Aisea ua avea ai le uranium mining, malosi faaniukilia, ma pomu atomika i laasaga uma i le ala i le faatafunaga

Saunia e Cymry Gomery, Coordinator of Montréal mo a World BEYOND War, Pressenza, Novema 27, 2022

O lenei op-ed na musuia e se folasaga a Dr. Gordon Edwards o le Coalition a Kanata mo le Tiute Faaniukilia Novema 16, 2022.

O le feteenaiga a Rusia ma Iukureini ua popole ai le toatele ona ua tatou i luga o le auvai o taua faaniukilia. Ua maua e Putin tu'u i luga o le mataala malosi a Rusia ma sa lapataia ma le mataʻutia e Peresitene Biden le masina talu ai e uiga i le lamatiaga o faaniukilia “amaketo”. O le Aai o Niu Ioka na faateia ai le lalolagi PSA i le auala e sao mai ai se osofaiga faaniukilia, ae o le Mamanu Doomsday e na o le 100 sekone i le vaeluapo.

Ae ui i lea, o pomu faaniukilia e naʻo le mulimuli i se faasologa o oloa ma gaioiga e fesoʻotaʻi - uranium mining, malosi faaniukilia, ma pomu faaniukilia - o lona gaosiga e mauaʻa i le mea moni o le malamalama o tagata i le lalolagi e mamao ese atu i tua atu o tatou tomai faʻapitoa. O latou uma o mailei alualu i luma.

O le a le mailei alualu i luma?

O le manatu o le alualu i luma e masani lava ona iloa i se malamalama lelei i sosaiete i Sisifo. Afai e mafai ona tatou maua se auala fou e fai ai se mea vave, ma le itiiti o taumafaiga, tatou te lagona le fiafia. Ae ui i lea, o lenei manatu na fesiligia e Ronald Wright i lana tusi 2004 Ose Talafaasolopito Puupuu o le Alualu i Luma. Ua faamatalaina e Wright se mailei alualu i luma e avea ma “se filifili o manuia lea, pe a oo i se fua faapitoa, e taitai atu ai i mala. E seasea vaaia ia tulaga matautia a o lei tuai tele. O auvae o se mailei e matala lemu ma le fiafia, ona tapuni vave lea."

Na taʻua e Wright le tulituliloaina o se faʻataʻitaʻiga muamua, aua aʻo atinaʻe e tagata meafaigaluega e sili atu ona lelei i le fasiotia o le tele o manu, na iu lava ina latou faʻaumatia a latou meaʻai ma matelaina. Fa'atasi ai ma le fa'aulufaleina, o le tuliga na fa'aletonu fa'ato'aga falegaosimea, lea e foliga mai e matua ese lava, ae o le mea moni o se isi faʻaaliga o se mailei alualu i luma. E le gata o faatoaga falegaosimea e mafua ai le tele o mafatiaga i manu, e afaina ai foi tagata: O tagata i atunuu atiaʻe o loʻo taumafaina le tele o kalori, o meaʻai e fesiligia e fetaui ma tagata, ma e masani ona feoti i kanesa ma faʻamaʻi e aʻafia i le puta.

Se'i o tatou tilotilo la i le la'uina o le uranium, malosiaga faaniukilia ma pomu faaniukilia i lenei malamalama.

O le mailei alualu i luma o le Uranium

Uranium, o se uamea mamafa sa i ai na maua i le 1789, sa fa'aaogaina muamua e fai ma vali mo tioata ma ipu omea. Ae ui i lea, mulimuli ane na iloa e tagata o le uranium e mafai ona faʻaaogaina e faʻamalosia ai le faʻamaʻi faaniukilia, ma talu mai le 1939 na faʻaogaina ai mea faʻavavega e maua ai le malosi faaniukilia mo faamoemoega faʻale-malo, ma fai ai pomu mo le militeri. O le itu “manuia” lea o le faauigaga a Wright (afai e te lelei ma mafaufau i le faamafanafanaina o tagata ma le fasiotia o i latou o ni taunuuga manaomia).

O Kanata o le lalolagi e tasi e sili ona tele le sapalai o le uranium, ma o le tele o maina o loʻo i le itu i Matu o loʻo i ai nuʻu o Inuit-e masani lava o tagata sili ona le manuia ma sili ona faʻapolokiki i Kanata-e faʻaalia i le pefu o le uranium, siʻusiʻu, ma isi lamatiaga.


O lamatiaga o le uranium tailings, mai ia Dr. Gordon Edwards ata

Eliina le Uranium fa'atupuina le pefu fa'alaiti e mafai e tagata faigaluega ona manava pe 'ai fa'afuase'i, e o'o atu ai i le kanesa o le mama ma le kanesa o ponaivi. I le aluga o taimi, o tagata faigaluega poʻo tagata e nonofo latalata i le uranium mine e mafai ona faʻaalia i le maualuga o le mamafa, e mafai ona faʻaleagaina ai o latou totoga i totonu, aemaise o fatugaʻo. Suesuega o manu fautua mai o le uranium e a'afia ai le toe gaosia, le tuputupu a'e o le fetus, ma fa'ateleina ai le lamatiaga o le lukimia ma le kanesa o le tino vaivai.

Ua lava lenei mea e popole ai; ae ui i lea, o le mailei alualu i luma e amata pe a mafaufau se tasi i le afa-ola o le uranium, o le vaitaimi lea e pala ma faʻaosoina ai le gamma radiation (eletise eletise lea tatou te iloa foi o X-ray). Uranium-238, o le ituaiga sili ona taatele, e iai lona afa-ola o le 4.46 piliona tausaga.

I se isi faaupuga, o le taimi lava e aumaia ai le uranium i luga o le eleele e ala i le eliina, o le Pandora's box of radiation o loʻo faʻaalia i luga o le lalolagi, faʻamalama e mafai ona mafua ai gasegase oti ma isi maʻi, mo le faitau piliona o tausaga. O se mailei alualu i luma iina. Ae e le o le tala atoa lena. O lenei uranium e leʻi maeʻa lana misiona faʻaleagaina. Ua mafai nei ona fa'aoga e fai ai le malosi faaniukilia ma pomu faaniukilia.

Ole mailei alualu i luma ole malosi faaniukilia

O le malosi faaniukilia ua ta'ua ose malosiaga mama aua e le maua ai kasa oona (GHG). Ae ui i lea, e mamao ese mai le mama. I le 2003, na iloa ai se suʻesuʻega na faia e le au faaniukilia i le Massachusetts Institute of Technology tau, saogalemu, fa'ateleina, ma otaota o le fa "faafitauli e leʻi foiaina" ma le malosi faaniukilia.

E fa'atupu otaota leitio i le taimi o le fa'agaioiga masani o uranium mill, fale e fau ai suau'u, reactors, ma isi fale faaniukilia; e aofia ai i le taimi o le decommissioning gaoioiga. E mafai foi ona gaosia ona o se taunuuga o faalavelave faaniukilia.

O otaota fa'aletete e fa'aosoina fa'avevela fa'avevela, fa'aleagaina sela o tagata ma manu ma mea tau kenera. O le maualuga o le fa'aalia i le fa'avevela fa'avevela e mafua ai le fa'aleagaina vave o le tino; tulaga maualalo e mafai ona o'o atu ai i le kanesa, fa'aleagaina o le kenera, ma'i fatu fatu ma fa'alavelave fa'aletonu i le tele o tausaga talu ona fa'aalia.

E mana'o le malo o Kanata ia tatou talitonu e mafai ona "pulea" otaota o le leitio e ala i faiga faavae ma taualumaga eseese, ae o le manatu fa'a'ole'ole ma le fa'a'ole'ole na mafua ai ona tatou o'o i le tulaga o lo'o i ai a tatou otaota fa'aeletise. Ona i ai lea o le itu tau tamaoaiga-o le malosi faaniukilia e matua taugata lava e gaosia-ma aafiaga o le siosiomaga. Na tusia e Gordon Edwards,

"O le fa'afaigaluegaina o tupe faaniukilia e loka ai tupe mo le tele o tausaga e aunoa ma se fa'amanuiaga se'iloga ua mae'a ma sauni e alu. O lo'o fa'atusalia ai le tele o tausaga o fa'atuai o lo'o fa'atupula'ia pea le fa'aosoina o le GHG. O le taimi lea ua faateteleina le faaletonu o le tau. E tusa lava pe toe totogi le tupe faavae, o le tele o ia mea e tatau ona faʻaagaaga mo le galuega taugata o le taulimaina o otaota faʻasalalau ma le faʻapolokalameina o le faʻavaeina o fausaga leitio. O se fa'alavelave fa'apitoa ma le tamaoaiga. E le gata o tupe fa'aletupe, ae fa'apea fo'i faiga fa'apolokiki o lo'o tu'ufa'atasia i totonu o le auala faaniukilia nai lo le mea e tatau ona fa'amuamua muamua - fa'aitiitia vave ma tumau le kasa oona."

Ae o le mea e sili ona leaga, o le tele o galuega faaniukilia ua lafoaia i le tele o tausaga, e pei ona faaalia i lenei faafanua o le US

O le malosi faaniukilia la o se mailei alualu i luma. Ae ui i lea, o loʻo i ai isi auala e gaosia ai le malosi - matagi, la, vai, geothermal - e taugofie. Ae ui i lea, e tusa lava pe o le malosi faaniukilia o le malosi sili ona taugofie, o le a le mafai lava e soʻo se pule o le poloketi e aoga lona masima, aua e sili ona leaga, e a'afia ai le lamatiaga o fa'alavelave faaniukilia e pei ona tupu i Fukushima ma Chernobyl, ma ona o otaota faaniukilia faifai pea oona ma fasiotia ai tagata ma manu.

E le gata i lea, o otaota faaniukilia e maua mai ai le plutonium, lea e faʻaaogaina e fai ai pomu faaniukilia-o le isi laasaga i le "agai i luma" faʻaauau.

Le mailei alualu i luma pomu faaniukilia

Ioe, ua oo mai i lenei mea. E mafai e tagata ona tafiesea ola uma i luga o le fogaeleele i le oomi o se faamau. O le manatu mamafa o tagata papalagi i le manumalo ma le pulepulepule ua oo atu ai i se tulaga ua tatou pulea ai le oti ae ua le taulau i le olaga. O le fa'ata'ita'iga mulimuli lea o le atamai fa'atekonolosi a le tagata e sili atu i le fa'atupuina o lagona ma le fa'aleagaga o tagata.

O se fa'alavelave fa'afuase'i fa'alauiloa e mafai ona o'o atu ai i le fa'alavelave fa'alesoifua maloloina lautele lautele i le tala fa'asolopito. O se taua e faʻaaogaina ai le itiiti ifo ma le afa o auupega faaniukilia a Initia ma Pakisitana naʻo ia o le a siitia ai le sooga uliuli ma le palapala i luga o le ea e mafua ai se taumalulu faaniukilia. I lana tusi Poloaiga ma le Pulea o, na tusia e le tusitala o Eric Schlosser le auala e maua ai e auupega faaniukilia le mea na ia taʻua o se "faaseseina o le saogalemu," ae, o le mea moni, o loʻo faʻaalia ai se lamatiaga moni ona o le taufaamatau o le pa faʻafuaseʻi. Na tusia e Schlosser le faitau selau o mea na tutupu e aofia ai auupega faaniukilia ua toetoe lava a faʻaumatia ai lo tatou lalolagi e ala i faʻalavelave, fenumiai, poʻo le le malamalama.

O se tasi o auala e alu ese ai mai le faʻaumatiaga faʻamaonia (faʻamatala manino o MAD) mailei na matou faia o le Feagaiga mo le Faʻasaina o Auupega Nuclear (TPNW), lea na amata faʻamalosia i le 2021, ma ua sainia e 91 atunuu ma faʻamaonia e 68 Ae ui i lea, e leʻi sainia e malo faʻaauupegaina faaniukilia, e leai foi ni atunuu o le NATO e pei o Kanata.


Malo faaauupegaina faaniukilia (www.icanw.org/nuclear_arsenals)

A o'o mai i auupega faaniukilia, e lua ala i luma atu mo tagata. I luga o le tasi ala, o atunuu o le a, taʻitoʻatasi, auai i le TPNW, ma o auupega faaniukilia o le a faʻaumatia. I le isi itu, o le tasi po o le sili atu foi o le 13,080 o tauaaulu i le lalolagi o le a faʻapipiʻiina, e mafua ai le tele o mafatiaga ma le oti ma paʻu ai le lalolagi i le taumalulu faaniukilia.

E i ai nisi e fai mai o loʻo ia i tatou le filifiliga e faʻamoemoe, ae le o le oti, ae o le mea moni o se dichotomy sese aua o le faʻamoemoe ma le fatalism o itu e lua o le tupe e tasi. O i latou e talitonu o loʻo lelei mea uma, ma ua sili atu lo tatou manuia nai lo se isi lava taimi, se la Steven Pinker, faaiʻu e leai se gaioiga e manaʻomia. A latou kolā e tali‵tonu me e seai se fakamoemoega e maua ne latou a te fakaikuga e tasi.