Stones to Drones: O se Tala puupuu o le Taua i le Lalolagi

Gar Smith / World Beyond War # NoWar2017 Konafesi,
Setema 22-24 i le Iunivesite o Amerika i Washington, DC.

Taua o le tagata sili ona oti gaioiga. Mai le 500 TLM i le TA 2000 o talafaamaumau talafaamaumau sili atu nai lo 1000 [1,022] taua tele tusia. I le seneturi lona 20, tusa o le 165 taua na fasiotia ai le toʻa 258 miliona tagata - sili atu i le 6 pasene o tagata uma na fananau i le vaitaimi atoa o le 20 seneturi. O le WWII na maliliu ai le 17 miliona o fitafita ma le 34 miliona o tagata lautele. I taua i aso nei, 75 pasene o latou na fasiotia o ni tagata lautele - tele lava fafine, tamaiti, matutua, ma e matitiva.

O le US o le sili taua o taua o le lalolagi. O le matou sili tele auina atu i fafo. E tusa ai ma le au tusitala faasolopito o le Navy, mai le 1776 e oʻo atu i le 2006, o taua a le US na tau i taua e 234 mai fafo. I le va o le 1945 ma le 2014, na faʻalauiloa ai e le US le 81% o feteenaiga e 248 a le lalolagi. Talu mai le Pentagon o le solomuli mai Vietnam i le 1973, US 'au na faʻatutuina Afghanistan, Angola, Atenitina, Bosnia, Kemupotia, El Salvador, Grenada, Haiti, Iran, Iraq, Kosovo, Kuwait, Lepanona, Libya, Nicaragua, Pakistan, Panama, Filipaina. , Somalia, Sudan, Syria, Ukraine, Yemen, ma le sa avea muamua ma Yugoslavia.

***
O taua i le natura e umi se talafaasolopito. O le Epic o Gilgamesh, o se tasi o tala pito i leva a le lalolagi, na ia faʻamatalaina le sailiga a le toa Mesopotamia e fasioti Humbaba - o se sauʻai sa pule i se vaomatua o Cedar Forest. O le mea moni o Humbaba o le auauna a Enlil, le atua o le lalolagi, matagi, ma le ea e leʻi taofia Gilgamesh mai le fasiotia o lenei puipuia o Natura ma tuʻimomomoina arasi.

O loo taʻua i le Tusi Paia (Faamasino 15: 4-5) se osofaʻiga le masani ai i le “laueleele na mu” i luga o Filisitia ina ua “puʻeina e Samasoni alope e tolu selau ma saisai faataʻitoʻalua. Ona ia faamau lea o se sulu i pea uma o siʻusiʻu. . . ma faʻasaʻoloto alope i le saito o Filisitia. ”

I le taimi o le Taua a Peloponnesian, na amata ai e le Tupu Archidamus lona osofaia o Plataea e ala i le pau i lalo o fualaau aina uma e siomia le taulaga.

I le 1346, na faʻaaoga ai e le Mongol Tartars taua taua e osofai ai le taulaga o le Black Sea o Caffa - e ala i le faʻapipiʻiina o tino o tagata faʻamaʻi i luga o pa puipuia.

***
Faʻaleagaina vai sapalai ma faʻaleagaina mea totō ma lafumanu o se faʻamaonia auala o faʻatoʻilaloina se faitau aofaʻi o tagata. E oʻo mai lava i aso nei, o metotia nei o le "mu-lalolagi" o loʻo avea pea ma auala sili e faʻafesoʻotaʻi ai ma sosaiete a tagata i le lalolagi i Saute.

I le vaitaimi o le American Revolution, sa faaaoga ai e George Washington ni togafiti e "mu ai le lalolagi" faasaga i tagata Amerika o loʻo aufaatasi ma fitafita Peretania. O fualaʻau aina ma togatogo o le Iroquois Nation na faaleagaina ma le faamoemoe o lo latou faatafunaga o le a mafua ai foi ona fano Iroquois.

O le taua a le malo o Amerika na faʻaalia ai le gaioiga a le aliʻi o Sherman, "Mati e ala atu i Georgia" ma le gaioiga a Gen. Sheridan i le vanu o Shenandoah i Virginia, e lua osofaʻiga e pei ona faʻatafunaina e faʻatamaʻia ai le faʻaleagaina o mea totino a le malo, lafumanu ma meatotino. O le ami a Sherman na faʻaleagaina le 10 miliona eka o fanua i Georgia ae o fanua faʻatoʻaga a Shenandoah na liua e avea ma laufanua lanu uliuli.

***
I le tele o mea mataʻutia o le Taua Muamua a le Lalolagi, o nisi o tulaga sili ona leaga o le siosiomaga na tupu i Farani. I le Taua o le Somme, lea na maliliu ai le au 57,000 o Peretania i le aso muamua o le taua, na tuua ai le Toga Maualuga o le afi o le afi, o le ogaoga o ogalaau.

I Polani, o fitafita Siamani na faalaugatasia togavao e saunia ai laupapa mo le fausiaina o le militeli. I lea gaioiga, na latou faʻatamaʻia ai le nofoaga na nonofo ai nai pafalo Europa na totoe - lea na vave tipi i lalo e fana a fitafita Siamani fiaaʻai.

Na faamatala e se tasi na sao le malae o se laufanua o “gūgū, pogisa tagutugutu o laʻau nutililiʻi o loʻo pipii lava i le mea sa iai nuʻu. Faʻaputuga o latou atigi atigi atigi, e pei o ni tino oti faʻatu i luga. ” I le selau tausaga talu ona mavae le fasiotiga tagata, o loo tosoina pea e le aufaifaatoaga Pelese ia ponaivi o fitafita na maliliu i le palapala i Flanders Field.

WWI na faʻaleagaina ai totonu ile US. I le fafagaina o le taua, o 40 miliona eka na faanatinatiina i le galueaina i luga o le eleele tele e le talafeagai mo le faatoaga. Vaituloto, vaituloto, ma eleele susulu na suavai e fausia ai faatoaga. O mutia tagatanuu na suia i toga o saito. O vaomatua na manino lelei-tipi e tautua ai manaʻoga o taua. Faʻapipiʻi lapopoʻa o lanu o le cotton ua paʻu i lalo ma iu ai ina oʻo atu i le lāmala ma le tafe.

Ae o le tele o aʻafiaga na oʻo mai ma le faʻaaogaina o le suauu o le taua. Na faafuaseʻi lava, o au nei ua le o toe manaomia ni vao ma ni vao mo solofanua ma miula. I le faaiuga o le WWI, na fausia ai e General Motors toetoe 9,000 [8,512] autau a le militeli ma liliu ai se tupe mama. O le malosi o le ea o le a faamaonia e avea ma se isi taʻaloga taʻaloga iloga.

***
I le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na afaina ai le osofaʻiga a le atunuu i Europa. O 'au a Siamani na lolovaia le 17 pasene o faʻatoʻaga maulalo a Holland ma vai masima. Na solia e ni pomu tuʻu lua ni faʻatanoa vai e lua i Siamani Ruhr Valley, faʻaleagaina ai le 7500 eka o le fanua faʻatoʻaga a Siamani.

I Nouei, na faʻaumatia e fitafita solomuli a Hitila fale, auala, faʻatoʻaga, togavao, sapalai o vai, ma meaola o le vao. Lima sefulu pasene o renise o Nouei na fasiotia.

I le limasefulu tausaga talu ona maeʻa le WWII, na toe maua ai pomu, 'auʻau o fana, ma mines mai le fanua ma vaitafe o Farani. E faitau miliona eka e tumau pea i le tapulaa ma o le mea na tanumia e masani ona fai mai nisi taimi e afaina ai.

***
O le mea sili na faʻaleagaina e le WWII na aʻafia ai ma le paina o pomu faaniukilia e lua i luga o taulaga a Iapani o Hiroshima ma Nagasaki. Na sosoʻo mai afi ma le "timu uliuli" na toʻulu ai tagata na sao mai mo le tele o aso, ae tuua ai le puao le vaaia o le faʻasolo na oso i totonu o le vai ma le ea, ma tuua ai le maluluina o tupuʻaga ma kanesa i laʻau, manu, ma pepe fou.

Ae le i sainia le Nuclear Test Ban Treaty i le 1963, na tatala ai e le US ma le USSR le 1,352 i lalo o le eleele, o le paina o le ea e 520, ma le valu o papa o le sami - e tutusa ma le malosi o 36,400 Hiroshima-o pomu. I le 2002, na lapatai mai le National Cancer Institute o tagata uma i luga o le Lalolagi na aafia i le paʻu o tulaga na mafua ai le fiasefulu afe o kanesa maliliu.

***
I tausaga faaiʻu o le 20th seneturi, o le faʻalavelave mataʻutia o le militeli sa le faʻavaivai.

Mo le 37 masina i le amataga o le 1950s, na tatuʻi ai e le US ia Korea i Matu i le 635,000 tone o pomu ma le 32,557 tone o napalm. O le US na faʻatamaʻia 78 'aʻai Korea, 5,000 aʻoga, 1,000 falemaʻi, 600,000 fale, ma fasiotia atonu 30% o le faitau aofai o tagata i ni fua faʻatatau. Air Force Gen. Curtis LeMay, faauluuluga o le Strategic Air Command i le taimi o le Taua a Korea, na ofoina mai se tau maualalo. I le 1984, na taʻu atu ai e LeMay i le Ofisa o Talaʻaga o le Ea Fosi: "I se vaitaimi o le tolu tausaga pe a, na matou fasiotia ai - o le a - 20 pasene o le faitau aofaʻi." Pyongyang e i ai mafuaʻaga lelei e fefe ai i le US.

I le 1991, na tuu ai e le US le 88,000 tons o pomu i Iraki, faʻamafunaina ai fale, o le eletise malosi, faʻalavelave tetele ma vai, ma faʻaalia ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi soifua maloloina lea na mafua ai le oti o le afa miliona o tamaiti Iraqi.

O le asu mai Kuwait o loʻo suauʻuina fanua na faʻasolo i le ao i le po ma faʻasaʻolotoina ai le tele o vaega o soʻona oona na faʻasolosolo mai i lalo mo le selau o maila.

Mai le 1992 i le 2007, US bombu na fesoasoani e faʻaumatia le 38 pasene o le vaomatua i Afghanistan.

I le 1999, o le pomu a le NATO o se petrochemical plant i Yugoslavia na auina atu ai le ao o vailaʻau mataʻutia i le lagi ma faʻasaʻolotoina tone o filogia i vaitafe lata ane.

O taua a Aferika i Rwanda na aveina ai le latalata i le 750,000 tagata i totonu o le Virunga National Park. 105 maila faatafafa na gaoia ae 35 maila faatafafa na "aveeseina".

I Sudan, o fitafita sosola ma tagata lautele na sasaa atu i totonu o le Park Park Park, ma faaitiitia ai le faitau aofaʻi o manu. I le Ripapelika Temokarasi o Congo, o feteenaiga faaauupega na faaitiitia le faitau aofai o elefene mai le 22,000 i le 5,000.

I le taimi o osofaiga a 2003 o Iraki, ua tautino mai ai e le Pentagon le salalau atu o 175 tone o le uranium paʻu o le leitio i luga o le fanua. (O le US e tautino mai o le taulaina o Iraki i se isi 300 tons i le 1991.) O nei osofaiga a le leitio na afaina ai faamaʻi o gasegase ma mea na afaina ai tamaiti i Fallujah ma isi aai.

***
Ina ua fesiligia poʻo le a le mea na mafua ai le Taua a Iraq, na taʻutino e le Taʻitaʻi o le CENTCOM, o John John Abizaid, e faapea: “Ioe e faatatau i le suauʻu. E le mafai ona tatou faafitia lena mea. ” Lenei le mea leaga matautia: O le Pentagon manaʻomia tau taua mo suauʻu e tau taua mo suauʻu.

O le Pentagon fuaina le faʻaaogaina o le suauʻu i le "kalone-i-le-maila" ma le "paelo-i le-itula" ma le aofaʻi o le suauʻu mu ua faʻateleina soʻo se taimi e alu ai le Pentagon i taua. I lona tumutumuga, o le Taua a Iraq na mafua ai le sili atu i le tolu miliona metric tone o le lalolagi-faʻatamafanafanaina CO2 i le masina. Lenei o se uluaʻi vaʻaia ulutala: Militeli faʻafitauli o se sili taua mafuaʻaga aveina suiga o le tau.

Ma o se mea malie lenei. O togafiti a le militeli ua mu le Lalolagi ua matua faatafunaina lava ma ua tatou iloa ai nei ua tatou ola - moni - i luga o se Lalolagi Malamalama. O le faʻatamaia o fale gaosi oloa ma galuega faʻamiliteli na mafua ai le vevela i le tumutumu. I le sailiga o polofiti ma le paoa, o kamupani tuʻufaʻatasi ma vaega taua na faʻalauiloaina taua i le lalolagi. Lenei, ua toe foʻi mai le paneta - ma le osofaʻiga o le tau ogaoga.

Ae o le lalolagi fouvalega e le pei o se isi lava malosiʻaga o se 'autau tagata na feagai ma. E tasi le afā e mafai ona tatalaina se punch tutusa i le faʻaputuga o 10,000 atomic bombs. O le osofaiga a le afā o le afā o Harvey i Texas na mafua ai ona faaleagaina le $ 180 piliona. O le afa a le Afa o Irma e ono pito i luga le $ 250 piliona. O loʻo faʻateleina pea le aofaʻi o Maria.

Tautala i tupe. Ua lipotia mai e le Worldwatch Institute, o le toe faʻasaʻoina o le 15 pasene o tupe e faʻaalu i meatau i le lalolagi atoa, e mafai ona tineia ai le tele o mafuaʻaga o taua ma faʻaleagaina ai le siosiomaga. Aisea la e tumau ai taua? Aua o le US ua avea ma Corporate Militocracy faʻatonutonuina e le Auupega o Alamanuia ma Fossil Fuel Interests. E pei ona taʻua e le sui o le Konekeresi o Ron Paul: O tupe faaalu a le militeli e masani lava ona “manuia ai se vaega manifinifi o au lelei ua fesoʻotaʻi ma lelei totogi. Ua fefefe le au taʻuleleia o le a iu ina malepe le filemu, ma e leaga mo a latou tupe mama. ”

E taua le manatuaina o le suiga fou o le siosiomaga na tulaʻi mai, i se vaega, i le tali atu i le mataʻutia o le taua o Vietnam - Agent Orange, napalm, kapeta-pomu - ma Greenpeace amata ai ona tetee i se fuafuaina o le faataʻitaʻiga o le suesuega faaniukilia latalata i Alaska. O le mea moni, o le igoa "Greenpeace" na filifilia aua na tuʻufaʻatasia "le luʻitau tele o taimi o tatou taimi, o le ola o lo tatou siʻosiʻomaga ma le filemu o le lalolagi."

O aso nei o lo tatou saogalemu e lamatia e fana fana ma paelo paelo. Ina ia faʻamautuina le tatou tau, e tatau ona tatou taofia le faʻamaʻimauina tupe i taua. E le mafai ona tatou manumalo i se taua e faʻatatau i le paneta o loʻo tatou nonofo ai. E tatau ona tatou lafoa a tatou aupega o taua ma vete, feutanaʻi ma se aloaʻia o le taua, ma sainia se feagaiga tumau o le filemu ma le paneta.

Gar Smith o se tusitala sailiili manumalo manumalo, faatonu na faamalolo mai Talafou i le Lalolagi, co-faavae o le Environmentalists Against War, ma le tusitala o Nolati Nuclear (Chelsea Green). O lana tusi fou, O le Taua ma le Siosiomaga (Just World Books) o le a lolomiina ia Oketopa 3. O ia o se tasi o le tele o failauga i le World Beyond War tolu-aso fonotaga i luga o le "Taua ma le Siosiomaga," Setema 22-24 i le Iunivesite o Amerika i Uosigitone, DC. (Mo auiliiliga, aofia ai se ata vitio o ata, asiasi: https://worldbeyondwar.org/nowar2017.)

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana