Le Iʻuga o le Puipuiga Alofa Alofa? Se Felafolafoaiga i le Oxford Union Faatasi ai ma le Talafaasolopito o David Gibbs ma Michael Chertoff

Saunia e David N. Gibbs, Iulai 20, 2019

mai History Network Network

O le mataupu o fesoasoaniga agaalofa ua faamaonia se vevesi o se tasi o faaupufai na tuua i le vaitaimi o le Cold War. I le vevesi o sauaga i Rwanda, Bosnia-Herzegovina, Kosovo, Darfur, Libya, ma Suria, o le toatele o tagata tauagavale na lafoa a latou tetee tetee i le militani ma finau mo le malosi o le militeri soofaatasi e le Iunaite Setete ma ana fesoasoani e faaitiitia nei faalavelave. Na finau le aufaitio i le tali atu faapea o le laveaʻiina o le a iʻu lava ina faateteleina ai le sili atu o faigata ia sa tatau ona foia. O nei mataupu na finauina talu ai nei i le Oxford Union Society i Oxford University ia Mati 4, 2019. O i latou na auai o Michael Chertoff - sa avea ma failautusi o le Homeland Security i le taimi o le peresetene o George W. Bush ma le totino o le USA Patriot Act - o ia na tauaaoina se agavaʻa puipuia o fesoasoaniga agaalofa; ma aʻu foʻi, o le na finau faʻasaga i lenei faʻataʻitaʻiga.

I tausaga ua tuanaʻi, ina ua ou finau i lenei mataupu, sa ou maofa i le uiga o le toeititi tapuaiga maelega na iloga ai le finau mo le faʻaosooso. “E tatau ona tatou faia se mea!” o le faʻataʻitaʻiga taofiofi. O i latou na ofoina faitioga - e aofia ai ma aʻu - na avea ma ni tagata faʻalelotu pepelo. Ae ui i lea, o le faʻaletonu lava o le le manuia o le faʻalavelave lea na ou maitauina i lalo ua avea ma o latou aʻafiaga ma ua tautua e feololo ai le leo. I le taimi o le felafolafoaʻiga a Oxford, sa ou maitauina le matuaʻi leai o ni lagona. Na ou sau mai le mea na tupu ma lagona ai, e ui lava o nisi e puipuia fesoasoani agaalofa, oa latou finauga leai se leo taufaasese na sili ona taua i taimi ua tuanaʻi. Ou te lagona o le lautele lautele lagolago mo le laveaʻi ua amata ona mou atu.

O mea nei o se faʻamatalaga tusitusia o faʻamatalaga atoa na ma aʻu ma Mr. Chertoff, faʻapea foi a matou tali i fesili na tuʻuina mai e le taʻitaʻifono ma se sui o le aofia. Mo mafuaaga o le faʻamalosi, ua ou le amanaiaina le tele o fesili o le aofia, faapea foi ma tali. E mafai e le au faitau fiafia ona maua le finauga atoa i le Oxford Union's Youtube site.

Daniel Wilkinson, Oxford Union Peresitene

O le mea lea, uso e, o le lafo faatu e faapea: "O lenei fale e talitonu o le fesoasoani a tagata soifua o se feteenaiga i faaupuga." Ma Professor Gibbs, e ono amata lau finauga amata e sefulu-minute pe ae sauni.

Polofesa David Gibbs

Faʻafetai. Ia, ou te manatu a vaʻai se tasi i fesoasoaniga agaalofa, o le tasi e tatau ona vaʻai i le faʻamaumauga o le mea moni na tupu ma aemaise lava le mulimuli tolu taua tele faʻalavelave talu mai le 2000: O le faʻalavelaveina Iraqi o le 2003, o le fesoasoani a Afghanistan o le 2001, ma le Libya laveaʻiina o le 2011. Ma o le a le tutusa uma o nei toatolu, o le toatolu uma na tauamiotonuina sili atu i se vaega i luga o mafuaaga agaalofa. Ou te fai atu, o le muamua lua vaega, o le lona tolu toetoe lava a naʻo luga o mafuaaga agaalofa. Ma o nei mea uma e tolu na tupu ai fesoasoaniga agaalofa. E matua manino lava lenei mea, ou te manatu i soʻo se tasi sa faitau i le nusipepa o nei faʻalavelave e leʻi sologa lelei lava. Ma pe a iloiloina le tele o mataupu o fesoasoaniga agaalofa, o se tasi moni lava e tatau ona muamua vaʻai i na autu faʻamatalaga moni, e le manaia. Sei ou faʻaopopo atu o se mea e matua ofo ai aʻu i le tele o auala o le atoaga o fesoasoaniga agaalofa na le gata ina faʻaleagaina e na poto masani, ae leai.

O loʻo iai lava matou valaʻauga mo isi faʻalavelave, e aofia ai ma Suria, ae maise lava. E le gata i lea, e masani ona manaʻomia le suiga o pulega, ma le taua o le faʻatinoina o galuega, i North Korea. Ou te matua le iloa le mea o le a tupu i le lumanaʻi ma North Korea. Ae afai e faia e le Iunaite Setete suiga suiga i North Korea, o le a ou lamatia ni valoʻaga se lua: Muamua, e mautinoa lava o le a tauamiotonuina i sina vaega o se fesoasoani agaalofa agaʻi i le faʻasaʻolotoina o tagata o North Korea mai se le lelei amio malo; ma le lua, o le a faʻatupuina ai le sili ona tele o fesoasoaniga agaalofa tagata talu mai le 1945. O se tasi o fesili o le: Aisea tatou te le aʻoaʻoina ai mai a tatou mea sese?

O le fua o faʻaletonu i nei fesoʻotaʻiga e tolu ua tuanaʻi, e tele auala e faʻafiafiaina ai. E tusa ai ma Iraq, atonu o le sili ona lelei faʻamaumauga toilalo, ou te fai atu ai. Ua ia tatou le 2006 Lancet suesue. Epidemiologically vaʻai i sili oti i Iraq, lea i lena taimi na fuafuaina i 560,000 sili atu oti. (1) Lenei lolomiina i le 2006. O lea, masalo ua sili atu maualuga i le taimi nei. E i ai isi faʻatusatusaga, tele lava i le tutusa ma lena tasi. Ma o se mea lea e faigata tele. E mautinoa lava, o mea sa mataʻutia i lalo o Saddam Hussein, e le masalomia, aua sa i lalo o le Taliban, e pei ona i lalo o Muammar Gaddafi, e pei ona i ai nei i lalo o Kim Jong Un i North Korea. Ma o lea, na matou o atu i totonu ma aveʻese mai le paoa na ata e toʻatasi taʻitasi (pe tatau ona ou fai atu ma le Taliban, o se pulega tele atu, ma Mullah Omar taʻitaʻia se malo tele), ma mea na vave ona leaga. E foliga mai e leʻi tupu i le au fai tulafono, o mea e ono tupu atili ai le leaga, ae na latou faia lava.

O le isi aʻafiaga e aoga le maitauina o le mea ou te fai atu ai o se ituaiga o faʻamaʻimauina o itulagi. O lenei mea e sili ona mataʻina i le tulaga o Libya, lea na faʻaleagaina ai le tele o Aferika i Matu, na mafua ai le taua lona lua i Mali i le 2013, lea na mafua tonu lava i le faʻatamaia o Libya. O lenei mea na manaʻomia ai le faʻaluaina o fesoasoani, e Farani i lenei taimi, e faʻafetaui tele ai le le mautonu o loʻo aliaʻe mai i totonu o lena atunuʻu, ma toe taʻuamiotonuina foi i se vaega i luga o fesoasoani tagata soifua.

E mautinoa lava, o se tasi o mea e mafai e se tasi ona fai atu i faʻaupuga o fesoasoaniga agaalofa, o le afai e i ai sau aia faʻapitoa i le faʻalavelave ma o se mea o loʻo e sailia, o se sili lelei manatu ona o le meaalofa e na o le faʻaauau pea ona foaʻi. O loʻo faʻaauau pea ona faʻaleagaina itulagi, faʻatupuina ni faʻalavelave fou o fesoasoaniga agaalofa, ma faʻamaonia ai fou faʻalavelave. E mautinoa o le mea na tupu i le tulaga o Libya ma Mali. A e afai e te fiafia i fesoasoani agaalofa, peitaʻi o le tulaga e le foliga matagofie. E foliga mai e matuaʻi leai se lelei.

O le mea sili ona ofoofogia iinei o le le lava o le leiloa o le faʻatuatuaina. Ua ou matuaʻi maofa i le mea moni o tagata na fesoasoani e finau mo nei fesoasoani e tolu - ma e le na ona ou taʻuina o ni faiga faavae, ae faapea foi ma tagata atamamai e pei o aʻu. Ou te leʻi finau mo latou, ae o le toʻatele o aʻu paaga na finau. Ma e sili atu ona ofoofogia ia te aʻu e leai se faʻaalia o le faʻanoanoa poʻo le faʻamaonia na latou faia se mea sese i le finau mo nei fesoasoani. E leai foi se taumafaiga e aʻoaʻo mai a tatou mea sese ma ia taumafai e aloese mai faʻalavelave i le lumanaʻi. E i ai se mea matua le aoga e uiga i le amio o talanoaga i luga o lenei mataupu, pe a tatou le mafai ona aʻoaʻo mai mea sese ua tuanaʻi.

O le lona lua faʻafitauli i le mataupu o fesoasoaniga agaalofa o le mea ua taʻua e nisi o le "palapala lima" faafitauli. O loʻo matou faʻamoemoe i atunuʻu ma lala sooupu a na atunuʻu e le o i ai ni faamaumauga lelei o galuega fesoasoani a tagata. Seʻi tatou vaʻai i le Iunaite Setete ma lona tala faʻasolopito o le faʻalavelave. Afai e tilotilo se tasi i lena, o le talaʻaga o le US intervenism, tatou te maua le Iunaite Setete o se fesoasoani malosiʻaga o se mafuaʻaga tele o fesoasoaniga faʻalavelave i taimi ua tuanaʻi. Afai e vaʻai se tasi mo se faʻataʻitaʻiga i le faʻatoʻilaloina o Mossadegh i Iran i le 1953, o le faʻatoʻilaloina o Allende i Chile i le 1973. Ma ou te manatu o le sili ona mataʻina le faʻataʻitaʻiga, o se le lauiloa tele, o Indonesia i le 1965, lea na fesoasoani ai le CIA inisinia se coup ma Ona fesoasoani lea e faʻatulaga se fasiga tele o tagata na oʻo atu i le tusa o le 500,000 maliu. O se tasi o sili tele fasiotiga post-1945, ioe moni lava, i luga o le fua o le mea na tupu i Rwanda, tusa ma le tusa. Ma o se mea na mafua mai i le faauilavea. Ma e mafai foi e se tasi ona alu i le mataupu o le Vietnam Vietnam ma vaai mo se faʻataʻitaʻiga i le Pentagon Papers, o le faalilolilo Pentagon suesueina o le Vietnam War, ma le tasi e le maua se lagona o le Iunaite Setete o se agamalu mana po o se faapitoa fesoasoani agaʻi i luma. tasi. Ma o aʻafiaga mautinoa e le o ni fesoasoaniga agaalofa i se tasi o nei mataupu.

E i ai le tele lapoʻa atonu o soli aia tatau a tagata e ofisa o setete o loʻo aafia i le faʻalavelaveina i le Iunaite Setete. Ua matou iloa nei mai faʻamaumauga tusitusia, o fitafita fitafita ma le CIA na paʻu atu i le 50 ma le amataga o le 60 i le faʻatautaia o faʻataʻitaʻiga i luga o tagata le talitonuina; faia o mea e pei o le fealualuaʻi ma i ai fomaʻi o loʻo faigaluega mo le militeli tuiina tagata ma isotop radioactive ona siaki lea o latou tino i le taimi e vaʻai pe o a ona aafiaga ma ituaiga o faʻamaʻi na mafua ai latou - aunoa ma le taʻuina ia i latou o le mea moni. O le CIA na matua faʻalavelaveina lava mafaufau-pulea faʻataʻitaʻiga, tofotofoina fou metotia suʻesuʻega i luga o tagata le talitonuina, ma matua afaina ai aʻafiaga. O se tasi o saienitisi na aʻafia i suʻesuʻega o le radiation na faʻapea mai ia te ia lava, o lenei e sau mai se pepa faʻamaonia, o nisi o mea na ia faia na i ai le mea na ia taʻua o le "Buchenwald" aafiaga, ma na matou vaʻaia le uiga o lana tala. Ma o le fesili mautinoa lava o le: Aisea i le lalolagi tatou te mananaʻo ai e faʻatuatuaina faʻalapotopotoga e faia mea pei o lenei e faia se mea fesoasoani tagata i le taimi nei? O se vasega lenei i aso ua leva. Ae o le mea moni o loʻo tatou faʻaaogaina nei le faaupuga "fesoasoaniga agaalofa" e le avea ai ma se fuaitau faʻataulaitu ma e le faʻamalo faʻasee ai lenei talaʻaga ua tuanaʻi, lea e talafeagai ma e tatau ona amanaʻia. Ou te le manaʻo e taulaʻi soʻo i loʻu lava atunuʻu. O isi setete na faia isi mea faʻalavelave. Tasi e mafai ona vaʻai i le talaʻaga o Peretania ma Farani, tatou fai atu, ma le kolone ma postcolonial fesoʻotaʻiga. Tasi le maua se ata o fesoasoani agaalofa; i se isi itu, ou te fai atu, a le o le faamoemoe poʻo le aoga.

O lenei ou te manatu o se tasi o mataupu e iʻu ina maitauina o le tau o fesoasoaniga agaalofa. Lenei o se mea e seasea ona amanaʻia, ae masalo e tatau ona amanaʻia, ae maise lava talu ai o le faʻamaumauga o iʻuga e matua leaga lava i tulaga o fesoasoaniga alofa. Ia, o gaioiga a le militeli e masani ona tautala e matua taugata lava. O le faʻaputuina o malosiʻaga vaeluaina, faʻatutuina i latou i atunuʻu i fafo mo ni vaitaimi umi o le taimi e le mafai ona faia seʻi vagana ua matuaʻi taugata lava. I le tulaga o le Taua i Iraq, o le mea ua ia i tatou o le ua taʻua o le "tolu tolu miliona piliona taua." O Joseph Stiglitz o Columbia ma Linda Bilmes na fuafuaina i le 2008 le umi o le tau o le Taua a Iraq i le $ 3 triliona. (2) O na fuainumera o le mea moni ua le toe aoga, aua ua ova ma le sefulu tausaga talu ai, ae o le $ 3 trillion e fai lava si tele pe a e mafaufau e uiga i ai. O le mea moni, e sili atu nai lo le tuʻufaʻatasia o oloa gaosi i totonu o le malo o Peretania Tele i le taimi nei. Ma o le tasi e tau mafaufau pe o le a le ituaiga o galuega fesoasoani agaalofa na mafai ona tatou faia i le $ 3 tiliona, nai lo le faʻamaʻimauina i se taua e leai se mea ae fasiotia le faitau selau afe tagata ma faʻaleagaina ai se itulagi.

Ma o nei taua e le o mautinoa i Libya, po o Iraq, po o Afghanistan. Afghanistan ua lata i le iʻuga o lona lua sefulu tausaga o taua ma le lona lua sefulu tausaga o le faʻalavelave a le US. Atonu o lenei o le sili ona umi taua i le US talaʻaga, pe a fai e le o iai. E faʻalagolago pe faʻafefea ona e faʻauigaina le umi o taua, ae e mautinoa e alu aʻe iina. Ma e mafai e se tasi ona mafaufau i ituaiga uma o mea e ono mafai ona faia i nisi o nei tupe, mo se faʻataʻitaʻiga, tui o tamaiti, o latou e leʻi faia tui puipuia. (Lua minute e saʻo? Tasi le minute.) E mafai e se tasi ona mafaufau i tagata e le lava a latou vailaʻau e aofia ai i loʻu atunuʻu le Iunaite Setete, e toʻatele tagata e leai ni vailaʻau talafeagai. Pei ona iloa e le aufaʻatupe, e iai tau o avanoa e maua ai. Afai e te faʻaaluina tupe i le tasi mea, oe ono le maua ia avanoa mo se isi. Ma ou te manatu o le mea na tatou faia o soona faʻaalu i le toe faʻatosina mai ma leai taua taua fesoasoaniga agaʻi i lalo pe toaitiiti lava e mafai ona ou iloa. Ou te matea ua ou matua fiafia i le talafaataʻi faafomai ii ma le faamamafaina o le soifua maloloina, o le mea moni aisea na ou faaulutalaina laʻu tusi "Muamua Aua Leai se Faalavelave." Ma o le mafuaʻaga o i vailaʻau e te le na o le alu ma faʻagaioia le tagata onosaʻi ona o le tagata maʻi o loʻo tigaina. E tatau ona e faia se suʻesuʻega lelei pe lelei pe le lelei le taotoga. O se taotoga e mafai ona afaina ai tagata, ma i vailaʻau i nisi taimi o le mea sili e fai o le leai o se mea. Ma atonu iinei, o le mea muamua e tatau ona tatou faia i faʻalavelave faʻafuaseʻi o tagata e le avea atili leaga ai, o le mea lena na tatou faia. Faafetai.

Wilkinson

Faafetai, Polofesa. Michael, lau finauga e sefulu minute e mafai ona amata pe ae sauni.

Michael Chertoff

O le manatu iinei pe o fesoasoaniga agaalofa o se feteʻenaʻiga i faaupuga, ma ou te manatu o le tali i lena e leai. O isi taimi e le fautuaina, o isi taimi, e fautuaina lelei. O isi taimi e le aoga, o isi taimi e aoga. E seasea galue atoatoa, ae leai se mea o le olaga e aoga. O lea, seʻi ou muamua amata i le talanoa e uiga i faʻataʻitaʻiga e tolu na tuuina mai e le polofesa: Afghanistan, Iraq, ma Libya. O le a ou taʻu atu ia te oe Afghanistan e le o se fesoasoani agaalofa. Afghanistan o le iʻuga o le osofaʻiga na faʻailoaina i le Iunaite Setete na fasiotia ai le 3,000 tagata, ma o se faʻaaliga lautele ma le fuafuaina o se taumafaiga e aveʻese le tagata na faʻailoaina le osofaʻiga mai le mafai ona toe faia. Afai e te manatu e le aoga, o le a ou taʻuina atu ia te oe mai ou lava aafiaga: Ina ua matou o atu i Afghanistan, na matou mauaina falesuesue na al Qaeda o loʻo faʻaaogaina e faʻataʻitaʻi ma vailaʻau ma meaola soʻoga i luga o meaola, ina ia latou mafai ona tuʻufaʻatasia na e faasaga i tagata i le Sisifo. Ana tatou le oi totonu o Afghanistan, atonu tatou te manavaina i latou i le taimi nei a o tatou tautatala. E le o se fesoasoani tagata i le lagona o altruistic. Lenei o le ituaiga o le faʻavae, autu puipuiga o loʻo avea atunuʻu uma aitalafu ma ona tagatanuʻu.

Iraki o loʻo ou manatu foʻi i laʻu vaʻai e leʻo se mea taua, o se fesoasoani agaalofa. E mafai ona tatou finau i se isi felafolafoaiga mea na tupu ma le atamai, ma pe na sese atoa pe na o se vaega sese, e uiga i le ono i ai o auupega o le tele o faʻafanoga i Iraq. Ae o le mea sili lena o le tele o manatu na alu i ai. Atonu e sese, ma e i ai ituaiga uma o finauga o le auala na faʻatinoina ai na le lelei faia. Ae toe faʻapea foi, e le o se fesoasoani alofa. Libya o se fesoasoani agaalofa. Ma o le faʻafitauli ma Libya ou te manatu o le vaega lona lua o le mea ou te manao e fai atu ai, e le o uma fesoasoaniga agaalofa e lelei. Ma ina ia mafai ona faia se faʻaiuga e faʻalavelave, e tatau ona e amanaʻia ni vaega taua tele o le mea o loʻo e feagai. O le a lau taʻiala ma lau faʻamoemoe, oe i ai le manino e uiga i lena? O le a lou malamalamaaga i mea o tulaga i le nofoaga o loʻo e faʻalavelave ai moni? O a ou agavaʻa ma lou naunau e te tuuto e vaʻaia mea e oʻo i le iuga? Ma, o le a le tikeri o loʻo ia te oe le lagolago mai le lalolagi faʻavaomalo? Libya o se faʻataʻitaʻiga o se mataupu, a o le lagona e ono avea ma tagata agaalofa, o nei mea e leʻi mafaufauina ma le faʻaeteete. Ma afai e mafai ona ou fai atu ai, Michael Hayden ma aʻu faia lenei manatu i se oped i se taimi puʻea ina ua maeʻa lenei gaioiga. (3) O le faigofie vaega o le a aveʻesea Gaddafi. O le mea faigata o le a tupu pe a uma ona aveʻesea Gaddafi. Ma o lea ou te malilie ma le polofesa. Ana seisi tilotilo i le fa vala na ou taʻua, semanu latou te fai mai: "Ia e te iloa, matou te le iloa moni, matou te leʻi mautinoa e ala i le mea e tupu e aunoa ma Gaddafi?" O le a le mea e tupu i tagata faatupu vevesi uma i le falepuipui? O le a le mea e tupu i tagata totogia uma na ia totogiina, o ai nei ua le toe maua totogi? Ma o lena na taitaiina atu ai i nisi o le leaga taunuuga. Ou te manatu foi sa i ai le le mafai ona malamalama pe a e aveʻesea se dictator, oe i ai se le mautonu tulaga. Ma e pei ona fai mai Colin Powell, a e solia na e faʻatauina. Afai o le a e aveʻese se faʻatonu, e tatau ona e sauni ona sauni e teu tupe i le faʻamautuina. Afai e te le o sauni e faia lena teuga tupe, e leai sau pisinisi aveʻesea o ia.

E ala i faʻataʻitaʻiga i le isi itu, pe a fai e te vaʻai faʻataʻitaʻi i faʻalavelave i Sierra Leone ma Ivory Coast. O Sierra Leone o le 2000. Sa i ai le United Front o loʻo agaʻi i luma i le laumua. Na omai Peretania, na latou tutuli latou. Sa latou toe tuliina i latou i tua. Ma talu ai na mea, na mafai ai e Sierra Leone ona faʻamautuina, ma latou mulimuli ane faʻapipiʻi ai i le faia o palota. Poʻo Ivory Coast, sa i ai sau tagata na teena le taliaina o lona faiaʻina i se palota. Na amata ona ia faʻasauā i ona tagata. Sa i ai le faʻalavelave. Na iʻu lava ina molia o ia, ma o Ivory Coast ua i ai le temokalasi. Ma lea foi, e i ai auala e faia fesoasoaniga agaalofa e mafai ona manuia, ae leai pe afai e te le faʻalogo i le fa uiga na ou talanoaina.

Lenei, seʻi ou avatua ia te oe se faʻataʻitaʻiga mai se mea o loʻo tatou feagai nei i aso nei, ma o le mea lena o loʻo tupu i Suria. Ma seʻi o tatou fesiligia le fesili pe o ni nai tausaga talu ai, ae leʻi loloto le aafia o tagata Lusia, ae leʻi loloto le aafia o tagata Iran, pe o se faʻalavelave e ono faia se eseesega i le laveaʻiina moni o le fiasefulu afe o tagata mai le fasiotia, tagata mama le mama i pomu ma auupega o vailaʻau, faʻapea foi ma le tele o faʻalavelave tau femalagaiga. Ma ou te manatu o le tali o le: Ana tatou faia i Suria mea na tatou faia i matu o Iraq i le 1991, faʻatuina se leai-lele sone ma se leai-alu sone mo Assad ma ona tagata, ma ana tatou faia vave, tatou ono maua aloese mai mea ua matou vaʻaia nei o faʻaalia ma faʻaauau pea ona tatala i le itulagi. Ma, o lea o le a ou vaʻai nei mai leisi tioata: O le a le mea e tupu pe a e le faʻalavelave, aʻo ou fautua atu atonu na tatou faia i Suria? Ia e le gata o loʻo ia te oe se faʻaletonu tagata fesoasoani, o loʻo ia te oe foi se faʻalavelave faʻafuaseʻi. Aua o le iʻuga o le le faʻamalosia o se tasi o tulafono na ou talanoa i ai ma e ui lava i le mea moni na saunoa Peresitene Obama e i ai se laina mumu e uiga i vailaʻau vailaʻau ma o le laina na mou ese ina ua faʻaaogaina vailaʻau. Ona o le mea moni matou te leʻi faʻamalosia nei fesoasoaniga agaalofa, e le gata na matou feoti, ae na matou maua lava se vevesi lea ua oʻo atu nei i le fatu o Europa. O le mafuaʻaga ua i ai nei le EU faʻalavelave e uiga i femalagaaiga ona, ma atonu ma se faʻamoemoe, o tagata Lusia faʻapea foi ma tagata Suria na faʻatinoina ma le faʻaeteete e tutuli tagata lautele mai le atunuʻu ma faʻamalosia i latou e o i se isi mea. Ole toʻatele o latou o loʻo iai nei i Ioritana ma faʻataʻamiloina Ioritana, ae ole toʻatele o latou o loʻo taumafai e o atu i Europa. Ma e leai soʻu masalosalo na malamalama lelei Putin pe na vave ona iloaina, tusa lava pe le o lona muaʻi faʻamoemoe, a e faia loa se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ua e faʻatupuina se faʻalavelave ma feeseeseaiga i totonu o lau fili autu, o Europa lea. Ma o lena e i ai se taunuuga faʻamaʻimauina, o iʻuga o lo o tatou faaauau pea ona vaʻai i ai i aso nei.

Ma o lea la, o se tasi o mea ou te manaʻo e faʻamaoni, o le taimi tatou te talanoa ai e uiga i fesoasoaniga agaalofa, e masani ona i ai se altruistic itu, ae o le mea moni lava o loʻo i ai foi se uiga fiafia ia lava. Nofoaga o faʻafitauli o nofoaga ia e faʻagaioia ai le au faʻatupu faʻalavelave, ma ua e vaʻai ia Isis seʻia oʻo mai lava i le taimi nei le teritori i vaega o Syria ma vaega o Iraq e leʻo lelei ona pulea. E mafua ai faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi, ona i ai lea o lona aʻafiaga i le mautu ma le faʻasologa lelei o le lalolagi. Ma e faʻatupuina ai foʻi faitioga ma manaʻoga mo le toe totogiina e masani ona mafua ai le taʻamilosaga o vevesi e faʻaauau pea, ma e te vaʻaia foʻi i Rwanda.

Ma, o laʻu pito i lalo o lenei: E le o fesoasoaniga agaalofa ua tatau ai, e le o fesoasoaniga agaalofa ua mafaufauina lelei ma faatino lelei. Ae i le faʻailoga lava e tasi, e le o latou uma e sese pe le saʻo ona fasiotia. Ma lea foi, ou te toe foi i le 1991 ma le leai-lele sone ma leai-alu sone i Kurdistan o se faʻataʻitaʻiga o le tasi na aoga. O le ki o lenei: Ia manino pe aisea ua e alu ai i totonu; aua le manatu māmā i le tau o mea o loʻo e faia; i ai le agavaʻa ma le tautinoga e vaʻaia e mafai ona e tagofia na tau ma ausia le iʻuga na e setiina mo oe lava. Ia e mautinoa o oe o mataala i tulaga i luga o le eleele, o lea e te faia ai se iloiloga talafeagai. Ma mulimuli ane maua faʻavaomalo lagolago, aua le alu na o oe. Ou te manatu i na tulaga, o fesoasoaniga agaalofa e le gata ina mafai ona alualu i luma, ae mafai foi ona sefeina le tele o ola ma faia lo tatou lalolagi sili atu le saogalemu. Faafetai.

Fesili (Wilkinson)

Faafetai, Michael. Faafetai atu mo na faʻamatalaga tomua. O le a ou fesili i se fesili se tasi, ona matou agai atu lea i fesili mai le aofia. O laʻu fesili o lenei: Na e taua uma ni numera o tala faʻasolopito. Ae pe e te fai mai o se iloiloga talafeagai lea e masani lava o le faafitauli e le mafai lava ona i ai se fuafuaga umi umi, lelei lelei, faanaunauga lelei, poʻo se faʻamalositino-iloiloga e faʻataʻitaʻia ai le mea moni o faʻalapotopotoga taʻitasi ma faalapotopotoga faʻava-o-malo ua taʻutaʻu. Ma o le a latou faia pea mea sese. Ma o le le mautonu o na vaega o lona uiga o le fesoasoani a tagata soifua e tatau ona avea ma se feteenaiga i faaupuga. O lea la, Michael, pe ae fia tali atu.

Tali (Chertoff)

O laʻu tali o le: Le toaga o le gaioiga. O nisi tagata e mafaufau pe a fai e te le faia se mea e soʻona poloaʻi. Ae a e le faia se mea, o le a tupu se mea. Ma, afai o se faʻataʻitaʻiga Franklin Roosevelt na filifili e le fesoasoani i Peretania i le 1940 ma Lend Lease, aua "Ou te le iloa pe o ou faia se mea sese pe leai," o lona uiga o le a maua ai se isi iʻuga e tusa ai ma le Lalolagi Taua II. Ou te manatu tatou te leʻi fai atu "lelei ae sa le toaga, o lea na le afaina." Ou te manatu o le le galue o se ituaiga o gaioiga. Ma o taimi uma e te maua ai se filifiliga, e tatau ona paleni faʻaiʻuga e tusa ma le mamao e mafai ona e fuafuaina latou, mai uma faia se mea ma aloese mai le faia o se mea.

Tali (Gibbs)

Ia, ou te manatu o le mea moni o le le faʻagaoioia o se ituaiga o gaioiga, ae o le galuega e tatau ona i ai i taimi uma i luga o le tagata fautuaina le fesoasoani. Aua tatou seʻi tatou manino i lenei: Faʻalavelave o se gaioiga o taua. Fesoasoaniga alofa a tagata o se mea euphemism. A matou lagolagoina le fesoasoani a tagata, ua matou lagolagoina le taua. O le gaioiga mo le laveaʻi o se gaioiga mo taua. Ma e foliga mai ia te aʻu oi latou e lagolagoina le taua, e leai se avega ia i latou o faʻamaoniga. O le avega o faʻamaoniga e tatau ona i luga o latou e lagolagoina mo le faʻaaogaina o sauaga, ma moni o tulaga faʻatatau e tatau ona maualuga tele mo le faʻaaogaina o vevesi. Ma ou te manatu e mafai ona tatou vaʻaia sa faʻaaoga faʻapitoa i taimi ua tuanaʻi i se tikeri tulaga ese.

Ma o se faʻafitauli masani o loʻo ia te oe i nai mea laiti faʻataʻitaʻi - mo se faʻataʻitaʻiga o le 1991 leai-lele sone i luga o Iraq - o nei mea e tupu i le lalolagi moni, ae le o se faʻataʻitaʻi lalolagi. Ma i lena lalolagi moni, o le Iunaite Setete manatu o ia lava o se malosiaga tele, ma o le ai ai i taimi uma le fesili o Amerika talitonuina. Ma afai e faia e le US afa 'auala, e pei o le leai-lele sone, o le ai ai i taimi uma omiga i luga o le Iunaite Setete mai vaega eseese i le faʻavaeina faiga faʻavae fafo e faia se sili Maximalist taumafaiga ma foia le faʻafitauli tasi taimi ma mo uma. O le mea lea o le manaʻoga mo se isi taua ma Iraq i le 2003, mafua ai se faʻalavelave mataʻutia. Ou te matua fiu lava pe a ou faʻalogo i tagata o talanoaina "" tatou na ona faia o se tapulaʻa faʻalavelave, e na ona tu ai i lena, "aua e masani ona le muta i lena. E i ai le aafiaga o le mafuiʻe. Oe laa i totonu o le quagmire, ma oe loloto ma loloto loloto i totonu o le mafuʻe. Ma o le ai ai pea i latou e faʻamalosia le loloto ma loloto loloto faʻalavelave.

Ou te matea le tasi manatu: Ou te manaʻo e tali atu i le tagi lea e masani ona fai o le Iraq ma Afghanistan taua e le o ni fesoasoani agaalofa. E moni o lenei i nisi tulaga, uma faʻatosinaina e le itiiti ifo ma le tasi vaega faʻaleatunuu fiafia, realpolitik, ma isi. Ae afai e te toe tepa i tua i le faʻamaumauga, e manino uma sa tauamiotonuina i se vaega o fesoasoaniga agaalofa, uma e le Bush pulega faʻapea foi ma le tele o aʻoaʻoga. O loʻo ia te aʻu i oʻu luma se tusi ua faʻasalalau na lomia e le University of California Press, ma oute talitonu o le 2005, valaʻauina Se Taua o Mataupu Autu: Manatu Agaalofa mo Taua i Iraq. "(4) Naʻo le suʻesuʻe ile Google i" finauga agaalofa mo taua i Iraq, "ma ose vaega tele lea ole ata. Ou te manatu o se vaega o le toe tusiaina o talafaʻasolopito e fai mai ai o fesoasoaniga agaalofa e le o se taua tele i finauga mo taua i Iraq po o Afghanistan. O vaega na o vaega uma o taua. Ma o le a ou fai atu o faʻaiuga sili ona faʻaleagaina le manatu o fesoasoaniga agaalofa.

Fesili (Tagata faʻalogo)

Faʻafetai, o lea ua lua talanoa e uiga i ni faʻataʻitaʻiga faʻasolopito ma ou te manaʻo e faʻalogo i ou manatu uma e lua e uiga i le faifai pea o tulaga i Venesuela. Ma o le pu a le pulega ma fuafuaga ma lipoti ua aumai e ono i ai a latou fuafuaga e faaaoga ai le militeri iina ma pe faʻafefea ona e iloiloina lena mea e tusa ai ma manatu uma e lua na e faʻasoaina.

Tali (Chertoff)

Ma, ou te manatu o le mea o tupu i Venesuela o le muamua o mea uma ou te fai atu e mautinoa lava o se pulega faaupufai. Ma e pei ona ou fai atu ou te le manatu o faiga malo faaupufai o se mafuaaga e faalavelave ai militeli. E i ai foi se fesoasoani agaʻi ii. Ua fiaaai tagata. Ae ou te le iloa o tatou i le tulaga o fesoasoaniga alofa na tatou vaʻaia i isi tulaga. Ma, laʻu tali puʻupuʻu o le: Ou te manatu tatou te leʻi feiloaʻi i le faitotoʻa mo le faia o se moni talanoaga e uiga i fesoasoaniga agaalofa i se militeri lagona.

E le o le fai atu e leai ni le militeri auala e faʻalavelave ai, tau lava ina ia manino ia matou faʻataʻamilomilo le ata i fafo. E tele mea faigaluega i le pusa mea faigaluega pe a e feagai ma le faʻalavelave. E iai faʻasalaga, faʻasalaga tau tamaoaiga. E i ai foi ono faʻaaogaina le cyber mea faigaluega o se auala o le i ai ni aʻafiaga i luga o le mea o loʻo tupu. E i ai le avanoa i nisi taimi o gaioiga faʻatulafono, mo se faʻataʻitaʻiga Faʻavaomalo Faʻamasinoga Faʻasolitulafono poʻo se mea. Ma, o nei uma e tatau ona avea o se vaega o le mea faigaluega. Afai na ou tilotilo ia Venesuela, manatu na faia, lea ou te faamamafaina e leʻi, aapa i le tulaga o fesoasoaniga agaalofa, oe tatau ona faapaleniina mataupu pei: E i ai se endgame tatou vaʻaia po o se taʻiala tatou vaʻaia ina ia manuia? O ia i tatou agavaʻa e ausia ai? E iai le matou lagolago faavaomalo? Ou te manatu o na uma atonu o le a teteʻe i ai. E le o le fai atu e le mafai ona suia, ae o le itu o lenei Ou te le manatu ua oʻo i le tulaga o le militeri gaioiga talafeagai pe ono.

Tali (Gibbs)

Ia, o le mea sili ona taua e te manaʻomia e iloa e uiga i Venesuela o le o se faʻasili lafoga faʻatau atu tamaoaiga, ma sa i ai le pa'ū o le suauʻu tau talu mai 2014. O le a ou mautinoa faʻatagaina le tele o mea o loʻo tupu nei o le sese o Maduro ma faʻamalosiʻaga gaioiga na ia faia, faʻapea foi ma le le faʻatautaia, amio piʻopiʻo, ma isi. Ole tele o mea na fai e soʻo se faitauga talafeagai, e ala i soʻo se faitauga malamalama, e mafua ona o le tau o le suauʻu.

E faʻasino ia te aʻu loʻu manatu o se lapoʻa tele, o le auala lea e masani ona faʻatupuina ai faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻalavelave tau tamaoaiga. Talanoaga i Rwanda toetoe lava a le talanoaina le mea moni o le fasiotiga tagata - ma ou te manatu o le mea moni o se fasiotiga tagata i le mataupu o Rwanda - o le fasiotiga tagata e le Hutu faasaga i Tutsi na tupu i le tulaga o se sili atu faigata tau tamaoaiga na mafua mai le pa'ū o le kofe tau. Ma le isi, o se tamaoaiga tele faʻavaomaloina na faʻalagolago toetoe lava a naʻo luga o le kofe. Ua paʻu tau o le kofe, ua e maua foʻi i se faʻalavelave faapolokiki. Na feagai Yugoslavia ma se faaletonu tele o le tamaoaiga ao le i pa le atunuu ma alu ifo i seoli. Matou te iloa e uiga i le alu ifo i seoli, tele o tagata latou te le iloa e uiga i le tamaoaiga faʻafitauli.

Mo nisi mafuaʻaga tagata fiafia i le tamaoaiga, ma talu ai e le manaia ma le faʻamalosi a le militeri e foliga mai e sili atu le manaia, matou te manatu o le tali o le lafo i le 82nd Airborne Division. E ui atonu e sili atu ona faigofie ma sili atu ona taugofie ma faigofie ma sili atu mai se fesoasoani agaʻi i le vaʻaia o le tamaoaiga faʻafitauli; le mamafa mamafa faamamafa tuu i luga o austerity i le faava o malo tamaoaiga faiga ma le sili ona leaga aafiaga faaupufai austerity i le tele o atunuu. O talaʻaga faʻasolopito e tatau ona iai iinei: Mo faʻamaoniga faifai pea i le Third Reich ma le Taua Lona II a le Lalolagi, lea tatou te faʻalogo pea lava pea i ai, e masani ona galo i tagata o se tasi o mea na aumaia ia tatou Adolph Hitler o le Sili Faʻanoanoa. Soʻo se faitauga talafeagai o Weimar Siamani talaʻaga o le a aunoa ma le Pa'ū Faʻanoanoa, oe toetoe lava a mautinoa e te le mauaina le faʻatupuina o le Nazism. Ma, ou te manatu o le sili atu talanoaina o mataupu tau le tamaoaiga i le tulaga o Venesuela - Tusa lava pe o le Iunaite Setete o le a lafoa Maduro i soo se auala ma suia i latou ma se isi, o le a tatau ona feagai seisi tagata ma le mataupu o le maualalo suauʻu tau ma aafiaga leaga i luga o le tamaoaiga, lea o le a tumau le le ofaina e fesoasoaniga agaalofa, pe tatou te valaauina o lena po o se isi mea.

Ou te matea o le isi manatu e uiga i le Iunaite Setete ma Venesuela o le Malo Aufaatasi na lafoina se sui i lalo ma faitioina le US faasalaga a o matua faateteleina le fesoasoani agaalofa. O le mea lea, o le faʻatinoga na faia e le Iunaite Setete - tamaoaiga i lenei taimi tele, nai lo le militeri - ua atili ai ona leaga mea, ma o lena manino e tatau ona taofi. Afai matou te fiafia e fesoasoani i tagata o Venesuela, e mautinoa e le mananaʻo le malo o Amerika e faʻatupuina le leaga.

 

David N. Gibbs o le Polofesa o Talafaasolopito, Iunivesite o Arizona, ma ua faasalalauina faalauaitele i sootaga faavaomalo a Aferika, le Malo Temokarasi o Congo, ma le muamua Yugoslavia. O loʻo ia tusia nei lana tusi lona tolu, i le tulai mai o le US conservatism i le taimi o 1970s.

(1) Gilbert Burnham, et al, "Olaga Faitino i le maeʻa ai o le osofaʻiga a Iraki i le 2003: O se Cross sectional Analysis Cluster Sample Survey," Lancet 368, leai. 9545, 2006. Manatua o le LancetOle sili sili ona faʻatatauina o sili atu maliu ona o le osofaʻiga e moni maualuga atu nai lo le tasi na ou taʻua i luga. O le sao saʻo o le 654,965, nai lo le 560,000 na ou faʻaalia.

(2) Linda J. Bilmes ma Joseph E. Stiglitz, O le Taua Lona Tolu Tino Tau Taua: O le Tau Moni o le Feteenaʻiga a Iraki. Niu Ioka: Norton, 2008.

(3) Michael Chertoff ma Michael V. Hayden, "O le a le mea e tupu pe a uma ona aveʻesea Gaddafi?" Washington Post, Aperila 21, 2011.

(4) Thomas Cushman, ed., Se Taua o Mataupu Autu: Manatu Agaalofa mo Taua i Iraq. Berkeley: Iunivesite o Kalefonia Press, 2005.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana