By William M. Timpson, PhD (Educational Psychology) ma Selden Spencer, MD (Neurology)
Sii mai ia William Timpson (2002) Aoao Atu ma le Aoaoina o le Filemu (Madison, WI: Atwood)
I taimi o taua ma teteega faafitafita, e faapefea ona aoao atu se tasi e uiga i le filemu? E faapefea ona tatou fesoasoani i talavou e pulea lo latou ita ma le sauā pe a taatele sauāga i o latou olaga, i le aʻoga ma luga o auala, i tala fou, i televise, i ata tifaga ma upu o nisi o a latou musika? Pe a oo ina mataʻutia le manatuaina o osofaʻiga ma valaau mo le tauimasui, e faapefea e se faiaʻoga ma se fomaʻi o le neura-po o soʻo se tasi o loʻo i ai i se tulaga taʻitaʻi o loʻo tuuto atu i faʻamoemoega o se filemu tumau-matala se talanoaga anoa e uiga i isi auala i sauaga?
Aua i lona autu, o le faatemokalasi e manaomia ai talanoaga, ma le fetuutuunai. E pulea e le au faipule e aunoa ma le fesiligia, o latou vaivaiga e malutia i le saua, nepotism, fefe, ma mea faapena. I le sailiga o le filemu, e ui i lea, e tele a tatou toa e valaau atu mo musumusuga ma taitaiga. O nisi e pei o Gandhi, Martin Luther King Jr., Thich Nhat Hanh, Elise Boulding ma Nelson Mandela ua lauiloa. O isi e le faalauaiteleina ae o mai mai nuu e pei o le Quaker Society of Friends, le Mennonites ma le Bahai's, ma fefaasoaaʻi se talitonuga faʻalelotu autu i le filemu ma le le faʻaleagaina. O nisi e pei o Dorothy Day na tuuto atu a latou galuega i le ekalesia i le faamasinoga tonu, fiaaai, ma e matitiva. Ona i ai lea o le lalolagi o neuroscience ma mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina e uiga i le fausiaina o le filemu tumau mai ia i latou.
O iinei o loʻo ofoina mai ai e Selden Spencer nei manatu tomua: O le fa'amalamalamaina o le filemu mai se va'aiga fa'aagafesootai/vaega e fa'afefe aemaise lava i se neurobiological prism. Masalo o le taulai atu i le tagata e mafai ona faigofie aua tatou te iloa o le filemu o le tagata lava ia e mafai ona aʻafia ai amioga faʻaagafesootai. O iinei e mafai ai ona tatou faasino atu i amioga e aoga mo soo se tasi e fia maua le filemu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafaufau loloto ua suʻesuʻeina ma o lona neurobiological underpinnings ua iloa. Ua leva ona avea ma auala e tasi mo tagata e maua ai le filemu.
Ae ui i lea, o iinei o le a tatou finau ai o le filemu o le tagata lava ia o lona autu o se paleni ma le faaeteete o taui ma le maasiasi. E mafai ona tatou vaai i lenei mea pe a i ai tagata taitoatasi i se nofoaga paleni ma e le o i ai i se sailiga faifaipea ma le ositaulaga mo se taui pe o ese atu i le faanoanoa o le toilalo ma le maasiasi. Afai e paleni lenei mea, e ono maua ai le filemu i totonu.
O lenei fua fa'atatau biphasic e le o se mea fou i le tino neura. E o'o fo'i i mea fa'aolaola e pei o le moe e mafai ona fa'aitiitia i se ta'amilosaga fa'a-on/off. O lo'o i ai fa'aoga e le gata iinei, e le gata i le vave ma le telegese, metabolic ma neuronal, ae i le faaiuga, o le moe e fa'aosoina e le ventrolateral preoptic nucleus (vlPo). Masalo o le tele o le fa'aaafiaina o mea'ai ole orexin mai le hypothalamus pito i tua.
E mafai foi ona tatou manatu o le paleni o le taui ma le maasiasi e faʻatalanoaina e le dopamine e pei ona faʻaalia e le ventral tegmental nucleus ma o lenei mea o le a iloa ai le tulaga o le filemu i totonu o le tagata. E malamalama o lenei lagona o le filemu o le a eseese mo tagata taʻitoʻatasi. O se toa e tu'uina atu ma a'oa'oina i faiga sauā o le a 'ese'ese le taui ma le fa'alumaina ma o le a ese fo'i ma se monike fa'amavae.
O loʻo faʻamoemoe o le faʻalauiloaina o lenei taʻaloga lautele e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i le natura o le filemu i luga o le tulaga taʻitoʻatasi. E manino lava, o le maualuga o le faʻamaopoopoina o le tagata ma le vaega o le a faʻatonuina le faatosinaga a lena tagata i luga o le vaega faʻapea foi ma le faatosinaga a le vaega i le tagata. O manatu i le ola o le tagata po'o le vaega o le a fesoasoani e fa'amatala le filemu.
O manatu i faiga lē tonu e mafai ona faaleagaina ai le filemu o le loto ma le paleni faavae o le taui ma le maasiasi. O le mea lea, o fesili o le faamasinoga tonu e faʻalavelave i le taui ma le maasiasi i nisi o auala. O le fasia o piupiu po o Paiute o le a le taofia se'i vagana ua fa'afefeteina e le maasiasi o taui. E malepe le filemu i totonu i lenei tauiviga. E amata i le tagata ma agai atu i le vaega e ala i le lavelave dynamics na taʻua muamua.
***
O isi tusi e uiga i le fausiaina o le filemu ma le faaleleiga o loʻo avanoa e pei o pdf ("e-tusi) faila:
Timpson, W., E. Brantmeier, N. Kees, T. Cavanagh, C. McGlynn ma E. Ndura-Ouédraogo (2009) 147 Fautuaga Fa'atino mo le Aoaoina o le Filemu ma le Fa'aleleiga. Madison, WI: Atwood.
Timpson, W. ma DK Holman, Eds. (2014) Su'esu'ega Tulaga Feteena'i mo A'oa'oga i le Mauaina, Fete'ena'iga, ma Eseesega. Madison, WI: Atwood.
Timpson, W., E. Brantmeier, N. Kees, T. Cavanagh, C. McGlynn ma E. Ndura-Ouédraogo (2009) 147 Fautuaga Fa'atino mo le Aoaoina o le Filemu ma le Fa'aleleiga. Madison, WI: Atwood.