O Missiles Okinawa o Oketopa

E ala i le tala a Bordne, i le maualuga o le Cuban Missile Crisis, na faatonuina ai le auvaa a le Air Force i Okinawa e faalauiloaina le 32 missiles, e tofu i latou ma se ulu faaniukilia tele. Naʻo le faʻaeteete ma le mafaufau masani ma le faʻatinoina o gaioiga a le aufaigaluega o le laina na mauaina na poloaiga na taofia ai le faʻalauiloaina-ma faʻafefe ai le taua faaniukilia lea e foliga mai o le a tupu.
Arona Tovish
Oketopa 25, 2015
Mace B fana

O John Bordne, o se tagata nofomau i Blakeslee, Penn., Sa tatau ona ia tausia se talaaga patino ia te ia lava mo le silia ma le limasefulu tausaga. E leʻi leva talu ai nei na tuʻuina atu ai e le US Air Force le faʻatagaga e taʻu atu ai le tala, lea, afai e faʻamaonia e moni, o le a avea ma se faʻaopoopoga mataʻutia i le umi ma ua leva ona faʻafefe lisi o mea sese ma faʻaletonu ua toetoe a paʻu ai le lalolagi i taua faaniukilia.

O le tala e amata i le maeʻa o le vaeluapo, i itula o Oketopa 28, 1962, i le maualuga o le Cuban Missile Crisis. Ona fai mai lea o le Air Force Airman John Bordne na amata lana sifi e tumu i le fefe. I lena taimi, i le tali atu i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i luga o le faʻapipiʻiina o fana faalilolilo a le Soviet i Cuba, na siitia uma ai le au faʻataʻitaʻiga a le US i le Defence Readiness Condition 2, poʻo le DEFCON2; o lona uiga, na latou sauni e siitia i le tulaga DEFCON1 i totonu o se mataupu o minute. I le taimi e tasi i le DEFCON1, e mafai ona faʻalauiloa se fana i totonu o le minute talu ona faʻatonuina le auvaa e fai.

Sa auauna atu Bordne i se tasi o le toafa nofoaga faalilolilo faalauiloaina o fana i luga o le motu Iapani o Okinawa o loʻo nofoia e Amerika. E lua nofoaga autu e pulea ai le faalauiloaina i nofoaga taitasi; e ta'i fitu tagata o le auvaa. Faatasi ai ma le lagolagosua a lana auvaa, o tagata ofisa faʻasalalau taʻitasi sa nafa ma faʻauʻu malaga Mace B e fa o loʻo faʻapipiʻi ma Mark 28 faʻaulu faaniukilia. O le Mareko 28 na maua ai le fua e tutusa ma le 1.1 megatons o le TNT-o lona uiga, o ia mea taitasi e tusa ma le 70 taimi sili atu le malosi nai lo le pomu a Hiroshima poʻo Nagasaki. Faʻatasi uma, o le 35.2 megatons o le malosi faʻaleagaina. Faatasi ai ma le mamao o le 1,400 maila, o le Mace B i Okinawa e mafai ona oʻo atu i le laumua o le komunisi o Hanoi, Beijing, ma Pyongyang, faʻapea foʻi ma nofoaga o le militeri Soviet i Vladivostok.

I nai itula talu ona amata le sifi a Bordne, na ia fai mai ai, o le taʻitaʻi tele i le Missile Operations Center i Okinawa na amata ai se faʻasalalauga masani, vaeluagalemu o le leitio i nofoaga e fa. Ina ua mae'a le siaki-taimi masani ma le fa'afouina o le tau na sau ai le laina masani o le code. E masani lava o le vaega muamua o le manoa e le fetaui ma numera o le auvaa. Ae i le taimi lea, o le numera alphanumeric na fetaui, e faʻaalia ai o se faatonuga faʻapitoa e mulimuli ai. O nisi taimi e fa'asalalauina ai se fa'atusa mo fa'amoemoega fa'aa'oa'oga, ae i na taimi e le fetaui le vaega lona lua o le fa'ailoga. Ina ua siitia le sauni o fana i le DEFCON 2, na logoina le auvaa e leai se isi suʻega faapena. O le taimi la lea, ina ua fetaui le vaega muamua o le code, sa vave ona popole le auvaa a Bordne ma, ioe, o le vaega lona lua, mo le taimi muamua, na fetaui foi.

I le taimi lea, sa i ai le kilia a le ofisa fa'alauiloa a le auvaa a Bordne, Capt. William Bassett, e tatala lana taga. Afai o le code i totonu o le taga e fetaui ma le vaega lona tolu o le code lea na faʻasalalau, na faʻatonuina le kapeteni e tatala se teutusi i totonu o le taga o loʻo i ai faʻamatalaga taulai ma faʻalauiloa ki. Fai mai Bordne o tulafono uma e fetaui, faʻamaonia le faʻatonuga e faʻalauiloa uma a le auvaa. Talu ai ona o le faasalalauga o le vaeluagalemu o le sifi na faasalalauina e le leitio i auvaa uma e toavalu, o Capt. Bassett, o le ofisa sinia o le fanua i lena sifi, na amata ona faatino le taitaiga, i luga o le manatu o isi auvaa e toafitu i Okinawa na mauaina foi le poloaiga, Bordne na taʻu mai ma le mitamita ia te aʻu i le taimi o se faatalanoaga e tolu itula na faia ia Me 2015. Na ia faatagaina foi aʻu e faitau le mataupu i lenei mea na tupu i lana faʻamanatuga e leʻi faʻasalalauina, ma ua ou faafesuiai le silia ma le 50 imeli ma ia ina ia mautinoa ua ou malamalama i lana tala o le mea na tupu. .

E ala i le tala a Bordne, i le maualuga o le Cuban Missile Crisis, na faatonuina ai le auvaa a le Air Force i Okinawa e faalauiloaina le 32 missiles, e tofu i latou ma se ulu faaniukilia tele. Naʻo le faʻaeteete ma le mafaufau masani ma le faʻatinoina o gaioiga a le aufaigaluega o le laina na mauaina na poloaiga na taofia ai le faʻalauiloaina-ma faʻafefe ai le taua faaniukilia lea e foliga mai o le a tupu.

Kyodo News ua lipotia lenei mea na tupu, ae naʻo le faʻatatau i le auvaa a Bordne. I lo’u manatu, o manatuaga atoa a Bordne-e pei ona faatatau i isi auvaa e toafitu-e tatau foi ona faalauiloa faalauaitele i le taimi nei, ona ua latou maua ai le tele o mafuaaga mo le malo o Amerika e saili ai ma faamatuu atu i se taimi talafeagai pepa uma e faatatau i ai. i mea na tutupu i Okinawa i le taimi o le Cuban Missile Crisis. Afai e moni, o le tala a Bordne o le a faʻaopoopoina ma le faʻafetai i le malamalama faʻasolopito, e le gata i le faʻalavelave Cuban, ae o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻatusatusaina o loʻo taʻalo ma faʻaauau pea ona taʻalo i le Nuclear Age.

Le mea e finau mai ai Bordne. Na fa'atalanoaina Bordne i le tausaga talu ai e Masakatsu Ota, o se tusitala sinia Kyodo News, lea e faamatalaina ai o ia lava o le ofisa autu o talafou i Iapani ma o loo i ai le lalolagi atoa, faatasi ai ma le sili atu ma le 40 talafou ofisa i fafo atu o lena atunuu. I se tala ia Mati 2015, na faʻaalia ai e Ota le tele o le tala a Bordne ma tusia e faapea "[se] isi sa avea muamua ma fitafita Amerika sa galue i Okinawa na faʻamaonia talu ai nei [le tala a Bordne] i luga o le tuutuuga e le taʻua." Na mulimuli ane teena e Ota le faailoaina o le tagata tuai e le o taʻua, ona o le le faailoaina o ia.

E le'i lipotia e Ota ni vaega o le tala a Bordne e fa'avae i luga o fefa'ataua'iga telefoni lea na ta'ua e Bordne na ia fa'alogoina i le va o lana ofisa fa'alauiloa, Capt. Basset, ma isi leoleo e to'afitu. O Bordne, o le sa i ai i le Launch Control Center ma le kapeteni, sa na o le mea na fai atu ai i le tasi pito o le laina i na talanoaga-sei vagana ai na tuusao atu e le kapeteni ia Bordne ma isi auvaa e toalua i le Launch Control Center le a. na ona fai mai lea o le isi alii ofisa o le faalauiloaina.

Faatasi ai ma lena tapulaa ua faailoaina, o le tala lenei a Bordne o mea na tutupu mulimuli ane i lena po:

O le taimi lava na tatala ai lana taga ma faʻamaonia na ia mauaina ni faʻatonuga e faʻalauiloa uma faʻatoʻaga faaniukilia i lalo o lana faʻatonuga, na faʻaalia ai e Capt. Bassett le manatu o loʻo i ai se mea o loʻo i ai, na taʻu mai e Bordne ia te aʻu. O faatonuga e faalauiloa ai auupega faaniukilia sa tatau ona tuuina atu i le tulaga maualuga o le mataala; e moni o le eseesega tele lea i le va o le DEFCON 2 ma le DEFCON1. Na manatua e Bordne le fai mai o le kapeteni, "Matou te leʻi mauaina le faʻaleleia i le DEFCON1, lea e matua le masani ai, ma e tatau ona matou faʻagasolo ma le faʻaeteete. Atonu o le mea moni lea, pe o se faʻalavelave sili lea tatou te oʻo i ai i lo tatou olaga atoa.

A o feutagai le kapeteni i luga o le telefoni ma nisi o le au ofisa o le faalauiloaina, sa tau mafaufau le auvaa pe ua poloka le poloaiga a le DEFCON1 e le fili, ae o le lipoti o le tau ma le coded launch order na mafai ona maua. Ma, na manatua e Bordne, na faʻaalia e le kapeteni se isi atugaluga e sau mai se tasi o isi ofisa faʻalauiloa: O se osofaʻiga faʻafuaseʻi ua uma ona faia, ma i le faanatinati e tali atu, na tuʻuina atu e taʻitaʻi le laasaga i le DEFCON1. Ina ua mae'a ni fa'atonuga fa'anatinati, na iloa ai e le auvaa e fa'apea, afai o Okinawa o le fa'amoemoe lea o se fa'alavelave fa'afuase'i, sa tatau ona latou lagonaina le a'afiaga. O taimi uma e alu ai e aunoa ma le leo po o le gatete o se pa na foliga mai e itiiti ifo lenei faʻamatalaga talafeagai.

Ae ui i lea, ina ia puipuia mai lenei mea, na faatonuina e Capt. Bassett lana auvaa e faia se siaki mulimuli i luga o le saunia o fana. Ina ua faitau e le kapeteni le lisi o sini, na faateia le auvaa, o le tolu o le fa o le salia i Rusia. I le taimi lea, na manatua ai e Bordne, na tatagi le telefoni feaveaʻi. O se isi ofisa fa'alauiloa, na lipotia mai o lana lisi e lua ni sini e le o ni Rusia. Sa foliga mai e le sa'o.

Na faatonuina e le kapeteni e tatau ona tapunia faitotoa o le faga mo fana e le o ni Rusia. Ona ia ta'e lea o le faitoto'a mo le fa'ailoga fa'a-Rusia. I lena tulaga, e mafai ona faigofie ona tatala i le isi vaega o le auala (tusa lava ma le lima), pe, afai e i ai se pa i fafo, o le a tapunia le faitotoa i lana pa, ma faateleina ai le avanoa e mafai ai e le fana e alu ese atu i fafo. osofa'iga. Na ia alu i luga o le leitio ma fautuaina isi auvaa uma ina ia faia ia lava faiga, aʻo faʻatali le "faʻamalamalamaga" o le faʻasalalauga i le ogatotonu.

Ona valaau atu lea o Bassett i le Missile Operations Center ma talosagaina, i luga o le faafoliga e le o manino mai le uluai faasalalauga, ina ia toe auina atu le lipoti o le vaeluagalemu. O le faʻamoemoe o lenei mea o le a fesoasoani ia i latou o loʻo i le nofoaga tutotonu e matauina o le uluai faʻasalalauga faʻatonuga na tuʻuina atu i se mea sese ma o le a faʻaaogaina le toe faʻasalalau e faʻasaʻo ai mataupu. I le atuatuvale uma o le auvaa, ina ua uma le siakiina o le taimi ma le tau, na toe faia ai le faʻatonuga o le tuʻuina atu, e leʻi suia. O isi auvaa e toafitu, ioe, sa faalogoina foi le toe fai o faatonuga.

E tusa ai ma le tala a Bordne-lea, manatua, e faʻavae i le faʻalogoina na o le tasi itu o se telefoni-o le tulaga o le tasi auvaa faʻataʻavale na matua iloga lava: O ana sini uma sa i Rusia. O lona ofisa fa'alauiloa, o se lutena, na te le'i amana'ia le pule a le ofisa sinia o le malae-e pei o Kapeteni Bassett-e fa'alēaogāina ai le fa'atonuga a le ali'i sili. O le ofisa lona lua o le faalauiloaina i lena nofoaga na lipoti atu ia Bassett e faapea na faatonuina e le lutena lana auvaa e faaauau le faalauiloaina o ana fana! Sa vave ona faatonuina e Bassett le isi tagata ofisa o le faalauiloaina, e pei ona manatua e Bordne, “ia auina atu ni alii se toalua i luga o le ea ma auupega ma fana le [lutena] pe afai na te taumafai e oso e aunoa ma se faatagaga tuugutu mai le 'tagata ofisa sinia i le malae' po o le faaleleia. i le DEFCON 1 e le Missile Operations Center." E tusa ma le 30 iata le alavai i lalo o le eleele na vavae ese ai le Launch Control Centers e lua.

I lenei taimi sili ona faigata, fai mai Bordne, na faafuasei lava ona oo ia te ia e matua ese lava se faatonuga taua o le a tuʻuina atu i le faaiuga o se lipoti o le tau. Na matua'i ese fo'i o ia ona o le fa'atonuina e le ali'i sili o le fa'atonuga e aunoa ma sina fa'apopoleina o lona leo, e pei o se fa'alavelave le fiafia. Na ioe isi auvaa; Na vave ona filifili Bassett e telefoni le tele ma fai mai na te manaʻomia se tasi o mea e lua:

  • Si'i le tulaga DEFCON i le 1, po'o
  • Tuuina atu se fa'atonuga tu'u i lalo.

I le faʻamasinoina mai le mea na fai mai ai Bordne na ia faʻalogo i le talanoaga i luga o le telefoni, o lenei talosaga na maua ai se faʻafitauli sili atu ona faʻatumuina mai le tele, o le na vave alu i le leitio ma faitau se faʻatonuga fou. O se faʻatonuga e tuʻu i lalo le fana ... ma, e pei lava o lena, ua uma le mea na tupu.

Ina ia toe siaki le mea moni ua taofia le faalavelave, na talosaga atu Capt. Bassett mo ma maua se faamaoniga mai isi ofisa faalauiloaina e leai ni fana na fana.

I le amataga o le faʻalavelave, fai mai Bordne, na lapataia e Capt. Bassett ana tagata, "Afai o se mea leaga lenei ma matou le faʻalauiloaina, matou te le faʻaalia, ma e leʻi tupu lava." Ia, i le faaiuga o na mea uma, sa ia fai mai, “E leai se tasi o i tatou o le a talanoaina se mea na tupu iinei i le po nei, ma o le uiga o la’u tala. so o se mea. Leai ni talanoaga i le fale puipui, i totonu o se pa, poʻo iinei i le nofoaga faʻalauiloa. E te le tusi i le fale e uiga i lenei mea. Pe o ou faamaninoina ea au lava i lenei mataupu?”

Mo le silia ma le 50 tausaga, sa matauina le filemu.

Aisea e tatau ai ona saili e le malo ma faamatuu atu faamaumauga. I le taimi lava lena. I le taimi nei i nofoa faʻataʻavalevale, ua taumafai Bordne, e oʻo mai i le taimi nei e leʻi manuia, e suʻe faʻamaumauga e fesoʻotaʻi ma le mea na tupu i Okinawa. Na ia finau e faapea sa faia se suesuega ma sa fesiligia alii ofisa ta‘itasi. O se masina pe sili atu, na fai mai ai Bordne, na valaauina i latou e auai i le faamasinoga martial a le tele na tuuina atu le poloaiga amata. Fai mai Bordne, o Capt. Bassett, i le na o le solia o lana lava poloaiga faalilolilo, na ia taʻu atu i lana auvaa e faapea o le alii sili na aveesea ma faamalosia e litaea i le taimi aupito maualalo o le auaunaga o le 20 tausaga, lea na ia i luma o le faataunuuina. E leai se isi gaioiga na faia-e oo lava i le faamalo atu mo le au ofisa faalauiloaina oe na taofia se taua faaniukilia.

Na maliu Bassett ia Me 2011. Ua ave Bordne i luga o le Initaneti i se taumafaiga e suʻe isi auvaa faʻalauiloa e ono mafai ona fesoasoani e faʻatumu ana manatuaga. O le National Security Archives, o se vaega leoleo e faʻavae i le George Washington University's Gelman Library, na faʻauluina se talosaga mo le Freedom of Information Act i le Air Force, e sailia faʻamaumauga e fesoʻotaʻi ma le mea na tupu i Okinawa, ae o ia talosaga e masani ona le iʻu i le tatalaina o faʻamaumauga mo tausaga, pe a iai.

Ou te iloa o le tala a Bordne e leʻo faʻamaonia atoatoa. Ae ou te iloa sa ia faamaoni i taimi uma i mataupu e mafai ona ou faamaonia. O se mea na tupu i lenei oloa, ou te talitonu, e le tatau ona faalagolago i le molimau a se tagata e toatasi. E tatau i le Air Force ma isi lala sooupu a le malo ona faia ma le mataala soʻo se faʻamaumauga o loʻo ia i latou e faʻatatau i lenei faʻalavelave ia maua i latou atoa-ma vave. Ua leva ona tuʻuina atu i tagata lautele se ata sese o le lamatiaga o loʻo iai i le faʻaogaina o auupega faaniukilia.

E iai le aiā tatau a le lalolagi atoa e iloa ai le mea moni atoa e uiga i lamatiaga faaniukilia o loo feagai ma ia.

Faʻamatalaga a le Faʻatonu: A o iloiloina lenei tusiga mo le lolomiina, Daniel Ellsberg, o sa avea ma faufautua Rand i le Vaega o Puipuiga i le taimi o le Cuban Missile Crisis, na ia tusia se savali imeli umi i le Failautusi, i le talosaga a Tovish. Na taʻua e le feʻau, i se vaega: "Ou te lagona e faanatinati le suʻesuʻeina pe moni le tala a Bordne ma Tovish faʻamatalaga faʻamaonia mai ai e moni, ona o le aʻafiaga o lona moni mo lamatiaga i le taimi nei, e le gata i tala faʻasolopito. Ma e le mafai ona faʻatali le 'masani' o loʻo taulimaina nei se talosaga a le FOIA e le National Security Archive, poʻo le Failautusi. O se suesuega a le konekeresi o le a faatoa faia, e foliga mai, pe afai o le Failautusi fa'asalalauina lenei lipoti fa'aeteete ma le fa'aeteete ma lona vala'au mo fa'amaumauga au'ili'ili na lipotia mai o lo'o iai mai se su'esu'ega aloa'ia ina ia fa'amatu'u mai le fa'avasegaga fa'aumi (e ui lava e matua'i va'ai)." 

I lenei lava vaitaimi, Bruce Blair, arsu'esu'e su'esu'e i le Princeton University's Program on Science and Global Security, na ia tusia fo'i se fe'au imeli i le Failautusi. O le atoaga lenei o le feʻau: "Na fai mai Arona Tovish ia te aʻu e faʻatasi ma oe pe a ou talitonu e tatau ona lomia lana tusitusiga i le Failautusi, pe mo lena mea soʻo se faʻasalalauga. Ou te talitonu e tatau lava, e ui lava e leʻi faʻamaonia atoatoa i lenei laasaga. E ofo mai ia te aʻu o se tala muamua mai se punavai faatuatuaina i le au faʻalauiloa lava ia e alu mamao atu i le faʻamautuina o le faʻamaonia o le tala. E taia foi aʻu o se faasologa talafeagai o mea na tutupu, e faʻavae i luga o loʻu malamalama i le faʻatonuga faaniukilia ma le faʻatonutonuina o taualumaga i le vaitaimi (ma mulimuli ane). O le mea moni, e le o se mea e ofo ai ia te aʻu pe o se poloaiga faʻalauiloa o le a tuʻuina atu ma le le iloa i le au faʻaulu faaniukilia. E tele taimi na tupu ai i loʻu iloa, ma atonu e sili atu nai lo le mea ou te iloa. Na tupu i le taimi o le 1967 Middle East taua, ina ua auina atu se auvaa faaniukilia-vaalele se faʻatonuga osofaʻiga nai lo se faʻamalositino / aʻoaʻoga faʻamalositino. Na tupu i le amataga o le vaitau o le 1970 ina ua toe auina atu e [le Strategic Air Command, Omaha] se faʻamalositino ... faʻalauiloa faʻatonuga e avea o se faʻatonuga faʻalauiloa mo le lalolagi. (E mafai ona ou faʻamaonia mo lenei mea lava ia talu ai na faʻamatalaina le snafu i le Minuteman auvaa faʻalauiloa i se taimi mulimuli ane.) I nei mea uma e lua, o le siaki code (faʻamaufaʻailoga authenticators i le mea muamua na tupu,ma le fa'amaoniaina o fa'asologa o fe'au i le lona lua) na le manuia, e le pei o le mea na tupu na taʻua e le auvaa faʻalauiloa i le tusiga a Arona. Ae e te maua le tafeaga iinei. E le'i seasea tupu ia ituaiga snafus. O se tasi o mea mulimuli e faʻamalosia ai le manatu: O le latalata atu o le US na oʻo mai i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a le Peresetene na tupu i le 1979, ina ua faʻaalia se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga vave a le NORAD o loʻo faʻaalia ai se osofaʻiga a le Soviet atoa ma le le iloa e ala i le fesoʻotaʻiga lapataiga vave. Faufautua mo le Puipuiga a le Atunuu Zbigniew Na valaau faalua Brzezinski i le po ma taʻu atu i le US o loʻo osofaʻia, ma na o le pikiina o le telefoni e faʻamaonia ai Peresitene Carter e manaʻomia le faʻatagaina vave o se tali atoa, ina ua taʻu atu e le telefoni lona tolu ia te ia e sese. fa'ailo.

Ou te malamalama ma talisapaia lau faʻatonuga faʻaeteete iinei. Ae i loʻu manatu, o le mamafa o faʻamaoniga ma le talatuu o mea sese matuia faaniukilia e tuʻufaʻatasia e faʻamaonia ai le lolomiina o lenei vaega. Ou te manatu latou te togiina le fua. O la’u vaai lena, o le a le aoga.”

I se imeli faafesuiaiga ma le Failautusi ia Setema, Ota, le Kyodo News sO se tusitala matua, fai mai e "100 pasene le talitonuina" i lana tala i le tala a Bordne o mea na tutupu i Okinawa "e ui lava o loʻo i ai pea le tele o vaega o loʻo misi."

Arona Tovish

Talu mai le 2003, o Aaron Tovish sa avea ma Faatonu o le 2020 Vision Campaign of Mayors for Peace, o se fesoʻotaʻiga e sili atu i le 6,800 aai i le lalolagi atoa. Mai le 1984 i le 1996, sa galue o ia o le Peace and Security Program Officer of Parliamentarians for Global Action. I le 1997, na ia faʻatulagaina e fai ma sui o le Swedish Foreign Policy Institute, o le uluaʻi aʻoaʻoga i le va o sui faʻapitoa o le lima o auupega faaniukilia i luga o le faʻalauiloaina o malosiaga faaniukilia.

- Va'ai atili ile: http://portside.org/2015-11-02/okinawa-missiles-october#sthash.K7K7JIsc.dpuf

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana