Vaʻaia o le Lē Mao Naomi Klein

Saunia e CRAIG COLLINS, CounterPunch

Muamua, ou te fia faamalo atu ia Naomi Klein i lana tusi musuia.  Lenei Suiga Mea Uma ua fesoasoani i ana aufaitau ia malamalama atili i le fa'atupuina o se va'aiga lautele, tele-dimension climate movements from the ground up and its potential to galvanize and revitalize the Agag. E le gata i lea, na ia faʻaalia le lototele e taʻu mai ai le mafuaʻaga o le faʻafitauli-o le faʻauluuluga-pe a faʻavaivaia le tele o tagata faʻamalosi mai le taʻua o le upu "c". E le gata i lea, o lana taulaiga i le alamanuia suauʻu faʻasolosolo e pei o le faʻamoemoega o le gaioiga o loʻo faʻamaonia manino ai le taua o le vavaeeseina o se tasi o vaega sili ona leaga o pisinisi faʻapisinisi.

Ae e ui lava i lona malamalama ma le musuia togafitiga o le tau o le gafatia e suia mea uma, Ou te talitonu ua soona ta'ua e Klein lana mataupu ma ua le amana'ia vaega taua o le faiga mata'utia le lelei o loo tatou tetee atu i ai. E ala i le tuʻuina o suiga o le tau i luga o se faʻavae, na te faʻatapulaʻaina lo tatou malamalama i le auala e talepe ai le pule faʻa-Kapitalisme i o tatou olaga ma lo tatou lumanaʻi.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e le amanaʻia e Klein le sootaga loloto i le va o le vevesi o le tau, militarism, ma taua. A o ia faʻaaluina se mataupu atoa e faʻamatalaina ai le mafuaaga e le mafai ai e le pule o le Virgin Airlines, Richard Branson, ma isi Green billionaires ona laveaʻiina i tatou, na ia tuʻuina atu ni faʻasalaga laiti se tolu i le faʻalapotopotoga sili ona sauā, faʻaumatia, faʻamu suauʻu i le lalolagi-le militeri a Amerika.[1]  Ua faasoa atu e Klein lenei mea tauaso ma le fono aloaia a Malo Aufaatasi o le tau. O le UNFCCC e le aofia ai le tele o le fa'aaogaina o suau'u a le vaega a le militeri ma le fa'aoso mai fa'amaumauga o kasa kesi a le atunu'u.[2]  O lenei tuusaunoaga na mafua mai i faiga faatosina malosi a le Iunaite Setete i le taimi o feutagaiga a Kyoto i le ogatotonu o le 1990s. Talu mai lena taimi, o le carbon "bootprint" a le militeli ua le amanaiaina aloaia.[3]  O le tusi a Klein na leiloa se avanoa taua e faʻaalia ai lenei faʻauiga taufaasese.

O le Pentagon e le gata o le fa'alapotopotoga sili ona tele e mu ai suau'u fa'atosina i luga o le paneta; o le pito i luga fo'i lea e fa'atau atu a'upega ma fa'aalu a le militeri.[4]  O le malo o le militeri a Amerika e leoleoina fale gaosi oloa a le Big Oil, paipa, ma vaa tetele. E lagolagoina ai le tele o faiga fa'apolopolo; 'aina le tele o suau'u e fafie ai lana masini tau; ma lua'i atu mea'ai sili atu ona mata'utia i le si'osi'omaga nai lo so'o se fa'apalapala fa'apisinisi.[5]  O le militeli, gaosiga o auupega, ma le alamanuia suauʻu e iai se talaʻaga umi o le galulue faʻatasi. O lenei mafutaga mataʻutia e tulaga ese i le toʻa i Sasaʻe Tutotonu lea e faʻaauupegaina ai e Uosigitone pulega faʻapolopolo a le itulagi i auupega aupito lata mai ma tuʻuina atu le tele o faʻavae o loʻo faʻapipiʻiina ai fitafita Amerika, tagata faʻatau, ma drones e leoleoina pamu, fale faʻamamaina, ma laina sapalai o. Exxon-Mobil, BP, ma Chevron.[6]

O le Petro-military complex o le vaega pito sili ona taugata, faʻaleagaina, faʻatemokalasi a le setete o kamupani. O loʻo faʻaaogaina le malosi tele i luga o Uosigitone ma vaega faaupufai uma e lua. Soo se gaioiga e tetee atu ai i le vevesi o le tau, suia lo tatou malosi i le lumanaʻi, ma faʻamalosia faiga faʻatemokalasi i nuʻu e le mafai ona le amanaiaina le petro-emepaea o Amerika. Ae o le mea e ese ai pe a sailia e Klein ni auala e faʻatupeina ai le suiga i se atinaʻe malosi faʻafouina i le US, e le o mafaufauina le paketi a le militeri.[7]

O le Pentagon lava ia o loʻo faʻaalia manino le fesoʻotaʻiga i le va o suiga o le tau ma taua. Ia Iuni, o se lipoti a le US Military Advisory Board i Saogalemu a le Atunuu ma le Faatelevaveina o Aafiaga o Suiga o le Tau lapatai mai e faapea “…o aafiaga fuafuaina o toxicloopsuiga o le tau o le a sili atu nai lo le faateleina o le taufaamatau; o le a avea i latou ma faʻalavelave mo le le mautonu ma feeseeseaiga." I le tali atu, o le Pentagon o loʻo sauni e tau "taua o le tau" i luga o punaoa ua lamatia e le faʻalavelave faʻafuaseʻi, e pei o vai fou, fanua faʻatoʻaga, ma meaʻai.[8]

E ui lava ina le amanaʻia e Klein le fesoʻotaʻiga i le va o le militarism ma le suiga o le tau ma le amanaʻiaina o le filemu o se paaga taua, o le filemu e le o le amanaiaina suiga o le tau. O vaega e tetee i taua e pei o Veterans for Peace, War Is A Crime, ma le War Resisters League ua faia le sootaga i le va o le militarism ma le faʻalavelave tau o se taulaiga o la latou galuega. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o se popolega tele o le faitau selau o tagata faʻatupu filemu mai le salafa o le lalolagi na potopoto i Capetown, Aferika i Saute ia Iulai 2014. O la latou fonotaga, na faʻatulagaina e War Resisters International, na faʻaalia ai le le faʻatupu vevesi, aafiaga o suiga o le tau, ma le tulaʻi mai o militarism i le lalolagi atoa.[9]

Fai mai Klein e manatu o ia o suiga o le tau e iai se tulaga tulaga ese e mafai ona faʻamalosia aua e faʻaalia ai le tagata ma se "faʻalavelave faʻafuaseʻi." Na ia faʻaalia e faʻaalia le auala e mafai ai ona suia mea uma e ala i le lalagaina "o nei mataupu e foliga mai e eseese i se faʻamatalaga manino e uiga i le auala e puipuia ai tagata mai le faʻaleagaina o se faiga faʻale-tamaoaiga faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o le tau." Ae o lana tala e le amanaiaina le militarism toetoe lava atoa. O lenei mea ou te malolo ai. E mafai ea e so'o se gaioiga fa'agasolo ona puipuia le paneta e aunoa ma le fa'afeso'ota'iina o togi i le va o le vevesi o le tau ma taua po'o le fa'afeagai ma lenei emepaea petro-milita'i? Afai e alu le US ma isi malo i le taua i luga o le faʻaitiitia o le malosi o le paneta ma isi punaoa, pe tatau ona tatou taulaʻi atu i suiga o le tau, pe tatau ona avea le tetee atu i taua o punaoa ma o tatou popolega vave?

O le isi vaega tauaso tauaso i le tusi a Klein o le mataupu o le “peak oil”. Ole tulaga lea ua maualuga ai le fua ole suau'u ma ua amata ona pa'u i lalo. E o'o mai i le taimi nei ua talia e le to'atele o le gaosiga o le suau'u fa'alelalolagi na o'o i le 2005.[10]  E talitonu le to'atele o le mea lea na maua ai le maualuga o tau o le suau'u na mafua ai le pa'u o le 2008 ma fa'aoso ai le fa'ata'ita'iga fou e aveese mai ai le suau'u shale taugata, palapala e le masani ai ma oneone ta pe a o'o loa i le tau e maua ai tupe mama.[11]

E ui lava o nisi o nei fa'aputuga ose fa'ameaalofa tele, fa'atupe taumatematega fa'aletupe e ono vave fa'atupu le fa'atuputeleina, o le fa'aulu mai le tumau o hydrocarbons e le masani ai ua maua ai e le tamaoaiga se malologa puupuu mai le pa'u. Ae ui i lea, o le gaosiga masani o suauu ua valoia e pa'u i luga atu o le 50 pasene i le isi luasefulu tausaga o lumanaʻi ae e le mafai ona suia le sili atu nai lo le 6 pasene.[12]  O lea e le o toe umi ae toe foʻi mai le malepelepe o le tamaoaiga o le lalolagi ma se tauimasui.

Ole fa'alavelave maualuga ole suau'u e fa'atupuina ai fa'afitauli taua ile fa'atupuina ole tau mo tagata fa'agaioiga o le tau ma fa'agasolo uma. Atonu na aloese Klein i lenei mataupu ona o nisi o tagata o loʻo i le tumutumu o le suauʻu faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa le manaʻomia o le malosi o le tau. E le faapea latou te manatu o le faaletonu o le tau e le o se faafitauli ogaoga, ae ona latou te talitonu ua tatou latalata atu i se paʻu o pisinisi i le lalolagi atoa e mafua mai i le faaitiitia tele o le tamaoaiga. upega hydrocarbons avanoa mo le tuputupu a'e o le tamaoaiga. I la latou fa'atatau, o le a pa'u'u tele sapalai suau'u fa'ato'aga i le lalolagi e fa'atatau i le fa'atupula'ia o le mana'oga ona o le a mana'omia e le sosaiete le fa'atuputeleina o le malosi e na'o le su'eina ma aveese mai le palapala o lo'o totoe, e le masani ai hydrocarbons.

O le mea lea, e ui lava atonu o loʻo i ai pea le tele o le malosi o le fossil i lalo o le eleele, o le a tatau i le sosaiete ona tuʻuina atu le tele o vaega o le malosi ma tupe faavae naʻo le mauaina, ae faʻaitiitia ma faʻaitiitia mo isi mea uma. E manatu le au suau'u pito i luga o le malosi ma le ala tetele o le a faaleagaina ai le vaega o totoe o le tamaoaiga. Latou te talitonu o lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafai ona sili atu ona faia e faʻaitiitia ai le kaponi faʻamalama nai lo soʻo se faiga faʻapolokiki. E sa'o ea i latou? O ai na te iloa? Ae tusa lava pe sese i latou e uiga i le pa'u atoa, o le maualuga o le hydrocarbons e noatia e faʻatupuina le faʻatupuina o le paʻu ma faʻatasi ai ma le pa'ū o le kaponi. O le a le uiga o lenei mea mo le suiga o le tau ma lona aafiaga malosi i le Itu tauagavale?

O Klein lava ia na ia fa'ailoa mai, e o'o mai i le taimi nei, o le fa'aitiitiga tele o le fa'aosoina o le GHG na sau mai le pa'u o le tamaoaiga, ae le o faiga fa'apolokiki. Ae na te aloese mai le fesili loloto e tulai mai: afai e leai se malosi tele, taugofie e manaʻomia e faʻauluuluga o tupe faavae, e faʻafefea ona tali atu le suiga o le tau pe a avea le faʻaletonu, paʻu, ma le atuatuvale ma mea masani fou ma amata ona pa'ū le kasa?

Ua va'aia e Klein le fa'auluuluga o tupe o se masini tuputupu a'e faifaipea e fa'aleagaina ai le paneta. Ae o le faʻatonuga autu a le kapitalisme o tupe maua, ae le o le tuputupu aʻe. Afai e liliu le tuputupu aʻe i le paʻu ma paʻu, o le a le alu ese le faʻauluuluga o tupe. O le a maua mai e le aufaipisinisi faʻauluuluga tupe maua mai le faʻaputuina, faiga piʻopiʻo, faʻalavelave, ma feteʻenaʻiga. I se tamaoaiga e itiiti ifo le tuputupu aʻe, o le faʻamoemoega o tupe mama e mafai ona i ai se faʻalavelave faʻaleagaina i sosaiete. O le upu "catabolism" e sau mai le Eleni ma e faʻaaogaina i le biology e faʻatatau i le tulaga lea e fafaga ai se mea ola ia te ia lava. Catabolic capitalism o se faiga fa'atamaoaiga fa'a-tagata lava ia. Se'i vagana ua tatou faasaolotoina i tatou lava mai lana pule, o le catabolic capitalism e avea ma o tatou lumanai.

O le fa'alavelave fa'aletonu a le Capitalism ua tula'i mai ai ni fa'alavelave taua e tatau ona mafaufau i ai le au fa'agaioiga o le tau ma le agavale. Nai lo o le tuputupu aʻe faifaipea, faʻafefea pe a avea le lumanaʻi o se faasologa o faʻaletonu o le tamaoaiga e mafua mai i le malosi-o se faʻafefete, le tutusa, faʻasitepu faʻasitepu e pa'ū mai luga o le maualuga o le suauu? O le a faapefea ona tali atu se suiga o le tau pe afai e malo le aitalafu, ua mou atu aseta tau tupe, fesuisuiaʻi tau o tupe, tapunia fefaatauaʻiga, ma faia e malo ni faiga mataʻutia e faatumauina ai la latou pule? Afai e le maua e tagata Amerika ni meaai i supamaketi, tupe i ATM, kesi i pamu, ma le eletise i laina eletise, o le a avea le tau ma o latou popolega autu?

O le faoa faamalosi o le tamaoaiga o le lalolagi atoa ma le faaitiitia o le a matua faaitiitia ai le faaaogaina o le hydrocarbon, ma mafua ai ona paʻu tau o le malosi mo sina taimi. I le totonugalemu o le pa'u loloto ma le fa'aitiitiga fa'aiti'itia o le kaponi fa'aoso e tumau pea le vevesi o le tau ma popolega lautele ma ose fa'afitauli fa'alototele mo le Agagavale? Afai e leai, e fa'afefea ona fa'atumauina e le aga'i i luma le fa'atotonugalemu o suiga o le tau? Pe o le a talia e le mamalu o le atunuu le valaau mo le taofiofia o le kaponi e faʻasaoina e faʻasaoina ai le tau pe afai o le susunuina o hydrocarbons taugofie e foliga mai o se auala sili ona vave e amata ai le tuputupu aʻe, tusa lava po o le a le taimi?

I lalo o lenei faʻataʻitaʻiga, o le tau e mafai ona paʻu vave nai lo le tamaoaiga. O le fa'aitiitiga fa'apopoleina o le GHG o le a avea ma mea lelei mo le tau, ae o le a fa'aletonu ai le fe'avea'i o le tau ona o le a iloa e tagata le itiiti o se mafua'aga e popole ai i latou i le tipiina o le kasa. I le lotolotoi o le atuatuvale ma le paʻu o le carbon emissions, o tagata ma malo o le a sili atu ona popole i le toe faʻaleleia o le tamaoaiga. I lalo o nei tulaga, o le a na'o le fa'agaoioiga e fa'aola pe a fa'afeiloa'i lana taulaiga mai le suiga o le tau i le fausiaina o se fa'aleleia mautu, fa'aauau le toe fa'aleleia e aunoa ma vaisu i fa'aagaga fa'aagaga o suau'u.

Afai e amatalia e le au fa'alapotopotoga lanu meamata ma fa'agaioiga fa'aagafesootai ni faiga e leai ni polofiti o teugatupe fa'ale-agafesootai, gaosiga, ma fefa'ataua'iga e fesoasoani ai i tagata e sao mai fa'alavelave fa'aletonu, o le a latou maua le fa'atagaga ma le fa'aaloalo lautele.  If latou te fesoasoani i le faʻatulagaina o faʻatoʻaga a le alalafaga, umukuka, falemaʻi soifua maloloina ma le saogalemu o pitonuʻu, o le a latou maua atili le galulue faʻatasi ma le lagolago. Ma if e mafai ona latou fa'apotopotoina tagata e puipuia a latou tupe teu ma penisione ma puipuia le fa'asaoina, fa'ate'a'ese, fa'ate'a, ma le tapunia o fale faigaluega, ona fa'atupula'ia ai lea o le tete'e a tagata ta'uta'ua i catabolic capitalism. Ina ia faafaileleina le suiga agai atu i se sosaiete olaola, amiotonu, mautu o le siʻosiʻomaga, o nei tauiviga uma e tatau ona faʻapipiʻiina ma faʻapipiʻiina i se vaʻaiga musuia o le a le sili atu le lelei o le olaga pe a tatou faʻasaʻolotoina i tatou lava mai lenei faiga faʻaletonu, faʻatauvaʻa, faʻaogaina suauʻu. e tasi lava.

E foliga manino mai le lesona na lē amanaʻia e Naomi Klein. O le vevesi o le tau ua na'o se tasi o fa'ailoga FA'AMATALAGA o lo tatou sosaiete fa'aletonu. Ina ia sao mai catabolic capitalism ma faʻatupuina se isi mea, e tatau i tagata faʻagaioiga gaioiga ona vaʻavaʻai ma fesoasoani i tagata e tali atu i le tele o faʻalavelave aʻo faʻatulagaina i latou e iloa ma liaʻi ese lo latou puna. Afai e le maua e le gaioiga le tofa mamao e faʻatali ai nei faʻalavelave faʻafuaseʻi ma suia lona taulaiga pe a manaʻomia, o le a tatou faʻaumatia se lesona taua mai le tusi muamua a Klein, O le Shock Doctrine. Se'i vagana ua mafai e le agavale ona mafaufau ma fa'atupuina se isi mea e sili atu ona lelei, o le a fa'aogaina e le au faipule fa'alavelave fou ta'itasi e fa'atautaia ai a latou fuafuaga o le "lilo ma le fasioti tagata" a'o vevesi ma fa'alavelave le sosaiete. Afai e le mafai e le agavale ona fausia se gaioiga malosi ma lava le fetuutuunai e tetee atu ai i le siʻosiʻomaga, tamaoaiga, ma faʻalavelave faʻafuaseʻi a le militeri o le faʻaitiitia o faʻalapotopotoga faʻapisinisi ma amata faʻatupuina ni faʻamoemoega faʻamoemoe o le a vave ona mou atu le malosi ia i latou e manuia mai faʻalavelave.

Craig Collins Ph.D. o le tusitala o le "Oona Loopholes” (Cambridge University Press), lea e suʻesuʻeina ai faiga lē lelei a Amerika o le puipuiga o le siosiomaga. Na te aʻoaʻoina faʻataienisi faʻapolokiki ma tulafono tau le siosiomaga i le Iunivesite a le Setete o Kalefonia i East Bay ma sa avea ma sui faʻavae o le Green Party o Kalefonia. 

Faamatalaga.


[1] E tusa ai ma fa'asologa i le 2006 CIA World Factbook, e na'o le 35 atunuu (mai le 210 i le lalolagi) e fa'aaogaina le suau'u i le aso nai lo le Pentagon. I le 2003, a o sauni le militeri mo le osofaʻiga a Iraki, na fuafua le Vaegaau o le a faʻaaogaina le tele o penisini i le na o le tolu vaiaso nai lo le Allied Forces na faʻaaogaina i le taimi atoa o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. "Feso'ota'i Militarism ma Suiga o le Tau" Peace & Justice Studies Association https://www.peacejusticestudies.org/blog/peace-justice-studies-association/2011/02/connecting-militarism-climate-change/0048

[2] A'o lipotia le fa'aogaina o suau'u a le militeri i totonu o le atunu'u, o suau'u fa'ava-o-malo o gataifale ma va'alele o lo'o fa'aaogaina i va'a ma va'alele tau i fafo atu o tuaoi o le atunu'u e le o aofia i totonu o le aofa'i o le kaponi a le atunu'u. Lorincz, Tamara. “Demilitarization mo Deep Decarbonization,” Taʻutaʻua Tetee (Set. 2014) http://www.popularresistance.org/report-stop-ignoring-wars-militarization-impact-on-climate-change/

[3] E le o ta'ua mai le a'afiaga a le vaega a le militeri i le lipoti lata mai o iloiloga a le IPCC i suiga o le tau i Malo Aufaatasi.

[4] I le $640 piliona, e tusa ma le 37 pasene o le aofaʻi o le lalolagi.

[5] O le US Department of Defense o le pito sili lea ona leaga i le lalolagi, e sili atu le leaga o otaota nai lo le lima tele o kamupani vailaʻau Amerika tuʻufaʻatasia.

[6] O le lipoti a le National Priorities Project i le 2008, ua faaulutalaina The Military Cost of Securing Energy, na maua ai e toetoe o le tasi vaetolu o tupe faaalu a le militeri a Amerika e alu i le malupuipuia o sapalai malosi i le lalolagi atoa.

[7] I le itulau 114, Klein e tuʻuina atu se fuaiupu e tasi i le avanoa e sele ai le 25 pasene mai paketi a le militeri a le 10 pito i luga o loʻo faʻaalu e avea o se punavai o tupe maua e faʻafeiloaʻi ai faʻalavelave tau-ae le o le faʻatupeina o mea faʻafouina. Na te le taʻua o le US naʻo le faʻaaluina e pei o isi malo uma. O lea la, o se tipi tutusa e 25 pasene e foliga mai e le talafeagai.

[8] Klare, Mikaele. Le tuuga mo le mea o totoe. (Metropolitan Books, 2012).

[9] WRI International. Tetee atu i le Taua i le Lalolagi Tina, Toe Maua lo Tatou Aiga. http://wri-irg.org/node/23219

[10] Biello, Tavita. “Pe ua maualuga le gaosiga o le suau'u, fa'ai'u ai le vaitau o le Suau'u Faigofie?" Scientific American. Ian. 25, 2012. http://www.scientificamerican.com/article/has-peak-oil-already-happened/

[11] Uu, Tom. Peak Oil & the Great Recession. Inisetiute Post Carbon. http://www.postcarbon.org/publications/peak-oil-and-the-great-recession/

ma le Drum, Kevin. “Peak Oil and the Great Recession,” Tina Jones. Oke. 19, 2011. http://www.motherjones.com/kevin-drum/2011/10/peak-oil-and-great-recession

[12] Roto, Chris. “Peak Oil E Le Ose Talafatu,” Chemistry World. Fep. 20, 2014. http://www.motherjones.com/kevin-drum/2011/10/peak-oil-and-great-recession

http://www.rsc.org/chemistryworld/2014/02/peak-oil-not-myth-fracking

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana