O le NYT David David, o le Tamaititi na Fuga "Nukes"!

Faʻasologa o Punaoa Le CTBTO Photostream CT | CC BY 2.0

Saunia e Joseph Essertier, Novema 23, 2018

mai Fautuaga

Talu mai le amataga o le 1990s le US masini faasalalau na faʻaalia i taimi uma le malo o Korea i Matu o se "pule faʻalavelave faʻaleagaina e taʻitaʻia e se taʻitaʻi faʻafefe o loʻo lamatia ai le lalolagi i osofaʻiga faaniukilia," i upu a le tusitala Amerika o Bruce Cumings (North Korea: O le isi Atunuu, 2003). Fa'amata'u. Le lalolagi. O le US e 13 taimi le faitau aofa'i o Korea i Matu; se tala fa'atatau o le puipuiga e 156-taimi-tele (i le 2016); le faitau selau o nofoaga faamiliteli i Asia i Sasae; nofoaga fa'afitafita feavea'i e ta'ua o "va'a va'alele" (Kolea i Matu e leai se mea); e faaselau taimi e sili atu ai fana faaniukilia; o le fiasefulu afe o fitafita a Amerika i Korea i Saute faapea foi i Iapani, ma vaʻa faʻapipiʻi faʻapipiʻi faʻauluulu vevela e mafai ona lalafi mai le talafatai o le Penisula Korea. Ae o tusitala e pei o David Sanger o le "saolotoga" Times Niu Ioka e mafai ona faʻamaonia tagata aʻoaʻoga lelei, vaeluagalemu Amerika e faʻafefeina i tatou e le atunuʻu, nai lo le isi itu.

O lenei vasega fa'apitoa ua fa'atau mai i le tala e fa'apea o le US o lo'o i ai se fa'asalalauga agava'a-agavale e maua ai se fa'atusatusaga i le itu taumatau. A o tautala Peresitene Trump e uiga i "tala pepelo" ma folafola atu ma le mitamita e faapea ua foia le faafitauli i Korea i Matu ona sa la nonofo i lalo ma Kim Jong-un i se tasi taimi, o tagata saoloto. smugly fa'ai'u e sa'o le fa'asalalauga "saoloto" ma o le Trump o le fa'afitauli, ae o le mea moni, e tutusa uma. E pepelo uma.

O le mea moni, o le fusi o alaleo atoa o le autu autu ala o faasalalauga ua fetaui lelei ma le Trump e lagolagoina le tala faasolopito o le faʻaumatiaga lata mai e se Korea i Matu matautia ma le oti e pulea e se taifau valea. O se fa'ata'ita'iga iloga talu ai nei o le Sanger's article "I North Korea, Missile Bases Fautuaina se Faasesega Tele" (12 Novema 2018) i le Times Niu Ioka. O le lomiga faaPeretania o O le Hankyoreh, o se nusipepa agaʻigaʻi i luma i Korea i Saute, na faasalalau se tala e faitioina ai Sanger ua faaulutalaina, “NYT Report on N. Korea's 'Great Deception' Riddled with Holes and Errors,” ae pe a mafaufau i le tele o taimi na ia lomia ai faamatalaga sese e uiga i North Korea, e manino lava. taimi e taʻua ai nei "sese" "pepelo pepelo." Times Niu Iokae tatau i le aufaitau ona matauina o le malo o Korea i Saute ma le tagata poto Korea Tim Shorrock ua uma ona faʻaalia e leai ni faʻaaliga taua i totonu o le tusiga a Sanger poʻo le uluai suʻesuʻega taumatemate na ia faʻateleina ma faʻateleina. (Vaai Shorrock's "Na faʻafefea e le New York Times ona faʻasese tagata lautele i Korea i Matu," Le Nation, 16 Novema 2018).

Sanger ua sese i Korea i Matu i lea taimi ma lea taimi mo le 25 tausaga. O lenei tusitala manumalo i le Pulitzer, o lona igoa faaigoa "Scoop" e manino lava e leai se mea e fai ma Korea i Matu, sa avea ma taʻutaʻua taʻutaʻua o Washington's anti-North propaganda. I se taimi patino, ina ua mavae le tele o "mea sese" e taitai atu ai i le faauigaga sese e tasi o mea na tutupu, faatasi ai ma le tele o le leoa ma le soona fai, ma le itiiti pe leai foi se taumafaiga e faasaʻo le faauigaga a se tasi, e tatau i se tasi ona faia se faaiuga o le tagata o loʻo pepelo. Talu ai ona o le fa'atauva'a a le Orientalist ma le fefe tele i so'o se ituaiga o fa'aagafesootai i totonu o le US, o le au tusitala e pei o Sanger o lo'o fa'ato'ilalo i Korea i Matu ma lagolagoina ma le fiafia sauaga e faasaga i tagata o Korea i Matu i so'o se taimi lava e maua ai le avanoa e selesele ai taui. O loʻo faʻamatalaina ma le manino e Cumings ia faʻalavelave ma le fefe i le US:

"I le Cold War bipolarity tatou i ai i le saʻo, o tatou faamoemoega mama, tatou te faia le lelei ma e le afaina ai, i latou o ni tagata leaga ita, solitulafono pe a le na o le Communist, le vaaia (po o tagata ese ma Martians i 1950s ata tifaga), mataga, valea. , mafai i soo se mea. O i tatou o tagata ma mamalu ma tatala; e le fa'aletagata i latou, ose mealilo, fa'alilolilo Isi e leai ni aia tatau tatou te fa'aaloalo. O le a tatou o atu ma le fiafia i le fale pe afai e na o le faia e le fili o le mea sa'o ma mou ese atu, mou atu, ma tafiesea i latou lava. Ae o le fili e faʻamaʻaʻa, faʻaauau, e tumau pea i lona faʻaleagaina (i le taumafanafana o le 2009, i lea aso ma lea aso, CNN na faʻaalia tala e uiga i Matu i lalo o le ulutala 'North Korea Threat'). Ina ua mavae le fitu sefulu tausaga o fefinauaiga, o ata iloga Amerika o Korea i Matu o loʻo i ai pea le faʻailoga o le faʻailoga a Orientalist "(O le Taua Korea: O se Talafaasolopito, 2011).

O le taliaina ma le fiafia o lenei manatu tele i le amataga o le 1990s, na taʻimua ai Sanger i le faʻaalia o le malo o Korea i Matu o loʻo le pulea ma o le sa avea muamua ma taitai o le setete o Korea i Matu Kim Jong-il (1941-2011) o se valea ma faʻauluuluina se malo i luga o le pito o le malo. “fesoasoani.” Na ia tusia, “A o tulia le malo Stalinist o Kim Il Sung i se tulimanu, ua faaitiitia lona tamaoaiga ma ua tau leai ni meaai a ona tagata,” e finauina “pe o le a suia filemu le atunuu pe tetee e pei ona sa i ai muamua” (North Korea: O le isi Atunuu). E leai se fa'aaliga na fa'aalia i le mea moni. Ma e pei ona masani ona ia faia, na ia taʻua ai se vaega faamiliteli e faailoa mai ai ona lava manatu—o se togafiti e mafai ai ona ia teena le tiute tauave. O upu a Times Niu Iokatusitala o lona tulaga maualuga e fai galuega e aafia ai le lalolagi moni.

“Tula i fafo”? O le uluai malo Komunisi o Korea i Matu i lalo o Kim Il Sung e leʻi "feteʻi" ina ua latou osofaʻia le malo o le US-backed dictator Syngman Rhee. Korea i Matu o, i upu Cumings, o se "setete anticolonial ma tetee i le malo e tupu mai i le afa seneturi o pulega faakolone a Iapani ma le isi afa seneturi o le faaauauina o feeseeseaiga ma se malo malosi o le Iunaite Setete ma Korea i Saute sili atu ona malosi" (North Korea: O le isi Atunuu). I le taimi o RheeO le tulaga maualuga, o le malo o Korea i Matu e aofia ai fitafita oe na i ai i lena taimi ni manatuaga fou guerrilla tau faasaga i le Malo sauā o Iapani. Syngman Rhee sa matuā tetee i le faa-Komunisi. Ma o le au pule i lana malo fou-o se malo ua manatu lautele e le tusa ai ma le tulafono ma o se paʻu a le US-o le tele lava o tagata faigaluega muamua a le Emepaea o Iapani o loʻo galulue faʻatasi nei ma se isi seti o osofaʻiga mai fafo. O se taua faalemalo na amata i le 1949 ma na faia e Cumings se finauga faatalitonuina na amata i le 1932. Na ia toe tepa i tua i upu a le Minisita o Galuega a Peretania Richard Stokes o le na matauina e tutusa le taua i Korea ma le Taua a Amerika:

"O Stokes na saʻo: o le umi o lenei feteenaiga e maua ai lona mafuaaga i le natura taua o taua, o le mea e tatau ona tatou iloa muamua: o se taua faalemalo, o se taua na tau muamua e tagata Korea mai faiga feteʻenaʻi, mo Korea. sini. E leʻi umi se tolu tausaga, ae sa iai se amataga i le 1932, ma e leʻi uma lava.” (O le Taua Korea: O se Talafaasolopito).

O se “taua faale-malo i le va o faiga fete’ena’i e lua o agafesootai ma faiga tau tamaoaiga”—o se auiliiliga e faavae i mea moni ua le amanaiaina e le aufaasālalau. Mafaufau i mea e foliga tutusa i le va o le Taua a Korea ma le Taua a Amerika, ona mafaufau lea pe o le a le tulaga mulimuli pe ana oso mai Peretania i le taua.

Scoop Sa faaauau pea ana mafaufauga tau tupe i se tusiga 1994 lea na ia tusia ai e faapea o le atunuu sa i ai se "igoa valea." (Manatua pe faʻafefea ona faʻafefiloi lelei e Sanger Kim Jung-il ma le atunuʻu lava ia i se monolith e tasi). Ae ui i lea, i le 2001 ina ua feiloai le Failautusi o le Setete o Madeleine Albright ia Kim Jong-il, Washington Postfa'ata'ita'iina se tala e fa'aulutalaina “O le ata o Kim Sheds a Korea i Matu o 'Madman'.” Na faapea mai se tagata Amerika na feiloai ia te ia, “E aoga, magafagafa, faalogo malosi. Sa ia tusia ni faamaumauga. E i ai sona uiga malie. E le o ia o le vale lea o loo faaalia e le toatele o tagata.” (North Korea: O le isi Atunuu). Atonu e te le manaʻo e nofo i le atunuu o loʻo ia pule ai, ae e le o le ata lea o le tagata faʻatauvaʻa pe pule i le ola lea na matou fafagaina.

O loʻo faʻaauau pea le tala e oʻo mai i le taimi nei, e oʻo lava i Kim Jong-un, lona atalii, o loʻo faʻafeiloaʻi ma le malo o Moon Jae-in. O faamatalaga uma e luaKim Jong-unO le manatu o le le mautonu o le mafaufau ma le ulagia o lona olaga ua manatu i ai le aufaasālalau, lea e le mafai ona matauina o le peresitene o Amerika o loʻo i ai nei e matua sili atu le le mautonu ma le mautonu. Mata o le faasino atu po o ai le “valea” o loo i ai lona tamatamailima i luga o le faamau e matua taufaafefe lava?

In Aokuso 1998 Scoop na sese ina ua ia tusia e faapea o Korea i Matu o loo fausia faalilolilo ni auupega faaniukilia i se nofoaga i lalo o le eleele. O lenei faasilasilaga sa lolomiina i le itulau pito i luma o le Times Niu Ioka. Ina ua faʻagasolo atu e Korea i Matu le faʻatagaina o le militeri a Amerika e asiasia le saite, na latou maua ai o loʻo gaogao ma mea faʻaitieti-e leai, o se tala moni e leʻi oʻo i le itulau pito i luma.

I le masina o Iulai 2003 na sese ai Scoop ina ua ia fai mai ua maua e le US intelligence se "lua, fale faalilolilo mo le gaosia o auupega-grade plutonium" (Cumings, "Toe Sese," London Review of Books). Ma i le 27 Aperila 2017, Scoop na sese ina ua ia faia ni alofaga mo le pulega o le Trump e ala i le tuʻuina atu o le pepelo e faapea o Korea i Matu na "mafai ona faia se pomu faaniukilia i le ono pe fitu vaiaso" (Times NY).

Sanger fai mai sese e faapea "talu mai le uluai feiloaiga i le va o Mr. Trump ma Mr. Kim, ia Iuni 12 i Sigapoa, e lei faia lava e le itu i Matu le laasaga muamua e agai atu i le denuclearization." I se isi itu, ua taofia e Korea i Matu ia suʻega faaniukilia fou mo le toeitiiti atoa le tausaga; fa'aleagaina le nofoaga o su'ega faaniukilia a Punggye-ri ma vala'aulia tagata asiasi i fafo e fa'amautinoa ua fa'aumatia; fa'amuta, po'o le itiiti ifo ua amata ona fa'ate'aina le Sohae Satellite Launching Station; malilie e faʻaumatia tumau le nofoaga o suʻega afi afi a Dongchang-ri ma faʻalauiloa tulaga i lalo o le mataʻituina o tagata atamamai, faʻapea foʻi ma le talepeina o ana fale faaniukilia i Yongbyon pe afai "e faia e le Iunaite Setete ni faiga tutusa." O laasaga taua na agai i le mea ua taʻua o le "denuclearization." E le gata i lea, o le faʻaalia o lo latou ogaoga, ua toe faʻafoʻi e Korea i Matu le toega o le limasefululima fitafita US na maliliu iina i le taimi o le Taua a Korea.

O osigataulaga tetele ia mo Korea i Matu, o se atunuʻu e laʻititi le GDP e faʻatatau i le US, lea e sili atu ona faigata le toe fausiaina. O le pepelo o loʻo siomia ai le elefane faaniukilia tele i totonu o le potu e maasiasi-o le mea moni o le mamafa uma o loʻo i Korea i Matu e faʻaumatia, aʻo mafai e le US ona nofo filemu i luga o lana lava faaputuga faaniukilia tele (e tusa ma le 6,800 nukes) e lamatia ai Korea i Matu ma le tele. isi atunuu i le lalolagi.

iʻuga

Ua na o se mea na tupu na tusia ai e Sanger lenei vaega i le taimi lava na manumalo ai le Democrats i le puleaina o le Maota o Sui-o le Democrats lava lea e tasi na taofia le Trump mai le faʻaitiitia o vaega o fitafita i lalo ole 28,000 i Korea i Saute?

Matou te iloa o tupe mama a konekarate puipuiga o le a matua faʻaitiitia pe a malepe le filemu i luga o le Penisula Korea. O le suʻesuʻega a le Center for Strategic and International Studies (CSIS) lea na aoina ai e Scoop ana faʻamatalaga suamalie e le talitonuina ona o loʻo i ai se faʻaituau manino. (O le Times NY na ia faailoa mai ia i matou o le CSIS e galue mo le alamanuia o auupega i le "How Think Tanks Amplify Corporate America's Aafiagau,” 7 Aokuso 2016). O kamupani ia ma tagata o loʻo ola mai le "faʻamataʻu a Korea i Matu."

O se lisi vave lea o nisi o lamatiaga o le filemu mo konekarate puipuiga ma le faʻalapotopotoga a le militeri a Amerika: O le taugata THAAD fefaʻatauaʻiga i Korea i Saute ma le Aegis Ballistic Missile Defense System e mafai ona tuʻuina i se tulaga lamatia. E mafai ona ave'esea fitafita mai Korea. O nofoaga fou e lua o loʻo fausia i Henoko ma Takae, Okinawa e ono lamatia. (Ua leva ona i ai le tetee malosi ma le faifai pea i Okinawa i nei faavae fou). Palemia Shinzo Abe ma le au ultranationalists o lona uiga e mafai ona paʻu mai le pule i Iapani. Ma o ana fuafuaga e tape le Mataupu 9 (e faʻasa ai Iapani mai le osofaʻia o isi atunuʻu) ma faʻamutaina le faʻavae filemu a Iapani e mafai ona faʻaumatia, ma taofia ai le "Self-Defense Force" a Iapani mai le atoatoa. integratifa'atasi ma le US military-industrial complex.

I totonu o le aufaasālalau a Amerika i aso nei ua tuʻuina mai ia i tatou se filifiliga i le va o tala pepelo a Trump ma le taufaasese a le au tusitala saoloto / alualu i luma pepelo, oeo loʻo faʻaaogaina foi i nisi taimi i tala pepelo latou lava. O se aofaiga tele o tupe ma le malosi o loʻo lamatia i Korea. O le filemu i Korea e lamatia ai le ola, o oloa, pisinisi tau taua, le mamalu o le tele o tagata. E faapena le matautia o le filemu, ae o le filemu e tatau ona oo mai, ma o le a oo mai, e tele lava e ala i le malosi malosi o le filemu ma tagata alolofa faatemokalasi o Korea i Saute.

O le geopolitical order i Northeast Asia e mafai ona suia tumau, ma o le mea e mataʻutia mo le tele o tagata maualuluga o le US faʻavae o le US e mafai ona leiloa lona tulaga pule, lona mafai ona pulea maketi iina, ma le avanoa e iloa ai le mea faitino o le " Tatala Faitotoa”—o se mafaufauga e toʻaitiiti o tagata Amerika matapeʻapeʻa na faapelepele i ai mo le 120 tausaga ua tuanaʻi.

E tele faafetai ia Stephen Brivati ​​mo faʻamatalaga, fautuaga, ma le faʻataʻitaʻia.

 

~~~~~~~~~

O Joseph Essertier o se polofesa lagolago i le Nagoya Institute of Technology i Iapani.

O se tasi Tali

  1. E foliga mai ia te aʻu, e pei o fomaʻi ma loia, e manaʻomia e le au tusitala le faʻaauau pea o aʻoaʻoga faʻaletausaga e faʻafou ai i latou i le sosaiete ma ana tulafono. O ia tusi pasi o agavaa e tatau ona fa'atapula'aina i le atunu'u.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana