Filemu e Faʻatonutonu Suʻesuʻega


Mai le faalauiloaina o le tusi a Tunander o le "The Sweden submarine war" i le 2019, i le NUPI ma (mai le agavale) Ola Tunander, Pernille Rieker, Sverre Lodgaard, ma Vegard Valther Hansen. (Ata: John Y. Jones)

Saunia e Reseach Professor Emeritus i Prio, Ola Tunander, Aso Nei, Ny Tid, Whistleblower supplement, Mati 6, 2021

O tagata suʻesuʻe o loʻo fesiligia le moni o taua a Amerika, e foliga mai ua faʻateʻaina ese mai o latou tulaga i suʻesuʻega ma ofisa faʻasalalau. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo taua i inei e sau mai le Institute for Peace Research i Oslo (PRIO), o se faʻalapotopotoga ua leva ona iai faitioga a le au suʻesuʻe i taua o osofaʻiga - ma e faigata ona faʻaigoaina o uo o niukilia.

Fai mai le tagata suʻesuʻe, e sailia le faʻatauaina ma le moni. Ae na ia aʻoaʻoina e filifili a latou suʻesuʻega autu ma taunuʻu atu i faʻaiuga e tusa ai ma le pulega ma pulega faʻatalitali, ma lenei e ui lava i le mea moni o aʻoaʻoga saolotoga ua faʻailogaina i Nouei e ala i le "saolotoga e faʻaalia ai ia lava lautele", "saolotoga e faʻalauiloa ni aitia fou ”ma le“ saolotoga e filifili ai metotia ma meafaitino ». I le taimi nei tautalaga lautele, saolotoga o le tautala foliga mai ua tuuitiitia i le aia tatau e faatiga ai isi tagata ituaiga po o tapuaiga.

Ae o le saolotoga e tautala ai e tatau ona faatatau i le aia tatau e suʻesuʻe ai le paoa ma le sosaiete. O loʻu poto masani o le avanoa e faʻailoa saoloto ai o se tagata suʻesuʻe ua atili faʻatapulaʻaina i le 20 tausaga ua tuanaʻi. Na faʻapefea na matou oʻo mai ii?

O laʻu tala lea ile suʻesuʻe. Mo le toeititi 30 tausaga sa ou faigaluega i le Peace Research Institute Oslo (MUA'I), mai le 1987 i le 2017. Na avea aʻu ma tagata suʻesuʻe sinia ina ua maeʻa laʻu faʻailoga faʻapitoa i le 1989 ma taʻitaʻia le polokalama a le Inisitituti mo tulafono faʻavaomalo ma le saogalemu. Na ou mauaina laʻu polofesa i le 2000 ma tusia ma faasaʻoina le tele o tusi e uiga i faiga faʻaupufai faavaomalo ma tulafono mo le puipuiga.

Ina ua maeʻa le taua a Libya i le 2011, na ou tusia se tusi i Suetena e uiga i lenei taua, e faʻatatau i le faʻafesoʻotaʻiga o vaʻalele a papalagi i Sisifo, ma le au fouvale a le au Islamist ma vaegaʻau a le malo mai Qatar, ina ia faʻatoʻilaloina le vaega au a Libya. (Na ou tusia se isi tusi e uiga i le Taua a Libya i Nouei, lolomiina i le 2018.) O atunuu i Sisifo na galulue soosootauau ma le faaituau Islamists, e pei foi o Afghanistan i le 1980s. I Libya, na faia e le au Islamists le faamamaina o ituaiga o uli Aferika ma faia solitulafono o taua.

I leisi itu, na fai mai le aufaasālalau na osofaia e Muammar Gaddafi tagata lautele ma fuafuaina se fasiotiga tagata i Benghazi. O le senate o Amerika John McCain ma le failautusi o le setete o Hillary Clinton na talanoa e uiga i "se Rwanda fou". O aso nei ua tatou iloa o lenei e mama faʻamatalaga sese pe o ni faʻamatalaga le lelei. I se lipoti faʻapitoa mai le 2016, na teʻena ai e le Komiti o le Va i Fafo a le British House of Commons, tuʻuaiga uma o le malosi o le malo i faiga faʻamataʻu i tagata lautele ma le faʻamataʻuina o le fasiotiga tagata. E leai se faʻamaoniga mo lea. O le taua na avea ma "taua o le osofaʻiga", i ni isi upu "sili ona leaga o solitulafono uma," e sii mai ai le Nuremberg tribunal.

Teena le tatalaina o le tusi

Na ou faalauiloa laʻu tusi Suetena Libya i Stockholm ia Tesema 2012 ma fuafuaina se semina faapena i le PRIO i Oslo. O laʻu uo o Hilde Henriksen Waage faatoa uma lava ona faalauiloa lana tusi Feteʻenaʻiga ma malosiaga faaupufai i Sasaʻe tutotonu mo se potu teu fale tele i le PRIO. Sa ou fiafia i le mataupu ma filifili faatasi ai ma le matou faʻatonusili faʻatonutonu ma laʻu pule sili e faia se semina tutusa PRIO i laʻu tusi Libyankrigets geopolitik (O le geopolitics o le Libya Taua). Matou seti se aso, nofoaga ma faʻatulagaina. O le sa avea ma ulu o le Norwegian Intelligence Service, General Alf Roar Berg, na malie e fai sana faamatalaga e uiga i le tusi. Na ia maua le poto masani mai Sasaʻe tutotonu ma le sefulu tausaga o le poto masani mai tulaga maualuga i le auaunaga atamai i 1980s ma 1990s. O le paga a Berg i le Iunaite Setete o le Faʻatonu o le CIA Robert Gates, o le sa avea ma failautusi o le puipuiga i le 2011. Na ia asia foi Berg i Oslo.

O Gates sa faitio i le Taua a Libya i le feteʻenaʻi ma le Failautusi o le Setete Hillary Clinton. Na ia taofi foi le US Africa Command's manuia feutanaiga ma le malo Libya. Na te leʻi manaʻomia ni feutanaiga, ae o taua, ma na ia faaaofia ai le Peresetene Barack Obama i lenei mea. Ina ua fesiligia pe o le a auai le 'au a Amerika, na tali Gates, "E le taitai ona ou i ai i lenei galuega." E leʻi leva, ae faʻalauiloa loa le faʻamavaega. O Alf Roar Berg sa faitio e pei o Gates.

Ae ina ua logoina le faʻatonusili o le PRIO i lena taimi, o Kristian Berg Harpviken, e uiga i laʻu semina i Libya, na matua tali atu lava. Na ia fautuaina se "semina i totonu" poʻo se laulau "i luga o le Arab Spring" nai lo, ae na te leʻi manaʻomia se lautele semina i luga o le tusi. Na te leʻi manaʻo e fesoʻotaʻi ma se tusi faitio e uiga i le taua, ae o le mea e sili ona taua: e tau le manaʻomia se faitioga a le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton poʻo ana au o le eleele mai Qatar, lea na taua tele i le taua. Na fai talanoaga a Harpviken i le PRIO ma le minisita o le va i fafo a Qatar. Ma o le tamaloa Clinton i Oslo, Amepasa Barry White, sa avea ma malo i le pati faʻapitoa a le faatonu o le PRIO.

PRIO faʻatuina i le Iunaite Setete

PRIO na faʻatuina foʻi le Peace Research Endowment (PRE) i le Iunaite Setete. O le laupapa na aofia ai le Peresetene o Bill Clinton's Chief of Central Command, General Anthony Zinni. Na ia taʻitaʻia le pomu o Iraq i le 1998 (Operation Desert Fox). Faʻatasi ma le umiaina o le tulaga tofi i le PRE, o ia o le taʻitaʻifono o le komiti i le USA mo atonu o le sili ona leaga gaosi oloa i le lalolagi, BAE Systems, lea ua maeʻa i le 1990s na tuʻuina atu i perenise Saudi tupe totogi i le faʻatonuga o le 150 piliona Norwegian kroner i aso nei tau tupe.

O le taitaifono o le PRIO-na faatuina le PRE o le Peresetene o Clinton's Under Secretary of the Army Joe Reeder, o le na fesoasoani e faatupeina le tauvaga a le peresitene o Hillary Clinton. Sa tautua o ia i le komiti faafoe a le US National Defense Industrial Association ma ua atoa nei le masina talu ona amata le taua i Iraq, sa ia auai i le mauaina o konekarate i Iraq. Na ia umia le tulaga tutotonu faaletulafono mo se kamupani faatosina lea i le 2011 maketiina le au fouvale 'Libya Taua.

Atonu e foliga mai na i ai le fesoʻotaʻiga i le va o le le fiafia o PRIO e faitio i le taua i Libya ma le pipii atu a PRIO i le aiga militeri-pisinisi a Clinton. Ae o le komiti faafoe a le PRE sa aofia ai foi le sa avea ma kovana Republican ma le PRIO, David Beasley, ua avea nei ma faauluuluga o le World Food Programme ma le Nobel Peace Prize laurate mo le 2020. Na filifilia o ia i lenei tulaga e le Peresetene o Trump, o le sa avea ma amepasa, Nikki Haley, o Hillary Clinton, na taufaamatau e faia se "taua agaalofa" faasaga ia Suria. Poʻo le a lava le faʻamatalaga, o laʻu suʻesuʻega i nei taua sa le lauiloa i le taʻitaʻi a le PRIO.

I se i-meli i le 14 Ianuari 2013, na faʻamatalaina e le Faʻatonu Harpviken laʻu tusi Suetena i luga o le Libya War o se "matua faʻafitauli". Na ia manaʻomia se "lelei mautinoa auala" ina ia PRIO mafai "" puipuia faʻalavelave faʻapea "i le lumanaʻi. E ui na le taliaina e le PRIO laʻu tusi a Libya, ae na ou aʻoaʻoina le taua i Libya i le fonotaga faaletausaga a le GLOBSEC i Bratislava. O laʻu paga i luga o le vaega, o se tasi o fesoasoani a le failautusi o le puipuiga, Robert Gates. Faatasi ai ma i latou na auai o faifeau ma le saogalemu faiga faufautua faufautua, pei o Zbigniew Brzezinski.

Faʻasalalau atu taua i Sasaʻe tutotonu ma Aferika

O aso nei ua tatou iloa o le taua i le 2011 na faʻatafunaina Libya mo le tele o tausaga a sau. O meatau a le setete o Libya na salalau atu i le au Islamist radical i totonu o Sasaʻe tutotonu ma North Africa. E ova atu ile sefulu afe peleni mai luga-ile-ea e fanaina i lalo vaalele na iu lava i lima o tagata faatupu faalavelave eseese. E selau ma selau fitafita ma le anoanoaʻi o aupega na faʻafesoʻotaʻi mai Benghazi i Aleppo i Suria ma faʻalavelave mataʻutia. O taua a le malo i nei atunuu, i Libya, Mali ma Suria, o se taunuuga tuusaʻo o le faatafunaga o le setete o Libya.

Na tusia e le faufautua a Hillary Clinton o Sidney Blumenthal e faapea, o le manumalo i Libya e mafai ona tatalaina ai le auala mo se manumalo i Suria, e pei o nei taua ua na o se faaauauina o taua neoconservative na amata ia Iraq ma e tatau ona faaauau pea ma Libya, Syria, Lebanon ma faaiu ai ma Iran. O le taua faasaga ia Libya na mafua ai foi atunuu e pei o North Korea e faamalosia lo latou fiafia i auupega faaniukilia. Na faamuta e Libya lana polokalame o meatau faaniukilia i le 2003 faasaga i tusi faamaonia mai le Iunaite Setete ma Peretania aua le osofai. Aua le sili atu, latou osofaia. North Korea na iloa o US-Peretania faʻamaoniga e leai se aoga. I nisi upu, o le Taua a Libya na avea ma malosiʻaga faʻamalosi mo le faʻateleina o auupega o le aukilia.

Atonu e fesili se tasi pe aisea PRIO, ma tagata atamamai oe na faitioina talaʻaga uma o taua o osofaʻiga ma faigata ona auai i uo vavalalata o aupega faaniukilia, o loo saili nei e taofi se faitioga o sea taua ma i le taimi lava lea e tasi o ia lava ma le sili atu faʻafitauli vaega o le militeli-alamanuia faigata?

Ae o lenei atinaʻe ono atagia mai se lautele fetuʻunaʻiga i totonu o le suʻesuʻega nuu. E tatau ona faʻatupeina inisitituti suʻesuʻe, ma mai le lata i le tausaga 2000, sa manaʻomia ai tagata suʻesuʻe e faʻamautuina a latou lava faʻatupeina. Ma e tatau foi ona latou fetuʻunaʻia a latou suʻesuʻega ma faʻaiuga i pulega faʻatupe. I taimi o taumafataga o le PRIO, na foliga mai na sili atu le taua le talanoaina pe faʻafefea ona faʻatupeina poloketi nai lo le talanoaina o mataupu suʻesuʻe.

Ae ou te talitonu foi e iai isi, maise, mafuaʻaga mo le PRIO o suiga matua.

"Naʻo Taua"

Muamua lava, o le PRIO talu mai le sefulu tausaga talu ai na faʻateleina ona auai i le mataupu o le "naʻo taua", lea na Tusi o tala o mea tau militeli e totonugalemu. O le tusi o talaaga na faʻatonutonuina e Henrik Syse ma Greg Reichberg (o e na nofo foʻi i le komiti a le PRE). O latou mafaufauga e faʻavae i luga o le manatu a Thomas Aquinas o le "naʻo le taua," o se mataupu taua foi i le Peresetene Barack Obama's Nobel Peace Prize taliaina tautalaga mo 2009.

Ae o taua uma e sailia se "agaalofa" tulafono. I le 2003, na fai mai ai o Iraq na i ai ni auupega o le matua faatafunaina. Ma i Libya i le 2011, fai mai na faamataʻu e Muammar Gaddafi le fasiotiga tagata i Benghazi. Ae o mea uma e lua o faʻataʻitaʻiga o le tele o faamatalaga sese. I se faʻaopopoga, o iʻuga o se taua e masani lava ona le mafai ona valoʻia. O le upu "naʻo taua" na faʻaaogaina talu mai le 2000 e faʻatulafonoina ai ni taua o osofaʻiga. I taimi uma lava, o lenei ua i ai mala mataʻutia iʻuga.

I le 1997, na fesiligia aʻu e le faʻatonusili o le PRIO ia Dan Smith, pe tatau ona matou faʻafaigaluegaina Henrik Syse, o se lauiloa lauiloa o Norvesi. Na ou iloa le supavaisa a Syse mo lana faʻailoga, ma ou manatu o se manatu lelei. Na ou manatu e mafai e Syse ona aumaia le lautele lautele i le PRIO. Ou te leʻi iloa i lena taimi, o lenei, faʻatasi ai ma manatu ou te finau i lalo, o le a iu lava ina tuʻuʻesea soʻo se fiafia i le realpolitik, militeri detente ma le faʻaalia o le militeri-polokiki osofaʻiga.

“Filemu faatemokalasi”

Lona lua, PRIO tagata suʻesuʻe fesoʻotaʻi i le Journal of Peace Research na atiaʻe le manatu o le "filemu faʻatemokalasi". Na latou talitonu e mafai ona latou faʻaalia o malo temokalasi e le tau taua le tasi i le isi. Peitaʻi, na manino mai lava, o le filifiliga a le malo, o le Iunaite Setete, e faʻamatalaina poʻo ai e temokalasi pe leai, pei o Serbia. Atonu o le Iunaite Setete e le faʻatemokalasi lava ia. Masalo isi finauga e sili ai ona lauiloa, pei o faʻamaumauga tau tamaoaiga.

Ae mo le neo-conservatives, o le tusitusiga o le "filemu temokalasi" na sau e faatulafonoina soʻo se taua o osofaʻiga. O se taua faasaga ia Iraq poʻo Libya e mafai ona "tatalaina mo le temokalasi" ma faapena ai mo le filemu i le lumanaʻi, latou fai mai. E le gata i lea, o se tasi poʻo seisi tagata suʻesuʻe i le PRIO na lagolagoina lenei manatu. Mo i latou, o le manatu o le "naʻo taua" na ogatasi ma le tusitusiga o le "faʻatemokalasi filemu", lea i le faʻataʻitaʻiga na taʻitaʻia ai i le tusitusiga e faapea o Sisifo e tatau ona faʻatagaina le aia e faʻalavelave ai i atunuʻu e le o Sisifo.

Faʻaleagaina

Lona tolu, e tele tagata faigaluega a le PRIO na aʻafia e le sikola aʻoaʻo Amerika o Shar Sharp. Na galue o ia mo suiga o le pulega e ala i le galue malosi mo le tele o faaaliga e lafoaʻi ai "pulega a le malo". O ia ituaiga "suiga lanu" na iai le lagolago a le malo o Amerika ma o se ituaiga o tulaga le mautonu e faʻatatau muamua i atunuʻu na o latou paʻaga ma Moscow poʻo Beijing. Latou te leʻi amanaʻia pe o le a le tele o sea faʻatamaʻiaina e ono faʻaosofia ai se feteʻenaʻiga i le lalolagi atoa. O Sharp na i ai le taimi na fiafia iai le taʻitaʻi a le PRIO mo le Nobel Peace Prize.

O le manatu masani a Sharp o le faʻateʻaina o le malo ma ona tagata, o le a matala le faitotoʻa i le temokalasi. Na aliali mai e faigofie tele lenei mea. I Aikupito, o manatu a Sharp na masalomia na faia se sao i le Arab Spring ma le Muslim Brotherhood. Ae o le latou avea ma sui na faʻateleina ai le faʻalavelave. I Libya ma Suria, na fai mai o le au teteʻe filemu na tetee i le vevesi o le pulega malosi. Ae o nei tagata tetee na "lagolagoina" mai le aso muamua e le militeri sauaga a le au faatupu faalavelave Islam. O le lagolago a le aufaasālalau mo le vevesi e leʻi fetaiaʻi lava ma inisitituti e pei o le PRIO, lea na i ai mala mataʻutia.

Fonotaga faaletausaga a le PRIO

Lona fa, o le auai o PRIO i fonotaga faʻavaomalo suʻesuʻe filemu ma fonotaga Pugwash i le 1980s ma le 1990s ua suia e ala i le auai i le US polofesa faasaienisi konafesi faapitoa. O le taua tele, faaletausaga konafesi mo PRIO o le taimi nei le Fonotaga Faʻava-o-malo a le International Studies Association (ISA), faia i tausaga taʻitasi i le Iunaite Setete poʻo Kanata ma sili atu i le 6,000 tagata auai - faʻapitoa mai le Iunaite Setete, ae faʻapea foi mai Europa ma isi atunuʻu. O le peresetene o le ISA na filifilia mo le tausaga e tasi ma sa avea ma Amerika talu mai le 1959 faatasi ai ma nai tuusaunoaga: I le 2008-2009, PRIO's Nils Petter Gleditsch sa peresitene.

O tagata suʻesuʻe i le PRIO sa fesoʻotaʻi foʻi ma iunivesite ma inisitituti suʻesuʻe i le Iunaite Setete, e pei o le Brookings Institution ma le Jamestown Foundation (faʻavaeina i

1984 faatasi ai ma le lagolagosua a le Faʻatonusili o le CIA o William Casey). PRIO ua faʻateleina avea "Amerika" ma le tele Amerika suʻesuʻe. Ou te fia faʻaopopo atu o le Norwegian Institute of International Affairs ( NUPI ), i leisi itu, e sili atu «Europa».

Mai Vietnam i Afghanistan

Lona lima, ole atinaʻe ile PRIO ole fesili ole eseesega o augatupulaga. E ui na iloa e laʻu augatupulaga le 1960s ma le 1970s 'US-amatalia osofaʻiga ma pomu o Vietnam ma le fasiotia o le miliona o tagata, o le PRIO mulimuli ane taʻitaʻiga na faailogaina e le Soviet taua i Afghanistan ma e le US lagolago mo isalama fouvale i le taua faasaga i le Soviet Union . I le amataga o le 1990s, o le faatonu o le PRIO mulimuli ane o Kristian Berg Harpviken sa fai ma taitai o le Komiti o Afghanistan Afghanistan i Peshawar (i Pakistan e latalata i Afghanistan), lea sa fesoasoani ai faalapotopotoga fesoasoani i le 1980 i auaunaga atamai ma tagata lotu Islam.

Na taʻua e Hillary Clinton i le 2008, sa iai se maliega faaupufai i le Iunaite Setete i le 1980 mo le lagolagoina o le au Islamist radical - e pei lava ona ia lagolagoina le au Islamists i Libya i le 2011. Ae i le 1980, e leʻi iloa o le United States ma o le CIA sa i tua o le taua i Afghanistan e ala i la latou lagolago i le vevesi e pei o Iulai 1979, ma le faamoemoe e faasese le Soviets i le lagolagoina o la latou uo i Kabul. I lenei auala na maua ai e le Iunaite Setete le "avanoa e ave ai i le Soviet Union lana Vietnam War", e sii mai ai le faufautua o le puipuiga a Peresitene Carter, Zbigniew Brzezinski (tagai foi i le failautusi o le puipuiga, Robert Gates). O Brzezinski sa nafa ma le taʻotoga. I le 1980s, e leʻi iloa foʻi na teteʻe le taʻitaʻiʻau a le Soviet i le taua.

Mo le augatupulaga fou i PRIO, o le Iunaite Setete ma tagata fouvale Isalama na vaʻaia o ni fesoasoani i le feteʻenaʻiga ma Moscow.

Mea moni o le paoa

Na ou tusia laʻu tusipasi i le 1980's i luga o le US Maritime Strategy ma le itu i matu o Europa. Na lolomiina o se tusi i le 1989 ma sa i luga o mataupu aʻoga i le US Naval War College. I se faapuupuuga, o aʻu o se sikola na iloaina le "moni o le malosiaga." Ae o le mea masani lava, na ou vaʻaia lava i le amataga o le 1980 o se avanoa mo le detente i le va o le tele malosiaga poloka pei o Willy Brandt, ma mulimuli ane Olof Palme i Suetena, vaʻaia. Ina ua maeʻa le Cold War, sa matou talanoaina ma sui faʻapitoa e uiga i le sailia o se tali talafeagai i le itu i sasaʻe o sisifo i le High North. O lenei mea na mafua ai le mea na avea ma Barents Region Cooperation.

I le 1994, na ou faʻatasiina se tusi Igilisi ua faʻaulutalaina Le Itumalo o Barents, ma saofaga a le au suʻesuʻe ma le Minisita o le Va i Fafo a Norwegian Johan Jørgen Holst ma lana paaga Lusia o Andrei Kosyrev - faatasi ai ma se upu tomua na fai e le Minisita o le Va i Fafo Thorvald Stoltenberg. Na ou tusia foi ma faʻatonutonu tusi e uiga i le atinaʻeina o Europa ma le puipuia o tulafono, ma auai i fonotaga ma lauga i le lalolagi atoa.

O laʻu tusi e uiga i mataupu tau i Europa i Europa i luga o mataupu aʻoga i le Iunivesite o Oxford. Sa ou auai o se tagata poto faapitoa i le suʻesuʻeina o suʻesuʻega i lalo o le sami i Suetena i le 1997, ma ina ua maeʻa aʻu tusi e uiga i galuega i lalo o le sami i le 2001 ma le 2001, sa avea laʻu galuega ma vaega taua o le lipoti a Danimaka aloaia. Tenimaka i le taimi o le Cold War (2005). Na faʻatatau i laʻu tusi, ma lipoti sili a le CIA o Benjamin Fischer, tusi ma lipoti, o ni sao taua i le malamalamaaga i le polokalame a le Peresetene Reagan mo faʻagaioiga o le mafaufau.

O laʻu tusi fou "submarine book" (2019) na faalauiloa ia Fepuari 2020 i le NUPI, ae le o le PRIO, faatasi ai ma faamatalaga mai le sa avea ma faatonu i ofisa uma e lua, o Sverre Lodgaard.

Mafai ulu o suesuega

I le maeʻa ai o loʻu tofiga o le Polofesa Suesuega (Suesuega 1, tutusa i le lua fomaʻi) i le 2000, na ou tusia ai tusi ma tala ma iloiloina tala mo le Kennedy Aoga a le Malo i le Harvard University ma le Royal United Service Institute. Sa ou nofo i le komiti faufautua mo se tusi o talaaga i le London School of Economics ma luga o le laupapa o le Nordic International Studies Association. I le 2008, na ou talosaga ai mo le tofiga fou o le faʻatonu o suʻesuʻega i le NUPI. Faʻatonu Jan Egeland e leʻi i ai faʻailoga taualoa ua manaʻomia. Na tofia se komiti faavaomalo e iloiloina le au talosaga. Na maua ai e naʻo le toʻatolu i latou na agavaʻa mo lea tofiga: o se tagata suʻesuʻe mai Peleseuma, Iver B. Neumann i le NUPI, ma aʻu foʻi. Na iu lava ina maua e Neumann lenei tulaga - o se tasi o sikola atamamai sili i le lalolagi i totonu o le "International Relation Theory".

O le mea e malie ai, a o suʻesuʻeina aʻu ma agavaʻa e taʻimua i suʻesuʻega uma i le Norwegian Institute of International Affairs, na manaʻo loʻu faatonu i le PRIO e faʻamalosi ia te aʻu se "supavaisa aʻoaʻo". O poto masani faʻapenei e ono taofia ai le toʻatele o tagata mai soʻo se ituaiga o galuega mamafa.

Suesuega o galuega maeʻaeʻa. E masani ona atiaʻe e tagata suʻesuʻe a latou tusitusiga e faʻavae i manatu mai paʻaga agavaʻa. Ona lafoina lea o le tusitusiga i se tusi o talaaga o aʻoaʻoga poʻo se tagata lolomitusi, e faʻatagaina a latou laufali e le faʻailoaina ona teteʻe pe faʻamaonia le saofaga (e ala i "iloiloga a uo"). Lenei masani lava manaʻomia galuega faʻaopopo. Ae o lenei metaleous aʻoaʻoga aʻoaʻoga sa le lava mo le pulega a le PRIO. Na latou manaʻo e siaki uma mea na ou tusia.

O se tala i Aso Nei (Ny Tid)

O Ianuari 26, 2013, na valaʻauina ai aʻu i le ofisa o le faʻatonusili ina ua maeʻa saʻu tala e uiga ia Suria o loʻo lolomiina i le Norwegian vaiaso o le Ny Tid (Modern Times). Na ou taʻua le UN Special Envoy i Syria, Robert Mood, ma le sa avea ma failautusi aoao o le UN Kofi Annan, o e na faapea mai o le aufono tumau a le aufono tumau ua malilie uma i le "faaiuga faaupufai i Suria" ia Iuni 5, 30, ae o Setete i Sisifo na faaleagaina "i le fonotaga mulimuli ane" i Niu Ioka. Mo le PRIO, o laʻu faʻaupuga na le taliaina.

I le aso 14 Fepuari 2013, na fesili mai ai le PRIO ia te aʻu i se i-meli e talia ai "fua lelei o le mautinoa [e] fesoʻotaʻi ma lomiga lolomi uma, e aofia ai tala pupuu e pei o up-eds [sic]". Sa tofia aʻu e avea ma tagata e suʻesuʻe uma aʻu pepa aʻoaʻoga ma mea faigaluega ae leʻi faʻailoaina i latou mai le fale. O le de facto e uiga i le fausiaina o se tulaga o se "ofisa faaupufai". E tatau ona ou taʻutino atu sa amata ona ou moe moe.

Peitai, na ou mauaina le lagolago mai polofesa i le tele o atunuu. Na taʻua e le Iuni o fefaatauaiga a Nuuese e le mafai ona iai se tulafono faapitoa mo naʻo le toatasi le tagata faigaluega. Ae o lenei tautinoga e faʻatonutonu mea uma na ou tusiaina, sa matua malosi lava e mafai ona faʻamatalaina e le unaʻi mai Amerika. O se sui tauva mo le tofiga o le National Security Adviser ia Peresitene Ronald Reagan, i ni tulaga le mautinoa, taʻu mai ia te aʻu o le mea na ou tusiaina "o le ai ai ni taunuuga" mo aʻu.

O le taimi na sosoʻo ai, na iu ina ese. Soo se taimi lava ou te faia ai se tautalaga mo le puipuia o tulafono faʻavae, o nei faʻalapotopotoga na vave ona faʻafesoʻotaʻia e ni tagata o loʻo mananaʻo e taofi le lauga. Na ou aʻoaʻoina afai e te lāgā fesili e uiga i le faʻatulafonoina o taua a Amerika, o le a faʻamalosia oe mai i suʻesuʻega ma ofisa faʻasalalau. O le tusitala taʻutaʻua lauiloa a Amerika o Seymour Hersh na tuleia i fafo O le Times Niu Ioka ona alu ai lea i fafo Le New Yorker. O ana tusitusiga i luga o le My Lai massacre (Vietnam, 1968) ma Abu Ghraib (Iraq, 2004) na i ai se aafiaga tele i le Iunaite Setete. Ae ua le toe mafai e Hersh ona lolomiina i lona atunuʻu (tagaʻi i le lomiga talu ai nei o le Modern Times ma lenei faʻaopoopoga Whistleblower itulau 26). Glenn Greenwald, o le na galulue ma Edward Snowden ma o le na faʻavaeina Le Faʻatonuga, na tuleia foʻi i fafo mai lana lava mekasini ia Oketopa 2020 ina ua maeʻa ona faʻatonutonu.

Fefaatauaiga iuni lagolago

Na ou mauaina se tulaga tumau i le PRIO i le 1988. O le i ai o se tulaga tumau ma le lagolago mai le iuni fai pisinisi atonu o le mea sili ona taua mo soʻo se tagata suʻesuʻe e manaʻo e taofi se tikeri o le aʻoaʻoga saolotoga. E tusa ai ma tulafono a le PRIO, o tagata suʻesuʻe uma e i ai le «saolotoga atoatoa e faʻaali ai manatu». Ae a leai se iuni e mafai ona lagolagoina oe e ala i le tau faʻamataʻu e alu i le faʻamasinoga, e leai se tala a le tagata suʻesuʻe.

I le tautotogo o le 2015, na filifili ai le pulega a le PRIO e tatau ona ou litaea. Na ou fai atu e le o saʻo ia i latou ma e tatau ona ou talanoa i laʻu iuni, NTL. Ona tali mai lea o laʻu sui sili e leʻi afaina le tala a le Iuni. O le faaiuga e uiga i loʻu litaea ua uma ona faia. O aso uma, mo le masina atoa, na sau ai i loʻu ofisa e talanoaina loʻu litaea. Na ou iloaina o lenei o le a le mafai ona tu.

Sa ou talanoa i le sa avea ma taʻitaʻifono o le PRIO board, Bernt Bull. Fai mai a ia, "e le tatau ona e mafaufau e fono toatasi le pulega. Oe tatau ona o mai ma le iuni ». Faʻafetai i ni nai sui atamamai NTL, na feutanaʻi ma le PRIO mo le tele o masina, na ou maua ai se maliega ia Novema 2015. Na matou faʻaiʻuina o le a ou litaea ia Me 2016 i le fesuiaiga mo le faʻaauauina o le Polofesa Suesuega o Emeritus "i le PRIO" ma le faʻaaogaina atoa " komepiuta, IT- lagolago, imeli ma le ulufale i le potu tusi e pei ona iai isi tagata suʻesuʻe i le PRIO ”.

I le fesoʻotaʻiga ma loʻu litaea, o le semina «Puleʻaga, Subs ma PSYOP» na faʻatulagaina ia Me 2016 i Oslo. O la matou maliega na ou maua ai le avanoa i le ofisa avanoa tusa lava pe na ou litaea. I le taimi o le fonotaga ma le faʻatonusili i le aso 31 Mati 2017, na faatu mai ai e le NTL le faʻalauteleina o laʻu konekarate avanoa i le ofisa seʻia oʻo i le faaiuga o le 2018, aua o lea ua ou mauaina se faʻatupega talafeagai. Na taʻua e le faatonu o le PRIO, e tatau ona feutagai ma isi ae leʻi faia se faaiuga. Tolu aso mulimuli ane, na ia toe foʻi mai ina ua maeʻa malaga i Uosigitone i le faʻaiuga o le vaiaso. Fai mai a ia, o le faʻaopopoina o le konakarate e le taliaina. Seʻi vagana ina ua toe faʻamataʻu foi le NTL i se tagi faaletulafono, ona matou maua loa lea o se maliega.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana