Le Puipuiga o Anglophone i Cameroon: O Se Vaaiga Fou

Tusitala Hippolyte Eric Djounguep

Saunia e Hippolyte Eric Djounguep, Me 24, 2020

O feteʻenaʻiga sauā i le va o pulega a Cameroon ma le au vavae ese o itulagi e lua e tautatala i le gagana Peretania talu mai Oketopa 2016 o loʻo faʻagasolo pea. O nei itulagi o lalo o tulafono a le Liki o Malo (SDN) mai le 1922 (aso na sainia ai le Feagaiga o Versailles) ma le sub-tutelage a le UN mai le 1945, ma pulea e Peretania Tele seia oo i le 1961. Faʻalavelave faʻa-Peretania", o lenei feteenaiga ua mamafa tele: toeititi 4,000 ua maliliu, 792,831 i totonu o le atunuʻu na faʻaumatia i luga ole 37,500 tagata sulufaʻi lea e 35,000 o loʻo i Nigeria, 18,665 tagata suʻesuʻe.

O le Fono a le UN Security Council na faia se fonotaga i luga o tulaga agaalofa i Cameroon mo le taimi muamua ia Me 13, 2019. E ui lava i le valaau a le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi mo se taofi vave mo se tali atoatoa ia Covid-19, o le taua o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleagaina le ie lautele i nei itulagi o Cameroon. O lenei faʻalavelave o se vaega o se faʻasologa o feteʻenaʻiga na faʻailogaina Cameroon talu mai le 1960. O se tasi lea o vaega sili ona taua, e fuaina i le tele o le aofaʻi o tagata taʻalo o loʻo aʻafia ma o latou eseesega e pei o ona siteki. O siteki e va'aia mai se itu o lo'o atagia mai ai le le masani ona motusia so'otaga fa'atumuina i ata ma fa'ata'ita'iga fa'aanachronistic o se pulega fa'akolone ua mavae, ma se va'aiga e le'i tupu atoatoa i le tele o tausaga.

O se fete'ena'iga ua ufitia i se mea muamua e tautevateva e tusa ai ma le mea moni

O le manatu o feteʻenaʻiga i Aferika e fausia e le tele o faiga, o nisi o ia mea e masani ona faʻaalia e ala o faasalalauga ma isi auala o le faʻaliliuina o le malamalama. O le auala o loʻo faʻaalia ai e le aufaasālalau le faʻafitauli o le anglophone i Cameroon e ala i le au faʻasalalau faavaomalo ma e oʻo lava i le atunuʻu o loʻo faʻaalia pea se lauga o loʻo tauivi e vavae ese mai se faʻaaliga e manatu i lalo o le vaavaaiga. O nisi taimi o tautalaga e tumu i fa'amatalaga, fa'aupuga ma fa'aituau a'o le'i tuto'atasi o lo'o fa'aauau pea i aso nei. O nisi o ala o faasalalauga ma isi alalaupapa o le faasalalauina atu o le malamalama i le lalolagi ma e oo lava i Aferika o loʻo faʻatumauina faʻailoga ma faʻataʻitaʻiga e mafai ai e lenei colonial ma postcolonial ata o Aferika e olaola. Ae ui i lea, o nei faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le konetineta o Aferika e faanenefu pe faʻaleagaina ai taumafaiga o le faʻavasegaina o se isi vaega faʻasalalau: tagata atamamai ma tagata atamamai e le faʻatagaina i latou lava e aveʻesea e lenei vaʻaiga post-colonizing e ala i le filifili mo faʻamatalaga faʻamaonia ma mataupu e avea ai Aferika, le konetineta e 54 atunuu, e lavelave e pei o isi konetineta uma i le lalolagi.

Le faʻafitauli o le anglophone i Cameroon: faʻafefea ona agavaa?

O le faʻafitauli o le anglophone o loʻo tuʻuina atu i nisi o faʻasalalauga faʻavaomalo faʻasalalau ma isi alalaupapa faʻasalalauga e aofia ai i le vaega o mea na tutupu e faʻaigoaina "faʻalavelave faʻalenatura" - o se agavaʻa faigofie ma naturalization mo mea faʻaagafesootai e masani ona tutupu i Aferika lea e iloa e le aufaasālalau. I le le lava o le nofouta, latou te "tuuaia" le pulega a Yaounde (o le laumua o Cameroon) lea o le "umi ma pulega le lelei na mafua ai le taua". O le ulu o le setete o le Republic of Cameroon i le tagata o Paul Biya e masani ona taʻua i amioga le lelei uma: "leai se amio faʻapolokiki", "pule leaga", "filemu a le peresetene", ma isi. O le a le mea e tatau ona tuʻuina i le moli moli e le o le moni po o le mamafa o mea moni na lipotia ae o le leai o ni isi faamalamalamaga o nisi o lauga.

Fesili fa'aletagata?

O le natura o lenei taua i luga o le konetineta o Aferika o loʻo faʻaalia e ala i le faʻaalia o faʻalapotopotoga faʻapitoa o se vaega taua o le faʻasalalauga faʻa-kolone i Aferika o loʻo faʻaauau i aso nei. O le mafua'aga o lenei fete'ena'iga ua i'u ina manatu e na'o se mea fa'alenatura o lo'o tu'u lautele atu i luga o se axis e fa'afeagai ma le natura ma le aganu'u ma o lo'o tatou maua ai ni fa'aaliga eseese i se tusitusiga patino. "O le faʻafitauli o le Anglophone" e masani ona faʻamatalaina o se mea e le mafai ona faʻamatalaina saʻo pe toetoe lava. O le manatu e fiafia i mafuaʻaga masani i le faʻamatalaga o taua e masani ona atiaʻe se lauga taua. O lenei mea e faʻamalosia e ala i le faʻafefiloi ma le tautalaga o se ata apocalyptic, lea tatou te maua ai autu e pei o le "seoli", "mala" ma le "pogisa" aemaise lava.

E tatau faapefea ona iloiloina?

O lenei su'esu'ega e sili atu ona masani ma o nisi taimi e filifili i nisi o fa'asalalauga ma se vaega taua o alavai o le fa'asalalauina o le malamalama. Mai le amataga o le faʻalavelave o le faʻalavelave Anglophone i Oketopa 1, 2017, na malamalama ai "atonu e mafua ai se vaevaega fou o faiga faʻapolokiki a Cameroon ma le faʻasalalauina o militia i le lotoifale e aʻafia i le faamaoni o ituaiga poʻo le seoli o taua i le va o ituaiga ". Aferika o loʻo matamata nei Cameroon. Ae ia faaeteete: o faaupuga e pei o le "ituaiga" ma le "ituaiga a tagata" o loʻo tumu i faʻataʻitaʻiga ma maua manatu, ma faʻamaonia le mea moni o mea. O upu nei, i le malamalama o nisi tagata, e latalata i le fa'atauva'a, fa'atauva'a ma fa'amuamua. E tatau ona maitauina, i se tasi faʻamatalaga, o le taua e le teteʻe i vaega ua filifilia le filifiliga o le taua e faʻaleagaina ai le isi, ae e foliga mai latou te faʻamalosia i latou talu ai o loʻo latou i ai i nisi ua "aʻoaʻoina".

O se litany o upu le lelei

O le mea e masani ona tupu e uiga i le "Faafitauli Anglophone" o se vaaiga o le vevesi, fenumiai, gaoi, alaga, tagi, toto, oti. E leai se mea e taʻu mai ai taua i le va o vaega faʻaauupegaina, tagata ofisa o loʻo faʻatinoina galuega, taumafaiga i talanoaga na amataina e le au faʻatauvaʻa, ma isi. E mafai e se tasi ona malamalama o "Cameroon o se faʻalavelave matuia mo taumafaiga a faʻalapotopotoga faʻavaomalo e fesoasoani i Aferika e foia ana taua". Aemaise lava talu ai "e tusa ai ma se lipoti lata mai a le UN, o le faʻalavelave Anglophone i Cameroon o se tasi o faʻalavelave sili ona leaga o tagata soifua, e aʻafia ai le tusa ma le 2 miliona tagata".

Ata fa'alavelave fo'i

O le mea moni, o se tasi vaega o le aufaasālalau fai mai "o feteʻenaʻiga i Cameroon e mataʻutia ma faigata". O nei mafatiaga e moni ma e tumau pea i se tulaga tele e le mafaamatalaina. E le gata i lea, o tala masani o nei mafatiaga, o mafuaʻaga tatou te le faʻamatalaina, e sili ona agaalofa i le feagai ai ma le mea e faʻaleagaina ai Aferika ma e leai se tasi e nafa ma. Mai le auʻiliʻiliga a le tagata suʻesuʻe Falani o Pierre Bourdieu, e uiga i ata o talafou televise mai le lalolagi, o na tala e iu lava ina avea ma “se faasologa o tala e foliga mai e faavalevalea e iʻu tutusa uma (…) 'o mea na tutupu e aunoa ma se faʻamatalaga, o le a mou atu e aunoa ma ni fofo' . O le faasino atu i le “seoli,” “pogisa,” “tafe,” “pa,” e fesoasoani e tuu ai lenei taua i se vaega eseese; o fa'alavelave e le mafaamatalaina, e le mafai ona malamalama i ai.

O ata, au'ili'iliga ma fa'amatalaga e ta'u mai ai le tiga ma le pagatia. I le pulega a Yaounde, e leai ni tulaga faʻatemokalasi, talanoaga, lagona faʻapolokiki, ma isi. E leai se mea o loʻo ia te ia o se vaega o le ata o loʻo ofoina atu ia te ia. E mafai foʻi ona faʻamatalaina o ia o se "fuafuaga atamai", o se "faʻatonu faʻapitoa", o se pule e iai ni tomai. E mafai e se tasi ona fautua faʻamaonia e faapea o le mea moni o le mafai ona tausia se pulega mo le sili atu i le 35 tausaga e ui lava i le tele o faʻalavelave ma feliuliuaʻi e mafai ona maua ai ia te ia nei agavaa.

Galulue faʻatasi i faʻavae fou

O le natura o le faʻafitauli o le Anglophone i Cameroon, o le fofo o se faʻalavelave faʻavaomalo e faʻamutaina ma le leai o ni tautalaga a le aufaasālalau o leo o le au fai feteʻenaʻi ma le leo le mautonu e faʻaalia uma ai le tumau o le mafutaga ma le post- pule tutoatasi. Ae o le luʻitau o loʻo taoto i le atinaʻeina o se felagolagomai fou. Ma o ai e fai mai le galulue faatasi fou fai mai se vaaiga fou o Aferika. O le mea lea e tatau ai ona faʻapolokiki ma sopoia le vaaiga i Aferika e faoa ai siteki ma taʻitaʻia se ata e aunoa ma ni faʻailoga faʻailoga tagata, clichés, faʻataʻitaʻiga ma sili atu nai lo lenei manatu senghorian e faapea "o lagona o le negro ma le mafuaaga o le Hellene".

O se fuaiupu e sili atu nai lo le le manuia ma e leai ni avatars. O le galuega a Senghor e le tatau ona faʻaititia i lenei fuaitau e le masani ai. O le mea e leaga ai, o le tele o le pule ma le pule a le malo o Aferika ua latou taliaina mo le tele o tausaga o manatu faʻale-aganuʻu-faʻaupufai ma tamaoaiga ma faʻaituau o loʻo sosolo atu i Aferika, o latou mai Matu i Aferika i Saute. O isi vaega e le faʻasaoina ma e le sola ese mai le tele o faʻamuamua ma faʻatusa: tamaoaiga, fesoasoani alofa, aganuu, taʻaloga ma e oʻo lava i geopolitical.

I totonu o sosaiete Aferika i aso nei, lea e sili atu ona maaleale i mea e tuʻuina atu e vaʻaia nai lo mea e tuʻuina atu e faʻalogo ai, o le "upu-upu" o le faʻamalamalamaga o se auala sili ona taua o le faʻasoaina atu o se mea faʻafiafia, fou ma agavaʻa. O le puna o le ola e maua i le "ioe" muamua o luitau, suiga ma suiga o loʻo faia i le lalolagi. O manaoga ia e faavae ai faamoemoega. Faailoga o se malosiaga le pulea, o le tautala a le aufaasālalau e manaʻo e faʻamaonia tala fou i ona vaega uma mo se atinaʻe lelei ma faʻatasi.

O le tafe o faʻamatalaga na atiaʻe i totonu o faʻasalalauga faavaomalo, suʻesuʻega o lona uiga lelei e iloa ona o le loloto o auiliiliga o mea uma ia e aveesea ai i tatou mai ia i tatou lava ma faʻasaʻolotoina i tatou mai soʻo se popolega mo le faʻamaonia o le tagata lava ia. Latou te valaʻau mo le tuʻuina atu o faʻamatalaga e suia setete, "psychoanalyzing" masani e faʻafeiloaʻi ai i latou ma le lalolagi atoa. O le mea lea, e tusa ai ma le faʻamatalaga o le lauga a le aufaasālalau, "o le iloiloga o le taimi lava e tasi e talia, folafola ma auina atu"; o le taofi na o le tasi o pole e tolu o le a le taulia ai le lafo tonu o le iloiloga. 

Ae ui i lea, o le faʻafetai uma e alu i nisi o tagata faʻasalalau faavaomalo, o le aʻoaʻoga ma le faasaienisi lalolagi o loʻo tuʻuina atu le tiute e ofoina atu se faʻailoga ma se upu e fai mai ai faʻailoga ma faʻamoemoega o se Aferika e alu ese mai faʻataʻitaʻiga tuai ma tuai. E le o se fesili mo le tagata mulimuli le faia o se togafiti faataulaitu e faamalosia ai tulaga ia lelei mo Aferika; e le o lona uiga foi e talia uma galuega faatino a le konetineta. Talu ai e faasino atu i faamatalaga tau fuafuaga e fou ai mea uma, talu ai e faatupuina ai le mautinoa i le lumanai, o puna moni ia o le filemu ma le faamoemoe; latou te tatalaina le lumanaʻi ma taʻitaʻia se olaga faafouina malosi. Latou te molimau foi i le i ai o le fiafia i toilalo faapea foi i manuia; i savaliga mautinoa ma feoa'iga. Latou te le tuʻuina atu le le mautonu o le olaga o le tagata poʻo le lamatiaga o poloketi poʻo tiute, ae lagolagoina le mautinoa i se lumanaʻi sili atu. Ae ui i lea, e le o se fesili o le faʻafememeaʻi o le eseesega faʻale-aganuʻu ma le tuʻufaʻatasia e le o talitonuga ma faiga taʻitoʻatasi (faigofie le tele) poʻo le faʻaogaina o le lotogatasi o lagona ma le tuʻuina atu o se talitonuga uma ma se faiga tulaga ese (tulaga tutusa).

O lenei ata o Aferika e le gata i fafo ma na o le poto masani; o lo'o tu'ufa'atasia fo'i ma o nisi taimi e fa'atulagaina mai totonu o le konetineta. E le o se fesili o le pau atu i le mailei "seoli, o isi". E feagai tagata ta'ito'atasi ma a latou matafaioi.

 

O Hippolyte Eric Djounguep o se tusitala ma suʻesuʻega geopolitical mo le mekasini Farani Le Point ma sao i le BBC ma le Huffington Post. O ia o le tusitala o le tele o tusi e aofia ai Cameroun - crise anglophone: Essai d'analyse post coloniale (2019), Géoéconomie d'une Afrique émergente (2016), Perspective des conflits (2014) ma Médias et Conflits (2012) ma isi. Talu mai le 2012 Sa ia faia ni faʻasaienisi faʻasaienisi i luga o le malosi o feteʻenaʻiga i le itulagi o Aferika Tele Lakes, i le Horn o Aferika, i le Vaituloto o Chad ma i Ivory Coast.

O se tasi Tali

  1. E matua faanoanoa lava le iloa o le au Farani Cameroun o loʻo faʻaauau pea ona fasioti, gaoi, toso teine, ma isi tagata le sala Igilisi o Ambazonia o loʻo saili mo le toe faʻaleleia o lo latou Tutoatasi. Na faalauiloa e le SG o le UN se taofiga ona o le osofaʻiga a Coronavirus i le lalolagi, ae o le malo o Farani Cameroun o loʻo faʻaauau pea ona osofaʻia, fasioti, faʻaumatia, Ambazonians.
    O le mea e sili ona maasiasi o le liliu ese o le lalolagi atoa mai faiga le tonu.
    Ua naunau Ambazonia e tau ma faasaolotoina o ia lava mai neocolonialism.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana