Pranking the CIA: O le New Get Rich Quick Story

a Times Niu Ioka na lomia e le tusitala o James Risen lana tusi talu ai, Malo o Taua, o le Times na fa'amuta lona tuai o le silia ma le tausaga ma fa'asalalau lana tala i luga ole tusi saisai fa'atauva'a nai lo le su'eina e le tusi. O le Times fai mai e le'i mana'o e fa'aaafia le palota a le peresetene o le 2004 e ala i le logoina o tagata lautele i mea o lo'o faia e le Peresetene. Ae o lenei vaiaso a Times fai mai le faatonu 60 Minute na lapataia o ia e le White House e faapea o se osofaiga faatupu faalavelave i le Iunaite Setete o le a tuuaia i le Times pe afai na mulimuli se tasi i lomiga - o lea atonu o le Times ' o le fa'apea o le 'ino'ino i le fa'atemokalasi ose tala fa'alilolilo lea mo le fefe ma le lotonuu. O le Times e le'i lipotia lava isi tala taua i le tusi a Risen.

O se tasi o na tala, o loʻo maua i le mataupu mulimuli, o le Operation Merlin - atonu na taʻua ona e naʻo le faʻalagolago i togafiti faʻataulāitu e mafai ona faʻaaogaina - lea na tuʻuina atu ai e le CIA ni auupega faaniukilia ia Iran ma ni nai suiga manino ia i latou. O lenei mea na manatu e faʻagesegese ai taumafaiga a Iran e le o iai e fausia ni auupega faaniukilia. Na faamatala e Risen le Operation Merlin i luga Talokalasi Nei i lenei vaiaso ma sa faatalanoaina e 60 Minute lea na mafai ona tuua ai soʻo se faʻamatalaga o le mea. O lo o molia e le malo o Amerika ia Jeffrey Sterling ona o le tuuaia o ia o le tagata faasalalau lea na avea ma punavai mo Risen, ma saini toetu e fa'atonuina ina ia fa'aalia lona puna(s).

Le Risen media blitz i lenei vaiaso o loʻo faʻatasi ma le lolomiina o lana tusi fou, Totogi So'o se Tau. Toe tu manino mai e le solomuli. O le taimi lea ua ia faia ai lana tala sili ona valea-le-CIA-na faia talu ai nei o le mataupu lona lua nai lo le mulimuli, ma e oo lava i le Times Niu Ioka ua uma ona ta'ua. O loʻo matou talanoa e uiga i se "galuega faʻaleagaina," "Iraq ei ai WMDs," "tatou tilotilo uma i 'oti" tulaga o le gūgū iinei. O loʻo matou talanoa e uiga i le ituaiga o mea e taʻitaʻia ai le pulega a Obama e taumafai e tuʻuina se tasi i le falepuipui. Ae e le o manino mai o loʻo i ai se faʻapogai lilo e tuʻuaia i lenei taimi, ma o le Matagaluega o le So-Called Justice ua uma ona tuliloa Sterling ma Risen.

Sterling, i le ala, e le o faʻalogoina pe a faʻatusatusaina ma Chelsea Manning poʻo Edward Snowden poʻo isi faʻasalalauga Risen lipoti i lana tusi fou. O tagata lautele, e foliga mai, e le avea ma toa o se tagata faʻasalalau seʻi vagana ua faʻasalalau e le aufaasālalau le tagata e taʻutaʻua o se faʻalata. Sterling, manaia, o se faʻasalalau e mafai ona taʻua o se "faalata" pe a fai o se taufaaleaga e faʻaalia ai le fouvale, talu ai o tagata e mafaufau i na faaupuga toetoe lava o le lalolagi atoa o le a vaʻaia le tuʻuina atu o fuafuaga faaniukilia ia Iran o se taufaʻatau. I se isi faaupuga, e puipuia o ia mai le osofaʻiga masani, ae pipii i le tulaga muamua-latou te le amanaiaina-oe ona e leai se fiafia faʻatasi e faʻamatalaina le tala Merlin.

O le a la le gugu fou mai Langley? Na'o le mea lenei: o se komipiuta e fai ma vaisu i taaloga faitupe e igoa ia Dennis Montgomery e le mafai ona fa'atau atu Hollywood po'o Las Vegas i ana faiga fa'akomepiuta, e pei o lona mafai ona va'ai mea i totonu o lipine vitio e le o va'aia e mata le lava, na fa'atau atu ai le CIA i luga o le tagi fa'a'ole'ole atoatoa. e mafai ona ia vaʻaia savali faalilolilo a al Qaeda i faʻasalalauga a le televise a Al Jazeera. Ina ia saʻo, fai mai Montgomery na tuleia e le CIA le manatu ia te ia ma na ia tamoe ai. Ma e le gata na folo e le CIA lana hooey, ae faapena foi le mataupu faavae komiti autu, o le avea ma sui auai, a itiiti mai mo sina taimi: Sui Peresetene Dick Cheney, Faufautua Faufautua muamua a le National Security Condoleezza Rice, So-Called Defense Secretary Donald Rumsfeld, Failautusi o le Setete Colin Powell, CIA Director George Tenet, ma le Loia Sili John Ashcroft. O Tenet o lo'o fa'atinoina lana matafaioi masani e pei o le pule sili i le tala a Risen, ae o John Brennan o lo'o ta'ua na a'afia fo'i i le fa'alavelave a Dennis Montgomery. O le Bush White House na fa'aleaogaina va'alele fa'ava-o-malo ona o lapata'iga faalilolilo a Montgomery o le malaia, ma manatu mamafa i le fanaina o va'alele mai le lagi.

Ina ua manaʻo Farani e vaʻai i le faʻavae mo le faʻavaeina o vaalele, na vave ona iloa se faaputuga ausa o otaota o solofanua ma faailoa atu i le US. O lea, na siitia le CIA mai Montgomery. Ma na agai atu Montgomery i isi konekarate o loʻo galue i isi solofanua solofanua mo le Pentagon. Ma e leai se mea e faateia ai iina. "O se suʻesuʻega a le Pentagon i le 2011," na taʻua ai e Risen, "na maua ai i le sefulu tausaga talu ona mavae le 9/11, na tuʻuina atu e le Matagaluega o Puipuiga le sili atu i le $ 400 piliona i konekarate na faʻatagaina muamua i mataupu e aofia ai le $ 1 miliona pe sili atu i faiga taufaasese. .” Ma e leʻi faʻatagaina Montgomery. Ma o i matou o tagata na faʻatamaoaigaina o ia i le faitau miliona e leʻi taʻuina atu o loʻo i ai o ia. E leai foi se mea e le masani ai iina. O le faalilolilo ma le taufaavalea o le masani fou lea i le tala o loo taʻu mai e Risen, e auiliili ai le natura taufaasese o tagata fasioti tagata, tagata faʻatauvaʻa faʻatau, tagata faʻatau tupe, ma e oʻo lava i tagata matataʻu - kamupani faʻafaigaluega e faʻatupu le maʻi. O le malosi tele o le lafoaia o tupe i le militarism ua teteʻa i lauga lautele mai le avega tau tupe e mafua ai ona mafai e Risen ona sii mai Linden Blue, sui taitaifono o General Atomics, faitioina tagata e ave tupe mai le malo. O lona uiga o tagata matitiva e ave ni nai tupe laiti mo o latou manaʻoga masani, ae le o tagata fai drone e faʻatamaoaigaina ona o le faʻataʻitaʻiga o drones e saogalemu ai le lalolagi.

O le a’a o le fa’afitauli e pei ona va’aia e Risen, ua tele atu tupe ua tu’uina atu i le militeri ma le puipuiga malu o le atunu’u nai lo le mea e mafai ona latou iloa lelei ai le mea e fai. O lea la, latou te le mafaufauina le mea e fai i ai. O le mea lea e faʻaopoopoina, na tusia e Risen, e ala i le fefe tele e le manaʻo tagata e fai atu leai i soʻo se mea e ono aoga e oʻo lava ia latou miti sili ona leaga - poʻo le mea na taʻua e Dick Cheney o le tiute e teu faʻafaigaluega i soʻo se mea e 1% avanoa. Fai mai Toetu Talokalasi Nei o tupe faaalu a le militeri na faamanatu atu ai ia te ia le faletupe o Wall Street. I lana tusi na ia finau ai o le au fai taua tele ua manatu e matua tele naua e toilalo.

Ua faamatalaina e Risen ni tala i totonu Totogi So'o se Tau, e aofia ai le tala i paleti tupe. O le $ 20 piliona na lafoina i Iraq i le $ 100 pili, na ia tusia, $ 11.7 piliona e le o taʻua - leiloa, gaoia, faʻaaoga sese, pe lafo i se taumafaiga le manuia e faʻatau se palota mo Ayad Allawi. Risen lipoti e tusa ma le $2 piliona o le tupe o loʻo misi o loʻo iloa moni o loʻo nofo i se faaputuga i Lepanona, ae e leai se fiafia o le malo o Amerika e toe faʻaleleia. A uma mea uma, e naʻo le $ 2 piliona, ma o loʻo faʻasusuina e le vaega faʻapisinisi a le militeri le $ 1 miliona i le tausaga mai le teutupe a Amerika.

A Toetu, e pei o isi tagata uma, taʻua le tau o taua talu ai nei a Amerika ($ 4 trillion i luga o le sefulu tausaga, na ia fai mai ai), ou te ofo i taimi uma e leai se tasi na te matauina o taua e tauamiotonuina ai le "masani" "faavae" tupe faaalu a le militeri. le isi $10 trillion i le sefulu tausaga i le saoasaoa o loʻo i ai nei. Ou te le talitonu foi na tusia moni e Risen e faapea "i le tele o Amerika, o taua ua le gata ina gafatia ae aoga." O le ā? Ioe e matua aoga tele mo nisi tagata o loʻo faʻaaogaina le malosi o le malo. Ae o le "tele o Amerika"? O le toʻatele (e le o le toʻatele) o tagata i le US o loʻo i ai galuega i le taua, o lea e masani ai le mafaufau o le faʻaaluina o taua ma sauniuniga mo taua e manuia ai se tamaoaiga. I le mea moni, o le faʻaaluina o na lava tala i pisinisi filemu, i aʻoaʻoga, i luga o atinaʻe, poʻo le faʻaitiitia o lafoga mo tagata faigaluega o le a maua ai le tele o galuega ma i le tele o tulaga sili atu le totogiina o galuega - ma le lava o tupe teu e fesoasoani ai i tagata uma e faia le suiga mai galuega tau i galuega filemu. . O tupe fa'aalu a le militeri e matua fa'ateleina ai le le tutusa ma fa'ate'a'ese'ese tupe mai auaunaga o lo'o maua e tagata i le tele o atunu'u e le fa'amilitia. Ou te moomoo foi na mafai e Risen ona aofia ai se tala pe lua mai lena vaega e fausia ai le 95% o tagata na afaina i taua a Amerika: o tagata o nofoaga o loo tau ai taua.

Ae ua faia e Risen se galuega tele i tagata matutua o le sauaina a Amerika o loʻo mafatia i manuʻa mama, i luga o le tele o le faʻaogaina o le vai, ma i luga o se tala malie o le faʻauluina e le malo o Amerika i se faʻasalaga a aiga 9/11 e faasaga i tagata faʻatupeina a Saudi 9/11 - o se tala, o se vaega o loʻo tuʻuina atu i ai le tele o faʻamatalaga e tusa ai ma lona aafiaga i Afghanistan i le tusi talu ai nei a Anand Gopal. E i ai foi se tala e tutusa ma Merlin e uiga i le faʻatau atu o drones a Amerika i fili US i fafo.

O nei tusi aoina SNAFU e tatau ona faitau ma le mata i luga o le vaomatua atoa, ioe, e aloese ai mai le faaiuga o le mea tatou te manaʻomia o le taua e faia saʻo pe - mo lena mea - Wall Street faia saʻo. Matou te le manaʻomia se CIA sili atu ae o se malo saoloto mai le CIA. O faʻafitauli o loʻo faʻamatalaina e le o se mea fou e aumaia i lou mafaufau, mo aʻu, i le faitauina o le tusi a Risen, e ala i faʻamatalaga faifaipea i Dulles Airport. Ae, ua amata ona foliga mai o le au uso o Dulles ua le na o se tulimanu faalilolilo o le malo, ae o le au paia lagolago o Amerika lelei uma. Ma o se mea taufaafefe. O le fa'alilolilo o le fa'atagaina lea o le fa'avalevalea, ma o le fa'alilolilo sili atu o lo'o fa'aaogaina e fa'alilolilo ai le valea. E faʻafefea ona avea o se "State Secret" na pa'ū le CIA mo se tagata faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi na faafoliga o loʻo vaʻaia ni feʻau faʻataulāitu i Al Jazeera? Afai o le moliaga a Obama o le au faasalalau e le faʻailoaina tagata i le lamatiaga, o le mea sili o loʻo fesoasoani i le faʻatau atu o tusi a Jim Risen, lea e tatau ona fafagu tagata e sili atu nai lo le vaeluaga o le po asiasi i le falemaʻi mai Alberto Gonzales ma Andrew Card.

O loʻo i ai pea se foliga manifinifi o le amiolelei e maua i le aganuu faʻapolokiki a Amerika. O le au faipule faapolokiki a Iraqi, i le tusi a Risen, e faanoi i latou lava i le faapea mai o aso muamua o le galuega i le 2003 sa faigata. A Times Niu Ioka fai mai le faatonu 60 Minute o nai tausaga muamua ina ua mavae le 9/11 e le o se taimi lelei mo le tusitala a Amerika. E le tatau ona avea nei mea o ni 'alofaga talafeagai mo le amio le pulea. A'o amata le tau o le lalolagi e pei o se galuega a le CIA, o le a leai se mea na o taimi faigata. Ua uma ona sauni le militeri a Amerika e foia le suiga o le tau i le mea lava e tasi e faʻaaogaina e foia ai le Ebola poʻo faiga faatupu faalavelave poʻo le afaina o le faatemokalasi. Afai tatou te le maua ni tagata e mafai ona mafaufau i luga o latou vae, e pei ona faia e Risen aʻo sioa i lalo i lalo o le paelo o se faasalaga falepuipui a Amerika, o le a tatou i ai mo se mataga moni.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana