Filemu i le Itu Mamao o Auupega Faaniukilia

Saunia e Robert C. Koehler, Tesema 13, 2017, Faʻailoga masani.

“. . . na'o le saogalemu moni e mafai ona fa'asoa . . .”

Ou te taʻua o talafou i totonu o se fale: o le mea moni o le Faavaomalo Faavaomalo e Faasaʻo Aupega Nuclear ua maua le Nobel Peace Prize i lenei tausaga.

I se isi faaupuga, e ese le manaia, ae leai se mea e fai i mea moni o loʻo tupu i luga o le Planet Earth, e pei o le suʻega talu ai nei a Korea i Matu o se ICBM lea e tuʻu ai le US atoa i le tele o ana nukes, poʻo le faʻaosoosoina o taua a Trump's America. ua taʻalo i luga o le penisula Korea, poʻo le atinaʻeina filemu e le gata o le "tupulaga e sosoo ai" o auupega faaniukilia.

Po o le avanoa ua lata mai o . . . uh, taua faaniukilia.

O le manumalo i le Nobel Peace Prize e le pei, fai mai, manumalo i se Oscar - talia o se mamalu tele ma susulu mo se vaega o galuega ua maeʻa. O le taui e faatatau i le lumanai. E ui lava i nisi o filifiliga leaga leaga i le tele o tausaga (Henry Kissinger, mo le Atua), o le Peace Prize e, pe tatau foi, e matua taua i le mea o loʻo tupu i le pito o le feteʻenaʻiga o le lalolagi: o se faʻalauiloaina o le faʻalauteleina o le malamalama o tagata i le foafoaga. o le filemu moni. Geopolitics, i le isi itu, ua maileia i le mautinoa o le matua lava e tasi, le matua lava e tasi: Atonu e saʻo, tamaʻitaʻi ma alii, e tatau ona e sauni e fasioti.

Ma o tala masani e uiga i Korea i Matu e masani lava, naʻo le faʻaogaina o auupega faaniukilia a lena atunuu ma le mea e tatau ona fai e uiga i ai. O le mea e leʻo faʻatatau i tala fou o le auupega faaniukilia teisi lapoʻa a lona fili faaletino, o le Iunaite Setete. O lena ua ave fua. Ma - ia moni - e le o alu ese.

Ae fa'afefea pe a fai o le lalolagi e tetee atu i le faaniukilia na faʻaaloalogia moni e le aufaasālalau ma o loʻo faʻaauau pea ona galue i le tulaga o ana lipoti? O lona uiga o lipoti e uiga ia Korea i Matu o le a le gata ia i tatou ma i latou. O se vaega lona tolu o le lalolagi o le a faʻafefe i luga o le feteenaiga atoa: o le tele o malo o le lalolagi ia Iulai talu ai na palota e faʻailoa uma auupega faaniukilia e le tusa ai ma le tulafono.

O le International Campaign to Abolish Nuclear Weapons - ICAN - o se tuufaatasiga o faalapotopotoga tumaoti i totonu o le selau o atunuu, na taitaia le tauvaga na mafua ai, i le taumafanafana talu ai, i le feagaiga a Malo Aufaatasi e faasaina ai le faaaogaina, atinae ma le teuina o auupega faaniukilia. Na pasia le 122-1, ae o le felafolafoaiga na teena e malo faaniukilia e iva (Peritania, Saina, Farani, Initia, Isaraelu, Korea i Matu, Pakisitana, Rusia ma le Iunaite Setete), faatasi ai ma Ausetalia, Iapani, Korea i Saute ma sui uma o NATO sei vagana ai Netherlands, lea na faia le palota e tasi e leai.

O le mea na ausia e le Feagaiga mataʻina i le Faʻasaina o Auupega Faaniukilia o le faʻatonutonuina lea o le faʻaleagaina o auupega faaniukilia mai malo o loʻo umiaina. O le 1968 Nuclear Non-Proliferation Treaty na valaau atu ai i malosiaga faaniukilia ina ia “sailia le tafiesea o auupega faaniukilia,” e foliga mai i a latou lava taimi paganoa. I le afa seneturi mulimuli ane, o loʻo avea pea nukes ma faavae o lo latou saogalemu. Ua latou tuliloaina le fa'aonaponei faaniukilia nai lo lena.

Ae faʻatasi ai ma le feagaiga 2017, "O malosiaga faaniukilia o loʻo leiloa le puleaina o le faʻalavelave faʻanatura," e pei o Nina Tannenwald na tusia i le Washington Post i lena taimi. O le vaega o totoe o le lalolagi ua pu'eina le lisi o mataupu ma - laʻasaga muamua - faʻamaonia faʻamalosi e le tusa ai ma tulafono.

“E pei ona fai mai ai se tasi fautua, 'E le mafai ona e faatali mo le au ulaula e faia se faasaina ulaula,'” na tusia ai e Tannenwald.

Na ia faaopoopo mai: "O le feagaiga e siitia ai suiga o uiga, manatu, mataupu faavae ma lauga - o mea taua e faʻaitiitia ai le numera o auupega faaniukilia. O lenei faiga i le faʻaleaga e amata i le suia o le uiga o auupega faaniukilia, faʻamalosia taʻitaʻi ma sosaiete e mafaufau i ai ma faʻatauaina i latou i se tulaga ese. . . . O le fa'asā a le feagaiga i fa'amata'u o a'upega faaniukilia e fa'aoga sa'o ai lu'itau faiga fa'avae. E foliga mai o le a faʻalavelaveina filifiliga mo faiga faʻavae mo US soʻo i lalo o le US nuclear 'umbrella,' o loʻo tali atu i a latou palemene ma sosaiete lautele.

O le a le lu'itau o le feagaiga o le taofia faaniukilia: o le fa'amaoniaga fa'aletonu mo le tausiga ma le atina'eina o auupega faaniukilia.

O lea ou te toe foi atu i le upusii i le amataga o lenei koluma. Tilman Ruff, o se fomaʻi Ausetalia ma o se tasi na faavaeina le ICAN, na tusia i le The Guardian ina ua uma ona tuuina atu le faalapotopotoga i le Taui o le Filemu: “E selau luasefululua setete ua gaoioi. Faatasi ai ma sosaiete lautele, ua latou aumaia le faatemokalasi o le lalolagi atoa ma tagata soifua i le faʻaupuina o auupega faaniukilia. Ua latou iloa talu mai Hiroshima ma Nagasaki, o le saogalemu moni e mafai ona faasoa atu, ma e le mafai ona ausia e ala i le taufaamatau ma le lamatia o le faaaogaina o nei auupega sili ona leaga o le faatafunaga tele.

Afai e moni lenei mea - pe a fai o le saogalemu moni e tatau ona faia faʻatasi, e oʻo lava i Korea i Matu, ma afai o le savali i le pito o le taua faaniukilia, e pei ona tatou faia talu mai le 1945, o le a le mafai lava ona maua le filemu i le lalolagi, ae, i se taimi, mala faaniukilia. - o a'afiaga e mana'omia ai su'esu'ega e le uma, aemaise lava e ala o fa'asalalauga a malo sili ona mauoa ma sili ona fa'amanuiaina o le lalolagi.

"Mo le umi tele o mafuaʻaga ua tuʻuina atu ai le pepelo e sili atu le saogalemu o le faʻaaluina o piliona i tausaga taʻitasi e fausia ai auupega, ina ia mafai ai ona tatou maua se lumanaʻi, e le tatau ona faʻaaogaina," o le tusi lea a Ruff.

"O le faʻaleagaina o auupega faaniukilia o le manaʻoga sili ona faanatinati mo tagata soifua o tatou taimi."

Afai e moni lenei mea-ma o le toʻatele o le lalolagi e talitonu o le mea lea-o Kim Jong-un ma North Korea o le polokalame faaniukilia faakomepiuta ua na o se vaega itiiti o le taufaamatau o loʻo feagai ma tagata soifua uma i luga o le paneta. O loʻo i ai le isi taʻitaʻi faʻatauvaʻa ma le le mautu ma lona tamatamailima i luga o le ki faaniukilia, na tuʻuina atu i le paneta i le tausaga talu ai e le faʻatemokalasi a Amerika.

Donald Trump e tatau ona avea ma tama lauiloa o le faʻaupuina o auupega faaniukilia.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana