Aveina o Nukespeak

Saunia e Andrew Moss

I le 1946, na faitioina ai e Siaosi Orwell le sauaina o le gagana i lana tala masani, “Politics and the English Language,” ma taʻutaʻua ai e faapea “e oo ina mataga ma le saʻo [gagana] ona o o tatou manatu e valea, ae o le paie o la tatou gagana e faigofie ai. ina ia tatou maua ai mafaufauga faavalevalea.” Na taofia e Orwell ana faitioga sili ona leaga mo gagana faapolokiki leaga, lea na ia taʻua o le "puipuiga o le le mafai ona puipuia," ma i tausaga na sosoo ai, na faia ai e isi tusitala ni faitioga tutusa o lauga faaupufai, ma fetuunai a latou taulaiga e tusa ai ma tulaga o le taimi.

O se tasi o faitioga faapitoa ua taulai atu i le gagana o auupega faaniukilia, ma ou te finau o lenei gagana e tatau ona avea ma popolega faapitoa ia i tatou i aso nei. Ua taʻua o le "Nukespeak" e ona tagata faitio, o se lauga faʻamiliteli e faʻapogisaina ai taunuuga lelei oa tatou faiga faʻavae ma gaioiga. Ose gagana o lo'o fa'aogaina e ta'ita'i o le militeri, ta'ita'i fa'apolokiki, ma tagata poto fa'apolokiki - fa'apea fo'i ma tusitala ma sitiseni. E fetolofi le gagana i a tatou talanoaga faalauaitele e pei o se ituaiga o manu fe'ai, e lafoia ata i le auala tatou te mafaufau ai i la tatou tuufaatasiga i le taimi nei ma le lumanai.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tala lata mai a le New York Times, "Pomu Laiti ua Faaopoopoina Suauu i le Fefe Faaniukilia"O le au tusitala a le Times e lua, o William J. Broad ma David E. Sanger, o loʻo faʻamatalaina le felafolafoaiga faifaipea i totonu o le pulega a Obama e uiga i le mea ua taʻua o le faʻafouina o a tatou auupega faaniukilia, o se suiga e mafua ai le saʻo atoatoa o pomu atomika ma se gafatia mo latou. e fa'atupuina e fa'ateleina pe fa'aitiitia le malosi papa o so'o se pomu e tasi. Fai mai le au failotu, o le faʻafouina o auupega o le a faʻaitiitia ai le ono mafai ona latou faʻaogaina e ala i le faʻateleina o lo latou faʻalavelaveina o le a avea ma osofaʻiga ae fai mai le au faitio o le faʻaleleia o pomu o le a sili atu ai ona faʻaosoosoina taʻitaʻiʻau. O loʻo taʻua foi e le au faitio le tau o le polokalame faʻaonaponei - e oʻo atu i le $ 1 trillion pe a fai o mea uma e fesoʻotai i ai e amanaia.

I le tusiga atoa, Broad ma Sanger fa'atulagaina nei mataupu i le gagana a Nukespeak. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le fuaiupu o loʻo mulimuli mai, latou te aofia ai ni faʻamatalaga e lua: "Ma o lona fua, o le malosi o le pomu, e mafai ona vili i luga pe lalo e fuafua i le sini, ina ia faʻaitiitia ai le faʻaleagaina." O fa'aupuga, "tuu atu" ma le "fa'aleagaina fa'apolopolo," e tape ai le i ai o le tagata - o se leo, o se foliga - mai le tutusa o le oti. E ui ina faauigaina e le au tusitala le faaupuga “tuu mai” o se “malosi pa,” ae o loo i ai pea le upu i totonu o tusitusiga e lē mautonu i lona eseesega i le va o uiga lelei, o lona uiga o se seleselega po o se tupe maua, ma le lagona faatemoni o se seleselega mataʻutia. Ma o le fuaitau "faʻaleagaina faʻapolopolo" ua leva ona iloa ona o lona faʻafefeteina, o lona faʻaaogaina o mea e le mafaamatalaina mai soʻo se iloiloga.

O lo'o iai fo'i i le fa'asalaga se isi vaega o le Nukespeak: o se tu'inanau fa'aleaganu'u i mea fa'atauta'i. E tasi lava le mea mo se tagata e vili i lalo le fa'amalo o lona fale; o le isi o le “vili i lalo” se uta o le oti. Ina ua ou aoaoina se vasega maualalo i tusitusiga o taua ma le filemu, sa matou suesueina ma a’u tamaiti aoga i se tasi o a matou iunite le tusi a Hiroshima ma Nagasaki. Matou te faitau i le faasilasilaga a Peresitene Truman e uiga i le pa'ū o le pomu atomika muamua, suʻesuʻeina le auala na talanoaina ai e Truman le mafuaʻaga o le auupega fou ma le galulue faʻasaienisi lea na oʻo ai i le avea ma "le ausia sili o le faasaienisi faatulagaina i le talafaasolopito." I le taimi lava e tasi, matou te faitau i tala mai tusitala Iapani oe na mafai ona sao mai le afi ma faaauau pea ona tusitusi. O se tasi o ia tusitala, o Yoko Ota, o loo i ai le faamatala o lana tala puupuu, “Fireflies,” toe foi atu i Hiroshima i le fitu tausaga talu ona uma le pomu ma fetaiai ai ma se numera o tagata na sao mai, e aofia ai se teineitiiti, o Mitsuko, o lē na matuā faaleagaina e le atomic. pa. E ui lava i le faʻaleagaina lea na mafua ai ona tiga lona i ai i luma o tagata lautele, o Mitsuko o loʻo faʻaalia se tulaga faʻapitoa ma se "manaʻo e tuputupu aʻe vave ma fesoasoani i tagata o loʻo feagai ma faigata."

Na tusia e le fomaʻi mafaufau ma le tusitala o Robert Jay Lifton e tusa lava pe i totonu o le ata faaniukilia, e mafai ona tatou maua avanoa togiola i le masani "poto o le tagatavaai: o le tusisolo, tusiata, po o le aufaifaatoaga fouvale, o le, ina ua le manuia le vaaiga o le lalolagi, na liliu le kaleidoscope o ona mafaufauga seia oo ina avea mea masani i se mamanu e matua ese lava." Na tusia e Lifton na upu i le 1984, ma talu mai lena taimi ua sili atu ona faanatinati le manaʻomia o le galulue faatasi i luga o le paneta. I aso nei, e pei o le taimi muamua, o le tusiata ma le tagatavaʻai e mafai ona iloa le i ai o tagata o loʻo natia i tua o le façade pepelo o Nukespeak. O le tusiata ma le tagatavaai e mafai ona maua upu e fai atu ai: o loʻo i ai le faʻavalevalea i lenei mea e taʻua o le faʻamaoni - ma o le mea moni, o loʻo ia i tatou le malosi e suʻe ai se isi auala.

Andrew Moss, tuufaatasia e Filemu, o se polofesa faʻamalo i le Iunivesite a le Setete o Kalefonia Polytechnic, Pomona, lea na ia aʻoaʻoina ai se vasega, "Taua ma le Filemu i Tusitusiga," mo le 10 tausaga.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana