Fai mai taʻutaʻua o le lalolagi ma tagata faatupu vevesi, “Aua le fiu!”

Saunia e Ann Wright

"Aua le fiugofie!" i le feagai ai ma faiga lē tonu sa iai le mantra a taʻitaʻi e toʻatolu o le lalolagi, o sui o le vaega ua taʻua o “Le Toeaina” (www.TheElders.org). I lauga i Honolulu, Aokuso 29-31, na faʻamalosia ai e le Au Toeaina le au faʻamalosi ina ia aua neʻi taofia le galulue i faiga le tonu faʻaagafesootai. “E tatau ona maua e se tasi le lototele e tautala atu ai i mataupu,” ma “Afai e te faia se gaoioiga, e mafai ona sili atu lou filemu ia te oe ma lou lava lotofuatiaifo,” o nisi ia o le tele o isi faamatalaga lelei na tuuina mai e le taitai tetee i le faailogalanu o Archbishop Desmond. Tutu, sa avea muamua ma Palemia Nouei ma le siosiomaga Dr. Gro Harlem Brundtland ma le loia faavaomalo o aia tatau a tagata Hina Jilani.
O Toeaina o se vaega o taʻitaʻi na faʻapotopotoina i le 2007 e Nelson Mandela e faʻaaoga lo latou "tutoʻatasi, tuʻufaʻatasiga poto masani ma faatosinaga e galulue ai mo le filemu, faʻaumatiaina o le mativa, se paneta gafataulimaina, faamasinoga tonu ma aia tatau a tagata, galue i le lautele ma e ala i le tipiloma tumaoti. ia galulue faatasi ma taʻitaʻi o le lalolagi ma sosaiete lautele e foia feteʻenaʻiga ma faʻatalanoa ona mafuaʻaga, e luʻitauina le le tonu, ma faʻalauteleina le taʻitaʻiga ma pulega lelei."
O Toeaina e aofia ai le sa avea muamua ma Peresetene o Amerika Jimmy Carter, sa avea muamua ma Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi Kofi Annan, sa avea muamua ma Peresetene o Finelani Martti Ahtisaari, sa avea muamua ma Peresitene o Aialani Mary Robinson, sa avea muamua ma Peresitene o Mekisiko Ernesto Zedillo, sa avea muamua ma Peresetene o Pasila Fernando Henrique Cardoso, sa faatulagaina ma ulu. o le Faalapotopotoga a Tamaitai Faigaluega a le Tagata Lava ia mai Initia Ela Bhatt, sa avea muamua ma Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo a Algeria ma le Sui Faapitoa a Malo Aufaatasi mo Afghanistan ma Suria Lakhdar Brahimi ma Grace Machel, sa avea muamua ma Minisita o Aoga a Mozambique, suesuega a Malo Aufaatasi o tamaiti i taua ma le na faavaeina. o le Au Toeaina ma lona toalua o Nelson Mandela.
Poutū o le Filemu Hawai'i (www.pillarsofpeacehawaii.org/le-toeaina-i-hawaii) ma le Hawai'i Community Foundation (www.hawaiicommunityfoundation.org)
na lagolagoina le asiasiga a le Au Toeaina i Hawai'i. O fa'amatalaga o lo'o mulimuli mai na fa'aputuina mai i fa'alavelave fa'alaua'itele lea na saunoa ai le Au Toeaina.
Laureate Nobel Peace Laureate Archbishop Desmond Tutu
O le Archbishop o le Ekalesia Anglican o Desmond Tutu sa avea ma taʻitaʻi i le faiga e tetee atu i le apartheid i Aferika i Saute, ma lagolagoina le boycott, lafoai ma faasalaga faasaga i le malo o Aferika i Saute. Na tauaaoina o ia i le Nobel Peach Prize i le 1984 mo lana tautua i le tauiviga faasaga i le faailogalanu. I le 1994 na tofia ai o ia e avea ma Ta'ita'ifono o le Komisi o le Upu Moni ma le Fa'alelei a Aferika i Saute e su'esu'e solitulafono fa'apartheid. Sa avea o ia ma se tagata faitio leo o le apartheid a Isaraelu i le Faletupe i Sisifo ma Kasa.
Na taua e le Akiepikopo Tutu e faapea, na te le’i naunau mo se tulaga ta’ita’i i le vaega e tetee atu ai i le faailogalanu, ae ina ua mae’a le to’atele o ulua’i ta’ita’i sa i totonu o le falepuipui pe fa’atagataotau’a, na fa’ao’o atu ai loa le matafaioi ta’ita’i ia te ia.
Fai mai Tutu, e ui lava i tulaga aloaia faavaomalo, e masani lava o ia o se tagata matamuli ae le o se tagata ulavale, ae le o se "faasagatau." Fai mai a ia, e ui e le ala i luga i taeao taitasi ma mafaufau po o le a se mea e mafai ona ia faia e faʻaita ai le malo faʻapartheid o Aferika i Saute, ae foliga mai e toetoe lava o mea uma na ia faia e iʻu i le ala na ia tautala ai i aia tatau a tagata soifua uma. I se tasi aso na alu atu ai o ia i le Palemia papalagi o Aferika i Saute e tusa ma le 6 uli o le a faatautauina. Sa mua’i fa’aaloalo le Palemia ae toe liuliu ita ona saunoa ai lea o Tutu mo le aia tatau a le 6 na toe tali atu ai le ita- fai mai Tutu, “Ou te le manatu o le a faia e Iesu i le auala na ou faia ai, ae sa ou fiafia ina ua ou fetaiai. le Palemia o Aferika i Saute ona sa latou faia i matou e pei o palapala ma lapisi.”
Na faaalia e Tutu na ola aʻe o ia i Aferika i Saute o se “taulaga o le taulaga,” ma sa nofo i le falemaʻi mo le lua tausaga ona o le mamaʻi. Sa manao o ia e avea ma se fomai ae sa le mafai ona totogi le aoga faafomai. Na avea o ia ma faiaoga i le aoga maualuga, ae na tuua le faiaoga ina ua teena e le malo apartheid le aoaoina o tagata uli i le faasaienisi ma faatonuina le Igilisi e aoao na o tagata uli "o le a mafai ona malamalama ma usitai i o latou matai papaʻe." Ona avea ai lea o Tutu ma sui o taʻitaʻi lotu Anglican ma tulaʻi mai i le tulaga o Dean o Johannesburg, o le tagata uli muamua na umia lena tofiga. I lena tulaga, na faalauiloa ai e le aufaasālalau mea uma na ia fai mai ai ma o lona leo na avea ma se tasi o leo uliuli lauiloa, faatasi ai ma isi e pei o Winnie Mandela. Na fa’amanuiaina o ia i le Nobel Peace Prize i le 1984. Na ta’ua e Tutu, e le’o talitonu lava o ia i le olaga sa ia ola ai e aofia ai ma le fa’auluuluga o le vaega a le Au Toeaiina, e aofia ai Peresetene o atunu’u ma le Failautusi Aoao muamua o Malo Aufaatasi.
I le taimi o le tauiviga faa-partheid i Aferika i Saute, na faapea mai Tutu “o le iloaina o loo i ai sa matou lagolagosua faapena i le lalolagi atoa na faia ai se suiga tele ia i matou ma fesoasoani ia i matou e faaauau pea. Ina ua matou tetee atu i le apartheid, na faapotopoto faatasi sui o lotu e lagolagoina i matou. Ina ua aveese e le malo o Aferika i Saute lo'u tusifolau mai ia te au, a Aso Sa O le vasega aʻoga i Niu Ioka, na faia le "Passports of Love" ma auina mai ia te aʻu. E oo lava i nai gaioiga laiti e iai sona aafiaga tele mo tagata i le tauiviga.”
Fai mai le Akiepikopo Tutu, “E mananao le autalavou e fai se suiga i le lalolagi ma e mafai ona latou faia lena suiga. O tamaiti aʻoga o elemene autu o le faʻatamaʻia, faʻateʻaina ma faʻasalaga faʻasaga i le malo apartheid Aferika i Saute. Ina ua teena e Peresitene Reagan le tulafono e tetee atu ai i le apartheid na pasia e le US Congress, na faatulaga e tamaiti aʻoga e faamalosia le Konekeresi e soloia le veto a le Peresetene, lea na faia e le Konekeresi.
I le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina na faapea mai ai Archbishop Desmond Tutu, “Pe a ou alu atu i Isaraelu ma ui atu i nofoaga e siaki ai e oo atu i le Faletupe i Sisifo, e tiga loʻu loto i le tutusa o Isaraelu ma le apartheid Aferika i Saute.” Sa ia ta’ua, “Pe ua ou maua ea i se taimi faigata? O le mea lea na matou oo i ai i Aferika i Saute.” Na ia faapea atu ma le ootia, “O loʻu tigā o le mea lea ua faia e Isaraelu iā i latou lava. E ala i le mea moni ma le faaleleiga i Aferika i Saute, na matou iloa ai pe a e faia ni tulafono le tonu, o tulafono faʻaleagaina, o le tagata faʻalavelave poʻo le faʻamalosia o na tulafono e faʻaleagaina. Ou te tagi ona o tagata Isaraelu ona ua latou lē toe vaai atu i ē ua aafia i a latou amioga e pei o ni tagata.”
O se filemu saogalemu ma amiotonu i le va o Isaraelu ma Palesitina sa avea ma faamuamua mo le Au Toeaina talu ona faavaeina le vaega i le 2007. Ua faatolu ona asiasi atu le Au Toeaina i le itulagi o se vaega, i le 2009, 2010 ma le 2012. I le 2013, na faaauau ai le lauga a le Au Toeaina. malosi e uiga i faiga faʻavae ma gaioiga e faʻaleagaina ai le lua-setete fofo ma le faʻamoemoe mo le filemu i totonu o le itulagi, aemaise lava le fausiaina ma le faʻalauteleina o nofoaga faʻatulafonoina a Isaraelu i le Faletupe i Sisifo. I le 2014, o le sa avea muamua ma Peresitene o Amerika Jimmy Carter ma sa avea muamua ma Peresetene o Aialani Mary Robinson na tusia se tala taua e uiga ia Isaraelu ma Kasa i le Foreign Policy magazine ua faaulutalaina " Kasa: O Se Taamilosaga o Sauaga e Mafai Ona Moti" (http://www.theelders.org/tala/gaza-cycle-violence-e mafai ona gauia),
I le mataupu tau taua, fai mai le Akiepikopo Tutu, “I le tele o atunuu, e talia e tagatanuu e lelei le faaalu o tupe i auupega e fasioti ai tagata nai lo le fesoasoani i vai mama. O loʻo ia i tatou le malosi e fafaga ai tagata uma i luga o le fogaeleele, ae nai lo o tatou malo e faʻatau auupega. E tatau ona tatou taʻu atu i a tatou malo ma tagata gaosi auupega tatou te le mananao i nei auupega. Kamupani o loʻo faia mea e fasioti ai, nai lo le faʻaolaina o ola, faʻafefe tagata lautele i atunuu i Sisifo. Aisea e faʻaauau ai lenei mea pe a tatou maua le tomai e faʻasaoina ai tagata i tupe faʻaalu i auupega? E tatau i le autalavou ona fai mai “Leai, E Le i Lo’u Igoa.” O se mea e faalumaina ai le feoti o tamaiti i le leaga o le vai ma le leai o ni tui pe a faaalu e atunuu fai pisinisi le faitau piliona i auupega.”
O isi faamatalaga mai le Archbishop Tutu:
 E tatau ona tu atu se tasi mo le upumoni, po o le a lava le taunuuga.
Ia fa'amaoni e pei o se tagata talavou; Talitonu e mafai ona e suia le lalolagi, aua e te mafaia!
O i tatou o “toeaina” o nisi taimi e mafua ai ona mou atu le mafaufau ma le naunautai o le autalavou.
I le Autalavou: fai pea moemiti—Moemiti e le toe i ai se taua, o le mativa o le tala faasolopito, e mafai ona tatou foia tagata ua maliliu ona o le leai o se vai. E faalagolago le Atua ia te oe mo se lalolagi e leai se taua, o se lalolagi e tutusa. Ua i Ou Lima le Lalolagi a le Atua.
O le iloaina o loo tatalo tagata mo au e fesoasoani ia te au. Ou te iloa o loʻo i ai se tina matua i se falesa o le taulaga e tatalo i aso uma mo aʻu ma lagolagoina aʻu. Faatasi ai ma le fesoasoani a na tagata uma, ou te ofo i le "atamai" o aʻu e iʻu ai. E le o la'u mea na ausia; E tatau ona ou manatua o aʻu lava ona o la latou fesoasoani.
E tatau ona i ai se taimi filemu ina ia mafai ai ona i ai musumusuga.
O le a tatou aau faatasi pe malemo faatasi—e tatau ona tatou fafagu i luga isi!
Fai mai le Atua o lou aiga lea-manatua o tatou uma lava o le aiga e tasi.
Galue i mataupu o le a “taumafai e soloiesea se loimata i fofoga o le Atua. E te manaʻo e ataata le Atua e uiga i lau tausiga o le lalolagi ma tagata o loʻo i ai. O loo silasila le Atua ia Kasa ma Iukureini ma ua fetalai mai le Atua, “O afea latou te maua ai?”
O tagata ta'ito'atasi e leai sona taua ma o le agaleaga i tagata o le upu leaga lea i le Atua.
E i ai se eseesega tele i le va o mea e maua ma e leai ni mea i lo tatou lalolagi-ma o lea ua i ai le eseesega tutusa i totonu o tagata uli i Aferika i Saute.
Faataitai le filemu i le olaga i aso faisoo. A tatou faia mea lelei e sosolo pei o galu, e le o se galu ta'ito'atasi, ae o le lelei e tupu ai galu e a'afia ai le to'atele o tagata.
Ua soloia le nofo pologa, o aia tatau a tamaitai ma le tutusa o loo agai i luga ma ua tatala i fafo Nelson Mandela mai le falepuipui—Utopia? Aisea e le fai ai?
Ia filemu ia te oe lava.
Amata aso taitasi i sina taimi e manatunatu ai, manava i le lelei ma manava mai mea sese.
Ia filemu ia te oe lava.
O au o se pagota o le faamoemoe.
Hina Jilani
I le avea ai ma loia o aia tatau a tagata i Pakisitana, na faia ai e Hina Jilani le ofisa loia a tamaitai uma muamua ma faatuina le uluai komisi o Aia Tatau a Tagata i lona atunuu. Sa avea o ia ma Sui Faapitoa a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata mai le 2000 i le 2008 ma tofia i komiti a Malo Aufaatasi e suʻesuʻe le solia o tulafono faava o malo i feteenaiga i Darfur ma Kasa. Na tauaaoina o ia i le Taui o le Filemu o le Meleniuma mo Tamaitai i le 2001.
Fai mai Ms. Jilani e faapea, i le avea ai o se tagata e puipuia aia tatau a tagata i Pakisitana i le galue ai mo aia tatau a se vaega toalaiti, “Ou te lei lauiloa i le toatele—po o le malo.” Fai mai a ia, ua lamatia lona ola, ua osofaia lona aiga ma ua tatau ona tuua le atunuu ma ua falepuipui ai o ia ona o ana taumafaiga i mataupu tau faamasinoga lautele tatou te le lauiloa. Na taua e Jilani e faigata ia te ia ona talitonu o le a mulimuli atu isi i lana taʻitaʻiga ona o ia o se tagata finau i Pakistan, ae latou te faia ona latou te talitonu i le mafuaʻaga o loʻo ia galue ai.
Fai mai o ia e sau mai se aiga faʻamalosi. O lona tama na falepuipui ona o lona tetee i le malo o le militeri i Pakisitana ma na tuli ese ai o ia mai le kolisi ona o lona luitauina o le malo lava e tasi. Fai mai o ia o se tamaititi aoga "malamalama", e le mafai ona ia aloese mai faiga faaupufai ma i le avea ai ma se tagata aʻoga faaloia sa ia faʻaaluina le tele o taimi i falepuipui e fesoasoani ai i pagota faʻapolokiki ma o latou aiga. Fai mai Jilani, “Aua ne’i galo aiga o i latou e o atu i le falepuipui i a latou taumafaiga e lu’iina faiga le tonu. O i latou e faia osigataulaga ma o atu i le falepuipui e tatau ona iloa o le a fesoasoani i o latou aiga a o i ai i le falepuipui.”
E tusa ai ma aia tatau a tamaitai, fai mai Jilani, "Poo fea lava o loʻo i ai fafine i faʻalavelave i le lalolagi atoa, e leai ni a latou aia tatau, pe o a latou aia tatau i faʻalavelave, e tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi ma aumaia le faʻamalosi e faʻaumatia le le tonu." Na ia faaopoopo mai, "O manatu lautele na faasaoina ai loʻu ola. Na muta loʻu falepuipui ona o uunaʻiga mai faalapotopotoga a fafine faapea ma malo.”
I le matauina o le tamaoaiga o aganuu ma ituaiga eseese o Hawaii, na saunoa ai Ms. Jilani e tatau ona faaeteete se tasi ina ia aua nei faatagaina nisi tagata e faaaoga lenei eseesega e vaeluaina ai le sosaiete. Sa ia saunoa e uiga i feteenaiga tau amio na tupu aʻe i le tele o tausaga ua tuanaʻi lea na iʻu ai i le maliliu o le faitau selau o afe o tagata-i Yugoslavia muamua; i Iraq ma Suria i le va o Sunni ma Shi'a ma le va o lotu eseese a Sunni; ma i Rwanda i le va o Hutus ma Tutus. Fai mai Jilani, e le tatau ona tatou talia na o le eseesega, ae ia galue malosi e faʻafetaui le eseesega.
Fai mai Jilani, a o iai o ia i le Komisi Suesue i Kasa ma Darfur, sa taumafai le au tetee i mataupu tau aia tatau a tagata i vaega uma e lua e ta’uleagaina o ia ma isi i le komisi, ae na ia le faatagaina lo latou tetee e taofia ai lana galuega mo le faamasinoga tonu.
I le 2009, o Hina Jilani o se sui o le au a Malo Aufaatasi na suʻesuʻeina le osofaʻiga a Isaraelu i le 22 aso i Kasa lea na faʻamauina i le Goldstone Report. O Jilani, o le na suʻesuʻeina foi gaioiga a le militeri i tagata lautele i Darfur, na ia fai mai, "O le faafitauli moni o le nofoia o Kasa. E tolu gaioiga leaga na faia e Isaraelu faasaga ia Kasa i le lima tausaga talu ai, taʻitasi toto ma faʻaumatia le manaʻoga lautele mo le ola o tagata o Kasa. E leai se pati e mafai ona fa'aogaina le aia tatau o le puipuiga o le tagata lava ia e aloese ai mai tulafono fa'avaomalo. E le mafai ona i ai se filemu e aunoa ma le faamasinoga tonu mo Palesitina. O le amiotonu o le sini lea ia maua le filemu.”
Fai mai Jilani e tatau i le lalolagi faavaomalo ona faʻaauau pea Isaraelu ma Palesitina e auai i talanoaga e puipuia ai le tele o feeseeseaiga ma maliu. Na ia faaopoopo mai e tatau i le lalolagi lautele ona faia ni faamatalaga malolosi e faapea o le solia o tulafono faava o malo e aunoa ma se faasalaga o le a le faatagaina - e manaomia le tali atu faavaomalo. Fai mai Jilani e tolu vaega e faamuta ai le feteenaiga i le va o Isaraelu ma Palesitina. Muamua, e tatau ona muta le nofoia o Kasa. Na ia taʻua o galuega e mafai ona faia mai fafo e pei o Kasa faʻapea foʻi mai totonu e pei o le Faletupe i Sisifo. Lona lua, e tatau ona i ai se tautinoga a Isaraelu ia i ai se tulaga manuia Palesitina. Tolu, e tatau ona faia e itu e lua ia lagona o lo latou saogalemu e puipuia. Fai mai Jilani, "E tatau i itu uma e lua ona ogatasi ma tulaga masani o amioga faavaomalo."
Na toe faaopoopo mai e Jilani, “Ou te lagona le faanoanoa tele i tagata na maua i le feteenaiga-ua mafatia uma. Ae, o le malosi e faʻaleagaina e sili atu i le tasi itu. E tatau ona muta le pulega a Isaraelu. O le galuega na te aumaia ai foi le leaga ia Isaraelu… Mo le filemu i le lalolagi atoa, e tatau ona i ai se setete Palesitina olaola ma teritori vavalalata. E tatau ona fa'amuta le nofoia fa'asolitulafono.”
Fai mai Jilani, “E tatau ona fesoasoani le sosaiete faavaomalo i itu uma e lua e fausia se ituaiga o ola faatasi, ma o le ola faatasi atonu e faapea, e ui lava ina latou sosoo le tasi ma le isi, atonu e leai se mea e fai ai le tasi ma le isi. Ou te iloa o se mea lea e mafai ona o le mea lena na faia e Initia ma Pakisitana mo le 60 tausaga.
Na taʻua e Jilani, "Matou te manaʻomia ni faʻataʻitaʻiga mo le faʻamasinoga ma auala e fua ai pe faʻafefea ona taulimaina le le tonu ma e le tatau ona matou matamumuli i le faʻaaogaina o nei faiga."
O isi fa'amatalaga mai ia Hina Jilani:
E tatau ona maua e se tasi le lototele e tautala ai i mataupu.
 E tatau ona i ai se lagona o le onosai a o feagai ma faigata ona e le mafai e se tasi ona faʻamoemoe e maua ni taunuuga i se taimi.
O nisi o mataupu e fia sefulu tausaga e suia ai—o le tutu i luga o le tulimanu o le auala mo le 25 tausaga ma se pepa e faamanatu ai le sosaiete o se mataupu faapitoa e le masani ai. Ona oo mai lea o se suiga.
E le mafai e se tasi ona fiu i le tauiviga, e tusa lava po o le a le umi e mafai ona maua ai suiga o loʻo galue ai. A e fa'asagatau i le tai, e mafai ona e malolo vave ma tafefea i tua i le au.
Ou te taumafai e pulea loʻu ita ma loʻu ita ina ia mafai ai ona fai laʻu galuega, ae ou te ita i faiga e le mafai ai ona maua le filemu. E tatau ona i ai so tatou tetee i faiga le tonu. O le tikeri e te le fiafia i se mataupu, o le a faʻamalosia oe e fai se gaioiga.
Ou te le popole ina ia ta'uta'ua, ae ou te mana'o ia ta'uta'ua mafua'aga/faafitauli ina ia mafai ai ona tatou suia le amio. Afai o lo'o e galue mo aia tatau a tagata laiti, e le fiafia le to'atele i mea e te faia. E tatau ona e maua le lototele e faaauau ai.
I galuega fa'aagafesootai, e te mana'omia se faiga lagolago a uo ma aiga. Na ave faapagota loʻu aiga i se tasi taimi ona ou aveesea lea o i latou mai le atunuu mo lo latou saogalemu, ae na latou faamalosia aʻu e nofo ma faaauau pea le taua.
Afai e te faia se gaioiga, e mafai ona sili atu lou filemu ia te oe lava ma lou lava lotofuatiaifo.
Faatasi ai ma tagata e te fiafia i ai ma e te malilie i ai mo le lagolago.
Na ta'ua e Jilani e ui lava ina maua le tulaga tutusa o tama'ita'i, ae o lo'o a'afia pea tama'ita'i i le fa'atauva'a. I le tele o sosaiete e faigata lava ona avea ma se tamaitai ma faalogoina. Po o fea lava o loʻo i ai fafine i faʻalavelave i le lalolagi atoa, e leai ni a latou aia tatau, pe o loʻo i ai a latou aia tatau i faʻalavelave, e tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi ma aumaia le faʻamalosi e faʻaumatia le le tonu.
O faiga leaga i tagata o le atunuu e matua leaga lava; e iai le aiā tatau a tagata o le atunu'u i le pule a le tagata lava ia. Ou te fa'afetaia ta'ita'i o tagata o le atunu'u ona o lo'o i ai le latou galuega faigata tele i le fa'aalia o mataupu.
I totonu o aia tatau a tagata soifua, o loʻo i ai nisi o mataupu e le mafai ona faʻatalanoaina, o mea e le mafai ona faʻafefe
O manatu lautele ua faasaoina ai lo'u ola. Na muta loʻu falepuipui ona o omiga mai faalapotopotoga a fafine faapea ma malo.
I le tali atu ai i le fesili pe fa’afefea ona e fa’aauau pea, fai mai Jilani e le taofia le le tonu, e le mafai la ona tatou taofia. E seasea i ai se tulaga manumalo-manumalo atoatoa. O nai manuia laiti e taua tele ma faʻaavanoaina le ala mo nisi galuega. E leai se utopia. Matou te galulue mo se lalolagi sili atu, ae le o le lalolagi sili.
O lo'o matou galulue mo le taliaina o tu ma aga masani i tu ma aga.
I le avea ai ma se taʻitaʻi, e te le faʻaesea oe lava. E tatau ona e nofo faatasi ma isi e tutusa o latou mafaufau mo le lagolago ina ia mafai ai ona e galue mo le manuia lautele ma fesoasoani ma faatalitonu isi. E i'u ina e ositaulagaina le tele o lou lava olaga mo le fa'agaioiga o le amiotonu fa'aagafesootai.
O le pule silisili ese o malo o le fa'alavelave sili lea i le filemu. O tagata e pule, ae le o ni malo. E le mafai e malo ona soli aia tatau a tagata i le igoa o le pule silisili ese a le malo
Sa avea muamua ma Palemia Dr. Gro Harlem Brundtland,
O Dr. Gro Harlem Brundtland sa tautua i le tolu taimi e avea ma Palemia o Nouei i le 1981, 1986-89 ma le 1990-96. O ia o le tama'ita'i muamua a Noue'i Palemia aupito itiiti ma i le 41 o ona tausaga, o le ui'i. Sa avea o ia ma Faatonu Sili o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a Malo Aufaatasi, 1998-2003, o le UN Special Envoy on Climate Change, 2007-2010 ma o se sui o le UN Secretary General's High Level Panel on Global Sustainability. Na faatonuina e le Palemia Brundtland lona malo e faia ni talanoaga faalilolilo ma le malo o Isaraelu ma taʻitaʻi Palesitina, lea na mafua ai ona sainia le Oslo Accords i le 1993.
Faatasi ai ma lona poto masani i le avea ai ma sui Faapitoa a Malo Aufaatasi i le Suiga o le Tau 2007-2010 ma o se sui o le Fono Aoao a le UN Secretary General's High Level Panel on Global Sustainability, na saunoa ai Brundtland, “Sa tatau ona tatou foia suiga o le tau i o tatou olaga, ae le o le tuuina atu i tupulaga talavou. le lalolagi.” Na ia faaopoopo mai, "O i latou e mumusu e talitonu i le faasaienisi o suiga o le tau, o le tetee o le tau, o loo i ai se aafiaga matautia i le Iunaite Setete. E tatau ona tatou faia ni suiga i o tatou olaga a o leʻi tuai tele.”
I se faatalanoaga a o lei taunuu i Hawaii, na saunoa ai Brundtland: “Ou te manatu o le tele o papupuni i le nofo fealofani o le lalolagi o le. fesuiaiga o le tau ma le faaleagaina o le siosiomaga. Ua lē taulau le lalolagi e gaoioi. O atunuu uma, ae maise lava malo tetele e pei o le US ma Saina, e tatau ona taʻitaʻia e ala i faʻataʻitaʻiga ma foia nei mataupu i luma. O ta'ita'i fa'apolokiki o lo'o iai nei e tatau ona tanumia o latou eseesega ma saili se auala agai i luma...E iai so'otaga malolosi i le va o le mativa, le tutusa ma le fa'aleagaina o le si'osi'omaga. O le mea o loʻo manaʻomia i le taimi nei o se vaitau fou o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga - o le tuputupu aʻe e faʻalagolago i agafesootai ma le siosiomaga. http://theelders.org/article/hawaii-lesona-filemu
Fai mai Brundtland, "O le tuʻuina atu o le Nobel Peace Prize ia Wangari Maathai o Kenya mo lana totōina o laʻau ma polokalame faʻaleaʻoaʻoga lautele o le siosiomaga o se faʻamaoniga o le faasaoina o lo tatou siosiomaga o se vaega o le filemu i le lalolagi. O le uiga masani o le filemu o le tautala / galue faasaga i taua, ae afai o loʻo tau ma lo tatou paneta ma e le mafai ona ola ai ona o mea ua tatou faia i ai, ona tatau lea ona tatou taofi le faʻaumatia ma faia le filemu ma. lea.”
Fai mai Brundtland, “E ui o i tatou uma o ni tagata taitoatasi, e i ai lava a tatou matafaioi masani mo le tasi ma le isi. O le fia maumea, sini mo le mauʻoa ma le tausia o le tagata lava ia i lo isi, o nisi taimi e faatauasoina ai tagata i a latou matafaioi e fesoasoani i isi. Ua ou vaai i le 25 tausaga ua tuana'i ua avea tupulaga talavou ma le taufaaleaga.
I le 1992, na faatonuina ai e Dr. Brundtland le Palemia o Nouei, lona malo e faia ni feutagaiga faalilolilo ma Isaraelu ma Palesitina lea na iu ai i le Oslo Accords, lea na faamaufaailogaina i se faatalofa i le va o le Palemia o Isaraelu o Rabin ma le taitai o le PLO o Arafat i le Rose Garden of le Maota Paepae.
Fai mai Brundtland, "I le 22 tausaga mulimuli ane, o le faʻalavelave o le Oslo Accords o le mea lea e leʻi tupu. O le setete o Palesitina e leʻi faʻatagaina ona faʻatuina, ae o Gaza ua poloka e Isaraelu ma le Faletupe i Sisifo o loʻo nofoia e Isaraelu. faaopoopo Brundtland. "E leai se fofo sei vagana ai se lua setete fofo lea e faailoa ai e Isaraelu e iai le aia tatau a Palesitina i lo latou lava setete."
I le avea ai ma se tamaititi aoga faafomaʻi 20-tausaga, sa amata ona ia galue i mataupu faʻa-faatemokalasi-faʻale-agafesootai ma tulaga taua. Fai mai a ia, “Sa ou lagona e tatau ona ou tu i mataupu. I le taimi o laʻu galuega faafomaʻi na talosagaina aʻu e avea ma Minisita o le Siosiomaga mo Nouei. I le avea ai ma se lagolago mo aia tatau a tamaitai, e mafai faapefea ona ou teena?”
I le 1981 na filifilia ai Brundtland ma Palemia o Nouei. Fai mai a ia, “Sa i ai ni osofaiga matautia ma le le migao ia te au. E tele a'u tagata fa'atauva'a ina ua 'ou sui mo le tofiga ma sa latou faia le tele o fa'amatalaga le lelei. Na fesili mai lo'u tina pe aisea e tatau ai ona ou faia lenei mea? Afai ou te le taliaina le avanoa, o afea la e maua ai e se isi tamaitai le avanoa? Na ou faia ina ia saunia le auala mo tamaitai i le lumanaʻi. Sa ou fai atu ia te ia e tatau ona ou tumau i lenei mea ina ia aua nei oo i isi tamaitai le mea na ou faia. Ma o lenei, ua i ai le matou tamaitai lona lua o le Palemia o Nouei-o se tagata le mautonu, o le na faamanuiaina mai laʻu galuega i le 30 tausaga talu ai.
Na taʻua e Brundtland, “E 7 taimi e faaalu e Nouei i tagata taʻitasi e sili atu nai lo le fesoasoani a Amerika. Matou te talitonu e tatau ona matou faʻasoa a matou punaoa." (Na faaopoopo mai le uso a Elder Hina Jilani e faapea, i sootaga faavaomalo a Norway, o loo i ai le faaaloalo mo tagata taitoatasi ma faalapotopotoga i le atunuu o loo galulue faatasi ai Norway. E le ave e NGO fesoasoani a le US ona o manoa o loʻo faʻapipiʻiina ma ona o lo latou talitonuga e leai se faʻaaloalo mo aia tatau a le Iunaite Setete.)
Na taʻua e Brundtland, “E tele mea e mafai ona aʻoaʻoina e le Iunaite Setete mai Atunuu i Nordic. E iai le matou fono a tupulaga talavou a le atunu’u e fai talanoaga i le va o augatupulaga, maualuga lafoga ae o le soifua maloloina ma a’oa’oga mo tagata uma, ma ia maua ai aiga i se amataga lelei, e iai a matou aso malolo fa’atama mo tama.”
I lana matafaioi o le Palemia ma le taimi nei i le avea ai ma sui o le Toeaina sa tatau ona ia aumaia ni mataupu faauluuluga o le malo sa le fia faalogo. Sa ia fai mai, “Ou te faaaloalo ma faaaloalo. Ou te amata i se talanoaga i mataupu masani o atugaluga ona ou agai atu lea i mataupu faigata tatou te mananao e aumai i luga. Atonu latou te le fiafia i le mataupu, ae atonu o le a faalogo ona sa e faaaloalo ia i latou. Aua e te laga faafuasei fesili faigata i le taimi lava e te sau ai i le faitotoa.”
O isi fa'amatalaga:
E le o lotu a le lalolagi le faafitauli, ae o le “faamaoni” ma a latou faauigaga o le lotu. E le faapea o le lotu e tetee i lotu, tatou te vaai i Kerisiano e tetee i Kerisiano i Northern Ireland; Sunnis faasaga i Sunnis i Suria ma Iraq; Sunnis faasaga ia Shi'a. Peitaʻi, e leai se lotu e fai mai e saʻo le fasioti tagata.
E mafai e tagatanuu ona faia se sao taua i faiga faavae a le latou malo. Na faamalosia e tagatanuu o latou malo e faaitiitia le numera o auupega faaniukilia i le lalolagi. I le 1980s ma le 1990s, o le US ma le USSR na toso ifo, ae le lava. Na faamalosia e tagatanuu le feagaiga o le maina e soloia ai maina.
O le alualu i luma tele mo le filemu i le 15 tausaga talu ai o le Meleniuma Atinaʻe Sini e foia ai manaʻoga i le lalolagi atoa. Ua fesoasoani le MDG i le fa'aleleia atili o le pa'u o le feoti o tamaiti ma le avanoa i tui, a'oa'oga & fa'amalosia o tama'ita'i.
O faiga fa'apolokiki e faia ai suiga lautele. I Nouei e i ai a matou aso malolo faamatua mo tama faapea foi tina—ma e tusa ai ma le tulafono, e tatau ona ave e tama le livi. E mafai ona e suia le sosaiete e ala i le suia o tulafono.
O le fa'alavelave sili i le filemu o le fa'asilisili a malo ma tagata ta'ito'atasi.
Afai e faaauau ona e tau, e te manumalo. E tupu suiga pe a tatou filifili e tupu. E tatau ona faaaoga o tatou leo. E mafai ona tatou saofagā uma.
E tele mea faigata na tutupu i loʻu 75 tausaga.
E manaʻomia e tagata uma ona maua o latou tuʻinanau ma musumusuga. Aoao mea uma e te mafaia e uiga i se mataupu.
E te maua musumusuga mai isi ma faatalitonu ma musuia isi.
E lagolagoina oe e ala i le vaaia o mea o loʻo e faia o loʻo faia se eseesega
O le faamaoni, lototele ma le atamai o le Au Toeaina e mafai ona vaaia i luga o faʻamaumauga tuusao o latou faʻasalalauga lautele.  http://www.hawaiicommunityfoundation.org/a'afiaga-nuu/poutu-o-filemu-hawaii-live-stream

E uiga i le Tusitala: O Ann Wright o se 29 veteran o le US Army/Army Reserves. Sa litaea o ia o se Kolone. Sa galue o ia i le US State Department o se US Diplomat mo le 16 tausaga ma faamavae i le 2003 i le tetee atu i le taua i Iraq.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana