Faʻamatalaga Faʻamatalaga: Faʻamalosia le Autalavou, Tagata Faigaluega a le Atunuʻu ma le Puipuiga o Malosiaga Galulue e Faʻaitiitia ai le Faʻaaogaina o Aoga i Nigeria

Saunia e Stephanie E. Effevottu, World BEYOND War, Setema 21, 2022

Tusitala Ta'ita'i: Stephanie E. Effevottu

Vaega o Poloketi: Jacob Aniam; Ruhamah Ifere; Stephanie E. Effevottu; Faamanuia Adekanye; Tolulope Oluwafemi; Damaris Akhigbe; Lucky Chinwike; Mose Abolade; Joy Godwin; ma Augustine Igweshi

Faiaoga Poloketi: Allwell Akhigbe ma Precious Ajunwa
Fa'amaopoopo Poloketi: Mr Nathaniel Msen Awuapila ma Dr Wale Adeboye Poloketi Lagolago: Mrs Winifred Ereyi

Faʻafetai

E fia fa'afetaia e le 'au ia Dr Phil Gittins, Mrs Winifred Ereyi, Mr Nathanial Msen Awuapila, Dr Wale Adeboye, Dr Yves-Renee Jennings, Mr Christian Achaleke, ma isi tagata na fa'amanuiaina lenei poloketi. E momoli atu foi le faafetai tele i le World Beyond War (WBW) ma le Rotary Action Group mo le Filemu mo le fausiaina o le tulaga (Peace Education and Action for Impact) mo i tatou e fausia ai o tatou gafatia e faatupuina ai le filemu.

Mo nisi fa'amatalaga ma fa'amatalaga, fa'afeso'ota'i le ta'ita'i tusitala, Stephanie E. Effevottu ile: stephanieeffevottu@yahoo.com

Aotelega o Pulega

E ui o le ave faamalosi o aʻoga e le o se mea fou i Nigeria, talu mai le 2020, ua molimauina e le setete o Nigeria le faʻateleina o le ave faʻamalosi o tamaiti aʻoga aemaise lava i le itu i matu o le atunuʻu. O le le mautonu o le aufaigaluega na mafua ai ona tapunia le silia ma le 600 aʻoga i Nigeria ona o le fefe i osofaiga a tagata faomea ma tagata faomea. O lo'o i ai le tatou Fa'amalosia Autalavou, Tagata Faigaluega a le Nuu ma le Puipuiga o le Puipuiga e fa'aitiitia ai le faomea a'oga e fa'afetaia'ia le maualuga o le ave fa'amalosi o tamaiti a'oga i aso talu ai nei. O lo'o taumafai fo'i le tatou poloketi e fa'aleleia atili le va o leoleo ma tupulaga talavou e fa'aitiitia ai fa'alavelave fa'afuase'i o le ave faamalosi o a'oga.

O lenei faiga fa'avae o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga o se su'esu'ega i luga ole laiga na faia e le World Beyond War (WBW) Nigeria 'au e fa'amautinoa manatu lautele e uiga i le faoa a'oga i Nigeria. O fa'amaumauga mai le su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai o itu e pei o le fa'atupuina o le mativa, fa'atupula'ia o le leai o ni galuega, nofoaga e le pulea, fa'alavelave fa'alelotu, su'ega tupe o fa'alavelave fa'atupu fa'alavelave o le mafua'aga tele lea o le ave faamalosi o a'oga i totonu o le atunu'u. O nisi o a'afiaga o le ave faamalosi o a'oga na fa'ailoa e i latou na tete'e e aofia ai le fa'aulufaleina mai o tamaiti a'oga fa'aa'upegaina, le lelei o a'oa'oga, leai se fiafia i a'oa'oga, le alu i le va o tamaiti a'oga, ma fa'alavelave o le mafaufau, ma isi.

Ina ia taofia le ave faamalosi o aʻoga i Nigeria, na ioe le au tali e le o se galuega a se tagata e toatasi poʻo se vaega e tasi ae e manaʻomia se faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻatasi ai ma le galulue faʻatasi o paaga eseese, e aofia ai ofisa o le puipuiga, tagata fai faʻalapotopotoga, ma tupulaga talavou. Ina ia fa'amalosia le agava'a o tupulaga talavou i le fa'aitiitia o le ave faamalosi o a'oga i totonu o le atunu'u, na ta'ua ai e i latou na tete'e e mana'omia le fa'atinoina o polokalame fa'aa'oa'oga ma 'au a'oa'oga/vave tali mo tamaiti a'oga i totonu o a'oga eseese. Faʻateleina le saogalemu i totonu o aʻoga, faʻalauiloa ma faʻalauiloa faʻasalalauga, faʻapea foʻi ma faiga faʻavae lautele o vaega foi ia o latou fautuaga.

Ina ia mafai ona fausia le galulue faʻatasi i le va o le malo o Nigeria, tupulaga talavou, tagata faʻalapotopotoga a le malo, ma le puipuiga malu e faʻaitiitia ai mataupu o le faoa a le aʻoga i totonu o le atunuʻu, na fautuaina e le au tali le faʻatulagaina o 'au a le lotoifale e faʻamautinoa le galulue faʻatasi, tuʻuina atu le saogalemu e tumau ai le tali atu, faʻatulagaina faiga faʻavae. , fa'atautaia polokalame fa'alauiloa a'oga i a'oga, ma fa'atautaia talanoaga ma pa'aga eseese.

Peitai na matauina e le au tetee le leai o se faatuatuaina i le va o tupulaga talavou ma isi paaga, aemaise lava le puipuiga. O lea na latou fautuaina ai le tele o auala e fausia ai le faatuatuaina, o nisi o ia mea e aofia ai le faʻaaogaina o faatufugaga fatufatuaʻi, aʻoaʻoina o tupulaga talavou i le matafaioi a ofisa eseese o le puipuiga, aʻoaʻoina o paaga i le amio faʻalagolago, faʻapea ai ma le fausiaina o se faʻalapotopotoga e faʻatatau i galuega faʻavae trust.

Sa iai fo'i fautuaga i le fa'aleleia atili o le fa'amalosia o ofisa o le puipuiga aemaise le tu'uina atu ia i latou o tekonolosi sili atu ma a'upega fa'aonaponei e feagai ai ma nei tagata faomea. Mulimuli ane, na faia fautuaga i auala e mafai ai e le malo o Nigeria ona mautinoa o loʻo saogalemu aʻoga mo tamaiti aoga ma faiaoga.

Fa'ai'u le faiga fa'avae i le ta'u mai o le faoa o a'oga ose fa'amata'u i le sosaiete a Nigeria, ma o le maualuga maualuga i taimi talu ai nei ua afaina ai a'oga i totonu o le atunu'u. O le mea lea e vala'au atu ai i paaga uma, fa'apea fo'i ma atunu'u lautele ma fa'ava-o-malo ina ia sili atu le galulue fa'atasi e fa'aitiitia lea fa'amata'u.

Fa'atomuaga/Aotelega o le Faoa a'oga i Nigeria

E pei o le tele o manatu, e leai se fa'auigaga e tasi e mafai ona fa'auigaina i le fa'aupuga 'kidnapping'. E tele tagata popoto ua tuuina mai a latou lava faamatalaga i le uiga o le ave faamalosi ia i latou. Mo se faʻataʻitaʻiga, Inyang and Abraham (2013) o loʻo faʻamatalaina le faoa faamalosi o le faoa faamalosi, aveʻesea, ma le taofia faasolitulafono o se tagata e le tusa ai ma lona loto. E faapena foi, Uzorma and Nwanegbo- Ben (2014) faauigaina le faoa faamalosi o le faagasologa o le faoa ma le taofia po o le aveina o se tagata i le malosi faasolitulafono po o le taufaasese, ma le tele o se talosaga mo se tau. Fage and Alabi (2017) fa'aupuga faomea o se fa'a'ole'ole po'o le fa'amalosi fa'amalosi o se tagata po'o se vaega o tagata ta'ito'atasi mo mafua'aga e afua mai i socio-economic, polokiki, ma lotu, ma isi. E ui i le tele o faauigaga, ae o mea uma e tutusa uma ai e aofia ai le mea moni o le ave faamalosi o se gaioiga e le tusa ai ma le tulafono lea e masani ona aʻafia ai le faʻaaogaina o le malosi ma le faʻamoemoe e maua ai tupe poʻo isi tupe maua.

I Nigeria, o le malepelepe o le saogalemu ua mafua ai le siʻitia o le faoa faamalosi aemaise lava i le itu i matu o le atunuu. E ui lava o le ave faamalosi o se faiga faifaipea, ae ua faia se tulaga fou i nei tagata faomea o loʻo faʻaogaina le mataʻu lautele ma faiga faʻapolokiki e manaʻomia ai totogi e sili atu ona aoga. E le gata i lea, e le pei o aso ua mavae lea e masani ona tulimataʻi ai e le au faomea tagata maumea, o loʻo tulimataʻi e tagata solitulafono tagata o soʻo se vasega. O faiga ave faamalosi o loo iai nei o le ave faamalosi o tamaiti aoga mai potu aoga, ave faamalosi o tamaiti aoga i luga o auala tetele ma nuu i tua ma taulaga.

Faatasi ai ma le toetoe lava 200,000 aʻoga tulagalua ma aʻoga maualuga, o le vaega aʻoaʻoga a Nigeria o loʻo faʻatusalia i le tele i Aferika (Verjee ma Kwaja, 2021). E ui lava o le faoa a'oga e le o se mea fou i Nigeria, i taimi talu ai nei, sa i ai le maualuga o le ave faamalosi o tamaiti aʻoga mo se totogi mai aʻoga aʻoga aemaise lava aʻoga maualuga i le itu i matu o Nigeria. O le muamua o nei faoa faamalosi o tamaiti aoga e mafai ona maua i le 2014 ina ua lipotia e le malo o Nigeria e faapea o vaega faatupu faalavelave a Boko Haram na ave faamalosi 276 teine ​​aoga mai lo latou fale i le itu i matu sasaʻe o Chibok, Borno State (Ibrahim ma Mukhtar, 2017; Iwara. , 2021).

A o lei oo i le taimi nei, sa i ai osofaiga ma fasiotiga o tamaiti aoga i Nigeria. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2013, e toʻa 2014 tamaiti aʻoga ma le faiaoga e toʻatasi na susunuina ola pe fana i le Aoga Maualuga a le Malo o Mamufo i le Setete o Yobe. I lena lava tausaga, e fasefulufa tamaiti aoga ma faiaoga na fasiotia i le Kolisi o Faatoaga i Gujba. Ia Fepuari 2014, e limasefulu iva tamaiti aʻoga na maliliu foi i le Buni Yadi Federal Government College. Na sosoo ai ma le ave faamalosi o Chibok ia Aperila 2021 (Verjee ma Kwaja, XNUMX).

Talu mai le 2014, o loʻo i ai le ave faamalosi o tamaiti aʻoga 1000 mo le tau e le au solitulafono i le itu i matu o Nigeria. O mea nei o lo'o fa'atusalia ai se fa'asologa o taimi o le faoa a'oga i Nigeria:

  • Aperila 14, 2014: 276 teine ​​aoga na ave faamalosi mai le Aoga Maualuga a Teine a le Malo i Chibok, Borno State. E ui o le tele o teineiti na laveaʻiina talu mai lena taimi, o isi ua maliliu pe o loʻo misi pea e oʻo mai i le taimi nei.
  • Fepuari 19, 2018: 110 tamaʻitaʻi aʻoga na ave faamalosi mai le Kolisi Faʻasaienisi a Teine a le Malo i Dapchi, Yobe State. O le toatele o i latou na tatala i tua i vaiaso mulimuli ane.
  • Tesema 11, 2020: 303 tama aʻoga na ave faamalosi mai le Aoga Maualuga a le Malo, Kankara, Katsina State. Na fa'asa'olotoina i latou i le vaiaso mulimuli ane.
  • Tesema 19, 2020: 80 tamaiti aoga na ave mai se aoga Islamiyya i Mahuta taulaga, Katsina State. Na vave ona faasaolotoina e leoleo ma le latou vaega o le puipuiga o le tagata lava ia tamaiti aoga mai a latou tagata faomea.
  • Fepuari 17, 2021: 42 tagata, e aofia ai ma le 27 tamaiti aʻoga na ave faamalosi mai le Kolisi Saienisi a le Malo, Kagara, Niger State, ae tasi le tamaititi na fasiotia i le osofaiga.
  • Fepuari 26, 2021: E tusa ma le 317 tamaitai aʻoga na ave faamalosi mai le Aoga Maualuga a Teine a le Malo, Jangebe, Zamfara State.
  • Mati 11, 2021: 39 tamaiti aoga na ave faamalosi mai le Federal College of Forestry Mechanisation, Afaka, Kaduna State.
  • Mati 13, 2021: Sa i ai se taumafaiga osofaʻi i le Turkish International Secondary School, Rigachikun, Kaduna State ae na le manuia a latou fuafuaga ona o se faʻamatalaga na maua e le autau a Nigeria. I le aso lava lea, na lavea'iina ai fo'i e le 'autau a Nigeria le 180 tagata, e aofia ai ma le 172 tamaiti a'oga mai le Federal School of Forestry Mechanization i Afaka, Kaduna State. O se taumafaiga tuufaatasi a le autau a Nigeria, leoleo, ma volenitia na taofia ai foi le osofaiga i le Aoga Maualuga a le Malo, Ikara i le setete o Kaduna.
  • Mati 15, 2021: 3 faiaoga na faoa mai le UBE Primary School i Rama, Birnin Gwari, Kaduna State.
  • Aperila 20, 2021: E le itiiti ifo ma le 20 tamaiti aoga ma le 3 tagata faigaluega na ave faamalosi mai le Iunivesite o Greenfield, Kaduna State. Na fasiotia e le au faomea le toalima o tamaiti aoga ae o isi na faasaolotoina ia Me.
  • Aperila 29, 2021: E tusa ma le 4 tamaiti aʻoga na ave faamalosi mai le Aoga a le Tupu, Gana Ropp, Barkin Ladi, i Plateau State. E toatolu i latou mulimuli ane na sosola mai i latou na pueina.
  • Me 30, 2021: E tusa ma le 136 tamaiti aoga ma le tele o faiaoga na ave faamalosi mai le Salihu Tanko Islamic School i Tegina, Niger State. O le tasi o i latou na maliu i le tafeaga ae o isi na faasaolotoina ia Aokuso.
  • Iuni 11, 2021: 8 tamaiti aoga ma nisi faiaoga na ave faamalosi i Nuhu Bamali Polytechnic, Zaria, Kaduna State.
  • Iuni 17, 2021: E le itiiti ifo i le 100 tamaiti aʻoga ma le toʻalima faiaoga na ave faamalosi mai le Federal Government Girls College, Birnin Yauri, Kebbi State
  • Iulai 5, 2021: E silia ma le 120 tamaiti aʻoga na ave faamalosi mai i le Peteli Baptist High School, Damishi i le Setete o Kaduna
  • Aokuso 16, 2021: E tusa ma le 15 tamaiti aʻoga na ave faamalosi mai le Kolisi o Faʻatoʻaga ma le Soifua Maloloina o Manu i Bakura, Zamfara State
  • Aokuso 18, 2021: E toʻaiva tamaiti aʻoga na ave faʻamalosi i lo latou toe foʻi mai i le fale mai le Islamiyya School i Sakkai, Katsina State.
  • Setema 1, 2021: E tusa ma le 73 tamaiti aʻoga na ave faamalosi mai le aoga maualuga a le Malo i Kaya, Zamfara State (Egobiambu, 2021; Ojelu, 2021; Verjee ma Kwaja, 2021; Yusuf, 2021).

O le mataupu o le ave faamalosi o fanau aoga ua salalau i le atunuu atoa ma ua tulai mai ai se tulaga faapopoleina i le faaletonu o le ave faamalosi o le atunuu, ma o ni aafiaga le lelei mo le vaega o aoaoga. Ose fa’afitauli ona o lo’o fa’aletonu ai a’oa’oga a fanau a’oga i totonu o le atunu’u e matua’i maualuga lava le aofa’i o fanau e le o toe a’o’oga ae maise lava le teine-tamaiti. E le gata i lea, o Nigeria o loʻo lamatia i le faʻatupuina o se 'augatupulaga leiloa' o tamaiti aʻoga aʻoga ua leiloa aʻoaʻoga ma mafua ai ona maua avanoa i le lumanaʻi e olaola ma tuliesea i latou ma o latou aiga mai le mativa.

O le a'afiaga o le ave faamalosi a le a'oga e tele ona itu ma e o'o atu ai i fa'alavelave fa'alagona ma le mafaufau mo matua ma tamaiti a'oga o i latou na ave fa'amalosi, fa'aitiitia le tamaoaiga ona o le fa'atupula'ia o le le saogalemu, lea e fa'ate'aina ai tupe fa'afaigaluega mai fafo, ma le le mautu fa'apolokiki ona o tagata faomea e le mafai ona pulea le setete ma tosina mai ai le ta'uta'ua. gauai fa'avaomalo. O lea fa'afitauli e mana'omia ai le tele o tagata e fa'atatau i le fa'atinoina e tupulaga talavou ma le puipuiga malu e fa'ato'a vave ai.

Faamoemoega o Poloketi

O lo tatou Fa'amalosia le galulue fa'atasi o Autalavou, Fa'aaufa'atasi a Nuu ma Vaega o Puipuiga e fa'aitiitia ai le ave faamalosi o a'oga o lo'o iai e fa'atatau i le fa'ateleina o le faoa o tamaiti a'oga i aso talu ai nei. O le matou poloketi o loʻo taumafai e faʻaleleia le va o leoleo ma tupulaga talavou e faʻaitiitia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi o aʻoga. Ua iai le va ma le malepelepe o le faatuatuaga i le va o tupulaga talavou ma le vaega o le puipuiga aemaise lava o leoleo e pei ona vaaia i le taimi o le #EndSARS tetee faasaga i sauaga a leoleo ia Oketopa 2020. O le tetee na taitaia e tupulaga talavou na faamutaina i le fasioti tagata a Lekki ia Oketopa. 20, 2020 ina ua tafana afi e leoleo ma le militeri i le au tetee talavou e leai se puipuiga.

O la matou poloketi fou e ta'ita'ia e tupulaga talavou o le a taula'i i le fausiaina o alalaupapa i le va o nei vaega e suia ai a latou mafutaga fa'afeagai i le galulue fa'atasi e fa'aitiitia ai le faoa a'oga. O le fa'amoemoe o le poloketi o le 'aumaia lea o tupulaga talavou, fa'alapotopotoga fa'alaua'itele ma vaega o le puipuiga e galulue fa'atasi i le fa'aitiitia o le fa'afitauli o le ave faamalosi o a'oga mo se totogi. O lenei tulaga le lelei e manaʻomia ai le galulue faʻatasi e faʻamautinoa le saogalemu o talavou i le aʻoga ma puipuia a latou aia tatau e aʻoaʻo ai i se siosiomaga saogalemu ma le saogalemu. O le sini o le poloketi o le faʻamalosia lea o le galulue faʻatasi o tupulaga talavou, tagata fai faʻalapotopotoga ma le puipuiga malu e faʻaitiitia ai le ave faamalosi o aʻoga. O sini o le:

  1. Fa'amalosia le agava'a o tupulaga talavou, tagata fai fa'alapotopotoga ma le puipuiga malu e fa'aitiitia ai le faoa a'oga.
  2. Fa'aleleia le felagolagoma'i i le va o tupulaga talavou, tagata fai fa'alapotopotoga ma vaega o le puipuiga e ala i fa'asalalauga fa'atalanoaga e fa'aitiitia ai le faoa a'oga.

Methodology suesuega

Ina ia faʻamalosia le autalavou, tagata fai faʻalapotopotoga, ma le puipuiga o le galulue faʻatasi e faʻaitiitia le faoa aʻoga i Nigeria, le World Beyond war Na filifili le au a Nigeria e faia se suʻesuʻega i luga ole laiga e maua ai le malamalama o tagata lautele e uiga i mafuaʻaga ma aʻafiaga o le ave faamalosi o aʻoga ma a latou fautuaga ile agai i luma mo le saogalemu o aʻoga mo tamaiti aoga.

O se fesili fa'atulagaina e 14-aitema fa'ainitaneti i luga ole laiga na mamanuina ma fa'aavanoaina mo sui auai e ala ile Google form template. O faʻamatalaga muamua e uiga i le poloketi na tuʻuina atu mo tagata auai i le vaega tomua o le fesili. O fa'amatalaga patino e pei o le igoa, numera o le telefoni ma le tuatusi imeli na faia i le faitalia e fa'amautinoa ai tagata auai o a latou tali e le faalauaiteleina ma latou te saoloto e filifili i fafo mai lagona maaleale e ono solia ai a latou aia tatau ma avanoa.

Le feso'ota'iga Google i luga ole laiga na fa'asalalau atu i tagata auai e ala i feso'ota'iga fa'aagafesootai eseese e pei o WhatsApp o le au a le WBW Nigerian. E leai se tausaga fa'atatau, itupa, po'o le faitau aofa'i o tagata mo le su'esu'ega a'o matou tu'u avanoa mo tagata uma ona o le faoa a'oga ose fa'amata'u i tagata uma tusa lava po'o le matua po'o le itupa. I le fa'ai'uga o le vaitaimi o le aoina mai o fa'amaumauga, e 128 tali na maua mai tagata ta'ito'atasi i sone eseese fa'a-fa'aupufai i totonu o le atunu'u.

O le vaega muamua o le fesili e taulaʻi i le talosagaina o tali i faʻamatalaga patino a le au tetee e pei o le igoa, tuatusi imeli, ma le numera o le telefoni. Na soso’o ai ma fesili i le aofa’i o tausaga o i latou na auai, o latou tulaga o lo’o nonofo ai, ma pe o latou nonofo i setete o lo’o a’afia i le ave faamalosi o a’oga. Mai le 128 tagata auai, 51.6% i le va o le 15 ma le 35 tausaga; 40.6% i le va o le 36 ma le 55; ae 7.8% e 56 tausaga ma luga atu.

E le gata i lea, o le 128 na tali mai, 39.1% na lipotia mai o loʻo latou nonofo i setete o loʻo aʻafia i le ave faamalosi o aʻoga; 52.3% na tali i le le lelei, ae 8.6% na latou taʻua latou te le iloa pe o latou setete o loʻo i totonu o setete o loʻo aʻafia i mataupu o le ave faamalosi o aʻoga:

Sailiiliga Sailiga

O le vaega o loʻo i lalo o loʻo tuʻuina atu ai faʻamatalaga mai le suʻesuʻega i luga ole laiga na faia ma 128 tali mai i itulagi eseese o le atunuʻu:

Mafuaaga o le ave faamalosi o aoga i Nigeria

Talu mai Tesema 2020 seia oo mai i le taimi nei, ua silia ma le 10 mataupu o le ave faamalosi o fanau aoga aemaise lava i le itu i matu o le atunuu. O su'esu'ega na faia e tagata popoto i vaega eseese o lo'o fa'ailoa mai ai e tele fa'aosofiaga mo le faoa faamalosi e afua mai i socio-economic ma polokiki i fa'aleaganu'u ma aga masani, ma o nei mea ta'itasi e tele lava ina feso'ota'i. O suʻesuʻega suʻesuʻega na maua e taʻu mai ai o mea taua e pei o le leai o se galuega, mativa mataʻutia, faʻalavelave faʻalelotu, le i ai o avanoa e le pulea, ma le faʻatupulaia o le le saogalemu o mafuaʻaga autu ia o le faoa aʻoga i Nigeria. O le tolusefululua pasene o le au tetee na taʻua o le sailiga tupe o gaioiga faatupu faalavelave o se tasi lea o mafuaʻaga autu mo le faʻatupulaia lata mai o le faoa aʻoga i Nigeria.

E faʻapea foʻi, 27.3% na faʻamaonia le leai o se galuega o le isi lea mafuaʻaga o le faoa aʻoga i Nigeria. E faapena foi, 19.5% na taʻua o le mativa o se isi mafuaaga o le mativa. E le gata i lea, o le 14.8% na faʻamaonia ai le iai o avanoa e le faʻaogaina.

A'afiaga o le faoa a'oga ma le tapunia o le a'oga i a'oga i Nigeria

O le taua o aʻoaʻoga i se sosaiete faʻaleaganuʻu e pei o Nigeria e le mafai ona faʻamamafaina. Ae ui i lea, o aʻoaʻoga lelei i le tele o taimi, na faʻamataʻu ma faʻaleagaina e le faʻamataʻu o le faoa faamalosi. O le gaioiga na afua mai i le itulagi o Niger Delta o le atunuʻu, ua faʻanoanoa, ua vave ona tulaʻi e avea ma pisinisi o aso i toetoe lava o itulagi uma o le atunuʻu. O le tele o popolega ua aliaʻe talu ai nei i le aʻafiaga o le faoa aʻoga i Nigeria. E afua mai i le popolega o matua i le le saogalemu, i le maileia o tupulaga i le pisinisi o le ave faamalosi ma le loto i ai ma le loto i ai.

E atagia lea i tali o le su'esu'ega na faia ona o le 33.3% o le au tali e ioe o le ave faamalosi e mafua ai le leai o se fiafia o tamaiti aoga, ma le isi 33.3% o tali e ioe i lona aafiaga i le le lelei o aoaoga. O le tele o taimi, pe a tutupu faomea i totonu o aʻoga, e ave tamaiti aʻoga i le fale, pe faʻamavae e o latou matua, ma i nisi tulaga ogaoga, e tapunia aoga mo le tele o masina.

O le a'afiaga e sili ona leaga o le taimi e paie ai tamaiti a'oga, e matele atu i latou i le gaioiga o le gaoi. E faaosoosoina i latou e tagata solitulafono i se auala, latou te tuuina atu le "pisinisi" o se mea e maua ai tupe ia i latou. E manino mai i le siʻitia o le aofaʻi o tupulaga talavou o loʻo aʻafia i le ave faamalosi o aʻoga i Nigeria. O isi a'afiaga e mafai ona aofia ai fa'alavelave fa'ale-mafaufau, fa'amata'aga i fa'aleaganu'u, avea ma mea faigaluega i lima o ni tagata maualuluga e pei o ni tagata faomea, fa'atauva'a mo nisi o faipule, fa'atomuaga i tu'aiga fa'aleaganu'u fa'aagafesootai e pei o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina, toso teine, ma isi.

Fautuaga Faiga Faavae

Nigeria ua amata ona matua le saogalemu ma ua leai se mea e toe saogalemu. Pe i totonu o le aʻoga, lotu, poʻo se fale tumaoti, o tagatanuu e masani ona lamatia i le afaina i le faoa faamalosi. Ae ui i lea, na i ai le talitonuga o le au tetee, o le tulai mai o le ave faamalosi o aoga ua faigata ai i matua ma tagata o loo tausia le itulagi ua aafia ona faaauau le auina atu o fanau/uai i aoga ona o le fefefe ne‘i ave faamalosi. E tele fautuaga na tuuina mai e nei tagata tali e fesoasoani e foia ai mafuaaga o le ave faamalosi faapea foi ma le ofoina atu o fofo mo le faaitiitia o ia faiga i Nigeria. O nei fautuaga na faʻatonuina ai tupulaga talavou, tagata fai faʻalapotopotoga, ofisa o le puipuiga, faʻapea foʻi ma le malo o Nigeria i faiga eseese e mafai ona latou faia e tau ai le faoa aʻoga:

1. E manaʻomia le faʻamalosia o le malosi o tupulaga talavou e galulue i le faʻaitiitia o le ave faamalosi o aʻoga i Nigeria:

O tupulaga talavou e silia ma le afa o le faitau aofaʻi o le lalolagi ma o lea, e manaʻomia foi ona latou auai i faʻaiuga e aʻafia ai le atunuʻu. Ona o le taatele o le ave faamalosi o aoga i vaega eseese o le atunuu ma aafiaga le lelei o loo i ai i le faitau aofaʻi o tupulaga talavou, e tatau ona latou auai atoatoa i le ofoina atu o fofo e foia ai lenei lamatiaga. E tusa ai ma lenei, 56.3% o loʻo fautua mai ai le manaʻomia o le faʻateleina o le saogalemu i totonu o aʻoga ma faʻalauiloa atili ma faʻalauiloa mo tupulaga talavou. E fa'apea fo'i, 21.1% o lo'o fa'atūina le fa'atūina o leoleo i nu'u aemaise lava i nofoaga e a'afia i nei osofa'iga. I se tulaga talitutusa, 17.2 pasene na fautuaina le faʻatinoina o polokalame faufautua i aʻoga. E le gata i lea, e 5.4% na lagolagoina le fausiaina o le aʻoaʻoga ma le vave tali atu.

2. O loʻo i ai le manaʻoga e faʻaleleia le galulue faʻatasi i le va o le malo o Nigeria, tupulaga talavou, tagata fai faʻalapotopotoga lautele, ma le puipuiga malu i le faʻaitiitia o mataupu o le faoa aʻoga i Nigeria:

Ina ia mafai ona fausia le galulue faʻatasi i le va o le malo o Nigeria, tupulaga talavou, tagata fai pisinisi, ma le puipuiga o le faʻaitiitia o mataupu o le faoa aʻoga i totonu o le atunuʻu, 33.6% na fautuaina le faʻatulagaina o 'au a le lotoifale e faʻamautinoa le galulue faʻatasi i le va o paaga eseese. I se tulaga talitutusa, e 28.1% na fautuaina le leoleo o nuu ma afioaga e aofia ai paaga eseese ma aoaoina i latou i auala e tali atu ai i nei mataupu. O le isi 17.2% na lagolagoina mo talanoaga i le va o paaga eseese. O isi fautuaga e aofia ai le faʻamautinoaina o le tali atu i le va o paaga uma.

3. O loʻo i ai se manaʻoga e fausia le faʻalagolago i le va o tupulaga talavou ma le tele o lala sooupu saogalemu i Nigeria:

Na matauina e le au tetee le leai o se faatuatuaina i le va o tupulaga talavou ma isi paaga, aemaise lava le puipuiga. O lea na latou fautuaina ai le tele o auala e fausia ai le faatuatuaina, o nisi o ia mea e aofia ai le faʻaaogaina o faatufugaga fatufatuaʻi, aʻoaʻoina o tupulaga talavou i le matafaioi a ofisa eseese o le puipuiga, aʻoaʻoina o paaga i le amio faʻalagolago, faʻapea ai ma le fausiaina o se faʻalapotopotoga e faʻatatau i galuega faʻavae trust.

4. E tatau ona fa'amalosia atili le malosi o le puipuiga a Nigeria e foia ai le faoa faamalosi i Nigeria:

E manaʻomia e le malo o Nigeria le lagolagoina o ofisa eseese o le puipuiga e ala i le tuʻuina atu ia i latou o meafaigaluega talafeagai uma ma punaoa latou te manaʻomia e feagai ai ma nei tagata faomea. O le 47% o i latou na tali mai na fautua mai e tatau i le malo ona tuʻuina atu le faʻaleleia atili o le faʻaogaina o tekonolosi ia latou gaioiga. I le tulaga lava lea e tasi, 24.2% na fautuaina mo le fausiaina o gafatia mo sui o le puipuiga. E faʻapea foʻi, 18% na taʻua o loʻo i ai le fuafuaga e manaʻomia le fausia o le galulue faʻatasi ma le faʻalagolago i le va o le puipuiga. O isi fautuaga e aofia ai le tuʻuina atu o auupega faʻapitoa mo le puipuiga. O loʻo iai foʻi le manaʻoga mo le malo o Nigeria e faʻateleina tupe o loʻo tuʻuina atu i ofisa eseese o le puipuiga e faʻamalosia atili ai i latou e fai a latou galuega.

5. O le a sou manatu o le a se mea e mafai e le malo ona fai e faʻaleleia ai le saogalemu mo aʻoga ma mautinoa o loʻo saogalemu mo tamaiti aoga ma faiaoga?

O le leai o se galuega ma le mativa ua iloa o nisi o mafuaaga o le ave faamalosi o aoga i Nigeria. 38.3% o le au tetee na fautua mai e tatau i le malo ona tuʻuina atu galuega gafataulimaina ma le manuia lautele o ona tagatanuu. Na matauina foi e le au auai le leiloa o amioga mama i totonu o tagatanuu ma o le 24.2% oi latou na fautuaina mo le sili atu o le galulue faatasi i le va o taitai o le faatuatuaga, vaega tumaoti, ma le aʻoga i le faʻalauiloaina ma le faʻalauiloaina. 18.8% o le au tetee na matauina foi o le ave faamalosi o aʻoga i Nigeria ua matua faʻateleina ona o le i ai o le tele o avanoa e le pulea e tatau ai i le malo ona taumafai e puipuia ia avanoa.

iʻuga

Ua fa'ateleina le faoa a'oga i Nigeria ma o lo'o ta'uta'ua aemaise lava i le itu i matu o le atunu'u. O mea e pei o le mativa, leai se galuega, tapuaiga, le saogalemu, ma le i ai o avanoa e le pulea na faailoaina o nisi o mafuaaga o le ave faamalosi o aoga i Nigeria. Faatasi ai ma le le mautonu o loʻo faʻaauau pea i totonu o le atunuʻu, o le siʻitia o le ave faamalosi o aʻoga i totonu o le atunuʻu ua mafua ai le faʻaitiitia o le faʻatuatuaina o le aʻoga a Nigeria, lea na faʻateleina ai le aofaʻi o tamaiti aʻoga e le o aʻoga. O le mea lea e mana'omia ai lima uma ia i luga o le fogafale e taofia ai le ave faamalosi o a'oga. E tatau ona galulue fa'atasi tagata talavou, tagata fai fa'alapotopotoga, ma ofisa fa'alepuipuiga eseese e tu'uina atu ni fofo tumau e taofi ai lenei fa'amata'u.

mau faasino

Egobiambu, E. 2021. Mai Chibok i Jangebe: O se faasologa o taimi o le ave faamalosi o aoga i Nigeria. Maua mai ile 14/12/2021 mai https://www.channelstv.com/2021/02/26/from-chibok-to- jangebe-a-timeline-of-school-kidnappings-in-nigeria/

Ekechukwu, PC ma Osaat, SD 2021. Kidnapping in Nigeria: O se faʻamataʻu faʻaagafesootai i faʻalapotopotoga faʻaleaʻoaʻoga, olaga o tagata, ma le lotogatasi. Atiina ae, 4(1), pp.46-58.

Fage, KS & Alabi, DO (2017). Malo o Nigeria ma faiga faaupufai. Abuja: Basfa Global Concept Ltd.

Inyang, DJ & Aperaamo, UE (2013). Le faʻafitauli faʻaagafesootai o le faoa faamalosi ma ona aʻafiaga i le atinaʻeina o socio-economic development o Nigeria: O se suʻesuʻega a Uyo metropolis. Mediterranean journal of social sciences, 4(6), pp.531-544.

Iwara, M. 2021. E fa'afefea ona fa'alavelave le faoa o tamaiti a'oga i le lumana'i o Nigeria. Na maua mai ile 13/12/2021 mai https://www.usip.org/publications/2021/07/how-mass-kidnappings-students-hinder-nigerias-future

Ojelu, H. 2021. Fa'asologa o taimi o ave faamalosi i totonu o a'oga. Maua mai ile 13/12/2021 mai https://www.vanguardngr.com/2021/06/timeline-of-abductions-in-schools/amp/

Uzorma, PN & Nwanegbo-Ben, J. (2014). Lu'itau o le ave faapagota ma le ave faamalosi i le itu i Saute sasae o Nigeria. International Journal of Research in Humanities, Arts and Literature. 2(6), itulau.131-142.

Verjee, A. ma Kwaja, CM 2021. O se faʻamaʻi o le faoa: Faʻamatalaina o le ave faamalosi o aʻoga ma le le saogalemu i Nigeria. African Studies Quarterly, 20(3), pp.87-105.

Yusuf, K. 2021. Taimi: Fitu tausaga talu ona mavae Chibok, o le faoa faamalosi o tamaiti aoga ua avea ma masani i Nigeria. Maua mai ile 15/12/2021 mai https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/469110-timeline-seven-years-after-chibok-mass-kidnapping-of-students-becoming-norm-in- nigeria.html

Ibrahim, B. ma Mukhtar, JI, 2017. O se auiliiliga o mafuaʻaga ma taunuuga o le faoa faamalosi i Nigeria. Iloiloga Suesuega a Aferika, 11(4), pp.134-143.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana