Ua faʻafeiloaʻi e le Peace Group le tapu a Niu Sila i lalo o le sami aukilani 

Ata mai le Wage Peace faaopoopo e World BEYOND War.

Saunia e Richard Northey, Ta'ita'ifono, Komiti Fa'ava-o-malo ma Fa'a'ave'esea, Aotearoa / New Zealand Peace Foundation, Setema 19, 2021

Ua faalauiloa mai e le malo o Niu Sila le faaauauina o ana aiaiga faasaga i le faanatinati, lea o le a faasaina ai soʻo se vaa i lalo o le malosiaga faaniukilia a Ausetalia mai le ulufale atu i ogasami o Niu Sila po o uafu, ua faafeiloaia e le au faatupu filemu mo se taimi umi, le International Foreign and Disarmament Committee o le Aotearoa / Niu Sila. Peace Foundation.

O le tulafono a Niu Sila e ta'imua i le Nuclear Free i le lalolagi sa matua finauina e le auvaa o le Peace Squadron o loo feagai ma vaatau faaniukilia, o le au faatupu faalavelave ma le malo o David Lange, o le tala lea a Richard Northey, le taitaifono o le Komiti o Mataupu Tau Faava o Malo ma Faasao a le Peace Foundation.

“Na ou folau patino atu i luma o le va'a faaniukilia Haddo ona palota ai lea o le faipule o Eden mo le tulafono e tetee atu ai i le faaniukilia', o le tala lea a Mr Northey.

“O le a taofia ai va'alele faaniukilia a Ausetalia mai Niu Sila i le lelei ma le fa'amaoni e pei ona ia taofia va'a faaniukilia po o va'a fa'aauupegaina mai isi atunu'u mai ogasami o Niu Sila mo le 36 tausaga talu ai, e aofia ai ma va'a mai Saina, Initia, Farani, Peretania ma Amerika.”

Fai mai le alii o Northey, e taua tele le taofiofia o le tatou faasaina o vaa tau faaniukilia pe faaauupegaina.

“Afai matou te faatagaina so o se va'a faaniukilia i totonu o Aukilani po o Ueligitone Harbors se fa'alavelave faaniukilia e mafua mai i le fetoaiga, fa'aeleele, afi, pa po'o le tafega o le reactor e mafai ona i ai ni a'afiaga leaga mo tagata ma ola o le gataifale ma lamatia ai felauaiga, fagota, fa'afiafiaga ma isi gaioiga fa'avae i le gataifale mo augatupulaga. .”

“O le isi atugaluga o le faaniukilia reactors i totonu o submarine o le a maua e Ausetalia e faʻaaogaina le uranium maualuga maualuga (HEU) nai lo le maualalo o le uranium (LEU) - o le suauu masani mo reactors faaniukilia. HEU o le mea autu e manaʻomia e fai ai se pomu faaniukilia.

O le mafuaʻaga lea o le JCPOA - le Iran nuclear deal - faʻatapulaaina Iran i le gaosia naʻo le LEU (i lalo o le 20% uranium enrichment).

E ui lava e le fiafia Ausetalia i le faʻaaogaina o le HEU e fai ai se pomu faaniukilia, e tuʻuina atu Ausetalia, o se sui o le setete o le Nuclear Non-Proliferation Treaty (NPT), ma le HEU (i le 50% faʻatamaoaigaina tulaga) mo vaʻavaʻa faaniukilia, e mafai ona tatalaina. le lolovaia i isi atunuu e maua mai le HEU powered submarines ina ia mafai ai ona atiaʻe se gafatia e fai ai se pomu.

O lenei atina'e e mafai ona fa'aolaina ai galuega a le NPT Review Conference i le amataga o le tausaga a sau.

O le popolega foi o le mea moni e faapea o vaa fou a Ausetalia, e ui e le o faaauupegaina faaniukilia, e foliga mai o se vaega o le faateleina o feteenaiga faaupufai ma militeri i le va o le AUKUS fou (Australia, UK ma Amerika) ma Saina ina ua uma le vaetamaina o le AUKUS fou. na faalauiloa ai le feagaiga o le puipuiga ia Setema 15th. O ia fete'ena'iga e ono tula'i mai ai se taua tele fa'aleagaina, e le mafai ona fo'ia fe'ese'esea'iga ma Saina ma e matua fa'amaumau ma fa'aleagaina le fausiaina o se lalolagi to'afilemu, tutusa ma le galulue fa'atasi.

Soo se atugaluga e uiga i galuega faamiliteli a Saina ma faamaumauga o aia tatau a tagata, e tatau ona taulimaina e ala i le tipiloma, saili le saogalemu lautele, le faaaogaina o tulafono faava o malo, ma le faaaogaina o auala e foia ai feeseeseaiga e aofia ai ma avanoa e ala i Malo Aufaatasi ma le UN Convention on the Law of the Sami.

Matou te talosaga atu i le malo o Ausetalia ina ia toe mafaufau i lana faiga, aloese mai le faateleina o feteenaiga, ma ave le faamuamua faateleina i le taulimaina o mataupu ogaoga o le saogalemu o tagata i aso nei ma taeao e aofia ai le COVID pandemic, suiga o le tau, oge ma le mativa, nai lo le sasaa atu o punaoa. i tauvaga a le Malo Tele lea sa matua matautia i le 19 ma le 20 seneturi.

Matou te fa’afeiloa’ia le toe fa’amautuina mai e le Palemia o Niu Sila o Ardern o le faiga faaniukilia saoloto a Niu Sila ma le fa’amuamua a le malo o Niu Sila i le diplomacy, ma matou te lagolagoina na leo i totonu o Ausetalia, e aofia ai ma le mamalu sa avea muamua ma Palemia Paul Keating, lea o lo’o vala’au atu i le latou faigamalo ina ia toe- mafaufau ma fesuiai lenei faaiuga.”

O le Komiti Fa'ava-o-malo ma Fa'a'ave'esea a le Aotearoa /New Zealand Peace Foundation ose vaega o tagata su'esu'e ma fa'agaioiga fa'apitoa a Niu Sila i mataupu tau fa'ava-o-malo ma fa'atama'ia o lo'o galulue tutoatasi i lalo o le faamalu a le Aotearoa / New Zealand Peace Foundation.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana