Saunia e Miriam Pemberton, Puipui tasi
O se vaega o tagata atamamai o le saogalemu mai le itu tauagavale, taumatau, ma le ogatotonu e faapea o le tipiina o nisi o fale tifaga a le 800 o Amerika e teu ai tupe ma maua ai ei tatou le saogalemu.
Lenei taimi, ina ua maeʻa le ogatotonu palota ma ae le i vaʻaia taua amata toe i totonu o mea faigaluega, o le taimi saʻo e amanaʻia ai taumafaiga e oʻo atu i le vaeluaina o Amerika faaupufai. I se tusi matala e alu i le Aso Tofi i le Konekeresi ma le pulega, na o mai faatasi ai se vaega o au suʻesuʻe a le militeri mai itu eseese o manatu e finau mo le tapunia US nofoaga faamiliteli i fafo atu. O la matou vaega, lea e taua o le Faʻatonuina o Faʻamaumauga o Faʻamaumauga o Faʻamaumauga ma Faʻasalalauga Faʻasalalau, poʻo Kalapala, maua le maliega mai le taumatau, agavale, ma le totonugalemu o le faia o lea o le a avea ma se laʻasaga taua i le faia o le Iunaite Setete ma le lalolagi saogalemu ma sili atu tamaoaiga.
O le faʻamaopoopoina o loʻo tafe i luga o le sami. O lenei masina, na faʻatonuina ai le Fono a le National Defense Strategy Commission valaau mo se lafumanu US faletua e tatau ona totogi ona o le faʻalauteleina o le tupe e mafai ona faʻaleleia taʻitasi tausaga US o le militeli ua mavae atu i le $ 700 piliona i le tausaga-sili atu nai lo isi atunuu e valu, o le toatele oi latou o au uo, tuu faatasi - i le $ 1 trillion e 2024. A aunoa ma lenei tupe, o le lapataiga na lapataia, o le US o le a manaomia e "suia le faamoemoe o US puipuiga auala ma a tatou fuafuaga faataatitia a le lalolagi. "
Suʻeina o lenei taʻiala ma nei sini, Kalapala fai mai, o le mea tonu lava lea e manaʻomia. Le fuafuaga o le tausisia US pulega a le militeri ma se upega o fesoʻotaʻiga e tusa ma le 800 nofoaga autu o le militeli ua salalau i le kelope o le lalolagi ua tuua ai i tatou ma le soʻona soona fai. Ua faʻaliliuʻeseina a matou alagaʻoa mai o matou manaʻoga i totonu o le atunuʻu, faʻapea foi ma le fausiaina, e le o ni militeri ituaiga o taua i le lalolagi atoa.
O lenei laasaga ua faia ai ni lagona faalemalo, ma e oo lava i le osofaia o faiga faatupu faalavelave, i nofoaga e US faʻavae nofoa. E leai se tasi e fia nofo. O faʻamaumauga i luga o saite paia a Moslem i Saudi Arabia, mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea faigaluega tele mo le al-Qaeda. Talu ai nei, o le kovana o Okinawa na sau i Washington, DC, lenei masina e taʻu US tagata ofisa e uiga i le avega mamafa o lona itumalo lagona mai lenei Amerika galuega. Latou te mananaʻo i le Iunaite Setete i fafo, ma latou i ai tutusa tutusa mafaufau i le lalolagi atoa.
O le faʻaleagaina o le tatou tulaga o le atunuʻu ma le taʻuleleia mai le tatou malo o faʻavae faʻapolopolo foi faʻalautele atu i le siosiomaga faʻaleagaina o le lotoifale nuu mafua mai i le oona vai, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma le lafoai o mea matautia.
Ma o le atunuʻu o loʻo faʻaalia le tuuto mo ana fitafita e manaʻomia le faʻalogo i le faʻalavelaveina o aiga e mafua mai i le umi o avega i fafo.
O le tusi foi o loo faasino atu i le lagolago mo faiga pulepule e pei ona faamatalaina US faʻavae i nofoaga e pei o Bahrain, Niger, Thailand, ma Turkey. O Rusia na faamaonia lana faʻasalalauga i Crimea ma Georgia e avea o se tali i le faʻamalosia o US nofoaga autu i Europa i Sasaʻe.
O nei itu uma o loʻo finau mo le faʻaititia o tulaga faʻamiliteli a Amerika i le lalolagi atoa.
O se tasi o taʻiala taʻutaʻua o lenei vasega o le polofesa o le Harvard o Stephen M. Walt, o le na faia le mataupu mo ia i totonu o se tusi fou, Leoli o Manatu Lelei. Na ia iloa o se osofaiga maualuga lea, e faasaga i se faiga faʻavae faʻavae mai fafo ma ana galuega, ma lona lava lagona o le taua, ua faaipoipo i le tele o mea, militari US faamau i le lalolagi atoa Matou te manaʻomia se gaioiga, na ia fai mai ai, e aveina i latou ma finau mo se sili atu auala. Faatasi ai ma le Overseas Bases Realignment ma Tapunia Coalition, ua tatou maua le amataga o le tasi.
- O Miriam Pemberton o se tagata sailiili i le Inisetiute mo Suʻega Faʻavae. O ia o se sainia o le tusi a le OBRAAC, lea o le a tatala i le Senate briefing on Nov. 29, 2018.