica, MP, Montenegro (fa'ailogaina i le 2015):

Steinar Bryn, Norway

“O la latou galuega mo le filemu ma le faaleleiga na amata ina ua siosiomia pea Sarajevo i le 1995. O le Olimipeka Fesootaiga i le va o Sarajevo (1984) ma Lillehammer (1994) na tatalaina faitotoa ma mafai ai e le Nansen Academy i Lillehammer ona ulufale atu i le sone o taua i Bosnia ma Herzegovina.
I le 20 tausaga talu ai (silasila i le lomiga 20 Years in the Eyes of the Storm) o le Nansen Dialogue Network sa galue mausali, faifai pea e fausia le faʻatuatuaina ma le talitonuina o nuʻu i totonu o nuʻu i le tele o taua i Europa ina ua maeʻa le WW II, ... toe fausia. o le faatuatuaina, faapalepale ma le tuufaatasia.

[Nils Christie, i le 2015:]
"Ae o loʻo manino mai o nei manatu ma manaʻoga e sili atu ona taua i luga o le lalolagi faʻavaomalo. Steinar Bryn ma Nansen Dialogue ua faia se faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le toe faʻaleleia, nofoia ma le fausiaina o le filemu e mafai, e oʻo lava i totonu o loʻo i ai pea ni manuʻa tetele ma fou pe a uma le taua. O aafiaga taua ma manatu sili ona taua mo le taumafaiga o le fausiaina o le filemu i le lalolagi atoa lea na avea ai Nobel ma sini o le taui; o se malamalama fou e tatau ona faʻaalia ma le gauai atu o le a tuʻuina atu e se Nobel Prize."

Va'ai le filifiliga atoa iinei.


Filifilia e le Ofisa Faavaomalo Faavaomalo, Sineva (le 1910 Nobel laureate):

Tony de Brum ma le (Marshall Islands) loia vaega, Republic of the Marshall Islands

"O Aperila 24, 2014, o le Republic of the Marshall Islands, RMI, na failaina ai ni faamasinoga taua e faasaga i atunuu e iva ua faaauupegaina faaniukilia ona o le le usitaia o latou matafaioi i lalo o tulafono faava o malo e tuliloaina feutagaiga mo le aveesea o auupega faaniukilia i le lalolagi atoa. E pei ona vaseina e le Nuclear Age Peace Foundation [se isi 2016 nominee]: “O le Malo o le Atu Maresala e galue mo le fitu piliona o i tatou o loo nonofo i lenei paneta e faamuta le taufaamatau o auupega faaniukilia o loo tautau i luga o tagata uma. E tofu tagata uma ma lana sao i lenei mea.”
Ua faia e le RMI se la'asaga lototele i le lu'iina o le iva o setete sili ona malolosi o le lalolagi i le International Court of Justice [ma i] se faamasinoga tutusa e faasaga i Amerika i le Federal District Court1. Fai mai le RMI e faapea o atunuu o loo umia auupega faaniukilia ua solia a latou matafaioi i lalo o le Mataupu VI o le Feagaiga i luga o le Non-Proliferation of Nuclear Weapons (NPT) ma tulafono faʻavaomalo faʻavaomalo e ala i le faʻaauauina o le faʻafouina o latou auupega ma le le faia o feutagaiga i le agaga lelei fa'ato'a faaniukilia.

O le sa avea muamua ma Minisita o le Va i Fafo a le RMI, Tony de Brum, sa faia le sao taua i faiga faaupufai i le mauaina o le lagolago ma le faamaoniga mo lenei fuafuaga.

Va'ai le filifiliga atoa iinei.

 


Filifiliaed e Marit Arnstad, Sui Usufono o le Palemene Nouei (faapea foi i le 2015):

Daniel Ellsberg, ISA


Ata maualuga maualuga iinei

“…. O Ellsberg o se fa'ata'ita'iga fa'alototeleina o le fa'aaafiaina o le fa'atupu fa'asolopito o le lalolagi. Na ia naunau e totogi se tau maualuga e faʻasoa atu ai lenei faʻamatalaga faʻalauaʻitele - ma na ia saofagā tele i le faʻaiʻuga o se tasi o mataupu sili ona leaga o le talafaasolopito o taua o le 20th seneturi. O le mea moni o Ellsberg o se tagatanuu o se tasi o malo sili ona malosi o le lalolagi ua faaopoopo ai se vaega faapitoa i lana sao i le filemu. E le gata i lea ua tatou maua EllsbergO le olaga atoa ma le taua tele o galuega mo le filemu ma le faʻaleagaina, lea o loʻo avea ai o ia ma sui o se gaioiga lautele na fesoasoani i le tele o tausaga i le filemu ma le faʻaleagaina. Sa ia tauaveina lenei galuega i luma ma le malosi e le faaitiitia i le 2015.

O faʻataʻitaʻiga ma uiga o Ellsberg ua faʻamaonia le taua tele i le taimi nei, ma ua ia manumalo ai i se igoa taʻutaʻua tatau o le "matua matua" o le faʻasalalau. ”

Va'ai le filifiliga iinei (i le gagana Nouei) ma iinei (i le faaliliuga faaPeretania).

 


Filifilia e le Faatonu Ian Oberg, Transnational Foundation, Suetena ma Prof Farzeen Nasri, Ventura College, ISA (filifilia foi i le 2015):

Richard Falk, ISA


Ata maualuga maualuga iinei

O se tagata atamai faaletulafono e galue i mamanu o le lalolagi, puleaina o le lalolagi, faanatinati faanatinati ina ia maua ai le UN Charter ma le filemu i auala filemu

"Na ou maitauina ma le matua faamalieina le faamamafa a le taitai Nobel Komiti, Kaci Kullmann Lima, tuu i luga o Alfred Nobel ma lona finagalo i ana upu amata i le Nobel lauga ia Tesema 10, 2015.

O le faʻasino i talanoaga, feutanaʻiga, ma le faʻamutaina o vaega taua o le vaʻai mamao a Nobel na o gatasi ma le fua a le Nobel mo le puipuia o taua e le galulue faʻatasi o le lalolagi i le faʻaleagaina.

Polofesa Richard A. Falk, USA, o se sikola lauiloa lalolagi na faʻatupeina ni tomai tulaga ese ma le malosi i se olaga atoa tautinoga i le Nobel faʻailoa sini e ala i le galulue faʻatasi ma lalolagi oka faʻataʻitaʻiga faʻapea foi ma pulega a le lalolagi faʻavae i luga o le tulafono ma tulafono. malo malo temokalasi malosi.

O lana gaosiga tele - faʻavae i aʻoaʻoga ma galuega i luga o le eleele - faʻasino saʻo i le tele o avanoa mo le fausiaina o se lalolagi e leai ni meatau faaniukilia ma o le tele o feteʻenaʻiga e foia i le usitaʻia ma le maualuga o le UN Charter norm (Article 1) o lena filemu o le a fausiaina i auala filemu - o se faaupuga e ala i le faauigaina o lona uiga o le faanatinatiina soloia, de-militarization ma le ausiaina o le lalolagi nuu sefulu tausaga tautinoga i le lautele ma atoa disarmament.

I le faʻasino i ma toe faia muamua filifiliga a le polofesa tuai Ståle Eskeland, Oslo, o lea ou te manaʻo ai e filifilia Richard Falk mo le Nobel Peace Prize 2016.»

Faitau le tusi filifilia iinei


Filifilia e le Polofesa. Robert J. Glossop, Iuni Ilinoi i Saute

Benjamin Ferencz, ISA

Pili Pace, ISA

 

 

Faʻailoa le matafaioi a faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele i le atinaʻeina o tulafono faʻavaomalo i le moliaga o solitulafono tau:
"[O tagata e toʻalua ou te filifilia] sa avea ma meafaigaluega i tua atu o vaaiga i le atinaʻeina o le International Criminal Court (ICC). O le Konafesi a Roma o le 1998 na faia ai le Tulafono Roma mo le ICC (le Hague) .... le faamasinoga tumau fouvale lea e mafai ona molia tagata mo le fasioti tagata, solitulafono tau, ma solitulafono faasaga i tagata soifua. O le moliaina o tagata taʻitoʻatasi o loʻo nafa ma ia solitulafono o se auala autu e faʻaumatia ai taua mai sosaiete.

«Ben Ferenz … sa avea ma Faafoe Moliaga mo le Iunaite Setete i faamasinoga tau solitulafono a Nuremberg ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Mulimuli ane na avea o ia ma Polofesa Fa'aopoopo i le Pace Law School i White Plains, Niu Ioka, ISA. O tusi na ia tusia e aofia ai le Defining International Aggression: The Search for World Peace (Oceana, 1975), Less Then Slaves: Jewish Forced Labor and the Quest for Compensation (Harvard, 1979), An International Criminal Court: A Step Toward World Peace (Oceana). , 1980), Faʻamalosia Tulafono Faʻavaomalo: O se Ala i le Filemu i le Lalolagi (Oceana, 1983), A Common Sense Guide to World Peace (Oceana, 1985), Planethood (ma Ken Keyes, Jr., Vision, 1988, 1991), Puipuiga o le Lalolagi mo le 21st Century (ed., Oceana, 1991), ma le Global Survival: Security through the Security Council (Oceana, 1994). E iai fo'i fa'aliliuga i le gagana Siamani o nisi o nei tusi. Sa galue Mr. Ferencz i tua atu o vaaiga ma nisi o faalapotopotoga e pei o le Coalition for the International Criminal Court ina ia mafai ona talo [ma] auai malosi i le Koneferenisi a Roma lava ia ma…ua tuuina atu foi le tele o lauga ma auai i le tele o konafesi e uiga i le ICC.”

«Pili Pace … le Faatonu Sili o le World Federalist Movement-Institute for Global Policy (WFM-IGP) ma le Convenor of the Coalition for the International Criminal Court (CICC). O ia o se sui o le Komiti Faʻatulagaina lea na taloina le Hague Appeal for Peace Conference, o le konafesi sili ona tele mo le filemu faavaomalo i le talafaasolopito ia Me 11-15, 1999, i The Hague, Netherlands. Toeitiiti 10,000 tagata mai le silia ma le 100 atunuu na tali atu i se talosaga na faalauiloa e le International Peace Bureau (IPB), le International Physicians for the Prevention of Nuclear War (IPPNW), le International Association of Lawyers Against Nuclear Arms (IALANA), ma le World Federalist. Gaioiga (WFM). Ona ia taʻitaʻia ai lea o le Coalition for the International Criminal Court (CICC) lea na faia se matafaioi tele i tua atu o vaaiga i le aumaia o le Fono a Roma ma le taliaina o le Feagaiga a Roma. O lana so'otaga fa'ava-o-malo na ta'ita'ia le taumafaiga ina ia maua fa'amaoniga a le atunu'u mai atunu'u e 60 ina ia fa'amamaluina le feagaiga ia Iulai, 2002, e sili atu le vave nai lo le mea na fa'amoemoeina. O lea la ua 123 atunuu ua faamaonia le Roma Statute, e tele ona o taumafaiga a le CICC i lalo o lana taitaiga. E tele foi lauga a Mr. Pace ma sa auai i le tele o konafesi e uiga i le ICC.

Va'ai le filifiliga atoa iinei

Benjamin Ferencz na toe filifilia foi mo le 2016 e Prof Faamoemoe Me, Iuni a Michigan Tutotonu,

“Sa galue malosi Ferencz ina ia avea lenei auivi ma mea moni. I le 95, na ia faamanatu mai ia i tatou le galuega tatou te leʻi ausia - e pei o le faʻasalaina o taua faʻamalosi - ma na ia augani atu i tupulaga talavou e faʻaauau lenei galuega faʻavae. Mo nei taumafaiga ua tatau ai ia Ferencz ona amanaʻia e le faitau aofaʻi o le lalolagi ma ia vaʻaia o se tagata galue malosi i le fafaguina atoatoa o le lotofuatiaifo o le tagata.

Va'ai le filifiliga atoa iinei


Filifilia e Richard Falk, Princeton, ISA:

Johan Galtung, Norway

O se taui e faʻaaloalogia ai le paionia o suʻesuʻega o le filemu ma se olaga le vaivai i le atinaʻeina o aʻoaʻoga ma faʻataʻitaʻiga mo le filemu e ala i auala e le o ni militeri.

"Mo le tele o tausaga o Johan Galtung sa avea ma se faʻaosofiaga i totonu o le matata o suʻesuʻega o le filemu lautele. O lona malosi uiga ese ma le gaoioi ua aumaia ai lenei savali o le malamalama ma le malamalama i le filemu ma le faamasinoga tonu i tulimanu e fa o le paneta i se faiga ofoofogia e tulaga ese moni lava i lona aafiaga faaleaoaoga ma gaoioiga. E le o se faʻateleina le tusi na ia fatuina ma faʻatuina le matata o suʻesuʻega o le filemu o se mataupu faʻaaloalogia o suʻesuʻega i faʻalapotopotoga o aʻoaʻoga maualuluga i le lalolagi atoa. O se taunuuga o lona tomai tautala ma le tusitusi seminal Johan Galtung ua oo atu i loto ma mafaufau o le faitau afe o tagata i le lalolagi atoa, faailoa atu le talitonuga i luga o mea uma e mafai ona maua le filemu e ala i taumafaiga tuuto a tagata masani pe afai latou te galulue e suia le tulaga faʻapolokiki lava e aʻoaʻoina ma faʻamalosia ai taʻitaʻi faʻapolokiki o le lalolagi faʻapea foʻi ma luga o faʻasalalauga i le lalolagi atoa.
Faatasi ai ma le faaaloalo tatau, ua leva le taimi e faʻaaloalogia ai i latou e ala i mafaufauga ma galuega na faʻaalia ai le faʻaaliga a Alfred Nobel i le ola mo tamaiti aʻoga ma tagata faʻamalosi o soʻo se talaaga. E naʻo le fatuina o lenei malamalama filemu i le lalolagi atoa i le pito i lalo e mafai ai ona tatou maua soʻo se faʻamoemoe moni o le faʻatoʻilaloina o le militarism faʻamalosi o loʻo tumau pea le malosi i pulega a le malo i le lalolagi atoa. O le tuʻuina atu ia Johan Galtung le ituaiga faʻavae e maua e le Nobel Prize o ia lava o se sao tele i le faʻatinoina o se lalolagi toʻafilemu, ma o le mea moni o ia o se tama Nouei o le ai ai se faʻapitoa faʻapitoa i le atunuʻu ma tua atu.

Faitau le filifiliga atoa iinei.

 

Filifilia e Giulio Marcon, Sui Usufono o le Maota o le Palemene a Italia:

 

O le fa'ailoga tulaga ese a Polofesa Galtung i le su'esu'ega o fete'ena'iga ma le filemu e afua mai i le tu'ufa'atasiga o su'esu'ega fa'asaienisi fa'asaienisi ma le amio a Gandhian o auala to'afilemu ma le fealofani. Ua mafai ai e ia ona fa'afeso'ota'i ma fa'atino suiga fa'asoa i totonu o tu'uga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu e sili ona 'ese'ese: o se lesona o le ki fo'i lea mo le fofō o lu'itau masani o le lalolagi i le XXI senituri.

O se olaga faʻapitoa faʻapitoa, manuia ma le lalolagi i le tautua o le filemu e tatau ona faʻamaonia le Nobel Peace Prize "

Va'ai le filifiliga atoa iinei

 


Filifilia e Kazuko SHIOJIRI (Ph.D.), Polofesa, Tokyo International University:

Nihon Hidankyo, Iapani

Mataupu 9, Iapani

 

 

“Ina ua uma le osofaʻiga a pomu atomika i le 1945 i Hiroshima ma Nagasaki, Iapani, 'Nihon Hidankyo' o loʻo galue e apili i le lalolagi atoa uiga leaga o auupega faaniukilia ma le manaʻomia o le filemu e puipuia ai soʻo se ituaiga o taua mo tagata."

“Talu mai lona faavaeina i le 2004, o le 'Kyujo-no-Kai' o loo faatosina mai i le agaga o le lalolagi. Mataupu 9 o le Faavae o Iapani lea e lagolagoina le lafoaia atoatoa o le taua, ma faamamafaina le taua o le filemu mo le ola ai o tagata i le lumanaʻi.

Va'ai le filifiliga atoa iinei.



Filifilia e Mairead Maguire, Northern Ireland, Nobel laureate:

Repeka Johnson, UK


Ata maualuga maualuga iinei

"E ui lava na avea o ia ma tusitala faʻaaloalogia ma faiaoga i le faʻaleagaina ma le puleaina o auupega, e leʻi tuulafoaʻia e Repeka ona aʻa i le le faʻaleagaina o gaioiga mo le filemu, aia tatau a tagata ma le amiotonu, galue faapitoa e faʻamalosia tamaitai ma lagolago tamaitai. O le le fiafia ina ua maeʻa ana fuafuaga ma le New Agenda Coalition ina ia maua se maliega autasi i totonu o setete o le NPT mo le sefulutolu Laasaga i le faʻaleagaina o auupega i le 2000 na faʻaumatia, na siitia atu Repeka i Sikotilani i le 2006-8, o se faʻalapotopotoga faʻatasi a Faslane 365, o se faʻavae autu e. faʻapotopotoina vaega o tagata mai soʻo se ituaiga olaga ma vaega uma o le lalolagi e faʻaalia lo latou tetee i le faʻafouina o Trident faʻatasi ai ma ni gaioiga filemu i le nofoaga faaniukilia a Faslane.
Ina ia faʻalauiloaina le faʻaleagaina, na ia faʻatulagaina ma tautala i le fiaselau o isi fonotaga ma gaioiga i Peretania ma faʻavaomalo ma faʻasalalau auʻiliʻiliga ma tusi, e aofia ai 'Le leaga nai lo le le taua' ma le 'Trident ma International Law' fautuaina le faʻaupuina o auupega faaniukilia nai lo le suia o le Trident ma le 'Decline or Transform. ' i luga o le manaʻoga e faʻamalosia le NPT faʻatasi ai ma isi faiga faʻaleagaina.

Mai le 2009, na taʻimua Repeka i taumafaiga a le sosaiete e toe faʻaleleia le faʻaleagaina o auupega faaniukilia e avea o se fesoasoani mo ni nai tausaga o le Co-Chair of the International Campaign to Abolish Nuclear Weapons (ICAN) ma tuʻuina atu le faʻamatalaga faaiu a sosaiete lautele i le eleele- talepeina Oslo Conference on the Humanitarian Impacts of Nuclear Weapons ia Mati 2013.

Tusi filifilia atoatoa, iinei


Filifilia e le Polofesa. Berit von der Lippe, BI (Norwegian Business School), Oslo:

Malalai Joya, Afghanistan

"Malalai Joya e tulaga ese ma le atamai maoae, amiosaʻo ma le lototele o se tamaitai i Afghanistan na tautala faasaga i le pule malosi o taʻitaʻi taua i faiga faʻapolokiki a Afghan - lea na galulue faʻatasi ai le US / NATO / ISAF mai le aso muamua o Oketopa 2001. Na ia vaseina le manino. O le pepelo o le 'faasaoina ma le faasa'olotoina o tamaitai Aferika' i Sisifo ma ua avea o ia o se tagata e tautala e tetee atu i faanaunauga papalagi e faalavelave ma pulea atunuu o le Lalolagi Tolu.

O lea ua alu atu ai o ia i le fatu o le lalolagi faʻamiliteli o loʻo i ai nei. I le lamatia o lona lava ola, ua ia faaalia ai i le tele o auala le faalataina o le faamoemoe o Nobel, o lona uiga o se faʻatonuga faʻalelalolagi na manaʻo Nobel e faʻalauiloa lana taui. I laʻu vaai o Joya o loʻo galue tuusaʻo e faʻataunuʻu le faʻamavaega o auupega na manaʻo Nobel e tautua ma lana taui filemu.

Faitau le filifiliga atoa iinei


Filifilia e le Polofesa Phillip C. Naylor, Iunivesite o Marquette

Kathy Kelly, ISA

"Kathy Kelly (na fanau 1952) [1] [2] o se tagata faʻatupu filemu Amerika, pacifist ma le tusitala, o se tasi o sui na faavaeina le Voices in the Wilderness, ma o loʻo avea nei ma sui faʻamaopoopo o Voices for Creative Nonviolence. I le avea ai o se vaega o galuega a le au filemu i le tele o atunuu, na ia malaga ai i Iraq i le luasefuluono taimi, aemaise lava le tumau i vaega o taua i le amataga o taua uma a Amerika-Iraq. O lana malaga talu ai nei na taulaʻi atu i Afghanistan ma Kasa, faʻatasi ai ma faʻalavelave faʻalotoifale faasaga i le US drone policy. Ua silia ma le onosefulu taimi na pueina ai o ia i le fale ma fafo, ma tusia e uiga i ona aafiaga i totonu o sini o osofaiga a le militeri a Amerika ma pagota o falepuipui a Amerika. (Wikipedia - faʻamatalaga atili lana faʻalavelave filemu)

Va'ai le filifiliga atoa iinei


Filifilia e Adj. Prof Bill Wickersham, Uni o Misuri (faapea foi i le 2015):

 

David Krieger, ISA


Ata maualuga maualuga iinei

Nuclear Age Peace Foundation, NAPF, ISA

O se fitafita totoa, faiaoga ma le faʻatulagaina mo le galulue faʻavaomalo i le faʻaleagaina ma le soloia o auupega faaniukilia,

“I lalo Dr. KriegerO le ta'ita'iga a le NAPF, ua fa'atupula'ia le Polokalama Ta'ita'i Filemu a le NAPF ma avea ma polokalame fa'avaomalo fa'avaomalo mo le filemu. O loo taitaia e Paul K. Chappell, o se tagata faauu i West Point, ma sa tau i le taua a Iraq, ua tuuina atu i taitai o le filemu meafaigaluega ma aoaoga e manaomia e … ausia ai le filemu. I le 2015, o lenei polokalame na musuia ai le silia ma le 5000 tagata.

E taua tele i le mafuaaga o le soloia faaniukilia o le aʻoaʻoina ma le auai o le isi augatupulaga. NAPFO le Polokalama Fa'ata'ita'i taua a le 'autalavou e fa'ailoa atu ai tupulaga talavou i matata o le filemu ma le saogalemu, pulega e leai ni tupe, ma galuega ma le lotofuatiaifo. E maua e tagata a'oga le poto masani i le galulue ai ma se fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga ma fa'asalalauga e leai ni tupe. … E le mafaitaulia tagata aʻoga na aʻoaʻoina mai o latou taimi i le NAPF o lo latou ala i le olaga o le a aofia ai le faia o le lalolagi o se nofoaga sili atu ona filemu.

O Dr. Krieger … ua lagolagoina foi le filemu ma le faaleaogaina o auupega i le tele o isi faalapotopotoga. O ia o se tasi na faavaeina le Abolition 2000 … o le International Network of Engineers and Scientists for Global Responsibility (INES) ma sa avea ma Taitaifono o lana Komiti Faafoe. O ia o le na faavaeina le Middle Powers Initiative ma sa avea ma Taitaifono o lana Komiti Faafoe. O ia o se Faipule i le Fono a le Lalolagi i le Lumanai ma o loʻo avea ma Taʻitaʻifono Faʻatasi o le Komisi o le Filemu ma le Faʻasalaina.
O Dr. Krieger na tusia ma faasaʻoina le sili atu i le luasefulu tusi ma le faitau selau o mataupu e uiga i le filemu, faamasinoga tonu ma le soloia o auupega faaniukilia."

Va'ai le filifiliga atoa iinei.

 

Filifilia e le tala. Thomas Hylland Eriksen, Uni o Oslo (faapea foi i le 2015):

Evelin Lindner, Norway


Ata: Evelin Frerk, www.evelinfrerk.de/

“O se autu autu i le galuega talu ai nei a Lindner o le aganuu o le tauva mo le pule i soo se auala, e aofia ai sauaga faaauupegaina, sa avea muamua ma tusitusiga faaleaganuu ua taliaina i le lalolagi atoa, ae le na o Aferika. E masani ona o faatasi ma le le ano mai o tagata e tutu mai. Ae, i totonu o se lalolagi fesoʻotaʻi, o lenei tusitusiga e sili atu nai lo le le mafai ona puipuia. I totonu o se lalolagi fesoʻotaʻi, e leai se itulagi e mafai ona faʻamoemoe e tumau saogalemu, pe mai le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga o le lalolagi poʻo se aganuu o militarism. "

Faitau le filifiliga toe fai 2016 iinei - fa'aaliga atoa 2015 filifiliga iinei


Filifilia e Ingeborg Breines, Sui Peresetene o le International Peace Bureau (filifilia Mayor/UNESCO i le 2015)

Federico Mayor ma o le aganuu o le filemu

 

“Federico Mayor…. faaauau … e galue mo se suiga mai se aganuu o le faamalosia ma taua i se aganuu o talanoaga ma le filemu. E ala i ana tusitusiga, lauga, ma le tele o fesoʻotaʻiga o tagata iloga, e mafai ona ia faʻamalosia ma taʻitaʻia tagata mafaufau ma fai filifiliga faʻapolokiki tutusa. … I le konafesi faaletausaga a le IPB i Padova: Auala i le Filemu ia Novema 2015 Federico Mayor na faamamafaina malosi e faapea o le lalolagi e manaʻomia faʻavave le faʻaumatiaina o punaoa saoloto mo atinaʻe ma mo le faʻafetauiina o luitau o suiga o le tau ma femalagaiga.
… Ua faavaeina e le UNESCO se polokalame o le filemu, faatasi ai ma le toatele o paaga, ma uunaia le UN e avea le tausaga 2000 ma Tausaga Faavaomalo mo se Aganuu o le Filemu e sosoo ai ma le sefulu tausaga mo se Aganuu o le Filemu ma le le Sauaina mo le Tamaiti o le Lalolagi (2001-2010). Sa fausia se Fautuaga ma se Fuafuaga o Galuega e ta'ita'ia ma fa'aosofia ai le galuega i le tulaga fa'ale-malo ma sosaiete lautele. Na fausia e UNESCO ma nisi o le Nobel Peace Prize Laureates se Manifesto mo se Aganuu o le Filemu lea na sainia e le silia ma le 70 miliona tagata ma tuuina atu i le Failautusi Aoao o le UN.” Faitau le filifiliga atoa. iinei

 

 


Filifilia e Christian Juhl, MP, Tenimaka (faʻapena i le 2015):

 

Dr. Ian Oberg, Sweden

"I le 2015, na faʻaaogaina ai e Mr. Oberg le faʻamanatuga o le TFF's 30th Anniversary, e faʻatupu ai le tele o fesoʻotaʻiga a le faʻavae.
mo se semina faava o malo ma ona Associates, webcast ola i le lalolagi atoa ma maua ai 15 vitio i luga
mataupu faavaomalo. I le avea ai o se vaega o lona faʻalauteleina o faʻasalalauga, na faʻalauiloaina ai foi le mekasini i luga o le initaneti "Transnational Affairs" http://bit.ly/TransnationalAffairs.

I le 2015 na taulaʻi le TFF i Iran ma Burund, e lua faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma avea muamua ma taʻimua i totonu.
fautuaina, ua maeʻa ia Me, se fesoasoani moni agaalofa e fai ma tali i faʻalavelave faʻalavelave i totonu.
Burundi. Faatasi ai ma lona poto faapitoa na maua i le 12 tausaga o galuega i le atunuu Mr. Oberg ma le TFF sa i ai i se tulaga faapitoa e saofagā i le puipuia o taua - E le gata i lona tulaga faava o malo ma lona uiga puipuia O le galuega a Mr. Oberg e faataunuuina ai faamoemoega autu o le Nobel. o le taui.”

Faitau le tusi atoa iinei


Filifilia e le Polofesa Aytuğ Atıcı, MP, Turkey ma le Prof. Kristian Andenæs, Uni o Oslo, ma Dr. Marouf Bakhit, Senate Jordanian

Palemene mo le Nuclear Non Proliferation and Disarmament (PNND)

Taumafaiga a Palemene, i vaega uma o tagatanuu, lotu, faiga faaupufai ma tamaoaiga - o le Nobel agaga moni
“Ua fausia e sui o le PNND le lagolago faapalemene mai setete uma i Sasaʻe Tutotonu (e aofia ai Isaraelu) mo le talosaga mo se Sone Sasaʻe Tutotonu e Saoloto mai Auupega Faaniukilia ma isi Auupega o le Faʻaumatiaga Tele. …. fa'atautaia le Framework Forum, lea e tu'ufa'atasia ai malo i le va'aiga fa'ava-o-malo e lua e fa'atalanoa pe fa'apefea ona aga'iga'i i luma i fa'ama'i faaniukilia tele. … PNND o loʻo iai ni faiga faʻapaʻaga malosi poʻo le galulue faʻatasi ma toetoe lava o faʻalapotopotoga faʻavaomalo uma o loʻo galulue mo le faʻaupuina o auupega faaniukilia, ma sa faia se sao taua i le fausiaina o le galulue faʻatasi i le va oi latou.
I le 2012, PNND faʻatasi ai ma le World Future Council, United Nations Office of Disarmament Affairs ma le Inter Parliamentary Union na faʻatulagaina se Faiga Faʻavae i le Lumanai e taulaʻi atu i faiga faʻavae sili ona lelei mo le faʻaleagaina. O le sauniga o le Fa'ailoga, i Malo Aufaatasi, na fa'amamafaina ai faiga fa'avae i le fa'ato'a faaniukilia ma le pulea o fana - ma fa'amalosia malo, palemene ma sosaiete lautele e fa'asalalau nei faiga fa'avae.

I le 2013, o le PNND o loʻo galulue faʻatasi ma Global Zero, na siitia le toeitiiti 2 / 3rds o sui o le Palemene Europa e faʻamaonia (saini patino) se Tautinoga Tusia e Lagolagoina le Global Zero Plan for Nuclear Disarmament - faia lenei faiga faʻavae a le Palemene Europa.

O le tusi filifilia o loʻo taʻu mai ai tulaga mataʻina na ausia e sui taʻitoʻatasi PNND, Federica Mogherini, Ed Markey, Jeremy Corbyn, Uta Zapf, Mani Shankar Aiyar, Atimova, Tony de Brum [filifilia e le IPB mo le 2016], Ui Hwa Chung, Taro Okada, Sabe Chowdury, Bill Kidd, Christine Muttonen.

O le PNND Global Coordinator, Alyn Ware, na filifilia mo le 2015 Nobel

Faitau le filifiliga atoa iinei

Jordanian Senate, Dr Marouf Bakhit:

"O le Nobel Peace Prize o le a faʻamamafaina ai le taua o lenei galuega a le palemene, faʻalauiloaina le maoaʻe o le taʻitaʻiga o le PNND ma fesoasoani i le fausiaina o le lagolago faaupufai mo taumafaiga o loʻo galue ai PNND. O le mea lea, * o le Jordanian Senate House House na filifilia malosi le PNND mo le Nobel Peace Prize. ”

Faitau le filifiliga atoa iinei


Filifilia e le Polofesa. Jeff Bachman, American Uni, Uosigitone, ISA

Tavita Swanson, ISA


Ata maualuga maualuga iinei

“I le 2015, World Beyond War tupu tele i lalo o le taʻiala a Swanson e aofia ai tagata i 129 malo. World Beyond War saunia se tusi na tusia e Swanson faʻaulutalaina O se System System Security: O se Suiga i Taua lea na i ai se aafiaga i talanoaga a le US policy policy. Swanson o se fautua faifaipea ma le naunautai mo suiga i le US

I le 2015, na lolomi e Swanson le tele o tala ma tuuina atu le tele o tautalaga e fautuaina ai le filemu ma le soloia o taua. O ana tusiga ua aoina i le DavidSwanson.org. O ia o se fautua o le maliega faaniukilia ma Iran. Swanson na asiasi i Cuba i le 2015, na feiloai ai ma le aufaigaluega a le ofisa-ae le o Amerika, ma fautuaina mo le lelei ma le sili atu o sootaga, e aofia ai le faaiuga o le vaa ma le toe foi atu i Cuba o lona fanua i Guantanamo. I le 2015 foi, Swanson ua malosi i le lautele o tagata fai osofaiga oe tetee i le faalapotopotoga atoa o taua, faapea foi i tagata lautele e ala i le tusitusi ma le tautala mo le faaitiitia o le militarism ma toe faamanatuina le manatu e le mafai ona i ai taua.

E taua foʻi le maitauina o le matafaioi a Swanson i le RootsAction.org. I le 2015, Swanson galue o se faʻataʻitaʻi soʻotaga mo le 'upega tafaʻilagi tagata faʻagaoioiga' upega tafaʻilagi. E ala i le tuʻufaʻatasia o luga ole laiga ma "lalolagi moni" gaioiga, RootsAction.org ua lelei ona aumaia le malosi e ausia ai le tele o laasaga e agai atu i le filemu, ao fausia se sui auai i le initaneti o le 650,000 tagata mo gaoioiga i le lumanai. Ia Tesema 2015, a RootsAction.org ma World Beyond War O le talosaga na faʻamalosia ai le Ofisa o Suʻesuʻega a le Konekeresi e faʻaauau le lipotia o faʻatau atu o meatau faʻavaomalo i le maeʻa ai o le tolu tausaga o le malolo. I totonu o vaiaso, na tatalaina ai e le CRS se lipoti fou. … Ia Ianuari 2015, i le maeʻa ai o le RootsAction.org O le talosaga na unaʻia ai le Iunaite Setete e feutagai ma Korea i Matu nai lo le teena o lana ofo e taofi suʻega faaniukilia, na amata ai e le US ona feutagai - ma le taunuuga e leʻi fuafuaina. “

Va'ai le filifiliga atoa iinei


Filifilia e le Polofesa Alf Petter Høgberg, Uni o Oslo (faʻapena foi i le 2015, faʻatasi ai ma sui filifilia Nils Christie ma Ståle Eskeland)

Peter Weiss, Niu Ioka

IALANA, International Association of Lawyers against Nuclear War, Berlin, Niu Ioka, Colombo (Sri Lanka)

Juristen und Juristinnen gegen atomare, biologische ung chemische Waffen, Berlin

 

"Na ou toe tuuina atu le filifiliga mo le 2015,… I se faaopopoga ou te fia taʻua i le 2015," o le tausaga ua teʻa, IALANA, Peter Weiss, Ma le Siamani vaega ua faaauau pea ona faamanino le le tusa ai ma le tulafono o auupega faaniukilia e galulue faatasi ma lagolagoina le mataupu o le Atu Maresala o loo taitaia i le Faamasinoga a le UN, ICJ, i luga o noataga a malo o le Malosi faaauupegaina e auai i faiga lelei e soloia ai auupega faaniukilia. IALANA faia taumafaiga totoa e atiina ae tulafono faʻavaomalo e ala i se faʻamalologa faʻamaonia o auupega faanatinati ua faʻaaoga i diplomacy faavaomalo.

O le paranesi Siamani IALANA o loʻo galue malosi i se poloketi o le "Peace peace trough" e taumafai ai e faʻamalosi tulafono faʻavaomalo ma avea o se tulaga lauiloa ma le faʻaalia o sootaga faʻale-malo ma faʻalapotopotoga. O lenei galuega o le totonugalemu o le manatu a Nobel e uiga i se "faailoga mo le au siamupini o le filemu." O le nofoaga i le faamasinoga nai lo o lima o se vaega autū o le filemu e mafaufau ai ia Bertha von Suttner (faamasinoga ma Schiedsgerichte) ma le galuega a o le "siamupini o le filemu" na manao Alfred Nobel e lagolagoina e lana taui.

... O le atiina ae o se lalolagi ua pulea e le tulafono, ae le o le mana, o se atugaluga tutotonu o Nobel o faaaogaina le faaupuga "usoga a malo" i lona loto ma e totonugalemu i gaoioiga a le nuu o IALANA.
«

Va'ai le filifiliga atoa 2016 iinei, le filifiliga 2015 iinei


Filifilia e le Senate Peter Whish-Wilson, Palemene a Ausetalia (na filifilia foi i le 2015):

Tamaitai League International mo le Filemu ma le Saolotoga (WILPF)

"Ou te lagolagoina uma saunoaga a Christine Milne i le filifiliga 2015 o loʻo faʻapipiʻiina ma tosina atu lou mafaufau i le galuega a le WILPF i le tausaga talu ai, le selau tausaga o le faʻalapotopotoga ... e selau tausaga o faʻasalalauga lautele ma gaioiga a tamaitai i le lalolagi atoa e faʻalauiloa. filemu gafataulimaina ma fa'atama'ia na fa'aiu i le manuia tele o le 2015 Women's Power to Stop War conference centenary i Hague, e mautinoa lava e tatau ona fa'ailoa i le Taui o le Filemu i lenei tausaga.

I le tausaga ua tuana'i sa galulue ai tamaitai e fa'afeso'ota'i, fa'amalosia ma fa'amanatu le galuega a tama'ita'i faia le filemu i so'o se mea o le lalolagi o lo'o latou nonofo ai. Na fausia i luga o le UN Security Council Resolution 1325 na pasia i le 2000 lea na amanaʻia ai le matafaioi a tamaitai i le faia o le filemu ma le puipuia o feteenaiga ma le galuega a le WILPF i le 15 tausaga talu ai i le Women, Peace and Security agenda.

O se feutagaiga filemu i soo se mea, e le mafai ona tuuina atu i tamaitai se leo ma le le faailoaina o solitulafono faasaga i tamaitai o le a le mafai ona tumau. Fa'amolemole fa'agasolo le tulaga sa'o o tama'ita'i i le laulau o le filemu e ala i le fa'ailoaina o le Liki Fa'avaomalo Fa'avaomalo mo le Filemu ma le Saolotoga o le 2016 Nobel Peace Prize."

Va'ai le filifiliga atoa iinei.

 

 


LE NOBEL FILEMU MATAMATA TAIALA
mo filifiliga filifilia e agavaa e manumalo i le Nobel "faailoga mo le au siamupini o le filemu":

A o isi, o le komiti, faipule, tagata suʻesuʻe filemu, e oʻo lava i tagata filemu e faavae
o latou manatu i luga o le VERY lautele malamalama o le "filemu" (= latou faaaogaina le taui e pei ona latou fiafia i ai) le
Ole lisi ole NPPW e fa'avae ile su'esu'ega o mea e taua ile tulafono, ole mea na mana'o moni iai Nobel.

Le sili, sili ona tuusaʻo, avanoa i Nobel's lava malamalama o le "siamupini o le filemu" ia
o loo faamatalaina i lona finagalo o loo taoto i lana fesootaiga ma Bertha von Suttner, le taitai filemu
tagata autu o le vaitau. O tusi o lo'o fa'atatau i le talepeina o le manatu fa'atauva'a fa'atauva'a a tagata tuai
fai mai: "Afai e te manaʻo i le filemu, sauni mo le taua" ma pe faʻapefea ona malilie atunuu i lenei mea.

O le mea lea o le faʻamoemoe o Nobel - ia faʻasaʻoloto malo uma mai auupega, fitafita ma taua - ua i ai
sa fa'amaoni i la matou su'esu'ega. O le fa'ailoga e fa'atatau i le puipuia o taua, ae le o le fo'ia tuai
feteenaiga. E le o se taui mo galuega lelei, ae mo se suiga faavae o sootaga faavaomalo.

Sui o lo'o galulue mo le galulue fa'atasi o le lalolagi i tulafono fa'ava-o-malo ma fa'atama'ia sa'o
o le au manumalo muamua - ae o galuega taua foi o loʻo faʻaogaina e faʻaalia ai le
mana'omia taua mo le fa'amalo fa'ava-o-malo e tatau ona iloiloina. Ae ia tatau
o gaoioiga fa'ailoga Nobel e tatau ona fa'asino i tua atu o fa'aiuga o tulaga fa'apitonu'u.

I le taimi o Nobel, e toʻatele faipule na faʻalogologo i leo mo le filemu ma le faʻaleagaina,
i aso nei e toʻaitiiti tagata ofisa ma faipule o loʻo umia le manatu filemu e manaʻo Nobel e lagolagoina. I totonu
la tatou vaai o le taui e tatau ona ogatasi ma taimi ma i le lalolagi i aso nei e patino lava i le
nuu, sosaiete lautele, e tetee i le aganuu aloaia o sauaga, ae le o taitai e amiotonu
tali atu i faiga fa'apolokiki e pei ona tatau ona latou faia i totonu o se temokalasi.

"Ou te fiafia e talitonu o tagata, i se taimi umi, o le a faia nisi mea e faʻaleleia ai le filemu
nai lo o tatou malo. O le mea moni, ou te manatu o tagata e manaʻo tele i le filemu nai lo le tasi
i nei aso e sili atu ona o ese malo ma tuu atu ia i latou." US
Peresitene Dwight D. Eisenhower 1959

O Alfred Nobel o le a fia vaai i lana komiti e mafaufau i laina tutusa.

Nobel Peace Prize Watch, Feb 2, 2016

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana