Vaʻavaʻaia o le Femalagaaʻi o se Filifiliga Faʻasalaga: O se tasi o auala e suia ai le lauga e uiga i le 60 Million Refugees a le Lalolagi

By Erica Chenoweth ma Hakim Young mo Denver Dialogues
uluai lomia e le politicalviolenceataglance ( Political Violence@a Glance)

I Brussels, e sili atu i le 1,200 tagata tetee faasaga i le le naunau o Europa e faia nisi mea e uiga i le faʻalavelave o tagata sulufaʻi i le Metitirani, Aperila 23rd, 2015. Amnesty International.

I aso nei, e tasi i le 122 tagata uma o loo nonofo i luga o le paneta o se tagata sulufaʻi, o se tagata ua soloia i totonu, po o se tagata sulufaʻi. I le 2014, o feteenaiga ma sauaga na faamalosia ai se tulaga maofa 42,500 tagata i aso taitasi e tuua o latou fale ma saili puipuiga i se isi mea, e iu ai i 59.5 miliona le aofaʻi o tagata sulufaʻi i le lalolagi atoa. E tusa ai ma le lipoti a le UN Refugee Agency's 2014 Global Trends (fa'ailoa le igoa Lalolagi i Taua), atunuu tau atiae na talimalo i le 86% o nei tagata sulufai. O atunuu atiaʻe, e pei o le US ma i latou i Europa, e naʻo le 14% o le aofaʻi atoa o tagata sulufaʻi e talimalo i le lalolagi.

Erica-matou-e-le-matautiaAe o lagona lautele i Sisifo ua faigata i tagata sulufai talu ai nei. O taʻitaʻi o le populist ma le nationalist ua toe tulaʻi mai e masani ona taʻalo i popolega lautele e uiga i tagata sulufaʻi o ni "tagata paie faʻaoga," "avega," "tagata solitulafono," poʻo "tagata faatupu faalavelave" i le tali atu i faʻalavelave sulufaʻi i aso nei. Pati autu e le sao foi i lenei faaupuga, faatasi ai ma le au faipule o vaega uma o loo valaau mo le faateleina o le pulea o tuaoi, nofoaga e taofia ai, ma le taofia le tumau o visa ma talosaga mo se sulufaiga.

O le mea taua, e leai se tasi o nei uiga fa'apopoleina o tagata sulufa'i na afua mai i fa'amaoniga fa'apitoa.

O Tagata sulufa'i o ni avanoa tau tamaoaiga?

O suʻesuʻega faʻapitoa e sili ona faʻatuatuaina O femalagaiga a tagata sulufai o loo fautua mai ai o le mafuaaga autu o le vaalele o le vevesi—ae le o avanoa tau tamaoaiga. O le mea autu lava, o tagata sulufaʻi o loʻo sosola i taua ma le faʻamoemoe e tulaʻi i se tulaga e le faʻaleagaina. I fete'ena'iga o lo'o taula'i malosi ai le malo i tagata lautele i le tulaga o le fasioti tagata po'o le fa'apolokiki, le tele o tagata filifili e tuua le atunuu nai lo le sailia o nofoaga saogalemu i totonu. O suʻesuʻega e faʻamaonia ai lenei mea moni i le faʻalavelave i aso nei. I Suria, o se tasi o le lalolagi na gaosia tele tagata sulufai i le lima tausaga talu ai, fuaina o suʻesuʻega fautua mai o le tele o tagata lautele o loʻo sosola ona o le atunuʻu ua matua lamatia tele pe na ave e le malo o latou taulaga, ma tuʻuina atu le tele o tuʻuaʻiga i faiga faʻapolokiki mataʻutia a le pulega a Assad. (Na o le 13% na fai mai na latou sosola ona o le au fouvale na latou pulea o latou taulaga, o loʻo faʻapea o le vevesi a le ISIS e le o se puna tele o le sola e pei ona fautuaina e nisi).

Ma e seasea filifilia e tagata sulufai o latou taunuuga e faavae i avanoa tau tamaoaiga; nai lo, 90% o e o atu tagata sulufai i se atunuu e tuaoi tuaoi (faʻapea ona faʻamatalaina le faʻatonuga o tagata sulufaʻi a Suria i Turkey, Jordan, Lepanona, ma Iraq). O i latou e le nonofo i se atunuu tuaoi e masani ona sosola i atunuu o loʻo i ai sootaga lautele. Talu ai e masani ona latou sosola mo o latou ola, o faʻamaumauga o loʻo fautua mai ai o le toʻatele o tagata sulufaʻi e mafaufau e uiga i avanoa tau tamaoaiga e pei o se mafaufauga nai lo o se faʻaosofiaga mo le lele. O lena tala, a latou taunuu i o latou taunuuga, o tagata sulufai e masani lava toaga tele, faatasi ai ma su'esu'ega fa'alotoifale fai mai e seasea ona avea ma avega mamafa mo le tamaoaiga o le atunuu.

I faʻalavelave faʻafuaseʻi i aso nei, "O le toʻatele o tagata e taunuu mai i le vasa i Europa i saute, aemaise lava i Eleni, e o mai mai atunuu ua afaina i sauaga ma feteenaiga, e pei o Suria, Iraki ma Afghanistan; latou te manaʻomia se puipuiga faʻavaomalo ma e masani ona latou vaivai i le tino ma faʻaleagaina le mafaufau, ”o le tala lea Lalolagi i Taua.

O Ai e Fefe i le “Suiga Sili Leaga”?

I tulaga tau fa'amata'u saogalemu, o tagata sulufa'i e itiiti lava le ono faia o solitulafono nai lo sitiseni na fananau mai. Ae o le mea moni, tusitusi i le Wall Street Journal, E iloilo e Jason Riley faʻamatalaga i luga o le fesoʻotaʻiga i le va o femalagaiga ma solitulafono i le Iunaite Setete ma taʻua le faʻamaopoopoina o se "talafatu." E oʻo lava i Siamani, lea na faʻaaogaina le numera sili ona maualuga o tagata sulufaʻi talu mai le 2011, e le'i fa'atupula'ia fua o solitulafono a tagata sulufa'i. O osofaiga sauā i tagata sulufai, i le isi itu, ua faaluaina. O lo'o ta'u mai ai e le tu'uina atu e tagata sulufa'i se fa'afitauli mo le saogalemu; na i lo lea, latou te manaʻomia le puipuiga mai le taufaamataʻu sauā. E le gata i lea, o tagata sulufaʻi (poʻo i latou e fai mai o tagata sulufaʻi) e e matua le mafai lava ona fuafua ni osofa'iga mata'utia. Ma talu ai e le itiiti ifo i le 51% o tagata sulufaʻi o loʻo i ai nei o tamaiti, e pei o Aylan Kurdi, o le tagata sulufaʻi e tolu tausaga le matua o Suria lea na taʻutaʻua na malemo i le sami Metitirani i le taumafanafana talu ai, atonu e vave ona muaʻi faʻauʻuina i latou o ni tagata faʻatauvaʻa, faʻalavelave, poʻo le teenaina o agafesootai. .

E le gata i lea, o faiga su'esu'e a tagata sulufa'i e matua fa'amalo i le tele o atunu'u-fa'atasi ai ma le US i totonu o faiga faʻavae sili ona malosi a tagata sulufaʻi i le lalolagi-e ala ai ona taofia le tele o taunuuga leaga o loʻo fefefe ai le au faitio i le tulaga quo faiga faʻavae a tagata sulufaʻi. E ui lava o ia faiga e le faʻamautinoa ai e le aofia uma faʻamataʻu, latou te faʻaitiitia le lamatiaga, e pei ona faʻaalia i le le lava o solitulafono sauā ma osofaʻiga mataʻutia na faia e tagata sulufaʻi i le tolusefulu tausaga talu ai.

O se faiga malepe po o se tala malepe?

I lana tautalaga e uiga i le faʻalavelave o tagata sulufaʻi i Europa, Jan Egeland, o le sa avea muamua ma UN Humanitarian Envoy lea o loʻo taʻitaʻia nei le Norwegian Refugee Council, fai mai, "Ua matua malepe lava le faiga…E le mafai ona tatou faaauauina i lenei auala.” Ae masalo o le a le toe faaleleia le faiga pe afai e pulea e tala malepe le lauga. Ae fa'afefea pe a tatou fa'alauiloa se lauga fou, lea e fa'ate'aina ai tala fa'asolopito e uiga i tagata sulufa'i ma fa'aauupegaina tagata lautele e fa'atauva'a lauga o lo'o iai i se fa'amatalaga e sili atu ona alofa e uiga i le auala e avea ai se tasi ma tagata sulufa'i i le taimi muamua?

Mafaufau i le filifiliga e sola ese nai lo le nofo ma tau pe nofo ma oti. O le tele o le 59.5 miliona o tagata sulufai na totoe i le fetauaiga i le va o setete ma isi tagata faʻaauupegaina-e pei o faiga faʻapolokiki a le malo o Suria ma sauaga i totonu o le tele o vaega fouvale o loʻo galulue i totonu o Suria; Suria, Rusia, Iraq, Iran, ma le taua a NATO faasaga i le ISIS; Taua a Afghanistan ma Pakisitana faasaga i Taliban; o le fa'aauauina o taumafaiga a Amerika e faasaga ia Al Qaeda; Taua a Turkey faasaga i fitafita Kurdish; ma le anoano o isi tulaga sauā faataamilo i le lalolagi.

Ona o le filifiliga i le va o le tumau ma le tau, tumau ma le oti, poʻo le sosola ma sao, o tagata sulufaʻi i aso nei na sosola-o lona uiga, i le faʻamatalaga, latou te filifilia ma le malosi ma le faʻamoemoeina se filifiliga e le faʻaleagaina i le tulaga o le vevesi tele o loʻo siomia ai i latou.

I se isi faaupuga, o le lalolagi i aso nei o le 59.5 miliona tagata sulufaʻi o se aofaʻiga o tagata ua filifilia naʻo le auala e le faʻaleagaina ai o latou siosiomaga feteʻenaʻi. I le tele o itu, o le 60 miliona o tagata sulufaʻi i aso nei ua fai atu leai i sauaga, leai i le faʻaleagaina, ma leai i le leai o se fesoasoani i le taimi lava e tasi. O le faaiuga e sola i atunuu ese ma (masani ona tetee) o se tagata sulufai e le o se mea mama. E aofia ai le faia o ni lamatiaga ogaoga, e aofia ai le lamatiaga o le oti. Mo se faʻataʻitaʻiga, na fuafuaina e le UNHCR e 3,735 tagata sulufaʻi na maliliu pe misi i le sami aʻo latou sulufaʻi i Europa i le 2015. E ese mai i lauga faʻaonapo nei, o le avea ma tagata sulufaʻi e tatau ona tutusa ma le le faʻaleagaina, lototele, ma le faitalia.

Ioe, o le filifiliga le saua a le tagata i le taimi e tasi e le faapea o le a mua'i fuafuaina ai le filifiliga le saua a le tagata i se taimi mulimuli ane. Ma e pei o le tele o faʻapotopotoga tetele, e le maalofia le faʻaaogaina e se vaega toaitiiti o tagata i le lalolagi atoa o tagata sulufaʻi e tulituliloa a latou lava solitulafono, faʻapolokiki, agafesootai, poʻo manatu faʻapitoa i tuʻituʻi-pe e ala i le natia o latou lava i le tele o tagata e sopoia tuaoi. e faia ni faiga sauā i fafo, e ala i le fa'aogaina o faiga fa'apolokiki o faiga fa'apolokiki o femalagaiga e fa'alauiloa ai a latou lava fuafuaga, po'o le fa'amalosiina o nei tagata mo a latou lava fa'amoemoe solitulafono. I totonu o soʻo se faitau aofaʻi o lenei aofaʻi, o le a iai ni gaioiga solitulafono iinei ma iina, sulufaʻi pe leai.

Ae i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i aso nei, o le a taua tele mo tagata faʻatuatua lelei i soʻo se mea e tetee atu ai i le manaʻo e taʻu atu ni faʻaosofiaga leaga i le faitau miliona o tagata o loʻo sailia se sulufaiga i o latou atunuʻu, ona o faiga sauā pe solitulafono a nisi. O le vaega mulimuli e le o faʻatusalia fuainumera lautele i tagata sulufaʻi o loʻo taʻua i luga, pe latou te faʻafitia le mea moni e faapea o tagata sulufaʻi e masani lava o tagata oe, i le tulaga o le faʻaleagaina moni o sauaga, na faia se filifiliga e suia ai le olaga, e le faʻaleagaina e fai mo i latou lava i totonu. o se auala e lafo ai i latou ma o latou aiga i se lumanai le mautonu. O le taimi lava latou te taunuu ai, i le averesi o le taufaamatau o sauaga faasaga i o le tagata sulufai e sili atu nai lo le taufaamatau o sauaga by le tagata sulufai. O le aloese mai ia i latou, taofia i latou e pei o ni tagata solitulafono, poʻo le aveʻesea o i latou i siʻosiʻomaga ua malepelepe i taua e auina atu ai se feʻau e faʻasalaina filifiliga e le faʻaleagaina-ma o le gauai atu i le faʻaleagaina poʻo le liliu atu i faiga sauā na o le pau lea o filifiliga o totoe. O se tulaga lea e manaʻomia ai faiga faʻavae e faʻaalia ai le agaalofa, faʻaaloalo, puipuiga, ma le faʻafeiloaʻi-ae le o le fefe, faʻaleagaina, faʻaesea, poʻo le faʻafefe.

O le va'aia o le va'alele o se filifiliga e le fa'atupu vevesi, o le a sili atu ona fa'aauupegaina le mamalu o le atunu'u e fa'atauva'a fa'aupuga ma faiga fa'avae, si'itia ai se lauga fou e fa'amalosia ai le au faipolotiki feololo, ma fa'alautele le tele o faiga fa'avae o lo'o avanoa e tali atu ai i fa'afitauli o lo'o iai nei.

Hakim Young (Dr. Teck Young, Wee) o se fomaʻi mai Sigapoa na ia faia galuega fesoasoani alofa ma agafesootai i Afghanistan mo le 10 tausaga ua tuanaʻi, e aofia ai le avea ma se faufautua i le Afghan Peace Volunteers, o se vaega faʻalapotopotoga o talavou Aferika. tuuto i le fausiaina o isi mea e le faʻaleagaina i taua.

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana