Le Sacred Oil Leak i Pearl Harbor

Saunia e David Swanson, World BEYOND War, Novema 30, 2022

Na talitonu Stephen Dedalus o le tioata ta'e a se auauna na avea ma faailoga lelei o Aialani. Afai e tatau ona e faaigoa se faailoga o le Iunaite Setete, o le a lena? Le Fa'atagata o le Saolotoga? O tamaloloa e ofuina i lalo i luga o koluse i luma o McDonald's? Ou te manatu o le mea lenei: o le suauu o loʻo tafe mai le vaatau i Pearl Harbor. O lenei vaa, O Arizona, o se tasi o le lua o loʻo tafe pea le suauu i Pearl Harbor, o loʻo tuʻuina iina e avea ma faʻasalalauga taua, e fai ma faʻamaoniga o le faʻatauga o auupega pito i luga o le lalolagi, faufale pito i luga, tagata faʻaalu pito i luga o le militeri, ma le faʻatupu mafanafana o se tagata mamaʻi ua afaina. Ma o le suauʻu e faʻatagaina e alu i luga o le mafuaʻaga lava e tasi. O le faʻamaoniga o le leaga o fili US, e tusa lava pe suia pea fili. Na maligi loimata o tagata ma lagona le talotalo o fuʻa i o latou manava i le nofoaga matagofie o le suauʻu, faʻatagaina e faʻaleagaina le Vasa Pasefika e fai ma faʻamaoniga o le ogaoga ma le faʻamaoni tatou te faia a tatou faʻasalalauga taua. O le taua lena se auala sili lea tatou te fa'aleagaina ai le nofoia o le paneta atonu e leiloa pe leai foi i luga o tagata malaga i le nofoaga. O le upega tafa'ilagi a turisi i luga auala e asiasi i le suauu paia leak:

“E faigofie lava o se tasi o nofoaga sili ona paia i le US. . . . Mafaufau i ai i le auala lenei: o loʻo e vaʻaia le suauʻu atonu na toe faʻatumu i le aso aʻo lumanaʻi le osofaʻiga ma o loʻo i ai se mea moni e uiga i lena aafiaga. E faigata foi ona le lagonaina le faatusa mai le feilafi o loimata uliuli pe a tutu filemu i luga o le maa faamanatu-e peiseai o loo faavauvau pea le vaa i le osofaiga.”

“E talanoa tagata e uiga i le matagofie o le vaai atu i le suauʻu e susulu i luga o le vai ma le auala e faamanatu ai ia i latou ola na maumau,” fai mai le isi upegatafa'ilagi.

“E ta'ua e tagata o le 'loimata uliuli o le Arizona.' E mafai ona e vaʻaia le suauʻu o loʻo alu aʻe i luga, ma faia nuanua i luga o le vai. E mafai fo'i ona e sogisogi i mea. I le fua o lo'o i ai nei, o le a alu pea le suau'u mai fafo Arizona mo le isi 500 tausaga, pe afai e leʻi malepe atoa le vaa a o leʻi oo i lena.” —se isi lipoti.

Afai e te nofo latalata i Pearl Harbor, o lo'o iai le suau'u va'alele manaia a le US Navy i lau vai inu. E le sau mai vaatau, ae (ma isi fa'alavelave fa'alesiosiomaga i luga o le saite lava e tasi) faia fautua mai masalo o le faʻaleagaina o le vai e vaʻaia o se mea e manaʻomia e le militeri a Amerika, poʻo le itiiti ifo o le soifua maloloina o le tagata e itiiti se fiafia.

O nisi o tagata lava e tasi na lapataia e uiga i le taufaamatau o le suauu mo se taimi umi, ua lapataia foi e uiga i le matautia tele o le taufaamatau na mafua mai i tala e faamatala e tagata le tasi i le isi i le Pearl Harbor Day ma pe a asiasi atu i le malumalu o le uliuli. loimata o le faapaiaina o taua.

Afai e te nofo latalata i se televise po o se komepiuta, i soo se mea i le lalolagi, e te lamatia.

O se tasi o aso sili ona paia o le tausaga ua lata mai. Ua e sauni mo Tesema 7th? E te manatua le uiga moni o le Pearl Harbor Day?

Sa fuafua e le malo o Amerika, saunia mo, ma faaosofia se taua ma Iapani mo le tele o tausaga, ma sa i ai i le tele o itu i le taua, ma faatalitali mo Iapani e fana le fana muamua, ina ua osofaia e Iapani ia Filipaina ma Pearl Harbor. O le a le mea e leiloa i fesili o ai tonu na iloa pe o afea i aso aʻo lumanaʻi na osofaʻiga, ma o le a le tuʻufaʻatasiga o le le agavaa ma le faʻatauvaʻa na mafai ai ona tupu, o le mea moni e faapea o laasaga tetele na faia ma le mautinoa i le taua ae leai se tasi na faia i le filemu. . Ma o ni laasaga faigofie faigofie e maua ai le filemu na mafai.

O le pivot Asia o le vaitaimi o Obama-Trump-Biden sa i ai se faʻataʻitaʻiga i tausaga aʻo lumanaʻi le Taua Lona Lua, a o faʻatupuina e le Iunaite Setete ma Iapani a latou vaegaau i le Pasefika. O le Iunaite Setete sa fesoasoani ia Saina i le taua faasaga ia Iapani ma poloka Iapani e aveese mai ai punaoa taua a o lei osofaʻia e Iapani fitafita a Amerika ma teritori o le malo. O le militarism a le Iunaite Setete e le faʻasaʻolotoina Iapani mai le matafaioi mo lana lava militarism, poʻo le isi itu, ae o le tala faʻasolopito o le tagata nofofua e le sala na osofaʻia mai le lanumoana e le sili atu le moni nai lo le talatuu o le taua e laveai ai tagata Iutaia.

Aʻo leʻi oʻo i Pearl Harbor, na faia e le US le ata, ma vaʻaia le tele o faʻataʻitaʻiga tetee, ma loka faʻataʻitaʻiga tetee i totonu o falepuipui lea na vave ai ona latou amata faʻaupuga e le faʻaleagaina e tuʻufaʻatasia i latou - atinaʻeina o taʻitaʻi, faʻalapotopotoga, ma togafiti e mulimuli ane avea ma Aia Tatau a Tagata, o se gaoioiga na fanau i luma o Pearl Harbor.

A ou fai atu i tagata e faʻamaonia le Taua Lona Lua, latou te fai mai "Hitler," ae afai o le taua a Europa e faigofie tele ona faʻamaonia, aisea na le tatau ai ona auai muamua le Iunaite Setete? Aisea na matua lofituina ai le lautele o le US i le ulufale atu o le US i le taua seia oo ia Tesema 7, 1941? Aisea e tatau ai ona faʻaalia se taua ma Siamani e tatau ona ulufale i ai o se taua puipui e ala i le faʻalavelave faʻafuaseʻi na faʻauluina e Iapani le fana muamua, ma (i se isi itu) faia le (talafatu) taupulepulega e faamuta le Holocaust i Europa o se fesili o le puipuia o le tagata lava ia? Na folafola e Siamani le taua i le Iunaite Setete, ma le faamoemoe o le a fesoasoani Iapani ia Siamani i le tauiviga faasaga i le Soviet Union. Ae e leʻi osofaʻia e Siamani le Iunaite Setete.

Na manaʻo Winston Churchill e ulufale le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua, e pei lava ona ia manaʻo e ulufale le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le Lusia na osofaia e Siamani e aunoa ma se lapataiga, i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua taʻu mai ia i matou i tusi tusi a le US, e ui lava o Siamani na lomia faasalalau i nusipepa Niu Ioka ma nusipepa i le Iunaite Setete. O nei lapataiga sa lolomi tonu lava i tafatafa o fa'asalalauga mo folauga i luga o le Lusia ma sa sainia e le ofisa o Siamani.[I] Na tusia e nusipepa tala e uiga i lapataʻiga. Na fesiligia le kamupani Cunard e uiga i lapataiga. O le kapeteni muamua o le Lusia ua uma ona faʻamavae - lipotia ona o le atuatuvale o le folau i le mea na faalauiloa faalauaitele e Siamani o se sone taua. I le taimi nei, na tusi atu ai Winston Churchill i le Peresetene o le Komiti o Fefaʻatauaʻiga a Peretania, "E sili ona taua le tosina mai o vaʻa le mautonu i o tatou matafaga i le faʻamoemoe aemaise lava o le faʻaogaina o le Iunaite Setete ma Siamani."[Ii] Sa i lalo o lana poloaiga e lei tuuina atu le puipuiga masani a le militeri a Peretania i le Lusia, e ui lava na taʻua e Cunard o loʻo faʻamoemoe i lena puipuiga. O le Lusia o lo o aveina auupega ma fitafita e fesoasoani ai i Peretania i le taua ma Siamani na fai mai ai Siamani ma isi tagata matau, ma e moni. Toto le Lusia o se gaioiga mata'utia o le fasioti tagata, ae e le o se osofa'iga fa'ate'ia a le leaga i le lelei mama.

O le 1930s

Ia Setema o le 1932, na amata ai e Colonel Jack Jouett, o se pailate tuai a le Iunaite Setete, ona aoaoina le 80 cadets i se aoga lele a le militeri i Saina.[Iii] Ua leva ona i ai le taua i le ea. Ia Ianuari 17, 1934, na faia ai e Eleanor Roosevelt se lauga: “Soo se tasi e manatu, e tatau ona mafaufau i le isi taua o le pule i le ola. E maeu le leaga o lo tatou valea e mafai ona tatou suesue i le talafaasolopito ma ola ai i mea tatou te ola ai, ma faatagaina ma le le fiafia ia mafuaaga lava e tasi e toe tuu ai i tatou i le mea lava e tasi.[Iv] Ina ua asiasi atu Peresitene Franklin Roosevelt i Pearl Harbor i le aso 28 o Iulai, 1934, na tusia e General Kunishiga Tanaka i le Iapani Faasalalau, e tetee atu i le fausiaina o vaʻa Amerika ma le fausiaina o nofoaga faʻaopoopo i Alaska ma Aleutian Islands: "O amioga faʻafefe faapena e sili atu ai lo tatou masalosalo. E mafua ai ona tatou manatu o se faʻalavelave tele o loʻo faʻamalosia ma le loto i ai i le Pasefika. Ua matua’i fa’anoanoa tele lenei mea.”[V]

Ia Oketopa 1934, na tusia ai e George Seldes Harper's Magazine: "O se faʻamatalaga e le o nofotupu malo mo le taua ae mo se taua." Na fesili Seldes i se ofisa i le Lali o le Lisi:
"E te talia le mea taua e te sauni e tau ai se neivi faapitoa?"
Na tali mai le tamaloa "Ioe."
"E te mafaufau i se taua ma le neivi a Peretania?"
"Ioe, leai."
"E te mafaufauina le taua ma Iapani?"
"Ioe."[vi]

I le 1935 Smedley Butler, lua tausaga talu ona faatoilaloina se osofaiga faasaga ia Roosevelt, ma le fa tausaga talu ona faamasinoina i le faamasinoga mo le toe faamatalaina o se mea na tupu na lavea ai e Benito Mussolini se teineitiiti ma lana taavale.[vii], lomia i se tulaga manuia tele se tusi puupuu e ta'ua Taua o se Faʻa.[viii] Na ia tusia:

"I taimi taʻitasi o le Fono Aoao, o le fesili o isi faʻaaogaina o le gataifale e oʻo mai i luga. E le o alalaga le au faipule e faapea, 'Matou te manaomia le tele o taua e tau ai lenei malo poʻo lena atunuu.' Oi, leai. Muamua lava, latou te faailoaina o Amerika ua lamatia e le malosi tele o le galu. E toetoe lava o aso uma, o le a taʻuina atu e nei tagata taʻutaʻua ia te oe, o le tele o vaʻa a lenei fili ua osofaia o le a faʻafuaseʻi ona paʻu ma faʻaumatia a tatou tagata 125,000,000. E pei lava o lena. Ona amata lea ona latou tagi mo se galu tele atu. Mo le a? E tau le fili? Oi loʻu, leai. Oi, leai. Mo naʻo le puipuiga. Ma, i se tulaga e le masani ai, latou te faasilasilaina atu ni togafiti i totonu o le Pasefika. Mo le puipuiga. Uh, huh.

“O le Pasefika o se vasa tele tele. E mata'utia le gataifale i le Pasefika. Pe o le a o'o mai le gataifale, lua pe tolu selau maila? Oi, leai. O gaioiga o le a lua afe, ioe, pe tusa ma le tolusefululima selau maila, mai le matafaga. O Iapani, o ni tagata fa'amaualuga, e mautinoa lava o le a le fa'aalia le fiafia e va'ai atu i va'a a le Iunaite Setete e latalata tele i matafaga o Nippon. E tusa lava po o le a le fiafia o tagata o Kalefonia pe a latou iloa itiiti, e ala i le puao o le taeao, o vaʻa Iapani o loʻo taaalo i taaloga taua i Los Angeles."

Ia Mati 1935, na tuuina atu ai e Roosevelt ia Wake Island i luga o le US Navy ma tuuina atu i le Pan Am Airways se pemita e fausia ai auala i luga o Wake Island, Midway Island, ma Guam. Na faailoa mai e taʻitaʻiʻau a Iapani ua latou le fiafia ma manatu i nei auala o se taufaamataʻu. E faapena foʻi tagata faatupu filemu i le Iunaite Setete. E oʻo atu i le masina na sosoo ai, ua fuafua e Roosevelt taʻaloga taua ma gaioiga i tafatafa o Aleutian Islands ma Midway Island. E oo atu i le masina na sosoo ai, na savavali ai le au faatupu filemu i Niu Ioka e fautuaina le faigauo ma Iapani. Na tusia e Norman Thomas i le 1935: “O le Tagata mai Mars na vaai i le mafatia o tagata i le taua mulimuli ma le popole tele o latou sauniuni mo le isi taua, lea latou te iloa o le a sili atu ona leaga, o le a oʻo i le faaiʻuga o loo ia vaavaai atu i tagata. o se sulufaiga vale.”

Iā Me 18, 1935, e sefulu afe na savavali atu i le Fifth Avenue i Niu Ioka ma pepa lautele ma faailoilo e tetee atu ai i le fausiaina o taua ma Iapani. O vaaiga faapena na toe faia i le tele o taimi i lenei vaitau.[ix] Na faia e tagata le mataupu mo le filemu, a o faaauupegaina e le malo mo taua, fausia ni nofoaga mo taua, faataitai mo taua i le Pasefika, ma faataitai le tapeina ma le malutaga mai osofaiga a le ea e saunia ai tagata mo le taua. Na fausia e le US Navy ana fuafuaga mo se taua i Iapani. O le lomiga o Mati 8, 1939, o nei fuafuaga na faamatalaina ai “se taua matautia mo se taimi umi” lea o le a faaumatia ai le militeli ma faalavelaveina ai le olaga tau tamaoaiga o Iapani.

Na fuafua foi e le militeri a Amerika se osofaiga a Iapani i Hawaii, lea na manatu e amata i le faatoilaloina o le motu o Ni'ihau, lea o le a alu ese ai vaalele e osofaia isi motu. O le US Army Air Corp. Lt. Col. Gerald Brant na aga’i atu i le aiga o Robinson, lea e ona Ni’ihau ma o lo’o iai pea. Sa ia fai atu ia i latou e suotosina auga i luga o le motu i se faasologa, ina ia le aoga mo vaalele. I le va o le 1933 ma le 1937, e to'atolu ni ali'i Ni'ihau na tipiina a'a i suotosina e toso e miula po'o solofanua toso. O le mea na tupu, e le’i i ai se fuafuaga a Iapani e fa’aaoga Ni’ihau, ae ina ua tula’i fa’afuase’i se va’alele a Iapani lea na fa’atoa avea ma vaega o le osofa’iga i Pearl Harbor, na tula’i mai lava i Ni’ihau e ui i taumafaiga uma a le malo. o miula ma solofanua.

Ia Iulai 21, 1936, o nusipepa uma i Tokyo sa tutusa lava le ulutala: o le malo o Amerika na faaune atu ia Saina le 100 miliona yuan e faatau ai auupega a Amerika.[x] Iā Aokuso 5, 1937, na faasilasila mai ai e le malo o Iapani e faapea, na lē fiafia le 182 o tagata vaalele a le Iunaite Setete, e taʻitasi faatasi ma ni inisinia se lua, o le a felelei i vaalele i Saina.[xi]

O nisi US ma Iapani ofisa, faʻapea foʻi ma le toʻatele o tagata faʻatupu filemu, na galulue mo le filemu ma le faauoga i nei tausaga, ma tuleia i tua e tetee atu i le fausiaina i le taua. O nisi o faataitaiga o i lenei sootaga.

1940

Ia Novema 1940, na faaune atu ai e Roosevelt ia Saina e selau miliona tala mo le taua ma Iapani, ma ina ua uma ona feutagai ma Peretania, na faia ai e le Failautusi a le US Treasury Henry Morgenthau ni fuafuaga e auina atu tagata pomu a Saina ma le auvaa a Amerika e faaaoga i le pomuina o Tokyo ma isi aai Iapani. I le aso 21 o Tesema, 1940, na feiloaʻi ai le Minisita o Tupe a Saina TV Soong ma Colonel Claire Chennault, o se fitafita litaea a le US Army sa faigaluega mo Saina ma sa unaʻia i latou e faʻaaoga pailate Amerika e pomu Tokyo talu mai le 1937, na feiloai i le potu 'ai o Morgenthau. e fuafua le pomu afi a Iapani. Fai mai Morgenthau e mafai ona ia fa'asa'oloto alii mai tiute i le US Army Air Corps pe a mafai e Saina ona totogi i latou i le $1,000 i le masina. Na ioe Soong.[xii]

I le 1939-1940, na fausia ai e le US Navy ni nofoaga fou a le Pasefika i Midway, Johnston, Palmyra, Wake, Guam, Samoa, ma Hawaii.[xiii]

Ia Setema, 1940, na sainia ai e Iapani, Siamani, ma Italia se maliliega e fesoasoani le tasi i le isi i taua. O lona uiga o le Iunaite Setete o loo tau ma se tasi oi latou, atonu o le a tau ma le toatolu uma.

I le aso 7 o Oketopa, 1940, na tusia ai e le faatonu o le US Office of Naval Intelligence Far East Asia Section Arthur McCollum se manatu.[xiv] Na popole o ia e uiga i le ono lamatia o le Axis i le lumanaʻi i vaʻa a Peretania, i le Malo o Peretania, ma le malosi a le Allies e poloka ai Europa. Na ia taumatemate e uiga i se osofaʻiga a le Axis i le lumanaʻi i le Iunaite Setete. Na ia talitonu o le faia o gaioiga e mafai ona taitai atu ai i le "vave paʻu o Iapani." Na ia fautuaina le taua ma Iapani:

“A o . . . e itiiti lava se mea e mafai e le Iunaite Setete ona faia e toe maua vave ai le tulaga i Europa, e mafai e le Iunaite Setete ona faʻaumatia lelei gaioiga faʻamalosi Iapani, ma faia e aunoa ma le faʻaitiitia o fesoasoani a Amerika i Peretania Tele.

“. . . I totonu o le Pasefika o loʻo i ai i le Iunaite Setete se tulaga puipuia malosi ma se fuāvaʻa ma le vaʻa o le ea i le taimi nei i lena vasa e mafai ona faʻagasolo mamao. E iai fo'i isi mea o lo'o fa'amaninoina i le taimi nei, e pei o:

  1. O Atu Filipaina o lo'o umia pea e le Iunaite Setete.
  2. Malo faauo ma atonu e soofaatasi e pulea le Dutch East Indies.
  3. O lo'o umia pea e Peretania Hong Kong ma Sigapoa ma e fiafia mai ia i tatou.
  4. O lo'o i ai pea 'au taua a Saina i le malae i Saina e faasaga ia Iapani.
  5. O se vaega itiiti o le US Naval Force e mafai ona matua fa'amata'u i le itu i saute o sapalai a Iapani o lo'o i totonu o le fale fa'afiafia.
  6. O lo'o i ai i Sasa'e le malosi tele a Dutch e taua tele pe a fa'atasi ma US

"O se iloiloga o mea ua taua muamua e taitai atu ai i le faaiuga e faapea, o le osofaʻiga vave o le sami e faasaga ia Iapani e le Iunaite Setete o le a le mafai ai e Iapani ona maua se fesoasoani ia Siamani ma Italia i le latou osofaʻiga ia Egelani ma o Iapani lava ia o le a feagai ma se tulaga lea. e mafai ona fa'amalosia lana fuāva'a e tau i le tele o tu'utu'uga le lelei pe talia vave le pa'u o le atunu'u e ala i le malosi o le poloka. O se ta'utinoga vave ma vave o taua pe a uma ona faia ni fuafuaga talafeagai ma Egelani ma Holani, o le a sili ona aoga i le aumaia o le vave pa'u o Iapani ma faapea ona aveesea ai lo tatou fili i le Pasefika a'o le'i mafai ona osofai lelei i tatou e Siamani ma Italia. E le gata i lea, o le faʻaumatiaina o Iapani e tatau lava ona faʻamalosia le tulaga o Peretania e faasaga ia Siamani ma Italia ma, e le gata i lea, o ia gaioiga o le a faʻateleina ai le mautinoa ma le lagolago a malo uma o loʻo faauo mai ia i tatou.

“E lē o talitonuina i le tulaga o loo iai nei manatu faapolotiki e mafai e le malo o le Iunaite Setete ona folafola atu le taua faasaga ia Iapani e aunoa ma se toe faaseā; ma e tau le mafai e le malosi o la tatou vaega ona taitai atu ai Iapani e suia o latou uiga. O le mea lea, ua fautuaina le faiga lenei:

  1. Fai se fuafuaga ma Peretania mo le faʻaaogaina o nofoaga autu a Peretania i le Pasefika, aemaise lava Sigapoa.
  2. Faia se fuafuaga ma Holani mo le faʻaogaina o nofoaga autu ma le mauaina o sapalai i Dutch East Indies.
  3. Tuuina atu fesoasoani uma e mafai i le malo o Saina o Chiang-Kai-Shek.
  4. Auina atu se vaega o vaʻavaʻa mamao mamao i Sasaʻe, Filipaina, poʻo Sigapoa.
  5. Auina atu ni vaega se lua o va'alele i Sasa'e.
  6. Taofi le malosi autu o le va'a a Amerika i le taimi nei i le Pasefika i tafatafa o atumotu o Hawaii.
  7. Fa'atumauina e teena e Dutch le tuʻuina atu o manaʻoga Iapani mo faʻasalaga le talafeagai tau tamaoaiga, aemaise o le suauʻu.
  8. Fa'ato'a fa'agata uma fefa'ataua'iga a Amerika ma Iapani, i le galulue fa'atasi ai ma se fa'alavelave fa'apenei na tu'uina atu e le Malo o Peretania.

“Afai o nei auala e mafai ai ona taʻitaʻia Iapani e faia se gaioiga faʻaalia o taua, e sili atu le lelei. I mea uma e tutupu e tatau ona tatou saunia atoatoa e talia le taufaamatau o taua."

E tusa ai ma le tala faasolopito o le militeri a le US Army Conrad Crane, "O se faitauga vavalalata [o le memo o loʻo i luga] o loʻo faʻaalia ai o ana fautuaga e tatau ona taofia ma aofia ai Iapani, ae sili atu ona saunia le Iunaite Setete mo se feteenaiga i le lumanaʻi i le Pasefika. O loʻo i ai se faʻamatalaga faʻaalia e faapea o se gaioiga faʻaalia a Iapani o taua o le a faigofie ai ona maua le lagolago a tagata lautele mo gaioiga faasaga ia Iapani, ae o le faʻamoemoe o le pepa e le o le faʻamautinoa o le mea na tupu."[xv]

O le feeseeseaiga i le va o faʻamatalaga o lenei faʻamaumauga ma pepa faʻapena o se mea faʻapitoa. E leai se tasi e talitonu o le faʻamanatuga o loʻo taʻua i luga na faʻatatau i le faʻatalanoaina o le filemu poʻo le faʻaleagaina poʻo le faʻavaeina o le tulafono i luga o sauaga. O nisi e manatu o le faamoemoe o le amataina o se taua ae mafai ona tuuaia ia Iapani. O isi e manatu o le faʻamoemoe o le sauni lea mo se taua e amata, ma faia ni laasaga e ono faʻaosoina ai Iapani e amata se tasi, ae atonu - e tau le mafai - faʻafefe Iapani mai ana faiga faʻa-militeri. O le tele o felafolafoaiga e liua ai se faamalama Overton i se pu ki. O se felafolafoaiga lea na faʻaseseina foi i se taulaiga pe o se tasi o fautuaga e valu o loʻo i luga - o le tasi e uiga i le tausia o vaʻa i Hawaii - o se vaega o se taupulepulega leaga e faʻaumatia ai le tele o vaʻa i se osofaʻiga mataʻutia (e le o se taupulepulega manuia. , ona e na o le lua vaa na faaleagaina tumau).

E le na'o le tasi itu - e taua tele pe leai foi sea fuafuaga - ae o fautuaga uma e valu na faia i le faʻamanatuga poʻo ni laasaga e tutusa ma ia na tuliloaina. O nei laasaga na faʻatatau i le faʻamoemoeina pe faʻafuaseʻi (o le eseesega o se mea lelei) amataina se taua, ma e foliga mai na latou aoga. O le galue i fautuaga, faʻafuaseʻi pe leai, na amata ia Oketopa 8, 1940, i le aso na sosoo ai ina ua uma ona tusia le faʻamanatuga. I lena aso, na taʻu atu ai e le US State Department i tagata Amerika e o ese mai Asia i Sasaʻe. I lena foi aso, na faatonuina ai e Peresitene Roosevelt le auvaa e teu i Hawaii. Na tusia mulimuli ane e le Amiral James O. Richardson e faapea na ia tetee malosi i le talosaga ma lona faamoemoega. "E le o toe mamao," na ia taʻua ai Roosevelt e pei ona fai mai, "o le a faia e Iapani se gaioiga faʻaalia faasaga i le Iunaite Setete ma o le a naunau le malo e ulufale i le taua."[xvi]

MATAMATA 1941

Na faʻamalolo Richardson mai ona tiute i le aso 1 o Fepuari, 1941, atonu na ia pepelo e uiga ia Roosevelt o se tagata faigaluega le fiafia muamua. Pe atonu foi o le alu ese mai ia tiute i totonu o le Pasefika i na aso, o se gaoioiga lauiloa lea e i latou e mafai ona vaai i le mea o le a oo mai. Na musu le Amiral Chester Nimitz e ta'ita'ia le Fua a le Pasefika. Na taʻu mulimuli ane e lona atalii, o Chester Nimitz Jr. i le History Channel, o mafaufauga o lona tama e faapea: “O loʻu matea o le a osofaʻia i tatou e Iapani i se osofaʻiga faafuaseʻi. O le a i ai se tetee i le atunuu e faasaga ia i latou uma e pule i le sami, ma o le a suia i latou e tagata o tulaga maualuluga i le matafaga, ma ou te manao e tu i uta, ae le o le sami, pe a tupu lena mea.”[xvii]

I le amataga o le 1941, na fono ai le au fitafita a Amerika ma Peretania e fuafua la latou fuafuaga mo le faatoilaloina o Siamani ma Iapani, ina ua i ai le Iunaite Setete i le taua. Ia Aperila, na amata ai e Peresitene Roosevelt ni vaa a Amerika e logoina le militeri Peretania o nofoaga o Siamani U-vaa ma vaalele. Ona amata lea ona ia faatagaina le utaina o sapalai i fitafita Peretania i Aferika i Matu. Na tuuaia e Siamani Roosevelt i le "taumafai i auala uma o loʻo ia mafaia e faʻaosofia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi mo le faʻamoemoe o le maunu o tagata Amerika i le taua."[xviii]

I Ianuari 1941, le Iapani Faasalalau na faaalia lona ita tele i le fausiaina o le militeri a Amerika i Pearl Harbor i se faatonu, ma na tusia e le amepasa o Amerika i Iapani i lana api talaaga: “E tele naua talanoaga i le taulaga i le aafiaga o Iapani, i le tulaga o se malologa ma le Iunaite Setete, o loʻo fuafua e alu uma i se osofaʻiga faʻafuaseʻi i Pearl Harbor. Ioe na ou logoina lo’u malo.”[xix] I le aso Fepuari 5, 1941, na tusi ai le Susuga a le Admiral Richmond Kelly Turner i le Failautusi o le War Henry Stimson e lapatai mai e ono tulai mai se osofaʻiga i Pearl Harbor.

Ia Aperila 28, 1941, na tusia ai e Churchill se faatonuga faalilolilo i lana kapeneta o taua: "E ono manatu e toetoe lava a mautinoa o le ulufale atu o Iapani i le taua o le a sosoo ai ma le vave ulufale mai o le Iunaite Setete i lo tatou itu." I le aso 24 o Me, 1941, o le Times Niu Ioka lipotia i luga o aoaoga a Amerika o le ea a Saina, ma le tuuina atu o le "tele o taua ma pomu vaalele" i Saina e le Iunaite Setete ma Peretania. “O le Pomuina o Aai o Iapani ua Faamoemoeina” faitau le ulutala.[xx] I le Me 31, 1941, i le Keep America Out of War Congress, na tuuina mai ai e William Henry Chamberlin se lapataiga mataʻutia: "O le aofaʻi atoa o le tamaoaiga o Iapani, o le taofi o uta suauʻu mo se faataitaiga, o le a tuleia Iapani i lima o le Axis. O le taua o le tamaoaiga o le a amata i taua taua ma taua a le militeri. ”[xxi]

Iā Iulai 7, 1941, o fitafita a Amerika nofoia Iceland.

E oo atu ia Iulai, 1941, ua faamaonia e le Komiti Soofaatasi a le Ami ma le Fua se fuafuaga e taʻua o le JB 355 e fana ai Iapani. O se kamupani pito i luma o le a faʻatauina vaalele a Amerika e faʻafeiloaʻi e tagata volenitia Amerika. Na faamaonia e Roosevelt, ma o lana tagata tomai faapitoa i Saina o Lauchlin Currie, i upu a Nicholson Baker, "na telefoni atu ia Madame Chiang Kai-Shek ma Claire Chennault se tusi na aioi atu mo le faalavelaveina e sipai Iapani." O le 1st American Volunteer Group (AVG) o le Chinese Air Force, lea e lauiloa foi o le Flying Tigers, na agai i luma ma le faʻafaigaluegaina ma aʻoaʻoga vave, na tuʻuina atu i Saina aʻo leʻi oʻo i Pearl Harbor, ma vaʻaia muamua le taua ia Tesema 20, 1941.[xxii]

I le aso 9 o Iulai, 1941, na talosaga ai Peresitene Roosevelt i ofisa maualuluga o le militeri a Amerika e fai ni fuafuaga mo le taua ia Siamani ma ana uo ma Iapani. O lana tusi o loʻo faia lenei mea na taʻua atoa i se tala fou i le aso 4 o Tesema, 1941 - o le taimi muamua lea na faʻalogo ai le lautele o Amerika i se mea e uiga i ai. Tagaʻi ia Tesema 4, 1941, i lalo.

I le aso 24 o Iulai, 1941, na saunoa ai Peresitene Roosevelt, “Ana tatou tipi ese le suauu, masalo o le a alu ifo [le Iapani] i Dutch East Indies i le tausaga ua mavae, ma semanu e fai sau taua. Sa matua taua lava mai lo tatou lava manatu manatu faapito o le puipuiga e taofia ai se taua mai le amataina i le Pasefika i Saute. O lea na taumafai ai la matou faiga faʻavae i fafo e taofi se taua mai le osofaʻia iina."[xxiii] Na matauina e le au tusitala o Roosevelt na fai mai "o" nai lo le "o." O le aso na sosoo ai, na tuʻuina atu ai e Roosevelt se faʻatonuga faʻapitoa e faʻamalo ai meatotino a Iapani. Ua tipi ese e le Iunaite Setete ma Peretania le suauu ma le u'amea i Iapani. O Radhabinod Pal, o se foma'i Initia na galue i le faamasinoga o solitulafono tau taua ina ua uma le taua, na iloa ai o se fa'amata'u fa'amata'u fa'amata'u ia Iapani.[xxiv]

I le aso Aukuso 7, 1941, le Japan Times Advertiser na tusia e faapea: "Muamua na i ai le fausiaina o se faatoilaloina i Sigapoa, na matua faamalosia e fitafita Peretania ma le Emepaea. Mai lenei pulou na fausia ai se uili tele ma fesootaʻi ai ma nofoaga autu a Amerika e fausia ai se sulu tele i se nofoaga tele i saute ma sisifo mai le atu Filipaina e ala atu i Malaya ma Burma, ma na o le laina na gau i le penisula i Thailand. O le taimi nei ua fautuaina e aofia ai faʻamaumauga i totonu o le liʻo, lea e alu atu i Rangoon. "[xxv]

I le aso 12 o Aokuso, 1941, na feiloai faalilolilo ai Roosevelt ma Churchill i Newfoundland (a o le amanaiaina o talosaga mai le Palemia Iapani mo se fonotaga) ma tusia le Atlantic Charter, lea na faatulaga ai le taua mo se taua e leʻi aloaia e le Iunaite Setete. i. Na fai atu Churchill ia Roosevelt e auai vave i le taua, ae na ia teena. Ina ua maeʻa lenei fonotaga faalilolilo, i le aso 18 o Aokusoth, na feiloai ai Churchill ma lana kapeneta i tua i le 10 Downing Street i Lonetona. Na taʻu atu e Churchill i lana kapeneta, e tusa ai ma minute: "Na fai mai le Peresetene [US] o le a ia tauina le taua ae na te le folafolaina, ma o le a atili ai ona ia faʻaosooso. Afai e le fiafia i ai Siamani, e mafai ona latou osofaʻia 'au a Amerika. Sa tatau ona faia mea uma ina ia faamalosia ai se ‘faalavelave’ e ono oo atu ai i taua.”[xxvi]

Na saunoa mulimuli ane Churchill (Ianuari 1942) i le Maota o le Malo e faapea: “O le faiga faavae a le Kapeneta i soo se tulaga lava e aloese ai mai le fenumiai ma Iapani seia oo ina matou mautinoa o le a auai foi le Iunaite Setete. . . I le isi itu o le avanoa, talu mai le Konafesi Atelani lea na ou talanoaina ai nei mataupu ma Peresitene Roosevelt, o le United Slates, e tusa lava pe le osofaia e ia lava, o le a o mai i le taua i Sasae Mamao, ma faapea ona mautinoa ai le manumalo mulimuli, e foliga mai na faafilemuina nisi o popolega ma o lena faamoemoe e leʻi faaseseina e mea na tutupu.”

Na finau foi le au faasalalau a Peretania talu mai le 1938 mo le faaaogaina o Iapani e aumai ai le Iunaite Setete i le taua.[xxvii] I le Konafesi Atelani i le aso 12 o Aokuso, 1941, na faamautinoa atu ai e Roosevelt ia Churchill o le a aumaia e le Iunaite Setete le mamafa o le tamaoaiga ia Iapani.[xxviii] I totonu o le vaiaso, o le mea moni, na amata ai e le Economic Defense Board ni faʻasalaga tau tamaoaiga.[xxix] I le aso 3 o Setema, 1941, na auina atu ai e le Matagaluega a le Setete o Amerika ia Iapani se manaoga ina ia talia le mataupu faavae o le “aua le faalavelaveina o le tulaga quo i le Pasefika,” o lona uiga ia taofia le faaliliuina o kolone Europa i kolone Iapani.[xxx] E oʻo atu i le masina o Setema 1941, sa le fiafia le 'aufaasusi a Iapani o le United States na amata faʻatau le suauu i tua atu o Iapani e oʻo ai i Rusia. O Iapani, o ana nusipepa na faapea mai, o le a maliu telegese le oti mai le "taua tau tamaoaiga."[xxxi] Ia Setema, 1941, na faalauiloa ai e Roosevelt se faiga faavae "fana i luga o le vaai" i soo se vaa Siamani po o Italia i ogasami o Amerika.

O SE FAIGA FA'AVAE TAU

O Oketopa 27, 1941, na faia ai e Roosevelt se lauga[xxxii]:

"I le lima masina talu ai na ou folafola atu ai i tagata Amerika le i ai o se tulaga o faalavelave faafuasei e le faatapulaaina. Talu mai lena taimi ua tele mea ua tutupu. O le matou Vaegaau ma le Neivi e le tumau i Iceland i le puipuiga o le Itulagi i Sisifo. Ua osofa'ia e Hitila le felauaiga i nofoaga e latalata i Amerika i North ma South Atlantic. Ua tele vaa fa'atau oloa a Amerika ua goto i luga o le sami. Na osofa'ia le tasi va'a fa'atauva'a a Amerika i le aso fa o Setema. O le isi fa'aumatiaga na osofa'ia ma taia i le aso sefulufitu o Oketopa. E sefulutasi tagata totoa ma faamaoni o la tatou Fua na fasiotia e le au Nasi. Sa matou mananao e aloese mai le fana. Ae ua amata le fana. Ma ua faamaumauina e le talafaasolopito po o ai na fanaina le fana muamua. Ae ui i lea, i se taimi umi, pau lava le mea o le a taua o ai na fanaina le fana mulimuli. Ua osofaia Amerika. O le USS Kearny e le na o se vaa nei. O ia e patino i alii uma, tamaitai ma tamaiti i lenei atunuu. Ilinoi, Alabama, Kalefonia, Karolaina i Matu, Ohio, Louisiana, Texas, Pennsylvania, Georgia, Arkansas, Niu Ioka, Virginia - o setete ia o le mamalu ua maliliu ma manunua o le Kearny. O le torpedo a Hitila sa faasino tonu lava i tagata Amerika uma pe nofo i luga o le gataifale o tatou sami po o le pito i totonu o le atunuu, mamao mai le sami ma mamao mai fana ma tane a le motu o tagata o le a manumalo i le lalolagi. O le faʻamoemoe o le osofaʻiga a Hitila o le faʻafefeina o tagata Amerika mai luga o le sami - e faʻamalosia ai i matou e faia se solomuli gatete. E le o se taimi muamua lea ua ia faamasinoina sese ai le agaga Amerika. O lea ua faaosofia lena agaga.”

O le vaa na goto i le aso 4 o Setema o le Greer. Na molimau le Pule Sili o le US Naval Operations Harold Stark i luma o le Senate Naval Affairs Committee e faapea o le Greer sa tulituliloa se va'a Siamani ma fa'asalalau atu lona tulaga i se va'alele a Peretania, lea na fa'aitiitia ai le loloto o tau i luga o le va'a ma le manuia. Ina ua uma itula o le tulituliloaina e le Greer, ua liliu le vaa ma fana.

Na goto le vaa ia Oketopa 17th, le Kearny, o se toe faia o le Greer. Atonu na i ai se mea lilo i le agaga o tagata Amerika uma ma isi, ae e le o se mea mama. O le auai i se taua e le’i ulufale aloa’ia le Iunaite Setete, ma sa matua’i tete’e le mamalu o le Iunaite Setete e ulufale, ae sa naunau lava le peresetene o Amerika e fa’ataunu’u. Sa faaauau e lena peresitene:

“Afai e pulea le tatou faiga faavae a le atunuu i le fefe i le fana, e tatau la ona saisai uma a tatou vaa ma vaa a lo tatou tuafafine Republics i totonu o uafu o aiga. O le tatou Fua e tatau ona tumau ma le faʻaaloalo-faʻaleaga-i tua o soʻo se laina e ono faʻatonuina e Hitila i luga o soʻo se vasa e avea ma ana lava faʻatonuga o lana lava sone taua. E masani lava tatou te teena lena fautuaga faavalevalea ma taufaaleaga. Tatou te teenaina ona o lo tatou lava fiafia, ona o lo tatou lava faaaloalogia o le tagata lava ia, ona o le mea sili, o lo tatou lava faatuatuaga lelei. O le sa’olotoga o le sami ua avea nei, e pei ona masani ai, o se faiga faavae autu a la outou malo ma a’u.”

O lenei finauga strawman e faalagolago i le faafoliga faapea o vaa mama e le o auai i le taua na osofaia, ma o le mamalu o se tasi e faalagolago i le auina atu o vaa taua i vasa o le lalolagi. O se taumafaiga faʻavalevalea e faʻaogaina tagata lautele, lea na tatau ai ona totogi e Roosevelt ni tau i le au faʻasalalau o le WWI. O lea la ua tatou oo mai i le tagi e foliga mai na manatu le Peresetene o le a faia lana mataupu mo taua. O se mataupu e toetoe lava a mautinoa i luga o se pepelo a Peretania, lea e mafai ai ona talitonu moni Roosevelt i lana tala:

“E masani ona tetee Hitler e faapea o ana fuafuaga mo le faatoilaloina e le oo atu i le Vasa Atelani. Ae o ana va'a ma tagata osofa'i e fa'amaonia ese. E faapena foʻi le fuafuaga atoa o lana faatulagaga fou o le lalolagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo ia te aʻu se faʻafanua faalilolilo na faia i Siamani e le malo o Hitila - e le au fai fuafuaga o le lalolagi fou. O se faafanua o Amerika i Saute ma se vaega o Amerika Tutotonu, e pei ona fuafua Hitila e toe faatulaga. I aso nei i lenei eria e sefulufa atunuu eseese. O tagata atamamai fa'afanua o Perelini, e ui i lea, ua latou fa'aumatia ma le le alofa laina tuaoi uma o iai; ma ua latou vaevaeina Amerika i Saute i setete e lima, ma aumaia le konetineta atoa i lalo o la latou pule. Ma ua latou fa'atonuina fo'i o le teritori o se tasi o nei setete fou e aofia ai le Ripapelika o Panama ma lo tatou laina ola tele - o le Canal Panama. O lana fuafuaga lena. E le mafai lava ona aoga. O lenei faafanua ua faamanino mai ai le mamanu a le Nazi e le gata ia Amerika i Saute ae faasaga i le Iunaite Setete lava ia.

Na fa'atonutonu e Roosevelt lenei lauga e aveese ai se fa'amatalaga e uiga i le moni o le fa'afanua. Na ia musu e faaali le faafanua i le aufaasālalau po o tagata lautele. Na te leʻi taʻua poʻo fea na sau ai le faʻafanua, pe faʻafefea ona ia faʻafesoʻotaʻi ia Hitila, pe faʻapefea ona faʻaalia se mamanu e faasaga i le Iunaite Setete, pe - mo lena mea - pe faʻafefea e se tasi ona tipiina Amerika Latina ae le aofia ai Panama.

Ina ua avea o ia ma Palemia i le 1940, na faatuina ai e Churchill se lala sooupu e taʻua o le British Security Coordination (BSC) faatasi ai ma le misiona e faʻaaoga soʻo se togafiti eleelea talafeagai e ave ai le Iunaite Setete i le taua. O le BSC na alu ese mai fogafale tolu o Rockefeller Center i Niu Ioka e se Kanata e igoa ia William Stephenson - o le faʻataʻitaʻiga mo James Bond, e tusa ai ma Ian Fleming. Na fa'atautaia lana lava leitio, WRUL, ma le ofisa fa'asalalau, le Ofisa Tala Fou i fafo (ONA). O le faitau selau po o le faitau afe o tagata faigaluega a le BSC, mulimuli ane e aofia ai Roald Dahl, sa pisi pea i le auina atu o mea taufaasese i le aufaasālalau a le US, na faia ai tagata suʻesuʻe fetu e vavalo ai le maliu o Hitila, ma faʻatupuina tala pepelo o auupega fou a Peretania. Na iloa lelei e Roosevelt le galuega a le BSC, e pei o le FBI.

E tusa ai ma le tala a William Boyd, o se tusitala na suʻesuʻeina le lala sooupu, o le "BSC na faʻatupuina se taʻaloga faʻafefe e taʻua o 'Vik' - o se 'taimi fou manaia mo e fiafia i le faatemokalasi'. O 'au a Vik tagata taʻalo i Amerika atoa na maua 'ai e faʻatatau i le tulaga o le maasiasi ma le ita na mafua ai le au faʻaalofa Nazi. Sa una'ia le au ta'aalo ina ia tu'u atu i se fa'asologa o sauaga laiti – faifai pea 'sese numera' telefoni i le po; isumu mate ua pa'u i totonu o tane vai; okaina o meaalofa faigata e momoli atu, tinoitupe ile tilivaina, i tuatusi fa'atatau; fa'amama pa'u o ta'avale; faafaigaluegaina tagata musika i auala e ta le 'God Save the King' i fafo atu o fale o le au Nasi, ma isi mea faapena."[xxxiii]

O Ivar Bryce, o le uso faaletulafono a Walter Lippman ma le uo a Ian Fleming, sa faigaluega mo le BSC, ma i le 1975 na lomia ai se tala e faapea na ia faia iina le ata muamua o le faafanua Nazi a Roosevelt, lea na faamaonia e Stephenson ma fa'atulagaina ina ia maua mai e le malo o Amerika ma se tala sese e uiga i lona amataga.[xxxiv] Pe o le FBI ma / poʻo Roosevelt sa i ai i le togafiti e le o manino. Mai mea taufaaleaga uma na tosoina e sui "atamai" i le tele o tausaga, o se tasi lea o mea sili ona manuia, ae e sili atu le pu, aua o Peretania e tatau ona avea ma US. O le au faitau tusi a Amerika ma tagata matamata tifaga o le a mulimuli ane lafoaʻi tupe e faʻamataʻia James Bond, e tusa lava pe na taumafai lana faʻataʻitaʻiga moni e faʻasesē i latou i le taua sili ona leaga na vaʻaia e le lalolagi.

O le mea moni, sa tauivi Siamani i se taua toso ma le Soviet Union, ma e leʻi faʻamalosi e osofaʻia Egelani. O le pulea o Amerika i Saute e leʻi tupu. E leai se fa'amaumauga o le fa'afanua fa'akomepiuta na maua i Siamani, ma o fa'amatalaga e ono i ai sina ata o le mea moni i ai e foliga mai e matua faigata lava i le tulaga o le isi vaega o le tautalaga a Roosevelt, lea na ia fai mai ai o lo'o i ai se isi pepa fa'apea. na te leʻi faʻaalia foʻi se tasi ma atonu e leʻi i ai lava, ma o mea o loʻo i ai e leʻi faʻamaonia:

“O lo o umia e lou malo se isi pepa na faia i Siamani e le malo o Hitila. O se fuafuaga auiliili, lea, mo mafuaaga manino, e leʻi manaʻo ma e leʻi manaʻo le Nazis e faʻasalalau i le taimi nei, ae ua latou sauni e tuʻuina atu - i se taimi mulimuli ane - i luga o se lalolagi pulea - pe a manumalo Hitila. O se fuafuaga e soloia uma lotu o iai - Porotesano, Katoliko, Mohammedan, Hindu, Puta, ma Iutaia tutusa. O meatotino a ekalesia uma o le a faoa e le Reich ma ana papeti. O le koluse ma isi fa'ailoga uma o lotu e fa'asāina. E tatau ona taofia e faavavau taʻitaʻi lotu i lalo o faasalaga a nofoaga o faasalaga, lea e oo lava i le taimi nei o loo faapuapuagatiaina ai le toʻatele o tagata lē fefefe ona ua latou tuu le Atua i lo Hitila. I le tulaga o ekalesia o lo tatou malo, e tatau ona faatuina se International Nazi Church - o se ekalesia o le a tautuaina e failauga na auina atu e le Malo Nazi. I le tulaga o le Tusi Paia, o upu a Mein Kampf o le a tuʻuina atu ma faʻamalosia e avea ma Tusi Paia. Ma i le tulaga o le satauro o Keriso o le a tuu i ai faailoga e lua - o le swastika ma le pelu le lavalava. O le Atua o le Toto ma le Uamea o le a suitulaga i le Atua o le Alofa ma le Alofa Mutimutivale. Ia tatou mafaufau loloto i lena faamatalaga ua ou faia i le po nei.”

E leai se aoga e ta'u atu, e le'i faavaea i le mea moni; O lotu na faia faalauaitele i atunuu na pulea e Nazi, i nisi o tulaga na faatoa toe faafoʻisia ina ua uma ona faia e le Soviet le le talitonu i le Atua, ma o pine na tuuina atu e le au Nasi ia latou lagolago sili na faia e pei o ni koluse. Ae o le avanoa e ulufale atu ai i se taua mo le alofa ma le alofa mutimutivale o se paʻi manaia. O le aso na sosoo ai, na talosaga ai se tusitala e vaai i le faafanua a Roosevelt ma na teena. E tusa ai ma loʻu iloa, e leai se tasi na talosaga e vaʻai i le isi pepa lea. E mafai ona malamalama tagata i lenei mea e le o se faʻamatalaga moni o loʻo i ai se pepa moni o loʻo umia, ae o se puipuiga o tapuaiga paia e faasaga i le leaga - ae le o se mea e fesiligia ma le masalosalo poʻo le ogaoga. Na faaauau le saunoaga a Roosevelt:

"O nei mea moni leaga ua ou taʻuina atu ia te oe e uiga i fuafuaga o le taimi nei ma le lumanaʻi a Hitila o le a matua teena lava i le po nei ma a taeao i le pule faʻasalalau ma le leitio a le Axis Powers. Ma o nisi o Amerika - e le toatele - o le a faaauau pea ona fai mai o fuafuaga a Hitila e le tatau ona tatou popole ai - ma e le tatau ona tatou popole ia i tatou lava i soo se mea e alu i tua atu o fana fana o tatou lava matafaga. O tetee a nei tagatanuu Amerika - e toaitiiti i le numera - o le a, e pei ona masani ai, o le a faʻaalia i le patipati e ala i le Axis lomitusi ma le leitio i nai aso o lumanaʻi, i se taumafaiga e faʻamaonia le lalolagi o le toʻatele o tagata Amerika e tetee i latou filifilia tatau. Malo, ma o le mea moni o loo faatali e oso i luga o le taavaletoso faaili a Hitila pe a oo mai i lenei auala. O le mafuaʻaga o ia tagata Amerika e leʻo le mataupu o loʻo i ai.

Leai, o le manatu e foliga mai o le faatapulaaina o tagata i ni filifiliga se lua ma ave i latou i se taua.

"O le mea moni o loʻo faʻaauau pea le faʻasalalauga a Nazi i le faʻamoemoe e puʻeina ia faʻamatalaga tuʻufua e fai ma faʻamaoniga o le le lotogatasi o Amerika. Ua faia e le au Nasi a latou lava lisi o toa Amerika i aso nei. O le mea e lelei ai, o se lisi puupuu. Ou te fiafia ona e le o i ai lo'u igoa. O i tatou uma o Amerika, i manatu uma, o loo feagai ma le filifiliga i le va o le ituaiga lalolagi tatou te mananao e ola ai ma le ituaiga lalolagi o le a tuuina mai e Hitila ma ana au ia i tatou. E leai se tasi o i tatou e manao e tanu i lalo o le eleele ma ola i le pogisa atoatoa e pei o se mole lelei. E mafai ona taofia le savali i luma o Hitila ma Hitlerism - ma o le a taofia. E matua faigofie lava ma matua tuusaʻo - ua tatou tauto e toso a tatou lava foe i le faʻaumatiaina o Hitila. Ma pe a tatou fesoasoani e faamuta le fetuu o Hitila o le a tatou fesoasoani e faatuina se filemu fou lea o le a tuuina atu i tagata lelei i soo se mea se avanoa sili atu e ola ai ma manuia i le saogalemu ma le saolotoga ma le faatuatua. O aso uma e pasia o loʻo matou gaosia ma tuʻuina atu le tele o auupega mo alii o loʻo tau i luma o taua. O la tatou galuega muamua lena. Ma o le finagalo o le atunuu ia aua nei lokaina nei auupega taua ma sapalai o ituaiga uma i totonu o uafu o Amerika pe auina atu foi i lalo o le sami. O le finagalo o le atunuu ina ia avatu e Amerika ia oloa. I le tetee atu i lena finagalo, ua goto ai a tatou vaa ma fasiotia ai a tatou seila.”

O iinei ua tautino ai e Roosevelt o vaa a Amerika na goto e Siamani sa auai i le lagolagoina o taua faasaga ia Siamani. E foliga mai e talitonu e sili atu le taua o le faatalitonuina o tagata lautele o le US ua leva ona tau nai lo le faaauau pea ma le fai mai o vaa na osofaia e mama atoatoa.

TAIMI 1941

I le faaiʻuga o Oketopa, 1941, na talanoa ai le sipai a Amerika o Edgar Mowrer ma se tamāloa i Manila e igoa iā Ernest Johnson, o se sui o le Komisi o le Gataifale, o lē na ia faapea mai na ia faatalitalia “E ave e Iapani ia Manila a o leʻi mafai ona ou alu ese.” Ina ua faaalia e Mowrer le ofo, sa tali atu Johnson “E te le’i iloa ea ua aga’i atu le va’a a Iapani i sasa’e, masalo e osofa’ia a tatou va’a i Pearl Harbor?”[xxxv]

I le aso 3 o Novema, 1941, na taumafai ai le amepasa Amerika i Iapani, o Joseph Grew, - e le mo le taimi muamua - e faʻafesoʻotaʻi se mea i lana malo, o se malo e le mafai ona malamalama, pe o loʻo auai ma le taufaaleaga i le taupulepulega o taua, poʻo mea uma e lua. , ae e mautinoa lava e leʻi mafaufau e galue mo le filemu. Na auina atu e Grew se telefoni umi i le Matagaluega a le Setete e lapatai mai o faasalaga tau tamaoaiga na tuuina atu e le Iunaite Setete e ono faamalosia ai Iapani e faia le "hara-kiri a le atunuu." Na ia tusia: “O se feteenaʻiga faaauupegaina ma le Iunaite Setete e ono oo mai i se tulaga mataʻutia ma mataʻutia faafuaseʻi.”[xxxvi]

I le tusi 2022 Diplomats & Admirals, Dale A. Jenkins pepa aloaia toe faia, taumafaiga le mautonu a le Palemia Iapani Fumimaro Konoe ia maua se feiloaiga i le tagata lava ia, tasi i le tasi ma le FDR e soalaupule ai le filemu i se faiga e tatau ona talia e le malo Iapani ma le militeri. Na sii mai e Jenkins se tusi mai ia Grew e faailoa ai lona talitonuga semanu e aoga, pe ana malilie le US i le fonotaga. Na tusia foi e Jenkins e faapea o tagata lautele o Amerika (Hull, Stimson, Knowx), e le pei o taitai militeri a Amerika, na talitonu o se taua ma Iapani o le a vave ma maua ai se manumalo faigofie. Ua faaalia foi e Jenkins o Hull na faatosinaina e Saina ma Peretania e faasaga i se isi lava mea nai lo le ita ma le malosi ia Iapani.

Iā Novema 6, 1941, na faia ai e Iapani se maliliega ma le Iunaite Setete e aofia ai se vaega o Iapani e alu ese mai Saina. Na teena e le Iunaite Setete lea talosaga i le aso 14 o Novemath.[xxxvii]

I le aso 15 o Novema, 1941, na faailoa atu ai e le Taʻitaʻiʻau o le US Army George Marshall i le aufaasālalau se mea tatou te le manatua o "le Marshall Plan." O le mea moni tatou te le manatua lava. "O loʻo matou saunia se taua osofaʻi faasaga ia Iapani," o le tala lea a Marshall, ma fai atu i le au tusitala e natia, lea e tusa ai ma loʻu iloa na latou faia ma le faʻamaoni.[xxxviii] Na taʻu atu e Marshall i le Konekeresi i le 1945 e faapea o le Iunaite Setete na amataina maliega Anglo-Dutch-Amerika mo le autasi gaioiga faasaga ia Iapani ma faʻaaogaina aʻo leʻi oʻo i le aso 7 o Tesemath.[xxxix]

Ia Novema 20, 1941, na faia ai e Iapani se maliega fou ma le Iunaite Setete mo le filemu ma le galulue faatasi i le va o malo e lua.[xl]

I le aso 25 o Novema, 1941, na tusia ai e le Failautusi o le Taua Henry Stimson i lana api talaaga na ia feiloai i le Oval Office ma Marshall, Peresitene Roosevelt, Failautusi o le Neivi Frank Knox, Admiral Harold Stark, ma le Failautusi o le Setete Cordell Hull. Na taʻu atu e Roosevelt ia i latou o le a vave ona osofaʻia Iapani, atonu o le Aso Gafua e sosoo ai, Tesema 1, 1941. “O le fesili,” o le tusi lea a Stimson, “o le auala e tatau ona tatou faagaioia ai i latou i le tulaga e fana ai le fana muamua e aunoa ma le faatagaina o le tele o lamatiaga. ia i tatou lava. O se fuafuaga faigata.”

Ia Novema 26, 1941, na faia ai e le Iunaite Setete se talosaga tetee i le talosaga a Iapani i le ono aso na muamua atu.[xli] I lenei talosaga, o nisi taimi e taʻua o le Hull Note, o nisi taimi o le Hull Ultimatum, e manaʻomia e le Iunaite Setete le faʻamavae atoa o Iapani mai Saina, ae leai se US na alu ese mai Filipaina poʻo se isi mea i le Pasefika. Na teena e Iapani le talosaga. E leai se malo, e foliga mai, na teu faʻafaigaluegaina punaoa i nei feutagaiga na latou faia e sauniuni ai mo taua. Na taua e Henry Luce ola mekasini ia Iulai 20, 1942, i “le au Saina lea na tuuina atu i ai e le Iunaite Setete le ultimatum lea na aumaia ai Pearl Harbor.”[xlii]

"I le faaiuga o Novema," e tusa ai ma le palota a Gallup, 52% o tagata Amerika na taʻu atu i le au palota a Gallup o le a tau le Iunaite Setete ma Iapani "i se taimi lata mai."[xliii] O le taua o le a le o se mea e faateia ai le silia ma le afa o le atunuu, poʻo le malo o Amerika.

I le aso 27 o Novema, 1941, na auina atu ai e Rear Admiral Royal Ingersoll se lapataʻiga o taua ma Iapani i ni taʻitaʻi e fa. I le aso 28 o Novema, na toe auina atu ai e le Amiral Harold Rainsford Stark ma le faatonuga faaopoopo: "AFAI E LE MAFAI ONA TOE TOE O LE FAITAU E LE MAFAI ONA ALOINA O LE Iunaite Setete o loʻo manaʻo ia faia e JAPAN LE GALUEGA MUAMUA."[xliv] Ia Novema 28, 1941, na tuuina atu ai e le Sui Amiral William F. Halsey, Jr., faatonuga ina ia “fanaina i lalo so o se mea sa tatou vaaia i le lagi ma pomu soo se mea sa tatou vaaia i luga o le sami.”[xlv] I le Novema 30, 1941, le Honolulu Advertiser o loo tauaveina ai le ulutala “Iapani Me Strike i le faaiuga o le vaiaso.”[xlvi] Ia Tesema 2, 1941, le Times Niu Ioka lipotia mai o Iapani na "vavaeeseina mai le tusa ma le 75 pasene o ana fefaʻatauaʻiga masani e ala i le poloka a Allied."[xlvii] I se faʻamanatuga e 20-itulau i le aso 4 o Tesema, 1941, na lapatai mai ai le Ofisa o le Naval Intelligence, "I le faʻamoemoe o le feteʻenaʻi ma lenei atunuʻu, o loʻo faʻaogaina ma le malosi e Iapani soʻo se lala avanoa e faʻamautinoa ai faʻamatalaga a le militeri, gataifale ma faʻatau pisinisi, ma le gauai faapitoa i le Talafatai i Sisifo, Canal Panama, ma le Teritori o Hawaii.”[xlviii]

Ia Tesema 1, 1941, Admiral Harold Stark Admiral Harold Stark, Pule Sili o Naval Operations, auina atu se leitiogram ia Admiral Thomas C. Hart, le Ta’ita’i Sili o le US Asiatic Fleet e faamautu i Manila, Filipaina: “E FAATONU LE PERESITENE IA FAIA LENEI MEA I LE VAE VAE MAFAI MA I TOE LUA ASO PE A MAFAI ONA MAUA LENEI TALA. TOLU TOLU VAA LAITI E FAI AI SE upusii. TULAFONO FAATAITI E FAI AI TAGATA O LE TAUA A Iunaite Setete o loʻo faʻatonuina e le aliʻi o le Fua, ma faʻapipiʻi se fana laʻititi ma e lava se fana e tasi. E MAFAI ONA FA'A'OGA FILIPINO CREW I FA'ATA'IGA FA'ATA'ITIINA E FA'AITA'I AI LE FA'AMANATU O LE MATA'ITA'I MA LIPOTI E LE LEITIO IAPANA I LE SAMI SISIFO MA LE FAFO O SIAM. E TASI LE VAA E TASI LE VAA I LE VAA O HAINA MA LE HUE E TASI LE VAA E TASI MAI LE FAATAASI O INDO-CHINA I LE VA CAMRANH BAY MA CAPE ST. JACQUES MA LE VAA E TASI OFF POINTE DE CAMAU. FAAAOGAINA O Isabel FA'AALIGA E LE PERESITENE O SE TASI O VAA E TOLU AE LE'O ISI VAA NAVAL. LIPOTI UA FAIA E FAIA VAAIGA A PERESITENE. I LE TAIMI E FAAMANATU AI A'U O LE A LE FA'AALIGA FA'AVAE O LO'O FA'A'OA'O E FA'ASAO I LE SAMI E LE AU MA LE VAIA PE I VA'A LELE'E PO'O LE VA'A LELE'A MA LOU MANATU I LE A'OGA O NEI Fua. LULU LELEI.”

O se tasi o vaa na tuuina atu i luga o le tofiga, o le Lanikai, sa kapeteniina e se alii e igoa ia Kemp Tolley, o le na mulimuli ane tusia se tusi o loo tuuina mai ai faamaoniga e faapea na faamoemoe le FDR o nei vaa e fai ma maunu, ma le faamoemoe e osofaia e Iapani. (O le Lanikai sa sauni e faia e pei ona faatonuina ina ua osofaʻia e Iapani Pearl Harbor.) Na fai mai Tolley e le gata ina malie le Amiral Hart ia te ia ae fai mai e mafai ona ia faamaonia. Na maliu Retired Rear Admiral Tolley i le 2000. Mai le 1949 i le 1952, sa avea o ia ma faatonu o le vaega o le atamai i le Kolisi a le Aufaigaluega i Norfolk, Virginia. I le 1992, na faʻauluina ai o ia i totonu o le Defense Attache Hall of Fame i Uosigitone. I le 1993, na faamamaluina ai o ia i le White House Rose Garden e Peresitene Bill Clinton. O se fa'ailoga apamemea a Admiral Tolley na fa'atuina i le United States Naval Academy mo lona fa'aaloalo. E mafai ona e mauaina mea uma o loʻo faʻamatalaina i luga Wikipedia, e aunoa ma se faʻailoga na fai mai e Tolley se upu e tasi e uiga i le tofiaina o se misiona pule i le ola e fesoasoani e amata le Taua Lona Lua. Ae ui i lea, o lona maliu i le Baltimore Sun ma le Washington Post o lo'o lipotia uma e lua lana fa'amatalaga autu e aunoa ma le fa'aopoopoina o se upu e tasi pe lagolagoina e mea moni. Mo le tele o upu i lena fesili, ou te fautuaina le tusi a Tolley, lomia e le Naval Institute Press i Annapolis, Maryland, Savaliga o le Lanikai: Fa'aoso i Taua.

Ia Tesema 4, 1941, o nusipepa, e aofia ai ma le Chicago Tribune, lomia le fuafuaga a le FDR mo le manumalo i le taua. Sa ou tusia tusi ma tala i lenei autu mo le tele o tausaga ae ou te lei tautevateva i luga o lenei fuaitau i le tusi a Andrew Cockburn 2021, O Mea o Taua: "

“[T] faafetai i se liki lea e foliga mai ai e faatauvaa faaaliga a Edward Snowden pe a faatusatusa, o auiliiliga atoa o lenei 'Fuafuaga Manumalo' na aliali mai i luga o le itulau pito i luma o le tagata vavae ese. Chicago Tribune na o ni nai aso a o lumanaʻi le osofaʻiga a Iapani. O masalosaloga na paʻu i luga o se taʻitaʻiʻau o le Ami o loʻo tuʻuaʻia lagona alofa Siamani. Ae o le TribuneNa ta'u mai e le taitai o le ofisa o Uosigitone i lena taimi, Walter Trojan, ia te au i tausaga ua mavae o le Ta'ita'i o le Air Corps, Gen. Henry “Hap” Arnold, o le na tuuina atu faamatalaga e ala i se senatoa taupulepule. Na talitonu Arnold o le fuafuaga o loʻo faʻatauvaʻa tele i lona faʻasoaina o punaoa mo lana tautua, ma o lea na faʻamoemoe e faʻaleagaina i le taimi na fanau mai ai.

O ata nei e lima e iai le Tribune tusiga:

O le fuafuaga o le manumalo, e pei ona lipotia ma sii mai iinei, e tele lava e uiga ia Siamani: siomia ai ma le 5 miliona US fitafita, atonu o le tele o isi, tau mo le itiiti ifo i le 2 tausaga. O Iapani e lona lua, ae o fuafuaga e aofia ai le poloka ma osofaʻiga i luga ole ea. O le Tribune sii mai atoa le tusi o Iulai 9, 1941 mai ia Roosevelt o loo taʻua i luga. O le polokalame manumalo e aofia ai le taua a Amerika o le lagolagoina o le Malo o Peretania ma puipuia le faalauteleina o se malo Iapani. E lē o iai le upu “Iutaia”. O le taua a Amerika i Europa na fuafuaina mo Aperila 1942, e tusa ai ma "punaoa faatuatuaina" o le Tribune. le Tribune tetee i taua ma fiafia i le filemu. Na puipuia Charles Lindbergh e faasaga i moliaga o le alofa o Nazi, lea na ia maua moni lava. Ae leai se tasi, i le mea e mafai ona ou iloa, na fesiligia le saʻo o le lipoti i le fuafuaga aʻo leʻi-Pearl Harbor mo US tau le Taua Lona Lua.

Sii mai Ia maua ae leai saunia e Jonathan Marshall: “I le aso 5 o Tesema, na faailoa atu ai e Alii Pule o le Aufaigaluega a Peretania ia Sir Robert Brooke-Popham, le taʻitaʻi o le Royal Air Force i Malaya, e faapea na faia e le Iunaite Setete le lagolago faamiliteli pe afai e osofaia e Iapani le teritori o Peretania po o Netherlands East Indies; o le tautinoga lava e tasi e faʻaaogaina pe a faʻatino e Peretania le fuafuaga faʻafuaseʻi MATADOR. O le fuafuaga mulimuli na tuʻuina atu ai se osofaʻiga muamua a Peretania e faoa le Kra Isthmus i le tulaga e tetee ai Iapani se vaega o Taialani. O le aso na sosoo ai, na vili atu ai e Capt. John Creighton, le ofisa o le fuā a Amerika i Sigapoa, ia Admiral Hart, o le taʻitaʻiʻau o le US Asiatic Fleet, e taʻu atu ia te ia lenei tala: “Na maua e Brooke-Popham i le Aso Toonai mai le Matagaluega o Taua i Lonetona. ua maua nei le faʻamautinoaga o le lagolago faʻaauupegaina a Amerika i mataupu e pei ona taua i lalo: a) e tatau ona matou faʻataunuʻuina a matou fuafuaga e taofia le tulaʻi mai o Japs i Isthmus o Kra pe faia se gaioiga e tali atu ai i osofaiga a Nips i soʻo se isi vaega o Siam XX b) pe a osofaʻia Dutch Indies ma matou alu i la latou puipuiga XX c) pe a osofaʻia i matou e Iapani le Peretania XX O lea e aunoa ma se faʻamatalaga i Lonetona tuʻu le fuafuaga pe afai e muamua sau faʻamatalaga lelei Jap malaga agai i luma ma le faʻamoemoe manino e tulaueleele i Kra lona lua pe a solia e le Nips soʻo se vaega o Thailand Para Afai e osofa'ia le NEI tu'u loa fuafuaga fa'atino ua malilie i ai le va o Peretania ma Holani. Fa'ailoa mai." Na taʻua e Marshall: “PHA Hearings, X, 5082-5083,” o lona uiga o le Fono a le Konekeresi i le osofaʻiga a Pearl Harbor. O le uiga o lenei mea e foliga manino: o le au Peretania na talitonu latou te mautinoa o le US o loʻo auai i le taua i Iapani na osofaʻia le US pe a osofaʻia e Iapani le Peretania pe a osofaʻia e Iapani le Dutch pe a osofaʻia e Peretania Iapani.

E oʻo mai ia Tesema 6, 1941, e leai se palota na maua le tele o lagolago lautele a le US mo le ulufale atu i le taua.[xlix] Ae ua uma ona faia e Roosevelt le ata faataitai, faʻaagaoioia le National Guard, fausia se Neivi tele i vasa e lua, faʻatau atu faʻatauvaʻa tuai i Egelani e faafesuiai mo le lisiina o ona faavae i le Caribbean ma Bermuda, sapalai vaalele ma faiaoga ma pailate i Saina, faʻatonuina. faasalaga mamafa i Iapani, fautuaina le militeri a Amerika o le a amata se taua ma Iapani, ma - na o le 11 aso aʻo leʻi osofaʻia Iapani - na faʻatonuina faalilolilo le faia o se lisi o tagata Iapani ma Iapani-Amerika uma i le Iunaite Setete. (Hurray mo tekinolosi IBM!)

I le aso 7 o Tesema, 1941, ina ua mavae le osofaiga a Iapani, na faia ai e Peresitene Roosevelt se tautinoga o taua faasaga ia Iapani ma Siamani, ae na tonu ia te ia o le a le aoga ma alu ma Iapani na o ia. Ia Tesema 8th, Na palota le Konekeresi mo le taua faasaga ia Iapani, ma Jeanette Rankin na faia le palota leai.

FESILI MA LE LEAI

Robert Stinnett's Aso o le Tesea: O le Upumoni e uiga i le FDR ma le Pearl Harbor e fefinauai i le au tusitala talafaasolopito, e aofia ai i ana tagi e uiga i le malamalama a Amerika i tulafono a Iapani ma fesoʻotaʻiga Iapani. Ae peitai, ou te le manatu o se tasi o vaega nei e tatau ona finauina:

  1. O faʻamatalaga ua uma ona ou tuʻuina atu i luga ua sili atu nai lo le lava e iloa ai o le Iunaite Setete e le o se tagata nofo sala na osofaʻia mai le lanumoana poʻo se pati faʻapipiʻi e faia se taumafaiga atoa mo le filemu ma le mautu.
  2. E sa'o Stinnett i le faia o ana taumafaiga e fa'ailoa ma faia ni pepa fa'alaua'itele a le malo, ma e sa'o e le mafai ona i ai se alofaga lelei mo le National Security Agency o lo'o fa'aauau pea ona fa'alilolilo le tele o va'a a Iapani i faila a le US Navy i le 1941.[l]

E ui ina talitonu Stinnett o ana sailiga sili ona taua na na o le 2000 pepa i tua o lana tusi, o le Times Niu Ioka O le iloiloga a Richard Bernstein o le 1999 hardcover e iloga i le vaapiapi o le faauigaina o fesili o loʻo tumau i le masalosalo:[li]

“E masani ona ioe le au tusitalafaasolopito o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e faapea na talitonu Roosevelt o taua ma Iapani e le maalofia ma na ia manao ia Iapani e fana le fana muamua. O le mea na faia e Stinnett, o le alu ese mai lena manatu, o le tuufaatasia lea o faʻamaoniga faʻamaonia i le aafiaga o Roosevelt, ina ia mautinoa o le fana muamua o le ai ai se aafiaga faʻalavelave, ma le loto i ai e tuʻu ai tagata Amerika e aunoa ma se puipuiga. . . .

"O le finauga sili ona malosi ma sili ona faʻalavelave a Stinnett e fesoʻotaʻi ma se tasi o faʻamatalaga masani mo le manuia o Iapani i le taofia o le osofaʻiga o le Pearl Harbor o loʻo faʻafuaseʻi o se mealilo: o le vaega o le vaʻalele vaʻalele na faʻaalia na taofia le leoa o le leitio mo le tolu vaiaso atoa e oʻo atu ia Tes. 7 ma faapea ona aloese ai mai le iloaina. O le mea moni, na tusia e Stinnett, o Iapani na faʻaauau pea ona talepe le leo leo e pei o Amerika, i le faʻaaogaina o auala e suʻe ai le leitio, na mafai ona mulimuli i vaʻa Iapani a o agai atu i Hawaii. . . .

“E ono sa'o Stinnett i lenei mea; e mautinoa lava o mea na ia mauaina e tatau ona toe iloiloina e isi tusitala talafaasolopito. Ae o le na o le i ai o le atamai e le faamaonia ai o lena atamai na oo atu i lima e tatau ai pe semanu e vave ma sa'o ona faauigaina.

“O Gaddis Smith, le tusitalafaasolopito o le Iunivesite o Yale, na ia taʻua i lenei sootaga i le le mafai ona puipuia Filipaina mai osofaiga a Iapani, e ui lava sa i ai le tele o faamatalaga e faailoa mai ai o sea osofaiga o le a oo mai. E leai se tasi, e oo lava ia Stinnett, e talitonu sa i ai se taofi ma le loto i ai o faamatalaga mai le taitai Amerika i Filipaina, Douglas MacArthur. O fa'amatalaga o lo'o maua na mo nisi mafua'aga na le fa'aaogaina.

“I lana tusi i le 1962, Pearl Harbor: Lapataiga ma Fa'ai'uga, O le tusitala o le talafaasolopito o Roberta Wohlstetter na faaaoga le upu static e faailoa ai le fenumiai, o le le mautonu, o le le mautonu atoa na aafia ai le aoina o le atamai ao lei oo i le taua. E ui e manatu Stinnett o le tele o faʻamatalaga e foliga mai e taua o le a vave ona gauai atu i ai i lena taimi, o le manatu o Wohlstetter o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga faʻapea, le faitau afe o pepa i aso uma, ma o le le lava o le aufaigaluega ma le tele o galuega a le ofisa o le atamai atonu e leai. ua faauigaina sa’o i lena taimi.”

Le agavaa po'o le fa'aleagaina? Le felafolafoaiga masani. Pe na le mafai e le malo o Amerika ona iloa fa'amatalaga tonu o le osofa'iga o lo'o o'o mai ona o le le mafaia po'o le le fia iloa, po'o le le mana'o ia iloa e nisi vaega o le malo? O se fesili manaia, ma e faigofie tele ona manatu faatauvaa i le le agavaa, ma faʻamautinoa uma e manatu faatauvaa i le leaga. Ae e le fesiligia le iloa e le malo o Amerika le otootoga lautele o le osofaʻiga o loʻo oʻo mai ma sa galue ma le iloa mo le tele o tausaga i auala na faʻaalia ai.

O FILIPIINA

E pei ona taʻua e le iloiloga o le tusi i luga, o le fesili lava e tasi e uiga i auiliiliga o le muaʻi iloa ma le leai o soʻo se fesili e uiga i ona otootoga lautele e faatatau i Filipaina e pei o Pearl Harbor.

O le mea moni, o le mataupu mo se faiga faalata ma le loto i ai o le a sili atu ona faigofie mo le au tusitala talafaasolopito ona taumatemate e uiga ia Filipaina nai lo Hawaii, pe afai latou te mananao i ai. "Pearl Harbor" o se fa'apuupuuga uiga ese. Itula talu ona maeʻa le osofaʻiga i Pearl Harbor - i le aso lava e tasi ae faʻapitoa Tesema 8th ona o le International Date Line, ma tolopo le ono itula i le tau - na osofaʻia e Iapani le militeri a Amerika i le kolone a Amerika o Filipaina, ma le faʻamoemoe atoatoa o le a sili atu ona faigata, ona o le faateʻia e le o se mea taua. O le mea moni, na maua e Douglas MacArthur se telefoni i le 3:40 am Filipaina taimi e faʻailoa ai o ia i le osofaʻiga i Pearl Harbor ma le manaʻoga e saunia. I le iva itula na alu i le va o lena telefoni ma le osofaʻiga i Filipaina, e leai se mea na faia e MacArthur. Na ia tuua vaalele a Amerika ua laina laina ma faatalitali, e pei o vaa sa i Pearl Harbor. O le taunuuga o le osofaʻiga ia Filipaina, e tusa ai ma le militeri a Amerika, e pei o le faʻaleagaina o Hawaii. Ua leiloa e le Iunaite Setete le 18 mai le 35 B-17 faatasi ai ma le 90 isi vaalele, ma le tele o isi vaalele na faaleagaina.[alii] I se eseesega, i Pearl Harbor, e ui lava i le talatuu e valu vaatau na goto, o le mea moni e leai se tasi e mafai ona goto i sea uafu papaʻu, lua na le mafai ona faʻaogaina, ma ono na toe faʻaleleia ma alu atu e tau i le Taua Lona Lua.[liii]

O le aso lava lea o Tesema 7th / 8th - faʻatatau i le tulaga o le International Date Line - Na osofaʻia e Iapani ia kolone a Amerika o Filipaina ma Guam, faʻatasi ai ma teritori a Amerika o Hawaii, Midway, ma Wake, faʻapea foʻi ma kolone Peretania o Malaya, Singapore, Honk Kong, ma le malo tutoatasi o Taialani. E ui o le osofaʻiga i Hawaii o se osofaʻiga e tasi ma solomuli, i isi nofoaga, na osofaʻia soo Iapani, ma i nisi tulaga na osofaʻia ma faatoilaloina. O le pau i lalo o le pulega a Iapani i vaiaso a sau o Filipaina, Guam, Wake, Malaya, Sigapoa, Hong Kong, ma le pito i sisifo o Alaska. I Filipaina, e 16 miliona sitiseni Amerika na paʻuʻu i lalo o se pulega sauā a Iapani. Ae latou te leʻi faia, o le US occupation na faʻauluina tagata Iapani, e pei lava ona faia i le Iunaite Setete.[faaola]

O le taimi lava na maeʻa ai osofaʻiga, e leʻi iloa e le aufaasālalau a le US e tatau ona faasino ia i latou uma i le faʻapuupuu o le "Pearl Harbor," ae faʻaaoga igoa eseese ma faʻamatalaga. I se ata o lana lauga "aso o le leaga", na faasino ai Roosevelt ia Hawaii ma Filipaina. I lana 2019 Faʻafefea Natia se Malo, Fai mai Daniel Immerwahr na faia e Roosevelt taumafaiga uma e faʻaalia ai osofaʻiga o ni osofaʻiga i le Iunaite Setete. E ui o tagata o Filipaina ma Guam o ni tagatanuu moni lava o le malo o Amerika, ae o i latou o ni tagata sese. O Filipaina sa masani ona vaʻaia e le lava le paʻepaʻe mo le tulaga faʻateteʻe ma luga o se ala e mafai ai ona tutoʻatasi. Sa papa'e Hawaii, ma sa latalata atili atu, ma o se sui tauva mo le tulaga o le setete i le lumana'i. Na iu lava ina filifili Roosevelt e aveese Filipaina mai lena vaega o lana tautalaga, ma tuu atu i se mea se tasi i se lisi mulimuli ane na aofia ai malo o Peretania, ma faamatala ia osofaiga e pei ona tupu i luga o le "The American Island of Oahu" - o se motu e ona Amerika. o le mea moni, o lo'o finauina e le to'atele o tagata Hawaii e o'o mai i nei ona po. O le taulaiga sa tumau pea i luga o Pearl Harbor talu mai lena taimi, e oo lava ia i latou o loʻo faʻafefe i le faʻasese poʻo le taupulepulega i tua atu o osofaiga.[lv]

FAITAU I LE TAIMI

E le faigata ona mafaufau i mea e mafai ona faia i se tulaga ese i tausaga ma masina e oʻo atu i le US ulufale atu i le Taua Lona Lua, poʻo le oʻo atu foi i uluai aloiafi o taua i Asia poʻo Europa. E sili atu ona faigofie le faʻamatalaina o mea e ono mafai ona faia i se auala ese pe a toe foʻi i tua teisi i tua. E mafai ona eseese mea e fai e malo uma ma fitafita o loʻo aʻafia ai, ma e taʻitasi e nafa ma ana faʻalavelave. Ae ou te fia taʻua nisi o mea na mafai e le malo o Amerika ona faia i se auala ese, aua o loʻo ou taumafai e tetee atu i le manatu o le malo o Amerika na faʻamalosia ma le musua i se taua e na o le filifiliga a isi.

Na mafai e le Iunaite Setete ona filifilia William Jennings Bryan e avea ma peresitene ia William McKinley lea na suitulaga i lona sui peresitene, Teddy Roosevelt. Na tauivi Bryan faasaga i le malo, McKinley e fiafia i ai. I le toatele, o isi mataupu na foliga mai e sili atu ona taua i lena taimi; e le o manino e tatau ona latou maua.

E le'i faia e Teddy Roosevelt se mea i le afa. Na alu lena mo taua, malo, ma lona talitonuga muamua i talitonuga e uiga i le "tuuga" Aryan. Na lagolagoina e le TR le faʻaleagaina ma e oʻo lava i le fasiotia o tagata Amerika Amerika, tagata malaga mai Saina, Cubans, Filipinos, ma Asia ma Amerika Tutotonu toetoe o ituaiga uma. Na ia talitonu na o tagata papaʻe e mafai ona pulea e le tagata lava ia (o se tala leaga mo Cubans ina ua maua e le au faʻasaʻoloto a Amerika nisi oi latou e uli). Na ia faia se fa'aaliga a Filipino mo le St. Louis World's Fair e fa'aalia ai i latou o ni tagata fa'atauva'a e mafai ona fa'alata e ali'i papalagi.[lvi] Sa ia galue e taofia tagata Saina mai fafo mai le Iunaite Setete.

James Bradley's 2009 tusi, O le Cruise Cruise: O se tala faasolopito o le Emepaea ma Taua, o loo faamatalaina ai le tala lenei.[lvii] O lo'o ou tu'u ese ni vaega o le tusi sa iai ni masalosaloga e uiga ia i latou.

I le 1614 na vavae ese ai Iapani mai Sisifo, ma iu ai i seneturi o le filemu ma le manuia ma le fuga o faatufugaga ma aganuu Iapani. I le 1853 na faamalosia ai e le US Navy ia Iapani e tatala atu i tagata faʻatau oloa a le US, misionare, ma le militeri. O tala faasolopito a Amerika e taʻua ai malaga a Commodore Matthew Perry i Iapani "diplomatic" e ui na latou faʻaaogaina vaʻa faʻaauupegaina e faʻamalosia Iapani e malilie i sootaga na matua teteʻe. I tausaga na sosoo ai, na suʻesuʻe ai e Iapani le faʻailoga lanu a tagata Amerika ma faʻaaogaina se fuafuaga e taulimaina ai. Na latou taumafai e fa'a-papalagi i latou lava ma fa'aalia i latou lava o se tu'uga tu'ufa'atasi e sili atu nai lo isi tagata Asia. Na avea i latou ma Aryan mamalu. Ona o le leai o se atua e toʻatasi po o se atua o le faatoʻilaloina, na latou faia ai se emeperoa paia, ma nono mai le tele o tu ma aga faa-Kerisiano. Sa latou laei ma aai e pei o tagata Amerika ma auina atu a latou tamaiti aoga e suesue i le Iunaite Setete. Sa masani ona taʻua Iapani i le Iunaite Setete o "Yankees o Sasaʻe Mamao." I le 1872 na amata ai e le militeri a Amerika ona aʻoaʻoina Iapani i le auala e faʻatoʻilaloina ai isi malo, ma le mataʻituina o Taiwan.

O Charles LeGendre, o se Amerika aoao aoao ia Iapani i auala o taua, na fautuaina e latou te faaaogaina se Monroe Doctrine mo Asia, o se faiga faavae lea o le puleaina o Asia i le auala na pulea ai e le Iunaite Setete lona lalolagi. Sa faatuina e Iapani se Ofisa o Savage Affairs ma faia ni upu fou e pei o koronii (koloni). O talanoaga i Iapani na amata ona taulaʻi atu i le matafaioi a Iapani e faʻamalamalamaina tagata leaga. I le 1873, na osofaʻia ai e Iapani Taiwan ma faufautua militeri a Amerika. O Korea na sosoo ai.

Sa iloa e Korea ma Iapani le filemu mo le tele o seneturi. Ina ua taunuu atu Iapani ma vaa Amerika, o laeiina ofu Amerika, talanoa e uiga i lo latou emeperoa paia, ma fai se feagaiga o le “faauo,” sa manatu tagata Korea ua leiloa le mafaufau o Iapani, ma fai atu ia i latou e se ese, i le iloaina o loo i ai Saina iina i le. tua o Korea. Ae na talanoa Iapani ia Saina e faʻatagaina Korea e sainia le feagaiga, e aunoa ma le faʻamalamalamaina i Saina poʻo Korea le uiga o le feagaiga i lana faʻaliliuga Igilisi.

I le 1894 na folafola ai e Iapani le taua ia Saina, o se taua lea na ave ai e auupega a Amerika, i le itu Iapani, le aso. Na lafoaia e Saina Taiuani ma le Penisula o Liaodong, totogi se sala tupe tele, folafola le tutoatasi o Korea, ma tuuina atu ia Iapani ia aia tatau faapisinisi i Saina lea sa i ai i malo o Amerika ma Europa. Na manumalo Iapani, seia oo ina tauanauina e Saina Rusia, Farani, ma Siamani e tetee i le pule a Iapani ia Liaodong. Na tuu atu e Iapani ae na maua e Rusia. Sa lagona e Iapani le faalataina e Kerisiano papae, ae le o le taimi mulimuli.

I le 1904, na matua fiafia ai Teddy Roosevelt i se osofaʻiga faʻafuaseʻi a Iapani i vaʻa Rusia. A o toe tau le Iapani i Asia e pei o Aryans mamalu, Roosevelt faalilolilo ma le le faʻatulafonoina na vavaeeseina fefaʻatauaiga ma i latou, faʻamaonia se Monroe Doctrine mo Iapani i Asia. I le vaitau o le 1930, na ofoina atu e Iapani le tatalaina o fefaʻatauaiga i le Iunaite Setete i lona malo faʻatupu pe afai o le a faia e le Iunaite Setete le mea lava e tasi mo Iapani i Amerika Latina. Fai mai le malo o Amerika e leai.

ōmea

O Peretania e le na o le pau lea o le malo mai fafo sa i ai se ofisa faasalalau i Niu Ioka City e tau atu i le Taua Lona Lua. Sa i ai foi Saina.

Na fa'afefea ona sui le malo o Amerika mai lana feso'ota'iga ma le fa'asinomaga ma Iapani i le tasi ma Saina ma fa'asaga ia Iapani (ona toe fo'i mai lea i le isi itu ina ua mae'a le Taua Lona Lua a le Lalolagi)? O le vaega muamua o le tali e fesoʻotaʻi ma faʻasalalauga faʻaSaina ma lona faʻaogaina o tapuaiga nai lo le tuuga, ma le tuʻuina atu o se isi Roosevelt i totonu o le White House. James Bradley's 2016 tusi, The China Mirage: The Hidden History of American Disaster in China tfai lenei tala.[lviii]

Mo le tele o tausaga i luma atu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le China Lobby i le Iunaite Setete na faatauanauina tagata lautele o le US, ma le tele o ofisa maualuluga o le US, e mananao tagata Saina e avea ma Kerisiano, o Chiang Kai-shek o lo latou taitai faatemokalasi pele nai lo le vaivai. fascist, o Mao Zedong o se tagata faatauvaa e leai se mea e alu i ai, ma e mafai e le Iunaite Setete ona faatupeina Chiang Kai-shek ma o le a ia faaaogaina uma e tau ai ma Iapani, nai lo le faaaogaina e tau ai Mao.

O le ata o le aufaifaatoaga Saina ma Kerisiano na taitaia e tagata e pei o le Tolutasi (mulimuli ane Duke) ma Vanderbilt na aoaoina Charlie Soong, ona afafine o Ailing, Chingling, ma Mayling, ma le atalii o Tse-ven (TV), faapea foi ma le toalua o Mayling o Chiang. Kai-shek, Henry Luce na amata taimi mekasini ina ua uma ona fanau mai i se faifeau faifeautalai i Saina, ma Pearl Buck na tusia Le Lalolagi Lelei pe a uma le ituaiga o tamaitiiti. Na faafaigaluegaina e TV Soong le kolone o Jack Jouett ua litaea mai le US Army Air Corps ma e oo atu i le 1932 na maua ai le tomai uma o le US Army Air Corps ma e toaiva faiaoga, o se fomai tipitipi vaalele, fa enisinia, ma se failautusi, o US Air Corps uma na aoaoina ae o loo faigaluega nei. mo Soong i Saina. Ua na o le amataga o fesoasoani a le militeri a Amerika ia Saina na itiiti ai tala fou i le Iunaite Setete nai lo Iapani.

I le 1938, i le osofaʻia e Iapani o aai o Saina, ma e tau le toe tetee atu Chiang, na faatonuina ai e Chiang lana failauga sili o Hollington Tong, o se sa avea muamua ma tagata aʻoga tusitala o le Iunivesite o Columbia, e auina atu ni sui i le Iunaite Setete e faafaigaluegaina faifeautalai Amerika ma tuuina atu ia i latou faamaoniga o faiga sauā a Iapani, ia fa'afaigaluega Frank Price (faifeautalai e sili ona fiafia i ai Mayling), ma ia fa'afaigaluegaina tusitala ma tusitala Amerika e tusi tala ma tusi lelei. O Frank Price ma lona uso o Harry Price na fananau i Saina, e aunoa ma se feiloaiga ma Saina a Saina. Sa faatuina e le au uso o Price se faleoloa i le Aai o Niu Ioka, lea e toaitiiti na i ai se manatu sa latou galulue mo le kegi a Soong-Chiang. Na tofia i laua e Mayling ma Tong e tauanauina tagata Amerika e faapea o le ki i le filemu i Saina o se tetee ia Iapani. Na latou faia le Komiti Amerika mo le le auai i le osofaʻiga a Iapani. Na tusi Bradley e faapea: “E leʻi iloa lava e tagata lautele, o misionare Manhattan o loo galulue ma le filigā i le East Fortieth Street e laveaʻi le Noble Peasants, sa totogia e sui o le Lobby a Saina o loo faia ni gaoioiga faasolitulafono ma le faalata.”

Ou te avea Bradley manatu e le o le au Saina tagata faifaatoaga e le tatau ona tamalii, ma e le o Iapani e le nofosala i le osofaiga, ae o le faasalalauga pepelo talitonuina le toatele o Amerika o Iapani e le osofaia le Iunaite Setete pe afai o le Iunaite Setete vavae ese suauu ma uʻamea i Iapani - o le mea sa sese i le vaʻai a tagata maitauina faʻamatalaga ma o le a faʻamaonia pepelo i le taimi o gaioiga.

Sa avea muamua ma Failautusi o le Setete ma le Failautusi o le Taua i le lumanai Henry Stimson na avea ma taitaifono o le Komiti a Amerika mo le Le Auai i osofaiga a Iapani, lea na vave ona faaopoopo i ai ma ulu muamua o Harvard, Union Theological Seminary, le Church Peace Union, le World Alliance for International Friendship, le Fono a le Feterale a Ekalesia a Keriso i Amerika, Komiti Lagolago a Kolisi Kerisiano i Saina, ma isi. Na totogi Stimson ma le kegi e Saina e fai mai e le mafai e Iapani ona osofaʻia le Iunaite Setete pe a faʻatagaina, o le a suia moni i se faatemokalasi e tali atu ai - a le tagi na fa'ate'aina e i latou o lo'o iloa i le Matagaluega a le Setete ma le White House. E oo atu ia Fepuari 1940, na tusia ai e Bradley, 75% o tagata Amerika na lagolagoina le faʻasaoina o Iapani. Ma o le tele o tagata Amerika, ioe, latou te le mananao i taua. Na latou fa'atauina fa'asalalauga a Saina Lobby.

O le tama o le tina o Franklin Roosevelt na mauoa i le faatauina atu o le opium i Saina, ma o le tina o Franklin sa nofo i Saina ao laitiiti. Na avea o ia ma taʻitaʻifono mamalu o le China Aid Council ma le American Committee for Chinese War Orphans. O le faletua o Franklin Eleanor sa avea ma ta'ita'ifono mamalu o le Komiti o Fesoasoani Fa'afuase'i a Pearl Buck i Saina. E lua afe iuni a le aufaigaluega a Amerika na lagolagoina se faʻalavelave i Iapani. O le uluai faufautua tau tamaoaiga i se peresitene o Amerika, o Lauchlin Currie, sa galue mo le malo o Amerika ma le Faletupe o Saina i le taimi e tasi. O le tusitala faʻatasi ma le aiga o Roosevelt o Joe Alsop na faʻatupe siaki mai le TV Soong o se "faufautua" e tusa lava pe faʻatino lana auaunaga o se tusitala. Na tusi Bradley e faapea: “E leai se faifeau Peretania, Rusia, Falani, po o Iapani e talitonu e mafai ona avea Chiang ma se New Deal saoloto.” Ae atonu na talitonu Franklin Roosevelt. Sa ia talanoa faalilolilo ma Chiang ma Mayling, ma taamilo i lana lava Matagaluega a le Setete.

Ae na talitonu Franklin Roosevelt afai e faʻasaʻo, o le a osofaʻia e Iapani le Dutch East Indies (Initonesia) ma e ono iʻu i se taua tele a le lalolagi. Morgenthau, i le tala a Bradley, sa taumafai pea e se'e atu i le aofaiga atoa o le suauu i Iapani, ae na tetee Roosevelt mo sina taimi. Na faia e Roosevelt se vaega o le faʻatagaina i vaalele-suauʻu ma lapisi. Sa ia nono tupe ia Chiang. Sa ia tuuina atu vaalele, faiaoga, ma pailate. Ina ua talosaga Roosevelt i lona faufautua o Tommy Corcoran e siaki le taʻitaʻi o lenei vaalele fou, o le sa avea muamua ma kapeteni US Air Corps Claire Chennault, atonu na te leʻi iloa o loʻo ia talosagaina se tasi i le totogi o TV Soong e fautuaina o ia i se isi tagata i totonu o le atunuu. totogi o TV Soong.

Pe na siitia e le au faasalalau Peretania po o Saina o loo galulue i Niu Ioka le malo o Amerika i soo se mea e leʻi manaʻo e alu i ai, o se fesili tatala.

##

[I] C-Span, “Newspaper Warning Notice and the Lusitania,” Aperila 22, 2015, https://www.c-span.org/video/?c4535149/newspaper-warning-notice-lusitania

[Ii] Le Punaoa a Lusitania, "Taupulepule poʻo Faʻasalaga?" https://www.rmslusitania.info/controversies/conspiracy-or-foul-up

[Iii] William M. Leary, “Wings for China: The Jouett Mission, 1932–35,” The Pacific Historical Review 38, nu. 4 (Novema 1969). Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 32.

[Iv] Associated Press Ianuari 17, lomia i totonu Niu Ioka Times, “'O LE TAUA UA FAIA,' NA FAI mai ai MRS. ROOSEVELT; Fai mai le Faletua a le Peresetene i Fautua Filemu e Tatau Ona Mafaufau Tagata i Taua e pei o le Pule i le Ola,” Ianuari 18, 1934, https://www.nytimes.com/1934/01/18/archives/-war-utter-futility-says-mrs-roosevelt-presidents-wife-tells-peace-.html Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 46.

[V] Niu Ioka Times, “E MAUA E LE TOTONU O IAPANI I TATOU O LE 'UIGA'; Ua ta'uvalea e Tanaka le vi'iga a Roosevelt 'Leotetele' i lo tatou Fa'avae Fua i Hawaii. TAGATA ATU FAATATAU AAU Fai mai o le a le solomuli Tokyo mai le faalavelaveina o London Parley pe afai e teena le talosaga,” Aokuso 5, 1934, https://www.nytimes.com/1934/08/05/archives/japanese-general-finds-us-insolent-tanaka-decries-roosevelts-loud.html Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 51.

[vi] George Seldes, Mekasini a Harper, "The New Propaganda for War," Oketopa 1934, https://harpers.org/archive/1934/10/the-new-propaganda-for-war Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 52.

[vii] David Talbot, Devil Dog: O le Tala Moni Mataʻina o le Tagata na Faasaoina Amerika, (Simon & Schuster, 2010).

[viii] Major General Smedley Butler, O le Taua o se Racket, https://www.ratical.org/ratville/CAH/warisaracket.html

[ix] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 56.

[x] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 63.

[xi] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 71.

[xii] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 266.

[xiii] US Navy Department, “Fausiaina o Nofoaga a le Neivi i le Taua Lona Lua a le Lalolagi,” Volume I (Vaega I) Mataupu V Fa'atauga ma Fa'atauga mo Nofoaga Autu, https://www.history.navy.mil/research/library/online-reading- potu/igoa-lisi-alphabetically/b/building-the-navys-bases/building-the-navys-bases-vol-1.html#1-5

[xiv] Arthur H. McCollum, “Memorandum for the Director: Estimate of the Situation in the Pacific and Recommendations for Action by the United States,” Oketopa 7, 1940, https://en.wikisource.org/wiki/McCollum_memorandum

[xv] Conrad Crane, Parameters, US Army War College, "Book Reviews: Day of Deceit," Spring 2001. Sii mai e Wikipedia, "McCollum memo," https://en.wikipedia.org/wiki/McCollum_memo#cite_note-15

[xvi] Robert B. Stinnett, Aso ole Fa'a'ole'ole: Le Upu Moni e uiga i FDR ma Pearl Harbor (Touchstone, 2000) i. 11.

[xvii] Fa'atalanoaga mo le Polokalama Talafa'asolopito "Admiral Chester Nimitz, Faititili o le Pasefika." Sii mai e Wikipedia, “McCollum memo,” https://en.wikipedia.org/wiki/McCollum_memo#cite_note-13

[xviii] Oliver Stone ma Peter Kuznick, Le Talafaʻasolopito o le Iunaite Setete (Simon & Schuster, 2012), i. 98.

[xix] Joseph C. Grew, Sefulu Tausaga i Iapani, (Niu Ioka: Simon & Schuster, 1944) itulau. 568. Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 282.

[xx] Times Niu Ioka, “E ILOA LE EA A SAINA; Le Pomuina o Aai o Iapani ua Faamoemoe e Iu Mai le Vaaiga Fou i Chungking,” Me 24, 1941, https://www.nytimes.com/1941/05/24/archives/chinese-air-force-to-take-offensive-bombing-of-japanese-cities-is.html Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 331.

[xxi] Niu Ioka Times, “O LE ALOA MAI I TAUA UA UINAINA E PEI O TATOU FAAMANATU; Fai atu le Fofoga Fetalai i Talanoaga Laumua i Washington Meetings Toe Iloilo Faiga Faavae,” Iuni 1, 1941, https://www.nytimes.com/1941/06/01/archives/avoidance-of-war-urged-as-us-aim-speakers-at-roundtable-talks-at.html Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 333.

[xxii] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 365.

[xxiii] Kolisi o Mount Holyoke, "Sauniga Faʻapitoa a Peresitene Roosevelt i le Volunteer Participation Committee on Why Oil Exports Continue to Japan, Washington, July 24, 1941," https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/WorldWar2/fdr25.htm

[xxiv] Fa'amasinoga Tete'e a RB Pal, Tokyo Tribunal, Vaega 8, http://www.cwporter.com/pal8.htm

[xxv] Otto D. Tolischus, Niu Ioka Times, “O LE FAI IAPANI IA TATOU MA LE PERETANIA E SESE I THAILAND; Lapataiga na saunia e Hull ma Eden 'E Faigata ona Malamalama' i le Va'aiga i Tulafono a Tokyo,” Aokuso 8, 1941, https://www.nytimes.com/1941/08/08/archives/japanese-insist-us-and-britain -err-on-thailand-warnings-by-hull-and.html Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 375.

[xxvi] Oliver Stone ma Peter Kuznick, Le Talafaʻasolopito o le Iunaite Setete (Simon & Schuster, 2012), i. 98.

[xxvii] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xxviii] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xxix] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xxx] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xxxi] Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 387

[xxxii] Vitio o se vaega autu o lenei lauga o iinei: https://archive.org/details/FranklinD.RooseveltsDeceptiveSpeechOctober271941 O fa'amatalaga atoa o le lauga o lo'o iai iinei: Niu Ioka Times, “Lauga o le Aso o le Fua a Peresitene Roosevelt i Mataupu tau le Lalolagi,” Oketopa 28, 1941, https://www.nytimes.com/1941/10/28/archives/president-roosevelts-navy-day-address-on-world-affairs .html

[xxxiii] William Boyd, Daily Mail, "O le faafanua ofoofogia a Hitler lea na liliu ai Amerika faasaga i le Nazis: O se tala mataʻina a le tusitala tusitala i le auala na faia ai e sipai Peretania i le US se osofaʻiga na fesoasoani e tosoina Roosevelt i le taua," Iuni 28, 2014, https://www.dailymail.co.uk /news/article-2673298/Hitlers-amazing-map-turned-America- Against-Nazis-A-leading-novelists-brilliant-account-British-spies-US-staged-coup-helped-drag-Roosevelt-war.html

[xxxiv] Ivar Bryce, Nao le tasi le ola (Weidenfeld & Nicolson, 1984).

[xxxv] Edgar Ansel Mowrer, Manumalo ma le vevesi: O se Talafaasolopito Patino o lo Tatou Taimi (Niu Ioka: Weybright ma Talley, 1968), itulau 323, 325. Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 415.

[xxxvi] Joseph C. Grew, Sefulu Tausaga i Iapani, (Niu Ioka: Simon & Schuster, 1944) itulau. 468, 470. Sii mai e Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 425.

[xxxvii] Wikipedia, “Hull Note,” https://en.wikipedia.org/wiki/Hull_note

[xxxviii] Nicholson Baker, Asu a Tagata: Le Amataga o le iʻuga o le Malo. Niu Ioka: Simon & Schuster, 2008, i. 431.

[xxxix] Ioane Tolani, Fa'aleaga: Pearl Harbor ma Ona I'uga (Doubleday, 1982), itulau. 166.

[xl] Fautuaga Iapani (Fuafuaga B) o le 20 Novema 1941, https://www.ibiblio.org/hyperwar/PTO/Dip/PlanB.html

[xli] Amerika Counter-Proposal i Iapani Fuafuaga B - Novema 26, 1941, https://www.ibiblio.org/hyperwar/PTO/Dip/PlanB.html

[xlii] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xliii] Lydia Saad, Gallup Polling, “Gallup Vault: A Atunuu Tuʻufaʻatasia Pe a Maua i Pearl Harbor,” Tesema 5, 2016, https://news.gallup.com/vault/199049/gallup-vault-country-unified-pearl-harbor.aspx

[xliv] Robert B. Stinnett, Aso ole Fa'a'ole'ole: Le Upu Moni e uiga i FDR ma Pearl Harbor (Touchstone, 2000) itulau 171-172.

[xlv] Faamatalaga a Lieutenant Clarence E. Dickinson, USN, i le Aso Afiafi o le Aso Toonai o Oketopa 10, 1942, na taʻua e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xlvi] Al Hemingway, Charlotte Sun, "O le lapataiga vave o osofaiga i Pearl Harbor na tusia," Tesema 7, 2016, https://www.newsherald.com/news/20161207/early-warning-of-attack-on-pearl-harbor-documented

[xlvii] Sii mai e le Congresswoman Jeanette Rankin i le Congressional Record, Tesema 7, 1942.

[xlviii] Paul Bedard, US News & Lipoti a le Lalolagi, "Faʻailoa Faʻamatalaga Faʻamatalaga o le 1941 Hawaii Attack: O loʻo faʻaalia foi e le tusi Blockbuster le faʻasalalauga taua a le FDR e faasaga i malosiaga faʻavae," Novema 29, 2011, https://www.usnews.com/news/blogs/washington-whispers/2011/11/29 /declassified-memo-signed-of-1941-hawaii-attack-

[xlix] Iunaite Setete Holocaust Memorial Museum, Amerika ma le Holocaust: "Na faapefea ona suia manatu o tagata lautele e uiga i le ulu atu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le va o le 1939 ma le 1941?" https://exhibitions.ushmm.org/americans-and-the-holocaust/us-public-opinion-world-war-II-1939-1941

[l] Robert B. Stinnett, Aso ole Fa'a'ole'ole: Le Upu Moni e uiga i FDR ma Pearl Harbor (Touchstone, 2000) i. 263.

[li] Richard Bernstein, Niu Ioka Times, “'Aso o le Fa'a'ole'ole': I le aso 7 o Tesema, Na Tatou Iloa Na Tatou Iloa?” Tesema 15, 1999, https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/99/12/12/daily/121599stinnett-book-review.html

[alii] Daniel Immerwahr, Auala e Natia ai se Emepaea: O se Talafaasolopito o le Iunaite Setete Tele, (Farrar, Straus, ma Giroux, 2019).

[liii] Richard K. Neumann Jr., History News Network, George Washington University, “The Myth That 'E valu Vaa Taua na goto' i Pearl Harbor,” https://historynewsnetwork.org/article/32489

[faaola] Daniel Immerwahr, Auala e Natia ai se Emepaea: O se Talafaasolopito o le Iunaite Setete Tele, (Farrar, Straus, ma Giroux, 2019).

[lv] Daniel Immerwahr, Auala e Natia ai se Emepaea: O se Talafaasolopito o le Iunaite Setete Tele, (Farrar, Straus, ma Giroux, 2019).

[lvi] “Vaaiga Lautele o le Faasao Filipaina,” https://ds-carbonite.haverford.edu/spectacle-14/exhibits/show/vantagepoints_1904wfphilippine/_overview_

[lvii] James Bradley, O le Cruise Cruise: O se tala faasolopito o le Emepaea ma Taua (Back Bay Books, 2010).

[lviii] James Bradley, The China Mirage: Le Talafaasolopito Natia o Faalavelave Amerika i Asia (Little, Brown, and Company, 2015).

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana