Ole vaega ole Carbon Footprint a le EU


O se vaalele felauaiga Farani Armée de l'Air et de l'Espace Atlas. O la matou lipoti i luga o le EU CO2 emissions na maua ai o Farani o se mea e sili ona tele, faʻafetai i ana au faʻaauupegaina tetele ma gaioiga faʻamalosi. Fa'aagaaga: Armée de l'Air et de l'Espace/Olivier Ravenel

By Feteʻenaʻiga ma Siosiomaga Observatory, Fepuari 23, 2021

E taua tele le tulagavae kaponi o le vaega a le militeri a le EU - o militeri ma pisinisi o loʻo lagolagoina i latou e tatau ona faia ni mea se tele e faʻamaumau ai a latou faʻamalama.

E masani ona tuusaunoa fitafita mai le lipotia faalauaitele a latou kasa oona (GHG) ma e le o iai i le taimi nei se lipoti tuʻufaʻatasia lautele o le GHG mo le militeri a le atunuʻu o le Iuni a Europa. I le avea ai ma tagata fa'atauga maualuga o suau'u fa'ato'aga, ma fa'atasi ai ma tupe fa'aalu a le militeri i luga o le si'itia, e mana'omia tele su'esu'ega ma fa'atumauina fa'aitiitiga o lo'o aofia ai le GHG mai le militeri. Stuart Parkinson ma Linsey Cottrell o loʻo faʻalauiloaina a latou lipoti lata mai, lea e suʻesuʻeina ai le tulaga o le carbon footprint o le vaega a le militeri a le EU.

faʻatomuaga

O le faʻafefeina o faʻafitauli o le tau o le lalolagi e manaʻomia ai suiga suiga a vaega uma, e aofia ai le militeri. Ia Oketopa 2020, le Fete'ena'iga ma le Siosiomaga Observatory (CEOBS) ma Saienitisi mo Tiutetauave i le Lalolagi (RMS) na tofia e le Left Group i le Palemene Europa (GUE/NGL) e faia se suʻesuʻega lautele o le carbon footprint o le militeri a le EU, e aofia uma ai le au faʻaauupegaina a le atunuʻu, ma alamanuia faʻatekonolosi a le militeri e faʻavae i le EU. O le suʻesuʻega foʻi na vaʻavaʻai i faiga faʻavae e faʻatatau i le faʻaitiitia o le gaosiga o le carbon militeri.

Na lomia e le SGR se lipoti i aafiaga o le siosiomaga o le militeli Peretania vaega ia Me 2020, lea na faʻatatauina le carbon footprint a le militeri Peretania ma faʻatusatusa lenei mea i fuainumera na lomia e le UK Ministry of Defense. O se faiga tutusa i le faʻaaogaina mo le SGR's UK lipoti na faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le tulaga o le carbon mo le militeri a le EU.

Fuafuaina o tulagavae kaponi

Ina ia faʻatusatusa le tulaga o le carbon footprint, o faʻamatalaga avanoa na faʻaaogaina mai le malo ma faʻalapotopotoga faʻapisinisi mai atunuʻu tetele e ono o le EU e tusa ai ma tupe faʻaalu a le militeri, ma le EU atoa. O lea na taulaʻi le lipoti i Farani, Siamani, Italia, Netherlands, Polani ma Sepania. Na toe iloiloina foi e le lipoti faiga faavae ma faiga o loo tulituliloa nei e faaitiitia ai le GHG a le militeri i totonu o le EU, ma e foliga mai e aoga.

Mai faʻamatalaga o loʻo maua, o le carbon footprint o tupe faʻaalu a le militeri a EU i le 2019 na faʻatatauina e tusa ma le 24.8 miliona tCO.2e.1 E tutusa lea ma le CO faaletausaga2 E tusa ma le 14 miliona ta'avale averesi ae ua manatu ose fua fa'atatau, pe a fua i le tele o fa'amatalaga tulaga lelei na matou iloa. E faʻatusatusa lea i le carbon footprint o tupe faʻaalu a le militeri a Peretania i le 2018 lea na faʻatatau i le 11 miliona tCO.2e i le taimi muamua Lipoti a le SGR.

Faatasi ai ma le maualuga o tupe faaalu a le militeri i le EU,2 Na maua Farani e saofagā pe tusa ma le tasi vaetolu o le aofaʻi o tulagavae kaponi mo militeri a le EU. O fa'alapotopotoga fa'atekonolosi a le militeri o lo'o fa'agaoioia i totonu o le EU na su'esu'eina, PGZ (fa'avae i Polani), Airbus, Leonardo, Rheinmetall, ma Thales na fa'amasinoina e maua le maualuga o le GHG. O nisi o fa'alapotopotoga fa'atekonolosi a le militeri latou te le'i fa'asalalau fa'alaua'itele fa'amaumauga o le GHG, e aofia ai le MBDA, Hensoldt, KMW, ma le Nexter.

Malamalama ma lipoti

O Malo uma o le EU o lo'o auai i le UN Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), lea e tatau ai ona latou fa'asalalauina fa'amaumauga fa'aletausaga o le GHG. O le saogalemu o le atunuu sa masani ona taʻua o se mafuaʻaga mo le le tuʻuina atu o faʻamatalaga i luga o le militeri emisi i le UNFCCC. Ae ui i lea, ona o le tulaga o loʻo i ai nei o faʻamatalaga faʻapitoa, tupe ma le siosiomaga ua faʻasalalau lautele, o se finauga le talitonuina, aemaise lava talu ai o le tele o atunuu o le EU ua uma ona faʻasalalau le tele o faʻamaumauga a le militeri.

 

Malo EU Fa'asao ole GHG a le militeri (lipoti)a
MtCO2e
tulagavae kaponi (fa'atatau)b
MtCO2e
Falani E leʻi lipotia 8.38
Siamani 0.75 4.53
Italia 0.34 2.13
Netherlands 0.15 1.25
Polani E leʻi lipotia Le lava fa'amaumauga
Spain 0.45 2.79
EU aofa'i (27 malo) 4.52 24.83
a. 2018 fuainumera e pei ona lipotia i le UNFCCC.
e. 2019 fuainumera e pei ona fuafuaina e le lipoti a le CEOBS/SGR.

 

O loʻo i ai nei le tele o fuafuaga e suʻesuʻe ma lagolagoina le faʻagasologa e faʻaititia ai le faʻaogaina o le malosi o le carbon i totonu o le militeri, e aofia ai fuafuaga faʻavaomalo na faʻatuina e le European Defense Agency ma NATO. Mo se faʻataʻitaʻiga, na lomia e le European External Action Service (EEAS) se Suiga o le Tau ma le Puipuiga o le auala i totonu Novema 2020, o loʻo tuʻuina mai ai faiga pupuu, feololo ma umi mo le faʻatalanoaina o nei faʻafitauli, e aofia ai le faʻaleleia atili o le malosi. Ae ui i lea, e faigata lava ona fuaina lo latou aoga e aunoa ma le tu'uina atu po'o fa'asalalauina atoa le lipoti o le GHG. O le mea e sili ona taua, e leai se tasi o nei fuafuaga e mafaufau i suiga i faiga faʻavae i luga o fausaga a le militeri e avea o se auala e faʻaitiitia ai le faʻafefe. O le mea lea, o le gafatia o loʻo misia, mo se faʻataʻitaʻiga, mo feagaiga faʻaleagaina e fesoasoani e foia le filogia e ala i le faʻaitiitia o le faʻatau, faʻapipiʻiina, ma le faʻaogaina o meafaigaluega a le militeri.

Mai le 27 EU Sui Usufono, 21 o sui foi o le NATO.3 Na faailoa e le Failautusi Aoao o NATO le manaʻomia o NATO ma vaegaau e saofagā i le ausiaina o le leai o se carbon emissions i le 2050 i se tautalaga i totonu. Setema 2020. Ae ui i lea, o le malosi e siitia ai tupe faʻaalu a le militeri e lavea ai sini a NATO e ono faʻaleagaina ai lenei faʻamoemoe. O le mea moni, o le le lelei o faʻasalalauga faʻasalalau i totonu o lenei vaega o lona uiga e leai se tasi na te iloa moni pe pa'ū le kaponi a le militeri pe leai. O se la'asaga autu o le mea lea mo sui o le setete e fa'atatauina tulagavae kaponi o latou militeri ona lipotia lea o nei fuainumera. E sili atu le faigata o le faʻaosoina o sui uma e faʻatino faiga tutusa o le tau ma le faʻaitiitia o le carbon pe a le tutusa le faʻamuamua o faiga faʻavae o le tau i atunuu uma.

Manaomia se gaioiga

O le lipoti a le CEOBS/SGR na faailoa mai ai le tele o galuega e ave i ai le faamuamua. Aemaise lava, na matou finau e tatau ona faia se iloiloga faʻanatinati o taʻiala mo le saogalemu o le atunuʻu ma faʻava-o-malo e suʻesuʻe ai le ono mafai ona faʻaitiitia le faʻapipiʻiina o le malosi faʻaauupegaina - ma faʻaitiitia ai le GHG i auala e leʻi mafaufauina e malo i totonu o le EU (poʻo se isi nofoaga. ). O sea iloiloga e tatau ona aofia ai se taulaiga malosi i sini 'saogalemu tagata' - aemaise lava le manatuaina, mo se faʻataʻitaʻiga, o le le amanaiaina talu ai nei o le soifua maloloina ma le siosiomaga ua faʻamuamua ua mafua ai le tele o tau mo sosaiete aʻo tauivi e feagai ma le faʻamaʻi COVID-19 ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau.

Na matou finau foi e tatau i atunuu uma o le EU ona lolomiina faʻamaumauga a le atunuʻu i luga o le GHG emisi a latou militeri ma alamanuia faʻatekonolosi a le militeri e avea ma masani masani, ma lipoti e tatau ona manino, tumau ma faʻatusatusa. E tatau fo'i ona fa'atulaga ni fa'amoemoe mana'omia mo le fa'aitiitiga o le fa'auluina o le GHG a le militeri - ia ogatasi ma le 1.5.oC maualuga o loʻo faʻamaonia i totonu o le Maliega a Paris. E mafai ona aofia ai sini mo le fesuiaiga i malosiaga faʻafouina mai faʻasalalauga a le atunuʻu ma faʻafaigaluegaina i luga ole nofoaga faʻafouina, faʻapea foʻi ma faʻaitiitiga faʻaitiitiga faʻapitoa mo pisinisi faʻatekonolosi a le militeri. Ae ui i lea, o nei faiga e le tatau ona faʻaaogaina e avea o se auala e aloese ai mai suiga i le puipuiga lautele ma faiga faʻafitafita.

E le gata i lea, talu ai o le EU o le au faʻaauupegaina o le fanua sili ona tele i Europa, o fanua a le militeri e tatau foi ona sili atu ona pulea lelei uma e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le carbon sequestration ma meaola eseese, faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina e gaosia ai le malosi faʻafouina i luga ole laiga pe a talafeagai ai.

Faatasi ai ma faʻasalalauga i le #BuildBackBetter pe a maeʻa le faʻamaʻi COVID-19, e tatau ona sili atu le mamafa i le militeri ina ia mautinoa o latou gaioiga e ogatusa ma sini a le UN ma faʻamoemoega o meaola eseese.

Oe mafai ona faitau le atoa lipoti iinei.

 

Stuart Parkinson o le Pule Sili o le SGR ma Linsey Cottrell o le Ofisa o Faiga Fa'avae mo le Siosiomaga i le CEOBS. O le matou faafetai i GUE/NGL o lē na fa'atonuina le lipoti.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana