O le Bootprint Carbon's Military

O vaalele a HornetSaunia e Joyce Nelson, Ianuari 30, 2020

mai Suavai Sentinel

E leai se masalosalo, i luga o le paneta, o le tagata aupito sili ona faʻaaogaina o suauu taʻavale o le militeli. O na vaalele uma, tane, vaʻa, vaʻa feʻaveaʻi, Ieeps, helikopters, humouses, ma drones e faʻamaunuʻu ai le tele o le diesel, ma le kesi i aso uma, ma faia ai le tele o eletise. O lea la e te manatu o talanoaga e uiga i le tau o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le a taulaʻi atu i le faletupe a le militeri, poʻo le tuʻuina i luga o popolega.

Ae o le ae sese. E ese mai i nai leo nofo toatasi, o le militeli e foliga mai ua tuusaunoa mai le talanoaga i le tau.

Na matua manino lava lena mea ia Tesema 2019, ina ua fetaui le osofaiga a le NATO ma le tatalaina o le COP25 i Sepania. O le osofaiga a le NATO na taulaʻi atoa i le harangue o le pulega o le Trump, o tagata o le NATO e le o faaaluina le tele o mea tau i le militeri. I le taimi nei, o le COP25 na taulai atu i "maketi gaosi" ma malo o loo taoto i tua oa latou tautinoga i le 2015 Paris Agreement.

O na "silos" se lua e tatau ona tuufaatasi e faʻaalia ai le mea fou o loʻo galue i tua o mea uma e lua: atonu e mafai ona faʻafetaui le tau o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e aunoa ma le faʻaolaina o le militeri. Ae pei ona o le a tatou vaai, o le talanoaga e faʻasaina i le maualuga.

Talosaga a le Malo a Kanata

O lena lava vavaeese na manino i le vaitau o le 2019 Kanata a le malo tele, lea sa taʻu mai ia i matou e uiga i le tau. Ae i le taimi o le tauvaga, e tusa ai ma le mea e mafai ona ou fuafuaina, e le o se tasi na taʻua na faia e le Trudeau Liberal Government na folafolaina se $ 62 piliona i le "tupe fou" mo le militeli, ma siitia ai tupe faaalu a Kanata i le sili atu ma le $ 553 piliona i le isi 20 tausaga. O lena faatupega fou e aofia ai le $ 30 piliona mo le 88 vaalele fou ma le 15 vaitau fou i le 2027.

O talosaga e fau ai 88 tagata fou o le vaalele e tatau ona tuʻuina mai e le tautotogo 2020, faatasi ai ma Boeing, Lockheed Martin, ma Saab i le tauvaga malosi mo konekarate a Kanata.

O le mea e fiafia ai, o le Post Post News lipotia o le pito i luga o le lua, o le Boeing's Super Hornet fighter jet "e tau e tusa ma le $ 18,000 [USD] le itula e faʻatusatusa i le [Lockheed Martin] F-35 lea e tau ai le $ 44,000" i le itula.

Le manatu o le aufaitau e totogi ia pailate tauʻave totogi o le Pule Sili, e taua le taʻu atu o mea uma a le militeli e matautia le pala-e le aoga, e saofagā ai i na tupe faʻaalu. O le Neta Crawford, le Boston University's Neta University, o le tusitala o se lipoti o le 2019 ua agavaa Pentagon Fufulu Faʻaaoga, Suiga o le Tau, ma Tau o Taua, ua ia matauina o vaalele e sili atu ona lelei le suauu-e le talafeagai le fuaina o le suauu i le "gallon per mile" e le o maila i le kalone, o le mea lea "e tasi le vaalele e mafai ona maua le lima galani i le maila." E tutusa foi, e tusa ai ma Forbes, o se tane e pei o le M1 O Abrams e tusa ma le 0.6 maila i le gallon.

O le Pentagon's Fuels Use

E tusa ai ma le Tau o Taua Lipoti mai le Inisitituti a Watson i le University of Brown, o le US Department of Defense, o le "tagata aupito sili ona tele" o tagata gaosi meaola i le lalolagi, ma "o le tasi e aupito sili ona tele gaosi mea e gaosia ai greenhouse gas (GHG) i le lalolagi." O lena faamatalaga na toe taʻua i le se suesuega tutusa e 2019 na tuuina atu e Oliver Belcher, Benjamin Neimark, ma Patrick Bigger mai Durham ma Lancaster Universities, ua taua Tupe Paʻu Natia o Kamupani o le 'Warfield War'. Na lipotia mai e lipoti uma e faapea "o vaalele a le militeli o loo i ai ma vaalele [o loo] lokaina le militeri a le Iunaite Setete i le afi mo le tele o tausaga a sau." E mafai foi ona fai mai isi atunuu (e pei o Kanata) o loo faatauina mea tau le militeri.

Na lipotia uma e lipoti e faapea, i le 2017 na o ia, na faatauina mai e le militeri Amerika le 269,230 pauna o suauu i le aso ma faaaluina le sili atu i le $ 8.6 piliona i luga o le suauu mo le ea, vaegaau, galu, ma marines. Ae o lena 269,230 bbd figure e na o le "faagaoioiga" o le faʻaaogaina o le suauu - aʻoaʻoga, faʻaaogaina, ma le lagolagoina o mea tauupega - o le 70% o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le afi. O le fuainumera e le aofia ai le "faʻaaogaina" o le faʻaogaina o le suauʻu - o le faʻaaogaina o suauu na faʻaaogaina e faatumauina ai le faʻauluuluga o le militeri Amerika ma fafo, lea e silia ma le 1,000 i le salafa o le lalolagi ma e 30% le aofaʻi o le faʻaaogaina o le afi a le US.

E pei o Gar Smith, le faatonu faʻamaloloina o le Journal Island Journal, lipotia i le 2016, "Ua ioeina e le Pentagon le susunuina o le 350,000 pauna o suauu i le aso (na o le 35 atunuu o le lalolagi e tele atu mea e maua)."

Le Elefene i totonu o le Potu

I se tulaga ofoofogia, Le Pentagon: The Elephant Elephant, na uluai lolomiina e le International Action Center ma le Research Research, Sara Flounders na tusia i le 2014: "E i ai se elefene i le tauvaga o le tau e mafua mai i le US manaoga e le mafai ona talanoaina pe vaaia foi." O lena elefene o le mea moni "o le Pentagon faʻamalologa palanikeke i maliega faavaomalo faavaomalo. Talu mai lava le [COP4] Kyoto Protocol negotiations i le 1998, i se taumafaiga ina ia maua le US, o galuega uma a le militeri US i le lalolagi atoa ma i totonu o le US, e le o aofia ai le fua po o maliega i luga o le GHG. "

I nei feutagaiga a le COP1997 1998-4, na tauanau ai e le Pentagon lenei "aiaiga mo le saogalemu o le atunuu," ma tuuina atu ai se tuusaunoaga mai le faaitiitia - poo le lipotia foi - o ana eletise o le kesi. E le gata i lea, na tauanau e le militeri a le US i le 1998 e faapea o talanoaga aloaia i le lumanaʻi i le tau, o le a puipuia moni ai sui mai le talanoaina o le faletupe o le militeri. E tusa lava pe latou te fia talanoa i lena mea, latou te le mafaia.

E tusa ai ma le Flounders, o le faʻasaolotoga a le atunuʻu e aofia ai "faʻalapotopotoga uma faʻalapotopotoga e pei o le tele o le NATO, o le militeri US ma le AFRICOM [United States Africa Command], o le militeli Amerika o loʻo faʻapipiʻi Aferika."

O le mea e ofo ai, o le US i lalo o George W. Bush na musu e sainia le Kyoto Protocol. Kanata na mulimulitaia, sola ese mai Kyoto i le 2011.

Tau o Taua o le tusitala o Neta Crawford ua tuʻuina mai se faʻamalamalamaga atili i lenei faʻataʻitaʻiga mai le militeli. I le faʻatalanoaga ia Iulai 2019, na taʻua ai e Crawford o le puipuiga a le atunuʻu, "o loʻo faʻamaonia faapitoa ai le suauʻu bunkers militeri ma galuega a le militeli i taua mai le faitauina o se vaega o le gaosiga [GHG]. O le mea lena mo atunuu uma. E leai se atunuu e manaomia e lipoti atu ia mea [faamiliteli]. O le mea lea e le o se tulaga [i le US] i lena tulaga. "

O lea i le 1998, na maua ai e le US se tuusaunoaga mo fitafita uma o atunuu mai le lipotiina, pe tipi, a latou gaosiga afi. O lenei tulaga taua o taua ma le militeli (ioe, le vaega atoa o le militeli-pisinisi) ua tele lava ina aloese mai le faaaliga mo le luasefulu tausaga talu ai, e oo lava foi i tagata o le tau.

E tusa ai ma le mea e mafai ona ou fuafuaina, e leai se taupulepulega tau fetuunaiga po o se faipule po o se faalapotopotoga a Green Green ua oso le faailo pe na taʻua foi nei tuusaunoaga a le militeli i le lomitusi - o se "nofoa o le le pisa" o loo le mautonu.

O le mea moni, e tusa ai ma le tagata suʻesuʻe a Kanata Tamara Lorincz, o le na tusia se pepa tusia pepa 2014 e agavaa Faʻailogaina mo le loloto o le faʻaleagaina mo le Ofisa o le International Peace Bureau i Swiss, i le 1997 "o le taimi lea na auai ai le Sui Peresetene o Amerika o Al Gore i le vaega o le feutagaiga a Amerika i Kyoto," ma na mafai ai ona faamautu le tuusaunoaina o le militeli.

E tusa lava pe sili atu le le mautonu, i le 2019 op-ed mo le Niu Ioka Iloiloga o Tusi, o le tagata malosi o le tau o Bill McKibben na puipuia puipui o le militeli, ma fai mai o le "Pentagon" o le faaaogaina o pusa malosi e sosoo ma le lautele o tagata, "ma" o le militeri o loo faia moni lava se galuega e le o tele naua i le aveina o le afi. . "

I fonotaga a le COP21 lea na taʻitaʻia ai le maliega i le Paris 2015, na faia ai se faaiuga ina ia mafai ai e malo taʻitasi ona fuafua po o fea o le atunuʻu e tatau ona faʻataʻapeʻapeina i luma o le 2030. E foliga mai, o le tele o nuʻu ua filifili e faʻasaolotoina le militeli (aemaise lava mo "galuega "Faʻaaogaina suauu) e tatau ona faʻamautinoa.

I Kanata, mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi leva talu ona maeʻa le palota a le feterale, le Lalolagi ma Meli lipotia o le toe filifilia o le Livaral minority government na ia lisiina vaega e fitu o le a avea ma matafaioi "tele" i le tipiina o carbon emissions: Finance, Global Affairs, Innovation, Science and Economic Development, Environment, Natural Resources, Government Inter Affairs, and Justice. Faʻasalaga faʻamalosi o le Matagaluega o National Defense (DND). I luga o lona tuatusi faakomepiuta, o le DND e oʻo atu i ona "taumafaiga e feiloai pe sili atu" i le feteʻenaʻiga a le mālō tele, ae ia maitauina o na taumafaiga o le "vavaeeseina o taʻavale a le militeri" - o lona uiga, o mea totino a le militeli e susunuina ai le tele o meaʻai.

Ia Novema 2019, le Green Cofinition Budget - e aofia ai le 22 taʻitaʻi o le NGO faʻapitoa a Kanata - na faʻatuina atu 2020 fautuaga mo le carbon-cutting mo ofisa feterale, ae leʻi faʻaalia i faʻafitauli uma o le GHG militeri poʻo le DND lava ia. O se taunuuga, o le militeli / tau o le suiga o le "va o le filemu" o loo faaauau.

Fuaiupu 526

I le 2010, na lipotia mai e le tagata suʻesuʻe o le militeri Nick Turse o le US Department of Defense (DOD) na te tuuina atu le tele o piliona o tālā i konekarate malosiaga i tausaga taʻitasi, ma le tele o tupe e faʻatau ai le tele o suauʻu. O nei DOD e faʻamaonia (sili atu i le $ 16 piliona i le 2009) e faʻamuamua i luga o mea faʻapena penisini e pei o Shell, ExxonMobil, Valero, ma le BP (o kamupanī igoa o Turse).

O nei kamupani e fa ma e aofia ai i le faʻaaogaina o oneone ma le faʻamamaina.

I le 2007, na finauina e le au tulafono a le US le tulafono fou o le Energy Energy and Independence Act. O nisi o tagata fai tulafono o loo popole i suiga o le tau, na taitaiina e le komesina malolo o Henry Waxman, na mafai ona tuu se aiaiga ua taua o le Vaega 526, lea na avea ai ma tulafono le faatagaina e le malo po o lala sooupu a le malo Amerika e faatauina ni suauu taamilosaga o loo i ai se tulaga tele o carbon.

Tuuina atu e faapea o le DOD e sili atu i le tele o le matagaluega a le malo e faatauina ai faʻamalosi afi, o le Vaega 526 sa manino ona faʻatonuina i le DOD. Ma tuʻuina atu o le gaosiga, faʻamaina, ma le susunuina o le oneone a Alberta e sili atu i le 23% sili atu faʻasaina o le GHG nai lo suauu masani, O le Vaega 526 sa manino lava ona faʻaalia i le oneone (ma isi suauʻu mamafa).

"O lenei aiaiga," o le tusi lea a Waxman, "ia mautinoa e le o faʻaaluina e le ofisa feterale tupe faʻalautele i luga o punaoa fou o le suauʻu lea o le a faʻateleina ai le mafanafana o le lalolagi."

I se isi tulaga, o le vaega 526 na le amanaiaina e le suauu malosi o le suauʻu i Uosigitone ma na avea ma tulafono i le Iunaite Setete i le 2007, ma uunaia ai le ofisa a le Kanata e lele i luga.

As Le TueeGeoff Dembicki Na tusia e I le tausaga 15 o Fepuari 2011, na lipotia mai ai e le aufaigaluega a le ambassadani a Kanata i le amataga o Fepuari 2008, le aiaiga i le American Petroleum Institute, ExxonMobil, BP, Chevron, Marathon, Devon, ma Encana.

Na fausia e le American Petroleum Institute se Vaega 526 o le "vaega galulue" lea na feiloai ma le aufaigaluega a le ambassador Canada ma sui o Alberta, ae o le amepasa a Kanata i Amerika i le taimi lea, "na tusi atu ai Michael Wilson" i le Failautusi o le Defense a le US i lena masina, e manaʻo e vaʻaia le Vaega 526 i masini fuʻa na gaosia mai le suauʻu suauʻu a Alberta, "na tusi ai Demikiki.

O le tusi a Wilson o se taumafaiga e faʻapolopolo konekarate afi afi siliva na tuʻuina atu e le DOD i kamupani (e pei o Shell, ExxonMobil, Valero, ma le BP) e aofia ai i le oneone?

O le malosi o le loimata na galue. O le tele o le tulafono a le DOD e faʻaaogaina ai le lala sooupu, o le Defense Logistics Agency - Energy, na musu e faatagaina le Section 526 e faʻaaoga, pe suia, o ana faʻatauga, ma mulimuli ane tetee atu i se luitau faapena 526 na faʻavaeina e le US.

I le 2013, na taʻu mai ai e Tom Corcoran, o le pulega sili mo le Nofoaga Tutotonu a Uosigitone mo North American Energy Security Le kelope & meli i le 2013, "O le a ou fai atu o se manumalo tele lea mo le gaosiga o le oneone a Kanata aua latou te tuuina mai se aofaiga tele o le suauu mama lea e faamamaina ma liua i oloa mo le Matagaluega o Puipuiga."

"Mafaufau Tele"

Ia Novema 2019, na tusia ai e se tasi peresitene o le US o Jimmy Carter se agaga fiafia op-ed mo Time Magazine, ma finau e faapea "o le faʻamalosia o tamaʻitaʻi ma teineiti" e mafai ona fesoasoani e foia faafitauli o le tau. Fai mai a ia, o le tau o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e matua leaga tele lava, ma o le taimi e fai ai se gaioiga e matua puupuu lava, e tatau ona tatou taofi "tinkering at the edge of our global energy industry" ma nai lo le "mafaufau tele, galue vave, ma aofia ai tagata uma."

Ae e le o taʻua muamua e Carter le militeri, lea e foliga mai e le o aofia ai i lana faauigaga o "tagata uma."

Vagana ua amata moni lava ona tatou "mafaufau tele" ma galulue e faatea le masini tau (ma le NATO), e itiiti lava le faamoemoe. A o taumafai uma i matou e fai se suiga i se lumanaʻi maualalo o le carbon, o le militeri na te faʻataunuʻuina le susunuina o meaola uma o loʻo manaʻomia i ana meafaigaluega mo le taua e le gata - o se tulaga e tele ona o le toʻatele o tagata e le iloa se mea e uiga i le militeri tuusaunoaga mai lipoti o mea e tutupu i le tau ma le taina.


O le tusitala manumalo manumalo a Joyce Nelson, Faʻasalalau Dystopia, e lomia e tusi a le Watershed Sentinel.

Tali 2

  1. ioe i le filemu, leai se taua! fai mai e leai se taua ma fai ioe i le filemu! ua oo i le taimi mo i tatou o se ituaiga e faasaoloto ai lo tatou lalolagi i le taimi nei po o le a tatou faʻaumatia e faavavau! suia le lalolagi, suia le kalena, suia le taimi, suia i matou lava!

  2. O loʻo faʻaauau pea le faʻalogo - faʻafetai mo lenei tusiga sili ona lelei. O le mulivae achilles o suiga o le tau ua saunia mo se taua sui i ituaiga uma o suiga lotonuu!

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana