Lipoti Faapitoa: Pe o Suʻesuega Umi a Amerika e Suia Suiga I tua atu o Faʻamasinoga a Iran?

Saunia e Kevin Zeese ma Margaret Flowers, , Lagolago Faasao.

Na matou talanoa ma Mostafa Afzalzadeh mai Teheran e uiga i le mea o loʻo iai nei tetee i Iran ma le mea latou te o i ai. O Mostafa sa avea ma tusitala tutoatasi i Iran mo le 15 tausaga ma o se tagata fai ata tifaga. O se tasi o ana tusitusiga o Faiga Fa'atauva'a, e uiga i le US, Peretania ma o latou itu i sisifo ma le Gulf State na latou faʻalauiloaina se taua faalilolilo i Suria i le amataga o le 2011, faʻaofuina e le aufaasālalau o se "feteʻenaʻiga," e aveese ai Assad mai le pule ma le matafaioi a le aufaasālalau i sisifo i le fatuina o le lagolago mo le taua.

Fai mai Mostafa, sa taumafai le US e sui le malo o Iran talu mai le 1979 Iranian revolution. Na ia faamatalaina le auala na faia ai e le pulega a Bush ma le failautusi muamua o le setete, Condoleezza Rice, le Ofisa o Mataupu a Iran (OIA) na iai ofisa e le gata i Tehran ae faʻapea foʻi i le tele o Aʻai Europa. Na tofia le au malosi a Iran e faafoeina le ofisa lea na lipotia ia Elizabeth Cheney, le afafine o le sui peresitene o Dick Cheney. O le ofisa noatia i isi lala sooupu sui pulega a Amerika, fa'ata'ita'iga le National Republican Institute, National Endowment for Democracy, Freedom House. Fa'atatau ile OIA o le Iran Democracy Fund o le vaitaimi o Bush, sosoo ai ma le Near East Regional Democracy Fund i le vaitaimi o Obama, ma le US Agency for International Development. E leai se manino i nei polokalame, o lea e le mafai ai ona matou lipotia po o fea o loʻo alu i ai le faʻatupeina e Amerika o vaega teteʻe.

O le OIA na faʻaaogaina e faʻatulagaina ma fausia ai le tetee a Iran i le malo, o se togafiti na faʻaaogaina e le US i le tele o atunuu. O se tasi o matafaioi a le ofisa, na lipotia mai, e tatau ona avea ma "se vaega o se taumafaiga e faʻasoa tupe i vaega e mafai ona fesoasoani i le tetee vaega i totonu o Iran."  Na molimau Rice ia Fepuari 2006 e uiga i le paketi a le Matagaluega a le Setete mo Iran i luma o le Senate Foreign Relations Committee, fai mai:

"Ou te fia faafetai i le Konekeresi mo le tuuina mai ia i matou o le $10 miliona e lagolago ai le mafuaaga o le saolotoga ma aia tatau a tagata i Iran i lenei tausaga. O le a matou faʻaogaina lenei tupe e atiaʻe ai fesoʻotaʻiga lagolago mo le au toe fuataʻiga a Iran, tagata tetee faʻapolokiki ma tagata faʻamalosia aia tatau. Matou te fuafua foi e talosagaina le $ 75 miliona i tupe faaopoopo mo le tausaga 2006 e lagolago ai le faatemokalasi i Iran. O lena tupe o le a mafai ai ona faʻateleina la tatou lagolago mo le faatemokalasi ma faʻaleleia a tatou faʻasalalauga leitio, amata faʻasalalauga televise satelite, faʻateleina fesoʻotaʻiga i le va o tatou tagata e ala i le faʻalauteleina o mafutaga ma sikolasipi mo tamaiti aʻoga Iran, ma faʻamalosia a tatou taumafaiga faʻasalalau lautele.

"E le gata i lea, o le a ou logoina o loʻo matou fuafua e toe faʻatulagaina tupe i le 2007 e lagolago ai manaʻoga faatemokalasi o tagata Iran."

Na taʻu mai e Mostafa ia i matou na auai foi le OIA i le tele o tetee i le 2009, le mea e taʻua o le "Green Revolution", lea na tupu ina ua uma le palota. Na fa'amoemoe le US e suitulaga ia Mahmoud Ahmadinejad i se ta'ita'i sili ona faauo i Amerika. O le tetee na faasaga i le toe filifilia o Ahmadinejad, lea na fai mai le au tetee na faavae i luga o faiga taufaasese.

Na faamatala e Mostafa le mafuaaga na amata ai le tetee i fafo atu o Tehran i aai laiti e lata ane i le tuaoi, ma taʻu mai ia i matou o lenei mea na faigofie ai ona ave faananā auupega ma tagata i Iran e ofi i totonu o le tetee. O vaega o loʻo faʻaaogaina ala o fesoʻotaʻiga lautele e faʻalauiloa ai le tetee, e pei o le MEK, lea ua taʻua nei o le People's Mojahedin of Iran, e leai se lagolago i Iran ma o loʻo i ai i luga o ala o faasalalauga lautele. Ina ua maeʻa le suiga o le 1979, na aʻafia le MEK i le fasiotiga o tagata ofisa Iran, na faʻaigoaina o se faʻalapotopotoga faʻatupu faʻalavelave ma leiloa le lagolago faʻapolokiki. E ui na faia e le aufaasālalau i Sisifo le tele o le tetee i le 2018 nai lo le mea sa i ai, o le mea moni o le tetee e laʻititi le 50, 100 poʻo le 200 tagata.

Na amata le tetee i mataupu tau tamaoaiga ona o le siʻitia o tau ma le maualuga o le leai o ni galuega. Na talanoaina e Mostafa le aafiaga o faasalaga i le tamaoaiga o Iran e faigata ai ona faatau atu le suauu ma teu faafaigaluega i atinae tau tamaoaiga. E pei o ua fa'ailoa mai e isi fa'amatalaga “. . . Na poloka e Uosigitone le kilia faavaomalo mo faletupe uma a Iran, faʻamalo le $100 piliona i aseta a Iran i fafo, ma faʻaitiitia ai le gafatia o Tehran e faʻatau atu suauʻu. O le taunuuga o se osofaʻiga ogaoga o le tau i Iran na faʻavaivaia ai le tupe. Fai mai Mostafa i lenei vaitau fou “ua suia tane tane i faletupe” i faiga faavae a Amerika i fafo. Na ia valoia o faʻasalaga o le a fausia ai le tutoʻatasi ma le ola tutoatasi i Iran faʻapea foʻi ma le faia o soʻotaga fou ma isi atunuʻu, ma faʻaitiitia ai le taua o le US.

O le popolega o Mostafa ona ua suia e le au faomea faatasi ma malo i fafo le feau o le tetee ina ia fetaui ma a latou mataupu. Ina ua mavae ni nai aso, o feʻau o le tetee na tetee i le lagolago a Iran mo Palesitina, faapea foi ma tagata i Yemen, Lepanona ma Suria, lea e le ogatasi ma manatu o tagata Iran. Fai mai Mostafa o tagata i Iran e mitamita lo latou atunuu o loʻo lagolagoina le fouvalega e tetee atu i pulega faʻatupu ma mitamita o latou o se vaega o le faatoilaloina o le US ma ana uo i Suria.

O le tetee na foliga mai ua mate i lalo ma ua faaitiitia e le tele o tetee na faatulagaina e lagolago ai le fouvalega a Iran. E ui ina ua mae‘a le tetee, ae e lē o manatu Mostafa o le a taofia e Amerika ma ana paaga le taumafai e faaleaga le malo. O nei tete'e atonu na aoga ai le fa'amoemoe o le tu'uina atu o le Iunaite Setete o se 'alofaga e tulituliloa atili ai fa'asalaga. Ua iloa e le US o se taua ma Iran o le a le mafai ma o le suiga o pulega mai totonu o le fuafuaga sili lea mo le suia o le malo, ae e le mafai lava. Ua va'aia e Mostafa le eseesega tele i le va o Iran ma Suria ma e le'i fa'amoemoe o se fa'aaliga a Suria e tupu i Iran. O se tasi o eseesega tele talu mai le 1979 fouvalega, o tagata Iran na aʻoaʻoina ma faʻatulagaina e tetee atu i le malo.

Na ia lapataʻia ia faʻaeteete po o ai tagata i le US e faʻalogo i ai o ni failauga mo tagata Iran. Na ia taʻua faapitoa le National Iranian American Council (NIAC), o le vaega tele o Iran-Amerika. Na ia taʻua o le NIAC na amataina i le faʻatupeina mai le Konekeresi ma o nisi o ona sui e iai soʻotaga i le malo poʻo le pulega suiga faʻalapotopotoga. Ina ua matou fai atu matou te leʻi iloa na maua e le NIAC tupe a le malo a Amerika ma o Trita Parsi, le pule sili o le NIAC, o se faʻamatalaga faʻaaloalogia tele a Iran (ioe, na ia faʻaalia talu ai nei i luga o le Temokarasi Nei ma Real News Network), na ia fai mai, " E tatau ona e su'esu'eina mo oe lava. Ua na ona ou lapataia lava oe.”

Sa matou su'esu'eina le NIAC ma maua i luga o le upega tafa'ilagi a le NIAC na latou maua tupe mai le National Endowment for Democracy (NED). NED ose fa'alapotopotoga tumaoti fa'atupe muamua i se fa'asoaga fa'aletausaga mai le malo o Amerika ma Wall Street fiafia ma sa i ai o lo'o a'afia ai i le suiga o le pulega a Amerika i totonu o Sasa'e Tutotonu ma le lalolagi atoa. I a latou Tele Fagogo ma Mea Moni vaega e faailoa e le NIAC le mauaina o tupe mai le NED ae fai mai e ese mai le polokalame faatemokalasi a le pulega a Bush, le Faaputugatupe o le Temokalasi, na fuafuaina mo suiga o pulega. Fai mai foi le NIAC e le maua se tupe mai le US poʻo le malo o Iran i luga o lona nofoaga.

O le faatonu suʻesuʻe a le NIAC, Reza Marashi, na taʻua e Mostafa, sa galue i le Ofisa o le Matagaluega a le Setete o Iranian Affairs mo le fa tausaga aʻo leʻi auai i le NIAC. Ma, o le faʻalapotopotoga faʻapitoa o Dornaz Memarzia, sa galue i le Freedom House aʻo leʻi auai i le NIAC, o se faʻalapotopotoga foi e aofia ai Suia e le pulega a Amerika galuega, noatia i le CIA ma Matagaluega a le Setete. Trita Parsa ua tusia tusi manumalo i le Iran ma faiga faavae i fafo ma maua lona Ph.D. i le Johns Hopkins School for Advanced Economic Studies i lalo o Francis Fukuyama, o le lauiloa neocon ma le fautua mo le "maketi saoloto" capitalism (matou te tuu fua maketi i upusii ona e leai se maketi saoloto talu mai le atinaʻeina o tamaoaiga faʻaonaponei ma ona o le maketiina lea. faaupuga fa'amatala fa'a-transnational capitalism).

E lua ni fautuaga a Mostafa mo le filemu ma le amiotonu a Amerika. Muamua, na ia unaʻia le US feʻaveaʻi e galulue faʻatasi aua e manaʻomia le faʻamaopoopoina ma le lotogatasi ina ia aoga. I Popular Resistance matou te taʻua lenei mea o le fatuina o se "gaioiga o gaioiga." Lona lua, na ia faʻamalosia tagata faʻamalosi e suʻe faʻamatalaga i luga o Iran ma faʻasoa ona e le o malosi le leo o Iran i le aufaasālalau ma o le tele o lipoti e sau mai le US ma le itu i sisifo o ala o faasalalauga.

Matou te faʻamoemoe e aumai ia te oe le tele o leo mai Iran ina ia mafai ai ona matou malamalama atili i mea o loʻo tupu i lenei atunuu taua.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana