Sterling Prosecution Long in the Speech, Short on Witness

Saunia e John Hanrahan, ExposeFacts.org

Ina ia faʻalogo i le itu a le itu a leoleo o loʻo taʻu mai i le faamasinoga faifaipea a Jeffrey Sterling, o le sa avea muamua ma ofisa CIA o loʻo tuʻuaia i se puipuiga o le atunuʻu e aʻafia ai Iran, Sterling e mafai ona (faʻamamafa i le ono):

* tu'u se "asset" CIA i se tulaga lamatia;

* fa'aleagaina le fa'afaigaluegaina o isi tagata fulitua, fa'amatalaga ma lili;

* fa'afefe isi "meafaitino" o lo'o i ai nei ina ia i ai ni manatu fa'alua e uiga i le tumau o ni aseta;

* na taʻu atu i tagata Iranian ma Rusia ma isi atunuu o le CIA o loʻo faia ni fuafuaga faalilolilo e faʻalavelaveina polokalame a isi atunuu o auupega faaniukilia;

* atonu na mafua ai ona suia e le US ana lava fuafuaga o auupega faaniukilia, ma, lelei, e te mauaina le ata.

O tuuaiga a Sterling - ua tuuaia o ia i le tuuina atu o le tusitala o le New York Times James Risen ma faamatalaga faavasega i luga o se faiga faalilolilo a le CIA, Operation Merlin, e aofia ai le tuuina atu o ni auupega faaniukilia sese i Iranians i Vienna - e mafai foi ona "saofagā i le oti o miliona o tagata lē sala na afaina.”

Pe o le tala lea a le CIA i le tautalaga na saunia mo le National Security Adviser ma Hyperbolist-in-Chief Condoleezza Rice mo se fonotaga ma le aufaigaluega a le New York Times ia Aperila 2003 i se taumafaiga manuia e fasioti le tala a Risen e uiga ia Merlin. Na lipotia mulimuli ane e Risen le fuafuaga faaniukilia a Iran i lana tusi 2006 "State of War," ma le maasiasi o le CIA (ma le New York Times faatonu na fasiotia lana uluai vaega).

O nei lapataiga mataʻutia uma na tuʻuina atu ma le mataʻutia e loia a le feterale i le tatalaina ma le tapunia o finauga, e tagata faigaluega o le CIA i le taimi nei ma sa avea muamua ma tagata faigaluega a le CIA, o se sa avea muamua ma ofisa o le FBI counterintelligence ma isi ofisa o le saogalemu o le atunuu. O lea ua fa’agasolo nei le iloiloga a le fa’amasinoga.

E tasi lava le mea e sese ai le tala a le itu a leoleo e uiga i taunuuga leaga na mafua mai i le tusi a James Risen ma Sterling o loʻo tuʻuaʻia - e toetoe lava a leai se faʻamaoniga.

Na faʻamalosia e loia a le itu tetee i le lua vaiaso talu ai, e le mafai e tagata faigaluega eseese a le setete o le saogalemu o le atunuʻu ona taʻua se tasi na fasiotia pe manua ona o le faʻaalia o le tusi a Risen, lea na sau mai i le iva tausaga talu ai - e sili atu nai lo le taimi mo le mala na valoia e tupu.

Leai ni fa'ata'ita'iga o "meatotonu" fa'amoemoe na fai mai leai-fa'afetai ona o fa'amatalaga Fa'atū. Leai se fa'ata'ita'iga o se tasi aseta o lo'o iai nei na fa'amuta i le fa'aaliga. Leai se suiga o fuafuaga a le US auupega faaniukilia. Ma, e leai, Condi Rice, e leai se tasi ua fasiotia e le o iai ni auupega faaniukilia a Iran poʻo i totonu o lena ao mushroom mataʻutia na e lapataia sese ai i matou e uiga i le osofaʻiga i le 2003 o le WMD-free Iraq.

E masani lava i lenei vaiaso o le molimau a le sa avea muamua ma ofisa o le CIA David Shedd, i le taimi nei o le sui faatonu o le Defense Intelligence Agency, o ia na faasino i le tele o taunuuga leaga o le tusi Risen ua matua faʻaalia. Na ia taʻua le liki "o se soliga o le saogalemu e ono aʻafia ai gaioiga tutusa," ma lapatai mai e faapea o sea liki "e ono manaʻomia ai suiga" o fuafuaga faaniukilia a Amerika - e foliga mai ona o fuafuaga taufaasese sa i ai mea lelei i totonu ia i latou, faʻamaʻi ma mea uma, tuʻuina atu. fautuaga e uiga i le polokalame a Amerika. E na'o le fa'amamafaina o le valea: Afai o lo'o i ai ni mea lelei i fuafuaga sese, aisea e te mana'o ai e fa'atau atu i Iran po'o se isi lava atunu'u e te manatu o se fili?

Mo le mataupu a le malo, o le mea moni, ua lava le talanoa e uiga i le ono afaina nai lo le afaina moni o le saogalemu o le atunuu, o se mea na faia ma le poto e le loia a Eric Olshan i lana finauga faaiu. Faʻaopoopo i lena mea le mafuaʻaga o le tele o tagata atamamai faʻalapotopotoga o loʻo taʻu atu i le jury e tatau ona sili atu nai lo le fefefe ona o se cockamamie, leaga CIA taupulepulega na faʻaalia. E fesoasoani lena e fa'amalie ai le ulo, ma e mafai ona lava e fa'atosina ai nisi o le au fa'amasino e ui i le leai o ni mea moni. Ma ia i ai se pule sili o le pulega a Bush e pei o Condi Rice e faʻasalalau tala uumi e uiga i WMD, o le taimi lea i Iran. Afai e leai sau faʻamaoniga i se mataupu faʻasalalau mo le saogalemu o le atunuʻu, faʻafefe i latou.

Ma o faʻamaoniga, i tua atu o mea faʻapitoa ma se faʻailoga mataʻina (pe a le atoatoa) faʻasologa e faʻaalia ai Risen ma Sterling o loʻo faʻafesoʻotaʻi soo le tasi i le isi i telefoni i taimi taua, na matua leai lava.

Faatasi ai ma le atamai o le loia a le malo o Edward MacMahon i le vavaeeseina o nisi o mau autu a molimau a le itu a leoleo i lenei vaiaso, na faamalosia ai nei molimau e ioe latou te lei mauaina se faamaoniga o Sterling na tuuina atu ia Risen se pepa mo lana tusi; pe o Sterling na ia tuuina atu ia Risen so o se faamatalaga e uiga i soo se mea i lana tusi; po o se tasi na vaai i le Toetu ma Sterling faatasi; pe na ave e Sterling i le fale po'o se isi mea na ave'ese pepa e fa'atatau i le Operation Merlin.

Ma MacMahon ma le loia a le malo Barry Pollack ua faʻaalia foi e tele isi faʻapogai mo le liki o mea Merlin ae leai se mea na suʻesuʻeina. ofisa i Venise, o isi ofisa o le CIA, ma tagata faigaluega eseese a le Senate Select Intelligence Committee (lea na alu i ai faaletulafono Sterling i le 2003 o se tagata faʻasalalau e faʻaalia ona popolega ia Merlin). Pollack, i finauga faaiu, na faaalia ai o loo i ai se numera tele o tagata e mafai ona avea ma punaoa mo Tulai, e aofia ai le 90 tagata faigaluega CIA na faaalia e le molimau a le malo e mafai ona maua le polokalame Merlin.

O le sui faʻapitoa a le FBI o Ashley Hunt, o le na taʻitaʻia le suʻesuʻega a le FBI o le Merlin leak mo le silia ma le sefulu tausaga, na tuʻuina atu le faʻamaoniga sili ona malosi e faasaga ia Sterling - o le faasologa o taimi. Na fa'ailoa e MacMahon ia te ia na te le'i tulituliloaina - pe na taofia mai le tulituliloaina - o nisi o ala o su'esu'ega e ono maua ai isi masalosaloga o le puna lea o fa'amatalaga Merlin na maua e Risen.

Na fa'ailoa e Hunt i lalo o se fesili faigata, na ia tusia muamua i le su'esu'ega se fa'amanatuga e fa'apea, atonu e le o Sterling le leaker ma o le fa'apogai o se tasi mai le Senate Select Intelligence Committee (SSIC). Na ia fa'ailoa fo'i le tusiaina o se fa'amanatu i le amataga o le 2006 e ta'u mai ai "tete'e tu'ufa'atasi" i lana su'esu'ega i totonu o le komiti, lea sa tatau ona mata'ituina Merlin. Na ia molimau e faapea o le taitai komiti o le taimi lena o Sen. Pat Roberts (R-Kansas) na taʻu atu ia te ia o le a ia le galulue faatasi ma le FBI, ma o le faatonu o le aufaigaluega a le komiti, Republican William Duhnke, na musu e talanoa ia te ia.

E toalua tagata faigaluega muamua mai le SSIC na feiloai ma Sterling ia Mati 2003, ina ua ia aumaia mea na latou faamatalaina ma isi molimau a le itu a leoleo o se faasea e uiga i le Merlin scheme, na molimau o ni molimau a le itu a leoleo i le faamasinoga a Sterling. I lalo o le fesiligia, na latou tuuina atu se molimau fesoasoani ia Sterling lea na faaalia ai o Risen, ioe, e foliga mai o loo i ai punaoa i luga o le komiti - o se komiti ua leva ona masani i le Operation Merlin e oo lava i le taimi na sau ai Sterling ia i latou ma ona popolega.

O se tasi sa faigaluega muamua, Donald Stone, na ia faailoa mai foi i lana molimau na ia aveina se telefoni mai ia Risen i se taimi ina ua uma le feiloaiga ma Sterling, ae na ia taʻu atu ia te ia e le mafai ona ia talanoa i le au tusitala. Fai mai Stone na te leʻi tuuina atu ia Risen ni faʻamatalaga i soʻo se mataupu.

O le isi tagata faigaluega muamua, o Vicki Divoll, na faateʻa mai le komiti ina ua uma ona tuʻuina atu faʻamatalaga e le faʻamaonia i le aufaigaluega a le Komiti o Faamasinoga e uiga i se mataupu tau le faʻatagaina o faʻamatalaga faʻamatalaga, ae na o le vaʻaia o faʻamatalaga (lea e maasiasi ai le Republicans) na pu i le aso na sosoo ai. o se itulau pito i luma New York Times tala na tusia e - James Risen. Na ta’ua e le tama’ita’i fa’apea, na te le’i talanoa lava ia Risen i so’o se mataupu, ae o isi o le komiti sa feagai ma Toeaina mai lea taimi i lea taimi.

Na faailoa e Divoll le taʻu atu i le FBI i se tasi taimi e faapea o Alfred Cumming, le faatonu o le aufaigaluega Democratic, sa talanoa ia Risen i nisi taimi. Na ia molimau foi sa ia faalogo i le taimi o lana komiti - ae leai se malamalama tuusaʻo - o le Democratic ma Republican le aufaigaluega faatonu o le komiti sa talanoa i le au tusitala i mataupu eseese, ma o nisi taimi na tuuina atu ai e le au ofisa i le au tusitala faamatalaga latou te mananao i ai i se quid-pro -quo fuafuaga e malie ai foi le tusitala e tusia se tala e manaʻo ai le sui o le komiti. Na ia fai mai o le tele lea o faʻamatalaga "lima-tolu", atonu o le "lima lima."

O loia o le puipuiga na faʻamaonia le manatu e ala i molimau mai nei molimau a le itu a leoleo e faapea, e ui lava i punaoa a Risen ma punaoa faʻapitoa i le CIA ma luga o le Capitol Hill (e aofia ai le saʻo i luga o le SSCI), e leai se tasi na suʻeina o latou fale, suʻesuʻeina mea o loʻo i totonu o latou komepiuta, latou telefoni. su'esu'eina ogalaau, su'esu'e a latou fa'amaumauga o faletupe ma kata fai aitalafu - e pei ona sa i ai i Sterling.

I le avea ai o se vaega o le tetee a le puipuiga, na fai mai Pollack i ana finauga faaiu: "E i ai a latou talitonuga, e iai laʻu talitonuga." Ae, na ia faaopoopo mai, e le tatau i le jury ona faʻasalaina pe faʻamaonia se tasi i luga o le faavae o talitonuga i se mataupu ogaoga. Ae, na ia taʻua, o le matafaioi a le malo le tuʻuina atu o faʻamaoniga e faʻaalia ai le taʻusalaina e aunoa ma se masalosaloga talafeagai, ma "latou te leʻi faia."

Mo le tele o lenei faamasinoga, ua lilofia le potu faamasino i masalosaloga talafeagai. O le mea moni, e mafai e le au fa'amasino ona filifili e fa'ailo mai le fa'asologa o fa'amaumauga a le itu a leoleo e fa'apea o Sterling, o le mea moni, o se tasi o fa'apogai a Risen. Ma o nisi oi latou e mafai ona lava le fefefe i le tala a le malo e talitonu o le "State of War" faʻamatalaga na mafua ai ona matou le saogalemu. I le tetee a le malo i le finauga faaiu a Pollack, na faia ai e le loia a le malo ia James Trump pepa o faiga faatupu faalavelave ma le taufaavalea, ina ne’i misia e le au faamasino le fe’au muamua. Sterling na "faalataina lona atunuu ... faalataina le CIA ...", e ese mai i tagata faigaluega a le CIA e "auauna ma matou malolo faigofie ona o se taunuuga."

Ona o le faatauvaa o le mataupu na tuuina atu faasaga ia Sterling, o le a avea ma se faaletonu matautia o le faamasinoga pe afai e faamaonia o ia ma feagai ma se faasalaga umi i le falepuipui i luga o le faavae e leai se isi mea e sili atu nai lo na o ni manatu - ma le fefe i miti faaniukilia fai mai le malo e mafai ona tupu. ona o le fa'aaliga o le Operation Merlin.

     O John Hanrahan ose sa avea muamua ma faatonu sili o le Fund for Investigative Journalism ma le tusitala mo The Washington Post, The Washington Star, UPI ma isi fa'alapotopotoga o tala fou. E tele fo'i lona poto masani i le avea ai ma se tagata su'esu'e fa'aloia. Hanrahan o le tusitala o Malo e ala i konekarate ma le tusitala o le Lost Frontier: Le Maketi o Alaska. Na ia tusia tele mo NiemanWatchdog.org, o se poloketi a le Nieman Foundation mo Tusitala i le Iunivesite o Harvard.<--break->

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana