O le Tulafono Fou i le Faʻamatalaga o le Leʻi Faʻafitauli o Nuclear Disinformation Faʻatonu a Iran

O le pomu katuni a Netanyahu
Netanyahu's cartoon bomb

Saunia e Gareth Porter, Me 3, 2018

mai Consortium News

O le tagi a le Palemia o Israeli Benjamin Netanyahu i lana tala faatino 20-minute ata faʻapitoa o le puʻeina faʻamalosi e Isalaelu o Iran "atomic archive" i Tehran semanu o le "maoaʻe o le atamai ausia" na ia mimita pe ana tupu moni. Ae o le tagi e leʻo taofiofia i lalo o le suʻesuʻeina ma le faʻaeteete, ma lana faʻamatalaga e faapea o Isaraelu nei o loʻo ia te ia le tele o faʻamaumauga o faʻamaumauga o se lalafi o Iran Iran o niupega o meatau e mautinoa lava e pepelo.

O le tala a Netanyahu e uiga i le osofaʻia o le atamai a Isaraelu i Tehran na aveese ai pepa faila e 55,000 ma isi CD e 55,000 mai se “nofoaga faalilolilo” e manaʻomia ai ona tatou taliaina se manatu e le faavaea i ona foliga: na filifili ai e le au fai tulafono a Iran e teu a latou fitafita sili ona maaleale. mea lilo i totonu o se tamaʻi fale-apa e leai se mea e puipuia ai mai le vevela (faʻapea ona mautinoa mautinoa le leiloa o faʻamaumauga i CD i totonu o ni nai tausaga) ma leai se faʻailoga o se puipuiga, faʻavae i luga o le satelite ata faʻaalia i le ata faʻaali. (Faʻapea Steve Steve matauina in O le New York Times te leʻi i ai se loka i le faitotoʻa.)

O le faamatalaga malie fautuaina e ofisa o Isaraelu i O le telekarafi i Aso Taitasi- o le malo o Iran na fefefe neʻi maua ia faila e tagata asiasi faavaomalo pe afai latou te tumau pea i "nofoaga autu" - na o le faaalia o le matua inoino o Netanyahu mo malo i Sisifo ma le aufaasālalau. E tusa lava pe o faʻalilolilo e Iran le ofi atu i meatau faaniukilia, o a latou faila i lenei mataupu o le a teuina i le Matagaluega o le Puipuiga, ae le o nofoaga o le militeri. Ma o le mea moni o le masalomia ae o le maeʻa maeʻaeʻa gaioi atu i se fou le mautonu nofoaga fou na sau e pei lava Netanyahu manaʻomia se maoaʻe tala fou e faʻamalosia Trump e teteʻe atu i le malosiʻaga a Europa paʻaga i le faʻasaoina o le Joint Comprehensive Plan of Act (JCPOA) faaniukilia ma Iran.

O le mea moni, e leai se tele oa oa o faila lilo e uiga i le Iran "Manhattan Project." O fata o fusi uli ma CD na faʻailoa mai e Netanyahu i se aso mataʻutia na tupu i tua atu o le tausaga e 2003 (ina ua maeʻa le faʻamatalaga a le US National Intelligence Estimate (NIE), ua lafoa e Iran soʻo se polokalame o meatau faaniukilia ma ua avea ma mea e sili atu nai lo o mea taua o le bomb bomb. lena Netanyahu faʻaaogaina i le Malo Aufaatasi i le 2012.

Faʻalauiloaina o Faʻamatalaga

O le faamatalaga a Netanyahu e uiga i le auala na maua ai e Isaraelu lenei “atomic archive” ua na o se faaaliga lata mai lea o se polokalame mo faamatalaga mo se taimi umi i le amataga, na amata galue ai le malo o Isaraelu i le 2002-03. O pepa na faʻasino i ai Netanyahu i le ata, na faʻalauiloa atu i le aufaʻasalalau talafou ma le International Atomic Energy Agency (IAEA) amata i le 2005 e sau mai le faalilolilo Iran Iran mea tau aʻoaʻoga o meatau. Mo le tele o tausaga US news media ua taliaina na pepa faʻamaonia e moni. Ae e ui lava i le aufaasālalau mausali i luma i tua atu o lena tala, ua tatou iloa nei ma le mautinoa o na muamua pepa o ni talafatu ma na fausiaina e Isaraelu Mossad.

O lena faʻamaoniga o le taufaʻasese amata i le masalomia amataga o le atoa aoina o pepa. O ofisa sinia o le pulega i le pulega a George W. Bush, na taʻu atu i le au fai lipoti, o nei pepa na aumai mai "se gaoi komipiuta a Iran", pei o O le Times Niu Ioka lipotia ia Novema 2005. O le Times Na taʻua e le au ofisa atamamai e leʻi faailoaina o latou igoa, o faamaumauga e leʻi aumaia mai le vaega tetee a Iran, ma o le a mautinoa ai lo latou faatuatuaina. O pepa na faʻasino i ai Netanyahu i le ata, na faʻalauiloa atu i le aufaasalalau talafou ma le International Atomic Energy Agency (IAEA) amata mai i le 2002 e sau mai le faalilolilo o le Iranian nukilisi suesuega o meatau. Mo le tele o tausaga US news media ua taliaina na pepa faʻamaonia e moni. Ae e ui lava i le aufaasālalau mausali i luma i tua atu o lena tala, ua tatou iloa nei ma le mautinoa o na muamua pepa o ni talafatu ma na faia e Isaraelu Mossad.

Ae na liliu ane o faamautinoaga mai na ofisa malamalama o se vaega o le le mautonu aloaia. O le muamua faʻatuatuaina tala o faʻamaumauga 'auala i le Iunaite Setete na oʻo mai i le 2013, ina ua avea ma ofisa sinia o le ofisa o malo i fafo o Karsten Voigt, o le na litaea mai lona tulaga umi o avea ma soʻotaga o Siamani-North Amerika galulue faʻatasi, talanoa ma lenei tusitala luga le faamaumauga.

Na manatua e Voigt le faʻafefea e ofisa sinia o le ofisa o le atamai mai fafo a Siamani, le Bundesnachtrendeinst poʻo le BND, na faʻamatalaina ia te ia ia Novema 2004 latou te masani ma pepa i luga o le masalomia Iran polokalame o meatau faaniukilia, aua o se taimi mafuaʻaga-ae le o se moni sui sooupu-na avatua ia i latou i le amataga o lena tausaga. E le gata i lea, na faamatala foi e le au ofisa o le BND, na latou vaai i le mafuaaga na “masalosalo,” na ia toe manatuaina, talu ai o le mea na maua e le Mujahideen-E Khalq, le vaega faaauupegaina a le itu agai o Iran na tau ma Iran e avea ma sui o Iraq i le vaitaimi o le valu tausaga. .

Na popole le au ofisa a le BND, ona ua amata ona taua e le pulega a Bush ia pepa, e fai ma faamaoniga e faasaga ia Iran, ona o le latou poto masani i le "Curveball" - o le inisinia Iraqi i Siamani na latou faamatala tala e uiga i Iraqi mobile biowe armas labs na liliu ane e sese. O se faʻaiuga o lena feiloaiga ma ofisa o le BND, na ave ai e Voigt se talanoaga i leJournal Wall Street  lea na ia feteenai ma le mautinoa o le le iloa igoa o US ofisa pule i le Taimi aNa lapatai mai e le tatau i le pulega a Bush ona faʻavae lana faiga faʻavae i luga o pepa na amata ona taʻua e avea ma faʻamaoniga o se polokalame o meatau aukani a Iran, aua na latou o mai lava mai le "vaega teteʻe a Iran."

Faʻaaogaina o le MEK

O le manaʻo o le pulega a Bush e faʻatonutonu tusitusiga a tagata Iran i totonu o le MEK e malamalama lelei i ai: o le mea moni e uiga i le matafaioi a le MEK o le a vave ona taʻitaʻia atu ai i Isaraelu, aua sa lauiloa, o le ofisa faʻapitoa a Mossad na faʻaaogaina le MEK e fausia ai. faʻamatalaga lautele e le manaʻomia e tagata Isalaelu faʻatatau ia ia lava - e aofia ai le nofoaga tonu o Iran Natanz faʻatamaoaigaina nofoaga. E pei ona matauina e le au tusitala Isaraelu o Yossi Melman ma Meir Javadanfar ia latou 2007 tusiI luga o le polokalame faaniukilia a Iran, e faavae i luga o ofisa o Amerika, Peretania ma Isalaelu, “O faamatalaga ua 'faamamaina' i le IAEA e ala atu i vaega tetee a Iran, aemaise ai lava le National Resistance Council o Iran.”

Na faʻaaoga pea e Mossad le MEK i le 1990s ma le amataga o le 2000 ina ia asiasia le IAEA i soʻo se nofoaga e masalomia e tagata Isaraelu atonu e fesoʻotaʻi ma niukilia, ma maua ai a latou tagata Iran, o se igoa leaga i le IAEA. Leai se tasi e masani ile faʻamaumauga ole MEK na talitonu e mafai ona faia ni auiliiliga o pepa na pasi i le malo o Siamani. Na manaʻomia ai se faʻalapotopotoga ma le poto masani i meatau faaniukilia ma le poto masani i le fausiaina o pepa - o mea ia e lua o Isaraelu Mossad na tele.

El Baradei: Le faʻatauina.
El Baradei: Le faʻatauina.

O Netanyahu na ia tuʻuina atu i le lautele lana uluaʻi vaʻaiga o se tasi o na ata i le Aso Gafua ina ua ia faʻasino i ai ma le faʻamanatuina o se molimau vaʻaia mataʻina o le Iranian nuclear perfidy. Ae o lena ata faʻataʻitaʻi na i ai se faʻaletonu ogaoga na faʻamaonia ai o ia ma isi i le seti e le mafai ona moni: na faʻaalia ai le "dunce cap" foliga vaʻaia vaʻaia o le uluaʻi missile Shahab-3 na faʻataʻitaʻia mai le 1998 i le 2000. O foliga ia na amataina e le au suʻesuʻe atamai i fafo atu o Iran i le 2002 ma le 2003 Iran o le a faʻaauau pea ona faʻaaoga i lana peleni ballistic. o ia mea taʻitasi sa iai le lapotopoto foliga e fai ma sui o se meatau faaniukilia. O na ata na faʻamatalaina i malo i fafo ma le International Atomic Energy Agency e 18 eseʻese taumafaiga e tuʻufaʻatasia se meatau faaniukilia i le Shahab-3.

Cone isu fou

Ae o lea ua mautu lelei, ae ui i lea, na amata ona toefaʻatulagaina e le Iran le missile a le Shahab-3 ma se taʻavale faʻaulufale poʻo le nosecone i le amataga o le 2000 ma suia i se matua eseʻese lava mamanu sa i ai le "triconic" poʻo le "fagu pepe" foliga. Na avea o se misile ma matua eseʻesega gafatia gafatia ma mulimuli ane taʻua o le Ghadr-1. O Michael Elleman, o le tagata taʻutaʻua i le lalolagi i fana fana a Iran, na tusia le toefaʻailogaina o le missile i lana auala-solia 2010 suesuega o le polokalame tau fana a Iran.

O Iran na nanaina lana peleni fou faʻatulagaina ma le tama fagu fagu reentry taʻavale lilo mai fafo lalolagi seʻia oʻo i lona faʻataʻitaʻiga muamua i le ogatotonu o 2004. Na faaiuina e Elleman e faapea, sa faaseseina e Iran le vaega o totoe o le lalolagi - aemaise ai lava o tagata Isaraelu, o le na avea ma sui o le taufaamataʻu o osofaʻiga ia Iran, e talitonu o le tuai o le ata lea o le lumanai a o lea ua suia lana fuafuaga i le fou. , lea o le a aumaia uma Isaraelu i totonu aapa atu mo le taimi muamua.

O tusitala o ata na faaali e Netanyahu i luga o le laupepa sa faapea i le pogisa e uiga i le suiga i le ata Iran. O le aso muamua o le pepa i luga o le toefaʻailogaina o le reentry taʻavale i le aoina na mauaina e le US intelligence o Aukuso 28, 2002 - tusa o le lua tausaga talu ona amataina le toe faʻataʻitaʻiga. O lena sese tele o loʻo faʻailoa mai ai o le ata faʻataʻitaʻi o loʻo faʻaalia ai se aupega faʻaniukilia i totonu o le Shahab-3 reentry taʻavale - o le mea na taʻua e Netanyahu o le "integrated warhead design" o ni fatuga.

O le ata faʻasolo a Netanyahu na faʻamamafaina ai le tele o faʻaliga na masalomia na ia taʻua na sau mai le "atomic archive" faatoa maua e uiga i le mea ua taʻua "Amad Plan" ma le faʻaauauina o gaioiga a le Iranian na fai mai na taʻitaʻia le natia o poloketi aupega aupega. . Ae o itulau e tasi o faʻamaumauga gagana Farsi na ia susuluina i luga o le laupepa sa manino foi mai le lava cache o pepa ua tatou iloa nei na sau mai le MEK-Isalaelu tuʻufaʻatasia. O na pepa faʻamaonia sa leʻi faʻamaoniaina, ma o le Faʻatonu Sili o le IAEA o Mohamed ElBaradei, o le sa le talitonu i lo latou moni aʻiaʻi, sa na finau a aunoa ma se faʻamaoniga, e le mafai ona ia tuuaʻia Iran i le i ai o se polokalame o meatau faaniukilia.

Sili Faʻasese

O loʻo iai foʻi isi faʻailoga o le pepelo ile faʻaputuga o pepa foʻi. O le elemeni lona lua o le polokalame o le nanaina o auupega e taua o le "Amad Plan" o le "process flow chart" o le bench-scale system mo le faaliliuina o le uranium ore mo le tamaoaiga. Sa i ai le igoa igoa "Poloketi 5.13", e tusa ai ma le tofiga e le Sui Faatonu Sili o le IAEA o Olli Heinonen, ma sa avea ma vaega o le lapoʻa e taʻua o le "Project 5", e tusa ai ma le lipoti aloaia a le IAEA. O le isi poloketi i lalo o le rubric o le "Project 5.15", lea na aʻafia ai le gaosiga o le eliina i le maina o le Gchine. " O poloketi laiti uma e lua na taua e le kamupani faufautua e igoa ia Kimia Maadan.

Ae o pepa na Iran mulimuli ane saunia I le IAEA faʻamaonia, o le mea moni, "Polokalama 5.15" na i ai, ae o se poloketi sivili o le Atomic Malosiaga Faʻalapotopotoga o Iran, e le o se vaega o le natia nukilia polokalame, ma o le faʻaiuga na faia ia Aukuso 1999 - lua tausaga ao le i amataina le masalosalo "Amad Plan" na fai mai na amata.

Shahab 3: Faʻalilolilo maua se fou isu nifo.
Shahab 3: Faʻalilolilo maua se fou isu nifo. (Atta Kennare, Getty)

O le matafaioi a Kimia Maadan i vaega laiti uma e lua, o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o le a aofia ai se poloketi gaosi i le mea e fai i le polokalame o meatau faaniukilia. O se tasi o nai pepa na aofia i totonu o le cache e mafai moni ona faʻamaonia e moni, o se tusi mai ia Kimia Maadan e uiga i seisi mataupu, o loʻo faʻailoa mai ai o tusitala o pepa na latou fausiaina le aoina i ni nai pepa e mafai ona faʻamaonia.

O Netanyahu sa faʻatali pea i luga o le teʻena e Iran o lona faia o soʻo se galuega i le "MPI" poʻo le ("Multi-Point Initiation") tekonolosi "i hemispheric geometry". Na ia taʻua foi o "faila" na faaalia ai na faia e Iran "tele galuega" po o le "MPI" faataitai. Na te leʻi faamatala auiliili mai le mataupu. Ae na maua e Isaraelu le faʻamaonia o faʻataʻitaʻiga i se fale na teu i luga o le fale i Tehran. O le mataupu pe na faia e Iran ia ituaiga faataʻitaʻiga, o se mataupu autu i le suesuega a le IAEA i le maeʻa ai o le 2008. Na faamatala e le ofisa i se Setema 2008 lipoti, lea e faʻapea o le tala a Iran "faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma symmetrical amataina o le hemispherical maualuga faʻapaʻapaina moli talafeagai mo se implosion ituaiga eletise eletise."

Leai ni Faʻailoga Aloaia

O le IAEA na musu e faʻailoa mai poʻo ai le atunuʻu na tuʻuina atu le pepa i le IAEA. Ae o le sa avea ma Faatonu Sili Aoao o ElBaradei na faaalia i ana manatua Na pasia e Isaraelu le tele o pepa i le Ofisa, ina ia faamautu ai le mataupu na faaauau pea e Iran le faataʻitaʻiga o aupega faaniukilia seia oʻo i le 2007. ElBaradei na faatatau i taimi talafeagai o le lipoti o foliga mai i totonu o ni nai masina o le US NIE o Novema 2007 faaiuina o Iran na faamutaina ana auupega faanatinati-fesootai suesuega i le 2003.

Netanyahu faʻasino i le faʻasologa o pepa i luga o le laupepa faʻapea foʻi ma le tele o ata, ata ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, ma e oʻo lava i se ata tuai o le ata uli ma papaʻe, o se faʻamaoniga o le galue malosi o meatau a Iran. Ae matua leai lava se mea e uiga ia latou maua ai se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i le malo Iran. E pei ona taʻua e Tariq Rauf, o le sa faauluulu i le IAEA's Verification and Security Policy Coordination Office mai le 2002 e oo i le 2012, i se i-meli, e leai ma se laupepa o tusitusiga i luga o le laupepa o faʻaalia ai faʻamaufaʻailoga aloaia poʻo ni faʻailoga o le a faʻailoa mai ai o le malo o Iran. pepa aloaia O faʻamatalaga Iran na tuʻuina atu i le IAEA i le 2005, e faapena foi le leai o ni faʻailoga aloaʻia, e pei ona faʻailoa mai ia te aʻu e le ofisa o le IAEA i le 2008.

Netanyahu's slide show na faʻaalia sili atu nai lo lona sili atu-o le pito i luga ituaiga o faʻatosina luga o le mataupu o Iran. Na maua ai foi ma isi molimau e faapea o tagi na manuia ai Amerika ma Isaraelu fesoasoani e auai i le faasalaina o Iran mo le i ai o se polokalame o meatau faaniukilia na faavae i luga o pepa na fausiaina na amata mai i le setete na i ai le malosiaga mafuaʻaga e faia ai lena mataupu - Isaraelu.

 

~~~~~~~~~~

Gareth Porter o se tagata tusitala suʻesuʻe tutoatasi ma se tusitala faasolopito i le tulafono a le IS mo le saogalemu o le atunuu, ma le na maua le 2012 Gellhorn Prize mo le tusitala. O lana tusi talu ai nei o le gaosiga o le Crisis: o le Tala Lelei o le Iran Nuclear Carecare, faʻasalalau i le 2014.

Tali 2

  1. Na ou faʻaaluina le itula e faitau ai nei itulau ma ua matua ou fiafia lava! Latou te magafagafa, latou foliga mai latou matua faʻamaoni (a le o lea pe a fai latou te le faʻamaonia latou faia lelei mo aʻu e puʻeina). I se faapuupuuga ou te fia lagolagoina World Beyond War.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana