Le Lelei ma le Leaga i Latina Maxims

Fa'atagata o Cicero
Fa'amatalaga: Antmoose

Saunia e Alfred de Zayas, Fautuaga, Novema 16, 2022

O i matou na maua le avanoa e fiafia ai i aʻoaʻoga aloaʻia i le gagana Latina, e manatua lelei Terentius, Cicero, Horatius, Virgilius, Ovidius, Seneca, Tacitus, Juvenalis, ma isi, o i latou uma o tagata faʻatauvaʻa.

E tele isi fa'aupuga i le gagana Latina o lo'o fa'asalalau - e le o se 'oa uma i tagata. O nei mea na oo mai ia i tatou mai tama o le Ekalesia ma le au atamamai o le Medieval. I le vaitaimi o le talatala, o le tele o aiga tautupu ma aiga tautupu na tauva mo ni faaupuga atamai Latina e ofuina o latou ofutau, eg. nemo a'u e le fa'asalaina lacessit, mautauave a le malo o Stuart (e leai se tasi e faʻaoso aʻu e aunoa ma se faʻasalaga tatau).

O le upusii leaga "si vis pacem, para bellum” (afai e te manao i le filemu, saunia mo le taua) e sau ia i tatou mai le senituri lona lima TA le tusitala Latina o Publius Flavius ​​Renatus, o lana tala. De re militari e leai se mea e fiafia i ai nai lo lenei fasifuaitau papa'u ma finau. Talu mai le taimi na fiafia ai le au faʻamaʻi i le lalolagi atoa i le taʻua o lenei faʻamatalaga faʻapitoa-i le fiafia o tagata gaosi ma faʻatau auupega i totonu o le atunuʻu ma faavaomalo.

I le faʻatusatusaga, na fuafuaina e le International Labor Office i le 1919 se laina sili atu ona talafeagai o polokalame:si vis pacem, cole justitiam, fa'ailoa mai se fuafuaga fa'atatau ma le fa'atinoina: "afai e te mana'o i le filemu, fa'atupu le amiotonu". Ae o le a le amiotonu o le uiga o le ILO? O Feagaiga a le ILO o loʻo tuʻuina mai ai le uiga o le "faʻamasinoga tonu", faʻalauteleina le amiotonu faʻaagafesootai, faiga e tatau ai, le tulafono o le tulafono. "Faamasinoga" e le o se "tulafono" ma e le faatagaina le tuʻufaʻatasia o faamasinoga ma faamasinoga mo faamoemoega o le mataʻutia e faasaga i tagata tauva. O le faamasinoga tonu e le o se manatu o se olo nifo elefane, e le o se poloaiga faalelagi, ae o le taunuuga mulimuli o se faagasologa o le faatulagaga masani ma le mataituina o faiga o le a faatapulaaina ai le sauaina ma le le mautonu.

Na tuuina mai e le mamalu o Cicero ia i matou le faaaogaina sese ma le tiga: Le leo enim leges inter arma (i lana Pro Milone augani), lea ua tele seneturi o ta'u sese e faapea inter arma vae filemu. O le tala o le talosaga a Cicero faasaga i faiga fa'apolokiki fa'atupu fa'atupu vevesi, ma e le'i fa'amoemoe lava e fa'atupu le manatu e fa'apea i taimi o fete'ena'iga e mou atu lava le tulafono. O le Komiti Faavaomalo a le Koluse Mumu o loʻo i ai se faʻamatalaga lelei "Inter arma caritas”: i taua, e tatau ona tatou faataitaia fesoasoani alofa, felagolagomai ma e ua afaina, alofa.

I lenei tulaga, na teena e Tacitus soʻo se manatu o le "filemu" e faʻavae i luga o le faʻatoʻilaloina ma le faʻaumatia. I lana Faifaʻatoʻaga na te fa'atauemu faiga a lekeona Roma "solitudinem faciunt, pacem appellant” – latou te faia se fanua tuufua ona faaigoa lea o le filemu. I aso nei atonu o le a taʻusalaina Tacitus o se "faamalie", o se wimp.

Faatasi ai ma upu sili ona valea Latina ou te iloa o le Emperor Ferdinand I (1556-1564) petulant "Fiat justitia, et pereat mundus” — ia faia le faamasinoga tonu, e tusa lava pe faaumatia le lalolagi. I le taimi muamua e foliga mai e talafeagai lenei fa'amatalaga. O le mea moni, o se manatu fa'amaualuga sili lea e pagatia i ni fa'aletonu tetele se lua. Muamua, o le ā ua tatou malamalama i ai i lalo o le manatu o le “Faamasinoga”? Ma o ai e filifili pe sa'o pe le sa'o se gaioiga po'o le le faia? Pe tatau ea ona na o le pule silisili ese le faamasinotonu? O lenei mea o loʻo faʻamoemoeina le tutusa a Louis XIV's petulant "L'Etat, c'est moi”. Fa'a'ole'ole fa'amaoni. Lona lua, o le mataupu faavae o le fua faatatau e taʻu mai ia i tatou e iai mea e ave i ai le faamuamua i le olaga o le tagata. E mautinoa lava e sili atu le taua o le ola ma le ola o le paneta nai lo soʻo se faʻamatalaga manino o le "Faʻamasinoga". Aiseā e faʻaumatia ai le lalolagi i le igoa o se talitonuga le mautonu o le "Faʻamasinoga"?

E lē gata i lea, “Fiat justitia” e maua ai e se tasi le lagona e faapea o le faamasinoga tonu ua faauuina e le Atua lava Ia, ae faauigaina ma tuuina atu e le mana faaletino. Ae ui i lea, o le mea e ono manatu le tasi tagata e "faʻamaoni", e mafai e le isi tagata ona teena o le 'inoʻino pe "le amiotonu". E pei ona lapataia i tatou e Terentius: Quot homines, tot sententiae. E tele manatu e pei ona i ai ulu, o lea e sili ai ona aua le amataina ni taua i luga o ia eseesega. E sili atu le malie e le ioe.

O le tele o taua ua faia ona o le le mautonu e faavae i luga o se manatu patino o le uiga o le faamasinoga tonu. Ou te tuuina atu se faaupuga e avatu ai ia i tatou le uunaiga e galulue ai mo le faamasinoga tonu: “fiat justitia ut prosperatur mundus” — taumafai e fai le faamasinoga tonu ina ia manuia ai le lalolagi. Po o le itiiti ifo "fiat justitia, ne pereat mundus“, taumafai e fai le amiotonu ina ia faia e le lalolagi  fano.

O le taua o loʻo iai nei i Iukureini e atagia mai ai le filifiliga "pereat mundus“. Matou te fa'alogoina hawks fa'apolokiki o lo'o alalaga mo le "manumalo", matou te va'ai latou sasa'a fafie i luga o le afi. O le mea moni, e ala i le faʻateleina pea, faʻatupuina o siteki, e foliga mai o loʻo tatou faanatinati atu i le iuga o le lalolagi e pei ona tatou iloa - Apokalifa nei. O i latou e fai mai e saʻo i latou ma e sese le fili, oi latou e mumusu e nonofo i lalo ma faʻatalanoa se faʻaiʻuga faʻavaomalo o le taua, oi latou e lamatia se feteʻenaʻiga faaniukilia e mautinoa lava e mafatia i se ituaiga o taedium vitae – vaivai o le olaga. E mata'utia tele lenei mea.

I le 30 tausaga o le taua i le 1618-1648, na talitonu ai le ʻau Porotesano e iai le faamasinogatonu i o latou itu. Talofa e, na fai mai foi le Katoliko latou i le itu taumatau o le talafaasolopito. E tusa ma le 8 miliona tagata na maliliu fua, ma ia Oketopa 1648, ona o le vaivai i le fasiga, na sainia ai e vaega taua le Filemu o Westphalia. Sa leai ni manumalo.

O le mea e mataʻina ai, e ui lava i le mataʻutia o faiga sauā na faia i le 30-tausaga o le taua, e leai ni faamasinoga tau solitulafono mulimuli ane, leai se taui i le 1648 Treaties of Münster ma Osnabrück. I se isi itu, o le Mataupu 2 o feagaiga uma e lua o loʻo aiaia ai le faʻamagaloina lautele. Ua tele naua le toto na masaa. Sa manaomia e Europa se malologa, ma o le “faasalaga” sa tuu atu i le Atua: “O le ai ai i le tasi itu ma le isi o le Faagaloina e faavavau, Faamagalo, po o le Faamagalo o mea uma ua faia … i se tulaga faapea, e leai se tino … faia so o se Galuega o le Feitagai, faafiafia soo se Feitagai, pe faatupu so o se Faalavelave i le tasi ma le isi.”

Summa summarum, o le mea sili lava o le mautauave o le Filemu o Westphalia "Pax optima rerum” –o le filemu o le mea sili lea ona maualuga.

O Alfred de Zayas o se polofesa faaloia i le Geneva School of Diplomacy ma sa galue o se UN Tutoatasi Tomai i Poloaiga Faavaomalo 2012-18. O ia o le tusitala o tusi e sefulu e aofia ai "Fausiaina ose Poloaiga a le Lalolagi” Clarity Press, 2021.  

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana