Le Faamaumauga a le US Military Milget

By NicolasDavies - WarIsACrime.org

Ina ia faʻalogo i le felafolafoaʻiga a sui tauva a le Republican i le vaiaso ua tuanaʻi, e ono manatu ai le pelesetene o Obama na ia solia le paketi a le militeri a Amerika, ma ua tuʻu ai le puipuiga a le tatou atunuʻu. E leai se mea e mamao ese atu ma le faʻailoga. E i ai vaivaiga moni i tulafono faʻavaomalo a Obama, ae o le le lava o le faʻatupeina mo meatau ma taua e le o se tasi o ia mea. O le peresetene Obama na paʻu lava mo le paketi a le militeri tele a Amerika talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e pei ona lelei ona tusia i le US Tusi a le Matagaluega o le Puipuiga faaletausaga "Green Tusi."  
 
O le siata o loʻo i lalo e faʻatusatusaina tala faatatau o tupe faʻasoasoa a le Pentagon i tausaga uma i lalo o peresetene talu mai Truman, e faʻaaoga ai le "tala tumau" mai le FY2016 Green Book. O le a ou faʻaaogaina nei lava fua faatatau-fetuʻunaʻi fuainumera i lenei tusitusiga, ia mautinoa ia ou faʻatusatusa i taimi uma “apu i apu”. O nei fuainumera e le aofia ai faʻaopoopoga faʻaalu-fesoʻotaʻi tupe faʻaalu e le VA, CIA, Homeland Security, Malosiaga, Faʻamasinoga po o le Setete Matagaluega, poʻo tupe totogi totogi i le taimi ua tuanaʻi tupe faʻaalu a le militeri, lea e tuʻufaʻatasia e siʻitia le tau moni o US militeri i e uiga $ 1.3 tului i le tausaga, or tasi le sefulutolu o le US economy.   
 
US budget budgets 1948-2015
Obama FY2010-15 $ 663.4 piliona i le tausaga
Bush Jr FY2002-09 * $ 634.9 "" "
Clinton FY1994-2001 $ 418.0 "" "
Bush Sr FY1990-93 $ 513.4 "" "
Reagan FY1982-89 $ 565.0 "" "
Carter FY1978-81 $ 428.1 "" "
Ford FY1976-77 $ 406.7 "" "
Nixon FY1970-75 $ 441.7 "" "
Johnson FY1965-69 $ 527.3 "" "
Kennedy FY1962-64 $ 457.2 "" "
Eisenhower FY1954-61 $ 416.3 "" "
Truman FY1948-53 $ 375.7 "" "
 
* E le aofia ai le $ 80 piliona faaopoopo faaopoopo i le FY2009 i lalo o Obama.
 
Ua maua e le militeri a Amerika isi mea agaalofa faʻatupeina nai lo le toega o le 10 le tele o fitafita i le lalolagi ua tuufaatasia (Saina, Saudi Arabia, Lusia, Peretania, Farani, Iapani, Initia, Siamani & Korea i Saute). Ae ui i lea, e ui lava i le vevesi ma le vevesi o tausaga ua mavae 15 tausaga, o le Sui Failautusi foliga mai e le amanaiaina le lamatiaga o se tasi o atunuu o loo faʻaaogaina le malosi tele o le militeli.  
 
I le itu o le Democratic Democratic Party, e oo lava i le Senator Bernie Sanders e le o fai mai le tele o le a ia tipiina ai tupe faaalu a le militeri.  Ae o Sanders e palota palota e le aunoa mo le faʻatagaina o pili mo nei paketi faʻamaumauga a le militeri, e taʻusalaina ai le faʻasesega tele o punaoa mai manaoga moni o tagata ma tausisi faapea o taua e tatau ona avea ma se "auala mulimuli".  
 
Sanders 'palota e osofaʻia Yugoslavia i le 1999 ma Afghanistan i le 2001, ae o le UN Charter e faʻatagaina ai le faʻaaogaina e le tasi o le malosi, faia fesili e sili ona popole faatatau tonu lava i le uiga o le faaupuga, “auala mulimuli.”  I le avea ai ma ana fesoasoani, o Jeremy Brecher na fesili ia Sanders i totonu lana tusi faamavae i luga o lana palota a Yugoslavia, "E i ai se tapulaʻa amio lelei i le militeri vevesi o loʻo e naunau e auai pe lagolagoina? O fea e taoto ai lena tapulaʻa? Ma a taunuʻu loa i lena tapulaʻa, o le a le gaioiga o le a faia oe ave? ” Ole toʻatele o tagata Amerika o loʻo naunau e faʻalogo ia Sanders o loʻo tuʻufaʻatasia se tuʻufaʻatasia i le filemu ma le faʻaavanoaina o auupega e faʻafetaui lana tautinoga ile faʻamasinoga amiotonu.
 
Ina ua alu Peresitene Obama i le ofisa, na valaau vave loa Congressman Barney Frank mo se 25% vavaeina i tupe faʻaalu a le militeri. Nai lo lena, na maua e le peresitene fou le $ 80 piliona faaopoopoga i le FY2009 paketi e faatupe ai lona faateleina o le taua i Afghanistan, ma lana muamua atoa militeri paketi (FY2010) e $ 761 piliona, i totonu o le $ 3.4 piliona o le $ 764.3 piliona tala o le WWII na setiina e Peresitene Bush i le FY2008.  
 
le Vaega o Galuega Tau Puipuiga Maloloina, na faʻatonuina e le Palemene Frank ma le Paffist Members of the Congress in 2010, na taloina le $ 960 piliona i vavaega mai le tala faʻatatau o le militeli faʻatulagaina i le isi 10 tausaga.  Jill Stein o le Green Party ma Rocky Anderson o le Vaega o Faamasinogavalaauina mo le 50% tipi i le US militeri tupe faaalu i latou 2012 peresitene tauiviga. E foliga mai e mataʻutia i le taimi muamua na e vaʻai ai, ae o le 50% faʻaititia i le FY2012 paketi semanu e na o le 13% tipi mai le mea na faʻaalu e Peresitene Clinton i le FY1998.
 
O le $ 399 piliona a le Clinton a le FY1998 o le paketi a le militeri na sili ona lata mai na matou oʻo ai i le "dividend filemu" folafolaina i le faaiuga o le Cold War. Ae e leʻi solia ai foi le amataga o le Cold War e $ 393 piliona na seti ina ua maeʻa le Taua a Korea (FY1954) ma le Vietnam Vietnam (FY1975). O le tele o le le amanaʻia faʻalavelave o aso nei lalolagi o lo tatou faʻatagaina le "filemu tufatufaga" e teteʻeina e le Carl Conetta o le Poloketi i luga o isi puipuiga valaʻau le "power dividend", le manaʻoga o le militeri-alamanuia fiafia e faʻaoga lelei le paʻu o le USSR e tuʻufaʻatasia le lalolagi atoa militeri US.
 
O le manumalo o le "power dividend" i luga o le "dividend dividend" na unaʻia e nisi o mana sili ona taua i le tala faasolopito. Ae i sitepu uma, sa i ai isi auala i taua, gaosiga o meatau ma le lautele o le militeli faʻalauteleina.
 
 I. A Komiti a le Senate budget budget ia Tesema 1989, muamua Defense O le failautusi o Robert McNamara ma le failautusi lagolago o Lawrence Korb, o le Democrat ma le Republican, na molimau e faapea o le FY1990 $ 542 piliona o le Pentagon budget e mafai ona tipiina e le afa i le isi 10 tausaga e tuua ai matou ma se tupe maua fou mai le Cold War i le amataga o le militeri, e $ 270 piliona, 60% laititi ifo nai lo le tupe na faʻaalu e Peresetene Obama ma le 20% i lalo atu o le mea na valaʻau iai Jill Stein ma Rocky Anderson. 
 
Sa i ai le teteʻe taua i le Muamua Fua Taua - 22 Senators ma 183 Reps palota tetee i ai, e aofia ai Sanders - ae le lava e taofi ai le savaliga i taua.  O le taua na avea ma faʻataʻitaʻiga mo taua a Amerika i lumanaʻi ma avea o se maketi faʻaaliga mo se augatupulaga fou o meatau a le US. I le maeʻa ai ona togafitia o tagata lautele i ata pomu e le gata o "popo popoto" faia "taʻotoga o taotoga", na faʻamaonia mulimuli ane ai e le ofisa o le US, 7% o pomu ma fana timu i luga o Iraq. O isi na totoe o kapeti-pomu tuai, ae o le fasi tele o tagata Iraqis sa leʻo avea ma se vaega o le faʻatauga faʻatau maketi. Ina ua taofi le pomu, na faatonuina loa pailate a le US e lele saʻo mai Kuwait i le Paris Air Show, ma le isi tolu tausaga na sosoo ai faamaumauga fou mo auupega a Amerika ua auina ese atu.
 
O Peresetene Bush ma Clinton na matua faaitiitia tupe faaalu a le militeri i le va o le 1992 ma le 1994, ae o le faaititia na paʻu i le 1-3% i le tausaga i le va o le 1995 ma le 1998 ma le paketi amata toe siitia foi i le 1999. I le taimi nei, US ofisa fausiaina fou mafuaaga mo le faaaogaina o US militeri malosiʻaga e faataatia le ideological faavae mo taua i le lumanai.  O le faʻamaonia ma le tele o fesili e fesiligia ai o le tele o le faʻaaogaina o le malosi a Amerika e mafai ona taofia ai fasioti tagata i Rwanda or taua i totonu o Yugoslavia ua tautua e tauamiotonuina le faaaogaina o le malosi i soo se mea talu mai lena taimi, faatasi ai ma taunuuga masani o faalavelave matuia.  Neoconservatives na atili ai foi ona fai mai o le faoa faamalosi o le Cold War na maua ai le tufatufaina atu o le tufatufaina atu o tupe mo le saogalemu ma le tamaoaiga i Amerika i le 21st seneturi.  
 
O tagi a le au fesoasoani alofa ma le au neoconservatives sa faʻalogona lagona i eseesega i le American psyche, faʻasalalau ma faʻalauiloaina e tagata malolosi ma faʻalapotopotoga o latou galuega ma mea e fiafia i ai na fusia faatasi i le tuputupu ae o le falemaʻi o falemaʻi. O le fesoasoani a tagata agaalofa na apili i tagata Amerika manaʻo e avea ma malosiaga mo le lelei i le lalolagi. Pei ona Fai mai Madeleine Albright ia Colin Powell,  "O le a le aoga o le i ai o lenei maoaʻe militeli o loʻo e talanoa i ai i taimi uma pe a fai e le mafai ona matou faʻaaogaina?" I leisi itu, na taaalo ai le neocons i le le mautonu ma le le saogalemu o le tele o tagata Amerika e fai mai o le lalolagi e tatau ona puleaina e le militeri US pe a fai tatou te faasaoina a tatou auala o le olaga.
 
le O le pulega a Clinton e tele le tele o nei tagi i se mamanu mo le faalauteleina o le militeli a Amerika 1997 Quadrennial Defense Review. O le QDR na faamataʻuina le le faaaogaina tasi o le malosiaga a le US, i le manino solia o le UN Charter, e puipuia ai "taua" US aia i le lalolagi atoa, e aofia ai "puipuia le tulai mai o se le fealofani faaitulagi felagolagomai," ma "mautinoa le le taofia auala i ki maketi, sapalai o malosiaga ma alagaʻoa faʻatulagaina. "
 
I le tulaga ua latou malamalama ai i le faʻateleina o tupe faʻaalu a le militeri talu mai le 1998, o le toʻatele o tagata Amelika o le a faʻafesoʻotaʻi ma taua a Amerika i Afghanistan ma Iraq ma le "taua i le mataʻu." Ae o le saʻiliga a Carl Conetta na faʻamaonia ai lena mea, i le va o le 1998 ma le 2010, naʻo le 20% o US faʻatauga a le militeri ma RDT & E (suʻesuʻega, atinaʻeina, faʻataʻitaʻiga ma iloiloga) faʻaaluina ma naʻo le afa o le aofaʻi o tupe faʻaalu a le militeri na fesoʻotaʻi ma le faʻaauauina o galuega faʻamiliteli. I lana pepa 2010, Se Faʻamatalaga Lelei, Na iloa e Conetta sa faʻaalu e le matou malo le faʻaopoopo e 1.15 piliona tala i luga atu ma talaatu o Clinton's FY1998 faʻavae tupe totogi e le fesoʻotaʻi ma ana taua o iai nei.
 
MOst o tupe faʻaopoopo, $ 640 piliona, na faʻaalu i auupega fou ma mea faigaluega (Faʻatauga + RDT & E i le Green Book). O le mea e ofo ai, o le sili atu lea i le faaluaina o le $ 290 piliona na faʻaalu e le militeli i aupega fou ma mea faigaluega mo taua o loʻo tau ai. Ma o le leona o le sea e le mo le Ami, ae mo le Ea Fosi ma Fuavaʻa.   
 
Ua i ai le tetee faapolokiki i le F-35 vaʻavaʻa, lea na faʻaigoaina e le au faʻatosina "le vaʻalele na 'aina le paketi" ma o lona faʻaiuga tau na fuafuaina i $ 1.5 tului mo 2,400 vaalele. Ae o le faʻatauina mai e le Neivi ma paketi a le RDT & E o loʻo tauva ma le Air Force's.
 
Former General Dynamics CEO Lester Crown's lagolago faʻaupufai o se tamaʻitaʻi talavou e igoa ia Barack Obama, o ia na muamua feiloaʻi i le 1989 i le ofisa loia a Chicago i le mea sa galue ai Obama, sa galue lelei mo le kamupani a le aiga. Talu ona manumalo Obama i le tofi Peresetene, ma le ataliʻi o Lester o James ma le afafine o le afafine o Paula e fai ma ona nofoa faʻaputu tupe a Ilinoi ma lona 4 aupito tele faila I totonu o le atunuʻu, o le General Dynamics price stock na maua 170% ma lona lipoti aupito lata mai faʻamanatuina le 2014 o lona sili aoga tausaga talu ai, e ui lava i le aotelega o le 30% faʻaititia o le Pentagon faʻatau ma RDT & E tupe faʻaalu talu FY2009.
 
E ui lava o le General Dynamics o loʻo faʻatau atu ni nai tane tau a Abrams ma faʻafoeina taʻavale talu mai le taimi na tuʻua e le US le tele o ana malosiʻaga mai Iraq ma Afghanistan, o lona vaega o le Marine Systems o loʻo sili atu lona lelei nai lo se isi taimi. O le Neivi na faʻateleina ana faʻatau o Virginmar class submarines mai le tasi i le lua i le tausaga i le 2012 i le $ 2 piliona taʻitasi. O loʻo faʻatau se tasi fou Arleigh Burke vasega faʻaumatia i le tausaga e oʻo atu i le 2022 i le $ 1.8 piliona (o le Obama na toe faʻaaogaina lena polokalame o se vaega o lana fuafuaga mo le puipuia o le missile), ma o le tupe a le FY2010 na tuʻuina atu ai General Dynamics se konekarate e fausia le 3 fou Zumwalt vasega faaleagaina mo le $ 3.2 piliona taʻitasi, luga o le $ 10 piliona ua maeʻa faʻaaluina i suʻesuʻega ma atinaʻe. E ui lava ina sa taʻua e le sooupu a le US Navy le Zumwalt “o se vaa e te le manaʻomia,” e pei ona i ai o le a sili atu ona lamatia i fou anti-vaa missiles fausiaina e ono fili. General Dynamics o se tasi lea o sili tele US gaosi o pomu ma pulu, e faʻapena lava manuia lelei mai le US bombing campaign i Iraq ma Suria.          
 
Carl Conetta Faʻamatalaina le fausiaina o auupegailima a le Iunaite Setete ona o le le lava o le amio pulea ma le le faia o le militeli fuafuaga e faia filifiliga faigata e uiga i le ituaiga o taua o loʻo latou sauniuni e tau poʻo malosiʻaga ma meatau latou te ono manaʻomia. Ae o lenei tupe tele a le atunuʻu ua alagatatau i mafaufau o tagata ofisa o le Iunaite Setete e ala i mea e mafai ona latou faʻaogaina ai nei malosiʻaga e fai. I le fausiaina o le taua sili ona taugata ma faʻatafunaina taua masini lava, fuafuaina ia mafai ona taufaʻafefe pe osofaʻia soʻo se tagata i soʻo se mea, ma faʻamaonia lona i ai ma le tuʻufaʻatasia o neocon ma fesoasoaniga agaalofa fesoʻotaʻi, O ofisa o le US na faʻaleleia faʻamatalaga matautia e uiga i le tele natura o le militeli malosi. I le avea ai o le tusitala o tala faasolopito o Gabriel Kolko lapataia i le 1994, "Filifiliga ma faʻaiuga e matua mataʻutia ma le faʻapaleni e avea ma mea e le mafai ona fai, ae naʻo le pau lea o le ituaiga o finauga e uiga i taua ma diplomacy e mafai i ofisa aloaʻia."
 
O le faʻaaogaina o le militeli malosi e matua faʻatamaʻiaina. O meatau o taua ua fuafua e afaina ai tagata ma gagau ai mea. O malo uma fai mai latou fausia ma faatau na o latou e puipuia ai i latou lava ma o latou tagata faasaga i le osofaʻiga a isi. Le manatu o le faʻaaogaina o le militeri malosi mafai avea ma malosiʻaga mo le lelei ono, i le sili ona lelei, faʻaoga i ni nai seasea, tulaga ese tulaga lea o le faʻatapulaʻaina ae o le faʻaaogaina lelei o le malosiʻaga na faʻamutaina ai se feteʻenaʻiga ma mafua ai i le toefuataiga o le filemu. O le sili atu masani masani o le faʻaaogaina poʻo le faʻateleina o le malosi o le mafuaʻaga tele maliu ma le faʻafanoga, i le suauʻu teteʻe ma mafua ai sili lautele salalau le mautonu. Ole mea lea sa tupu i soʻo se mea na faʻaaogaina ai e le US le malosi talu mai le 2001, e aofia ai in lona sui ma faʻalilolilo gaioiga i Suria ma Iukureini.
 
E foliga mai ua matou o mai atoa, ma toe iloa ai le lamatiaga o le militarism ma le poto o taitai US ma sui o le aufaʻasalalau oe na faia ni mea faigaluega i le vavalalataina o le UN Charter, o le Geneva Conventions, o le Kellogg Briand Pact ma le tele o faʻatulagaina o tulafono faʻavaomalo. O nei maliega ma tauaofiaga na faavae i luga o le olaga aafiaga o tatou matua matutua o se lalolagi na faatagaina ai taua na le toe gafataulimaina. Ma na latou tuuto, i le mea sili na mafaia, i le faasaina ma le taofia o taua ma ia puipuia tagata i soo se mea mai le mataʻutia o taua o se faavae aia tatau a tagata.  
 
E pei ona fai mai Peresitene Carter ia te ia Nobel lauiloa i le 2002, “O taua e ono avea ma mea leaga i nisi taimi. Ae tusa lava poʻo le a le talafeagai, ae o taimi uma lava o se mea leaga, e leʻo se mea lelei. ” Talu ai nei le faiga faʻavae a le Iunaite Setete ose faʻataʻitaʻiga faigata i le toefaafouina o le leaga o taua. O lenei faʻataʻitaʻiga ua le taunuʻu faʻaletonu, ae o loʻo i ai pea le tele o galuega e faia e toe faʻaleleia ai le filemu, toe faʻafouina le faʻaleagaina, ma ia toe tuʻuina atu le United States i le tulafono o le tulafono.
 
Afai matou te faʻatusatusaina tupe faʻaalu a le militeri a Amerika ma tupe faʻaalu a le militeri i le lalolagi atoa, e mafai ona tatou vaʻaia, a o le US ua tipiina le paketi a le militeri i le lona tolu i le va o le 1985 ma le 1998, o isi vaega o le lalolagi na mulimulitaʻi i ai ma faʻaupuga a le militeri i le lalolagi atoa. pa'ū ile tolu ile 1988 male 1998. Ae ina ua faʻaaluina e le US le faitau piliona o tala i auupega ma taua ina ua maeʻa le 2000, ma faʻamalosia ai lana vaega o tupe faʻaalu a le militeri i le lalolagi atoa mai le 38% i le 48% e oʻo atu i le 2008, na toe tali atu uma i latou na lagolagoina. O le 92% siitia i luga o le paketi a le militeri a Amerika i le 2008 na taitai atu ai i le 65% siitia i le lalolagi atoa faaalu a le militeli e le 2011.
O faʻasalalauga a Amerika o loʻo faʻaalia ai le osofaʻiga a le US ma le faʻalauteleina o le militeli as o se malosiaga mo le saogalemu ma le mautu. O le mea moni, o le US militarism lea na unaʻia le militani o le lalolagi, ma taua na taʻitaʻia e le US ma osofaʻiga lilo na mafua ai feteʻenaʻiga ma toesea ai le miliona o tagata o le saogalemu ma le mautu i lea atunuʻu ma lea atunuʻu. Ae e pei lava o le diplomacy ma le filemu i le va o le US ma le USSR na mafua ai le paʻu o le 33% o tupe faʻaalu a le militeri i le 1990, o se US fou tautinoga i le filemu ma le faʻaumatia aso nei o le a faʻatulagaina ai foi le lalolagi atoa i se sili atu filemu auala.        
 
I lana diplomacy ma Cuba ma Iran ma lona manino sauniuni e mulimuli ane tali atu i le Rusia diplomacy i Suria ma Ukraine, Peresitene Obama foliga mai na aoaoina ni lesona taua mai le vevesi ma le vevesi na la aumaia ma Peresitene Bush i luga o le lalolagi. Le sili limafoai lagolago o le militeli falefaigaluega faigata ua leva ona iloaina atonu mulimuli ane foligamo faʻamatalaga faʻavaomalo i faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o ana tulafono.
 
Ae o le ala aʻe o Obama, pe afai o le mea lena ua i ai, ua matuaʻi oʻo mai i le leva o lona tofi peresetene, mo le miliona o tagata na aafia i le taua a Amerika ma mo le lumanai o le tatou atunuu ma le lalolagi. Poʻo ai lava tatou te filifilia e fai ma tatou Peresitene e tatau ona sauniuni i le aso tasi e amata faʻamamaina lenei infernal taua masini ma fausiaina a "Fausaga tumau o le filemu", i luga o se faavae mausali o le soifuaga tagata, tipiloma ma le faafouina o le US i le tulafono o tulafono faava o malo.

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana