Pushing Up

Saunia e Kathy Kelly

O le faaiuga o le vaiaso talu ai, e tusa ma le 100 US Veterans for Peace na potopoto i Red Wing, Minnesota, mo se fonotaga faaletausaga a le setete. I lo'u aafiaga, Veterans mo le Filemu o mataupu o loʻo i ai mea e "leai se aoga". Pe o mai faʻatasi mo galuega faʻapitonuʻu, setete, faʻaitulagi poʻo le atunuʻu, o le Veterans o loʻo faʻatinoina se lagona malosi o le faʻamoemoe. Latou te mananaʻo e faʻaumatia le tamaoaiga o taua ma galulue e faʻaumatia taua uma. O le au Minnesotans, o le toatele oi latou o uo tuai, sa potopoto i le falealuga ateatea o se falemanu i tua. Ina ua mae'a le fa'afeiloa'iga faauo a le au fa'alapotopotoga, na fa'ato'a nofoia e sui auai le autu o lenei tausaga: “O le Taua i luga o lo tatou Tau.”

Sa latou valaaulia Dr James Hansen, o se Polofesa Fa'aopoopo i le Columbia University's Earth Institute, e tautala e ala i le Skype e uiga i le fa'aitiitia o a'afiaga o suiga o le tau. O nisi taimi e taʻua o le "tama o le vevela o le lalolagi", Dr. Hansen ua faʻalogoina faʻalavelave mo le tele o tausaga ma faʻamatalaga saʻo e uiga i aʻafiaga o suauʻu faʻasolosolo. O lo'o ia fa'atauva'a nei mo se vaega fa'atamaoaigaina mai le fa'aosoina o suau'u fa'atosina e ala i le fa'atupuina o totogi o le kaponi i puna'oa fa'apogai ma tufatufaga fa'afo'i tutusa i tagata lautele.

O Dr. Hansen o loʻo vaʻavaʻai i le fausiaina o faʻamalosi maketi mataʻutia mo le aufaipisinisi e atiaʻe le malosi ma oloa e maualalo-carbon ma leai-carbon. “O i latou e ausia le faʻaitiitiga sili o le carbon o le fa'aaogaina o le a maua ai le tupe sili. O faʻamatalaga faʻaalia e faʻapea o sea auala e mafai ona faʻaitiitia ai le kaponi a Amerika i le sili atu ma le afa i totonu o le 20 tausaga - ma maua ai le 3 miliona galuega fou i le faagasologa.

O le valaau atu pea lava pea i tagata matutua ina ia manatu mamafa i tupulaga talavou ma tupulaga o le lumanai, na faitioina ai e Dr. Hansen i latou e lagolagoina le mea na ia taʻua “le auala e leai ni fua-ma-fefaatauaʻiga-ma-offsets.” O lenei metotia e le mafai ai ona totogi e le suauu a latou tau i sosaiete, "o lea fa'atagaina le fa'aauauina o vaisu suau'u ma le fa'amalosia o faiga fa'avae 'drill, baby, drill' e fa'asolo mai uma suau'u fa'ato'aga e mafai ona maua.”

O le faia o suau'u fa'ato'aga "totogi uma latou tau" o lona uiga o le fa'atupuina o totogi e totogi ai tau o lo'o fa'atupu e tagata fa'aleagaina i nu'u e ala i le susunuina o koale, suau'u ma kesi. Pe a mama'i ma feoti tagata i le eleelea i le ea, ma matelaina i lamala pe malemo pe malelemo i afā e mafua mai i suiga o le tau, e faatupulaia tau mo malo e tatau ona toe totogi e pisinisi.

O a tau moni i sosaiete o suau'u fa'atosina? E tusa ai ma se suʻesuʻega lata mai a le International Monetary Fund (IMF), o loʻo faʻamanuiaina e kamupani suauʻu fossil  fesoasoani a le lalolagi e $5.3tn (£3.4tn) i le tausaga, $10 miliona i le minute, i minute uma, i aso uma.

O Loo Vaaia lipoti o le $5.3tn fesoasoani fa'atatau mo le 2015 e sili atu nai lo le aofa'i o tupe fa'aalu mo le soifua maloloina a malo uma o le lalolagi.

Na amata e Dr. Hansen lana tautalaga i le matauina, i le talafaasolopito, o le malosi e taua tele i le aloese mai le galue pologa. E talitonu o ia o nisi o malosiaga mai le malosiaga faaniukilia ua manaʻomia nei mo atunuu e pei o Saina ma Initia e aveese ai le toʻatele o tagata mai le mativa. Tele e tetee malosi le au faitio i le valaau a Dr. Hansen mo le faalagolago i le malosiaga faaniukilia, ma taʻua ai le matautia o le radiation, faalavelave, ma faafitauli i le teuina o otaota faaniukilia, aemaise lava pe a teuina otaota leitio i totonu o nuu e itiiti le pulea po o se faatosinaga a tagata i luga o tagata maualuluga e filifili po o fea e lafo ai le. otaota faaniukilia.

O isi tagata faitio e finau e faapea "o le malosi faaniukilia e matua lamatia tele, ma sili atu ona tautala, taugata tele ia manatu o se vaega taua o le gaosiga o le malosi o le kaboni.”

O le tusitala ma le tagata galue George Monbiot, o le tusitala o se tusi umi o le suiga o le tau, Suafa, matauina o le malosi faaniukilia e mafuli lava e lamatia ai le "maua" ma "leai-leai" tutusa. O a'afiaga fa'afuase'i o le malosi o le koale, fa'atasi ai ma fa'alavelave fa'asolopito e manino mai e sili atu nai lo fa'aaniukilia, e feso'ota'i atu i nofoaga eli ma alamanuia o lo'o nofoia e tagata e sili atu ona fa'aletonu le tamaoaiga pe matitiva.

O le pa'ū fa'atupu o le tau atonu e sili atu ona mata'utia ma fa'ai'u i la'au faaniukilia e fa'alagolago ile grid ua sauni e liusuavai ile la'asaga ma o tatou tamaoaiga. Ae e taua tele le manatua o a tatou auupega mataʻutia - o le tele foi o na mea faaniukilia - o loʻo faʻaputu saʻo e fesoasoani ai i tagata maualuluga e pulea le ituaiga o faʻalavelave faʻapolokiki o loʻo faʻatupuina ai e le mativa ma le atuatuvale sosaiete. O suiga o le tau, pe afai e le mafai ona tatou faʻagesegese, e le na o le folafola atu o le mativa ma le atuatuvale i se fua e leʻi tupu muamua, ae faʻapea foi taua - i luga o se fua, ma auupega, atonu e sili atu le leaga nai lo lamatiaga e mafua mai ia tatou filifiliga malosi. O faʻalavelave faʻafitafita o le lalolagi, o ona faʻalavelave tau, ma le faʻaletonu le tutusa o le tamaoaiga o loʻo mamafa ai tagata matitiva.

E manatu Dr. Hansen e mafai e le malo o Saina ma saienitisi Saina ona faʻapipiʻi punaoa e atiaʻe ai isi mea e sui ai suauʻu, e aofia ai le malosi faaniukilia. Na ia taʻua o Saina o loʻo feagai ma le tulaga mataʻutia o le leiloa o taulaga i gataifale i le vevela o le lalolagi ma faʻavavevave le malepelepe o le aisa.

O pa pupuni sili i fofo o vaisu suau'u fossil i le tele o atunuu o le faatosinaga a le gaosiga o suauu i luga o le au faipule ma le aufaasālalau ma le vaaiga puupuu a le au faipule. O le mea lea e mafai ai ona tulaʻi mai le taʻitaʻiga o le lalolagi i faiga faʻavae malosi i Saina, lea e mauoa ai taʻitaʻi i aʻoaʻoga faʻatekinisi ma faʻasaienisi ma pulea se malo o loʻo i ai se talafaasolopito o le vaʻaia mamao. E ui lava ina sili atu le maualuga o le gaosiga o le CO a Saina i luga atu o isi atunuu, e iai mafuaaga a Saina e alu ese ai mai le ala suauʻu faʻasolosolo i se taimi vave. O Saina e faitau selau miliona tagata o loʻo nonofo i totonu o le 25 mita le maualuga o le sami, ma o le atunuʻu o loʻo pagatia i le ogaoga o lamala, lologa, ma afā o le a faʻatasi ma le faʻaauauina o le vevela o le lalolagi. Ua iloa foi e Saina le aoga o le aloese mai vaisu suauʻu faʻasolosolo e faʻatusatusa i le Iunaite Setete. O lea ua avea ai Saina ma taʻitaʻi o le lalolagi i le atinaʻeina o le malosi malosi, malosiaga faʻafouina, ma le malosi faaniukilia.

 

O le a le mea o lo'o misi mai lenei ata? O Veterans for Peace e talitonu faamaoni i le faamutaina o taua uma. O le faʻalolotoina o le tetee malosi i taua e mafai ona matua suia ai le aʻafiaga o militeri a le lalolagi, aemaise lava le tele o le militeri a Amerika, i le tau o le lalolagi. Ina ia puipuia le avanoa ma le pulea o le suauu i le lalolagi atoa, o le militeri a Amerika e susunuina vaitafe o suauu, faʻaumatia le faʻamoemoe o tupulaga i le lumanaʻi i le igoa o le fasiotia ma le faʻaleagaina o tagata o itulagi o le US ua paʻu atu i taua faʻalavelave o filifiliga, faʻaiʻu i. vevesi.

O faiga pi'opi'o o le si'osi'omaga o le lalolagi ma le fa'atama'ia fa'atama'ia o puna'oa e le mafai ona suia, ose tulaga mautinoa, pe a fa'atuai, o le fa'atupu vevesi ma le oti i se fua tele. O le fa'aseseina o punaoa tau tamaoaiga, o le mana'omia tele o le malosi o tagata soifua, o se isi mea. Tagata su'esu'e i Oil Change International maua e faapea "3 trillion o tala na faʻaaluina i le taua faasaga ia Iraq o le a aofia uma ai tupe teufaafaigaluega a le lalolagi i le gaosiga o malosiaga faʻafouina e manaʻomia i le va o le taimi nei ma le 2030 e faʻafefe ai le vevela o le lalolagi."

 

Na tusia e John Lawrence e faapea "o le Iunaite Setete e sili atu nai lo le 30% o kasa mafanafana o le lalolagi i le siosiomaga, fa'atupuina e le 5% o le faitau aofa'i o le lalolagi. I le taimi lava e tasi o le faʻatupeina o aʻoaʻoga, malosi, siosiomaga, auaunaga lautele, fale ma galuega fou, faʻatasi, e itiiti ifo nai lo le paketi a le militeri. Ou te talitonu o le "maualalo carbon" ma le "leai carbon" malosi ma le malosi malosi e tatau ona totogi e ala i le soloia o taua. E saʻo Lawrence e faʻamalosia e tatau i le US ona vaʻai i faʻafitauli ma feteʻenaʻiga e mafua mai i suiga o le tau o ni "avanoa e galulue faʻatasi ai ma isi malo e faʻaitiitia ma faʻafetaui i ona aʻafiaga." Ae o le fa'avalevalea o le fa'ato'ilalo e tatau ona muta a'o le'i mafaia so'o se galuega fa'amaopoopo fa'apea.

O le mea e faanoanoa ai, o le mea e faanoanoa ai, o le toʻatele o tagata matutua a Amerika ua malamalama atoatoa i le tau o taua. Na ou fesili i se US Veteran for Peace o loʻo nofo i Mankato, MN, e uiga i le soifua manuia o Iraq War Veterans. Na ia taʻu mai ia te aʻu o Aperila, na faʻaalu ai e taʻitaʻi aʻoga matutua a Amerika i le Minnesota State's Mankato Campus, le 22 aso e faʻapotopoto ai i aso uma, timuga pe susulu, e faʻafiafia.  22 tulei-luga i le amanaiaina o le 22 taua i le aso - toeitiiti tasi le itula - o loʻo pule i le ola i le US Na latou valaʻaulia le nuu o Mankato e o mai i le lotoa ma faia pushups faatasi ma i latou.

O se taimi iloga lenei, o se afa atoatoa o luitau i le ola o a tatou ituaiga, o se afa e le mafai ona tatou faʻafefe e aunoa ma "lima uma i luga o le foga." Po o ai lava e sau e galulue faatasi ma i tatou, ma po o le a lava le vave ona taunuu, o loo ia i tatou avega mamafa e faasoa atu i le toatele o isi ua uma ona sii i luga i le tele latou te mafaia, o nisi e ave a latou mea e ala i le filifiliga, o nisi ua mafatia e le mafai ona onosaia e matai matapeʻapeʻa. E galulue le Veterans for Peace e laveai le vaa nai lo le faatali sei goto.

O le toʻatele o tatou e leʻi onosaʻia mea mataʻutia o loʻo tulia ai le 22 veterans i le aso, ma le anoanoai o tagata matitiva i itulagi o le lalolagi na paʻi i ai le malo o Amerika, i le gaioiga mulimuli o le faʻanoanoa. Ou te fia manatu e mafai ona tatou siitia le faamoemoe ma atonu e aumaia le mafanafana ia i latou o loo siomia ai i tatou e ala i le faasoaina atu o punaoa, aloese mai pulega, ma aoao e auai i isi lototetele i le galuega o loo i ai.

O lenei tusiga na faʻasalalau muamua ile Telesur English.

Kathy Kelly (kathy@vcnv.org) faʻasoa faʻatasi Faʻalapotopotoga mo le Faʻasalaga Leaga (www.vcnv.org)

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana