Otootoga o se isi Faiga Faʻavae Saogalemu

E leai se fuafuaga e tasi e faamuta ai taua. O fuafuaga e tatau ona fa'avasega ma lalaga fa'atasi ina ia lelei. I le mea o loʻo mulimuli mai, o elemene taʻitasi o loʻo taʻua i le faʻapuupuu e mafai ai. Ua uma ona tusia tusi uma e uiga ia i latou taitasi, o nisi o ia tusi o loo lisiina i le vaega o punaoa. E pei ona manino mai, filifilia a world beyond war o le a manaʻomia ai i matou e faʻateʻaina le Faiga Taua o loʻo i ai nei ma fausia ni faʻalapotopotoga o se Alternative Global Security System ma / poʻo le faʻalauteleina o na faʻalapotopotoga o loʻo i ai i le embryo. Manatua lena mea World Beyond War e le'o fa'atula'ia se malo fa'alelalolagi ae o se upega o pulega fa'atonu e ofi atu i totonu ma se suiga i tu ma aga fa'aleaganu'u ese mai sauaga ma pulega.

Saogalemu masani

O le puleaina o fete'ena'iga e pei ona faia i totonu o le pa u'amea o taua e fa'ato'ilaloina e ia lava. I le mea ua taʻua o le "security dilemma," o setete e talitonu e mafai ona latou faʻamalosia i latou lava e ala i le faʻaitiitia o le saogalemu o latou fili, e oʻo atu ai i le faʻateleina o tuuga faʻatauga na faʻaiʻu i auupega masani, faaniukilia, meaola ma vailaʻau o le faʻaleagaina mataʻutia. O le tuʻuina atu o le saogalemu o le fili i se tulaga lamatia e leʻi taʻitaʻia atu ai i le saogalemu ae i se tulaga o masalosaloga faʻaauupegaina, ma o le iʻuga, ina ua amata taua, ua latou matua sauā. Ua fa'ailoa e le saogalemu lautele e na'o le tasi le malo e mafai ona malupuipuia pe'a saogalemu malo uma. O le fa'ata'ita'iga mo le saogalemu o le atunu'u e na'o le le maluelue o le tasi i le isi, ae maise lava i se vaitau o lo'o fa'aletonu ai setete o malo. O le uluai manatu i tua o le pule a le atunuu o le tusia lea o se laina faataamilo i se teritori faʻafanua ma pulea mea uma e taumafai e sopoia lena laina. I le lalolagi fa'atekonolosi fa'aonaponei ua le toe aoga lena manatu. E le mafai e malo ona taofia manatu, tagata malaga mai, malosi tau tamaoaiga, meaola faʻamaʻi, faʻamatalaga, polo ballistic, poʻo osofaʻiga i luga ole laiga i luga o atinaʻe vaivai e pei o teugatupe, fale eletise, fefaʻatauaʻiga. E leai se atunuu e mafai ona alu na o ia. Saogalemu e tatau ona i ai i le lalolagi atoa pe afai e tatau ona i ai.

Faʻamolemole saogalemu

O fete'ena'iga masani o le lalolagi fa'aonaponei e le mafai ona fo'ia i le fana. Latou te le manaʻomia se toe faʻaleleia o meafaigaluega ma taʻiala a le militeri ae o se tautinoga mamao i le faʻaleagaina.
Tom Hastings (Tutala ma Polofesa o Fa'afitauli o Fete'ena'iga)

Sueina i se Faʻasalalau le Puipuia o le Leoleo

O se laasaga muamua i le faʻaleagaina o le saogalemu e mafai ona avea ma puipuiga e le faʻaosoosoina, o le toe faʻaleleia ma toe faʻaleleia aʻoaʻoga, faʻaogaina, aʻoaʻoga, ma auupega ina ia vaʻaia ai e ona tuaoi le militeli a le malo e le talafeagai mo le solitulafono ae manino le mafai ona faʻapipiʻi se puipuiga faʻatuatuaina. o ona tuaoi. O se ituaiga o puipuiga e taofiofia ai osofaiga faaauupegaina faasaga i isi setete.

E mafai ona faʻaoga lelei le auupega i fafo, pe mafai ona faʻaaogaina i le fale? Afai e mafai ona faʻaaogaina i fafo, o lona uiga e leaga, aemaise lava pe afai o lena 'i fafo' e aofia ai atunuu o loʻo feteʻenaʻi. Afai e mafai ona faʻaaogaina i le fale ona faʻaogaina lea o le faiga, e faʻaaogaina pe a tupu se osofaʻiga.1
(Johan Galtung, Tagata Su'esu'e Filemu ma Fete'ena'iga)

O le puipuiga e le faʻaosofia e faʻaalia ai se faʻaupuga faamaoni a le militeli. E aofia ai le faʻaitiitia poʻo le faʻaaogaina o auupega umi, e pei o le Intercontinental Ball missiles, vaʻaia osofaʻiga umi, vaʻa tetele ma vaʻa mamafa, vaʻa militari, vailaau o le vailaau faʻasao, atunuʻu mamao, ma masalo e faʻaaoga ai autau. I se matata matua o le Alternative Global Security System, o le a faasolosolo malie lava ona faʻaaogaina le faʻaalia o le puipuiga o le puipuia o le puipuiga, ona e le tatau ai.

O le isi tulaga tetee o le a tatau ai, o se faiga e puipuia ai faasaga i osofaiga i le lumanai, e aofia ai le telefoni feaveai i luga o le eletise, malosiaga eletise, fesootaiga, fefaatauaiga tau tupe ma le puipuiga mai le faaaogaina o tekonolosi e pei o nanotechnology ma robotics. O le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi o Interpol o le a avea ma laina muamua o le puipuiga i lenei mataupu ma se isi elemene o le Alternative Global Security System.2

E le gata i lea, o le puipuiga e le faʻaosoina o le a le faʻasalaina ai se atunuʻu o loʻo i ai vaʻalele mamao ma vaʻa faʻatulagaina faapitoa mo fesoasoani alofa. O le suia i le puipuiga e le faʻaosoina e faʻavaivaia ai le War System aʻo mafai ai ona fausia se fesoasoani fesoasoani faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻamalosia ai le filemu.

Fausia se Nonviolent, Puipuiga o le Puipuiga o le Va o Tagata

Gene Sharp ua selu le tala faasolopito e suʻe ma faʻamaumau le faitau selau o metotia na faʻaaogaina ma le manuia e taofia ai le faʻaleagaina. Puipuiga fa'ale-va'ale'a (CBD)

e faʻamaonia ai le puipuia e tagata lautele (e ese mai le au fitafita) e faʻaogaina ai le tau o tauiviga (e ese mai i le militeri ma le vaega faʻatasi). O se faiga faʻavae lea e faʻamoemoe e faʻagata ma faʻaleaga osofaiga a le militeli mai fafo, o galuega, ma faʻataunuʻuina i totonu. "3 O lenei puipuiga "e tatau ona faia e le faitau aofaʻi ma ana faʻalapotopotoga i luga o le faʻavae o sauniuniga muamua, fuafuaga, ma aʻoaʻoga.

O se "faiga faʻavae [lea] o le aofaʻi atoa o le sosaiete ma faʻalapotopotoga a le sosaiete e avea ma vaega tau. O a latou auupega e aofia ai le tele o ituaiga eseese o mafaufauga, tamaoaiga, agafesootai, ma tetee faaupufai ma tetee atu. O lenei faiga faʻavae e faʻamoemoe e taofia osofaʻiga ma puipuia mai ia i latou e ala i sauniuniga e faʻamalosia ai le sosaiete e le mafai ona faʻaaogaina-o le a avea ma faʻaupu ma faʻauā. O le aofaʻi o tagata aʻoga ma sosaiete a le sosaiete o le a saunia e faʻafitia ia osofaiga a latou sini ma le faʻamalosia o faiga faʻapolokiki e le mafai. O nei faʻamoemoe o le a ausia e ala i le faʻaaogaina o le le galulue faʻatasi ma le le mautonu. E le gata i lea, pe afai e mafaia, o le a puipuia e le atunuu puipuia le faatupu maualuga o faafitauli faavaomalo mo tagata osofaia ma ia suia le faatuatuaga oa latou 'au ma le au faigaluega.
Gene Sharp (Tusitala, Faʻatonu o le Albert Einstein Institution)

O le faafitauli na feagai ma sosaiete uma talu mai le fouvalega o taua, e pei o le tuʻuina pe avea o se foliga faʻata o le osofaʻiga o le osofaʻiga, ua foia e le puipuiga a le lautele. O le avea ma se taua poʻo le sili atu foi taua nai lo le tagata sauā na faʻavae i luga o le mea moni o le taofia o ia e manaʻomia ai le faʻamalosi. O le puipuiga a tagata lautele e faʻaalia ai se malosiaga malosi malosi e le manaʻomia ai se gaioiga a le militeri.

I le puipuiga o tagata lautele, o le galulue faatasi uma e aveese mai le malosi osofaʻi. E leai se mea e aoga. E le ola moli, po o le vevela, e le o aoina otaota, e le ola le auala e feoai ai, e le toe aoga faamasinoga, e le usitai tagata i poloaiga. O le mea lea na tupu i le "Kapp Putsch" i Perelini i le 1920 ina ua taumafai se tasi o le a avea ma faipule ma lana vaegaau tumaoti e pulea. Na sosola le malo talu ai, ae o tagatanuu o Perelini na matua le mafai ona pulea, e ui lava i le lofituina malosi o le militeri, na paʻu le pule i vaiaso. O le malosi uma e le sau mai le paelo o se fana.

I nisi tulaga, o le sabotage faasaga i meatotino a le malo o le a talafeagai. Ina ua nofoia e le Faʻamasino Falani i Siamani i le maea ai o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le au nofoaafi a Siamani na faʻaaogaina masini eletise ma vavae ese ala e puipuia ai Farani mai le faʻanofoina o vaegaʻau e faʻafetaui faʻataʻitaʻiga tetele. Afai na maua e se fitafita Farani i luga o se fata, o le avetaavale na musu e alu.

E lua ni mea moni e lagolagoina ai le puipuia o tagata lautele; muamua, o malosiaga uma e maua mai i lalo-o malo uma lava o loʻo i luga o le maliega a ē o loʻo pulea ma o lena maliega e mafai ona tolopoina i taimi uma, ma mafua ai le paʻu o se aliʻi pule. Lona lua, afai e vaʻavaʻai se malo e le mafai ona faʻaaogaina, ona o le malosi o le puipuiga a tagata lautele, e leai se mafuaaga e taumafai ai e manumalo. O se malo na puipuia e le malosiaga o le militeli e mafai ona faatoilaloina i le taua e se fitafita maualuga sili atu. E le mafaitaulia faataitaiga o iai. O faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai tagata e tulaʻi ma faatoilalo faigamalo malolosi e ala atu i tauiviga lē faʻaleagaina, e amata i le faʻasaʻolotoga mai se pule malosi i Initia e le Gandhi's power power movement, faʻaauauina pea ma le faʻatoʻilaloina o le malo o Marcos i Filipaina, o le Soviet-backed dictatorships Europa i Sasae, ma le Spring Ara Arab, e na o ni nai faʻamatalaga sili ona lauiloa e taʻu ai.

I se puipuiga faʻava-malo, o tagata matutua uma e mafai ona aʻoaʻoina i metotia o le tetee.4 O lo'o fa'atulagaina se Vaega Fa'asao e faitau miliona, ma fa'amalosia ai le atunu'u i lona tuto'atasi e leai se isi e mafaufau e taumafai e fa'ato'ilaloina. Ole faiga ole CBD e fa'asalalau lautele ma fa'amalamalama manino i fili. O le CBD system o le a tau ai se vaega o le aofaʻi o loʻo faʻaalu nei e faʻatupe ai se faiga faʻafitafita. E mafai e le CBD ona tuʻuina atu puipuiga lelei i totonu o le War System, ae o se vaega taua o se faiga filemu malosi. E mautinoa lava e mafai e se tasi ona finau e faapea o le puipuiga e le faʻaleagaina e tatau ona sili atu i le vaʻaiga a le malo-setete o ni ituaiga o puipuiga lautele, talu ai o le malo lava ia e masani lava o se meafaigaluega o le sauaina i le tino poʻo le aganuu o tagata.5

E pei ona taʻua i luga, o le poto faʻasaienisi faʻamaonia e faʻamaonia ai e faʻaluaina le manuia o le tetee faʻale-malo e faʻatusatusa i gaioiga e faʻaogaina ai le vevesi. O le malamalama faʻaonaponei i aʻoaʻoga ma faʻataʻitaʻiga o le mea lea e faʻamoemoe ai le tagata faʻamalosi ma le tagata atamai o George Lakey mo se matafaioi malosi a le CBD. Na ia taʻua: "Afai e filifili le vaega filemu a Iapani, Isaraelu ma le Iunaite Setete e fausia i luga o le afa seneturi o galuega faʻataʻitaʻiga ma fuafua se suiga ogaoga i taua, e mautinoa lava o le a latou fausia i sauniuniga ma aʻoaʻoga ma maua ai le manatu o tagata faʻapitoa i a latou. sosaiete.”6

Faʻasalaga i fafo atu o fitafita i fafo

I le 2009 le lisi a le US i luga o le ea i Ekuatoa na faʻatonuina e muta ma na faia e le peresetene o Ekuatoa se talosaga i le US.

O le a matou toe faafouina le faavae i luga o se tulaga se tasi: ia latou tuu i matou e tuu se faavae i Miami.

O le a le mafaufauina e tagata Peretania pe a faatagaina e lo latou malo Saudi Arabia e faʻatuina se nofoaga tele o le militeri i Atumotu o Peretania. E faapena foi, e le taliaina e le Iunaite Setete se nofoaga vaalele a Iran i Wyoming. O nei fa'alapotopotoga mai fafo o le a va'aia o se fa'amata'u i lo latou saogalemu, lo latou saogalemu ma lo latou pule. O nofoaga faamiliteli mai fafo e taua tele mo le puleaina o tagata ma punaoa. O nofoaga ia e mafai ai e le malo o loʻo nofoia ona osofaʻia i totonu o le atunuu "talimalo" poʻo le faasaga i malo i ona tuaoi, pe ono taofia osofaʻiga. E matua'i taugata foi mo le atunuu o lo'o nofoia. O le Iunaite Setete o le faʻataʻitaʻiga sili lea, o loʻo i ai le faitau selau o faʻavae i 135 atunuu i le salafa o le lalolagi. O le aofaʻiga moni e foliga mai e le o iloa; e oo lava i fuainumera a le Matagaluega o Puipuiga e eseese mai lea ofisa i lea ofisa. O le tagata su'esu'e a le tagata o David Vine, o le na su'esu'eina tele le i ai o nofoaga fa'afitafita a Amerika i le lalolagi atoa, o lo'o fa'atatauina e 800 nofoaga e fa'atūina ai 'au i le lalolagi atoa. Na ia tusia ana suʻesuʻega i le 2015 tusi Base Malo. Le faʻafefea ona afaina ai Amerika ma le lalolagi le faʻavaeina o militeri a Amerika i fafo. O faavae mai fafo e faatupuina le ita i le mea ua vaaia i le lotoifale o le pule a le malo.7 O le faʻaitiitia o faavae o le militeli mai fafo o se poutu o le Alternative Global Security System ma e o gatasi ma le puipuiga e le faʻaosofia.

O le alu ese i se puipuiga moni o tuaoi o se malo o se vaega taua o le faʻaitiitia o le saogalemu, ma faʻavaivaia ai le malosi o le War System e faʻatupu ai le le saogalemu o le lalolagi. I se isi itu, o nisi o faʻavae e mafai ona liua i le faʻaogaina o tagata lautele i se "Fuafuaga Fesoasoani a le Lalolagi" e avea ma nofoaga autu fesoasoani a le atunuu (silasila i lalo). O isi e mafai ona fa'aliliuina i 'ele'ele o le la ma isi faiga o le malosi gafataulimaina.

Faʻaleagaina

Disarmament o se manino laʻa e tau atu i le world beyond war. O le faʻafitauli o taua i se fuataga tele o se faʻafitauli o malo mauʻoa o loʻo lolovaia malo matitiva i auupega, o le tele o latou mo se tupe mama, o isi e leai se totogi. Itulagi o le lalolagi tatou te manatu i ai o taua, e aofia ai Aferika ma le tele o Asia i Sisifo, e le gaosia le tele o a latou lava auupega. Latou te aumaia i latou mai atunuu mamao, ma tamaoaiga. O faʻatauga faʻatauga laiti faʻavaomalo, aemaise lava, ua siʻitia i tausaga talu ai nei, faʻatolu talu mai le 2001.

O le Iunaite Setete o le lalolagi sili lea e faatau atu auupega. O le tele o isi fa'atauga o auupega fa'avaomalo e sau mai isi sui tumau e to'afa o le Fono a Malo Aufaatasi ma Siamani. Afai e taofi e nei atunuu e ono le tagofiaina o auupega, o le faʻaumatiaina o auupega o le lalolagi o se auala umi lava i le manuia.

O sauaga a atunuu matitiva e masani ona faʻaaogaina e faʻamaonia ai taua (ma faʻatauga auupega) i atunuu mauʻoa. O le tele o taua o loʻo i ai auupega a Amerika i itu uma e lua. O nisi o lo'o a'oa'oina ma fa'aa'upegaina e Amerika i itu uma e lua, e pei o le mea na tupu talu ai nei i Suria lea na tau ai fitafita fa'aa'upegaina e le Matagaluega o Puipuiga ma fitafita fa'aa'upegaina e le CIA. O le tali masani e le o le faʻaleagaina, ae sili atu auupega, sili atu auupega meaalofa ma faʻatau atu i sui, ma sili atu auupega faʻatau i atunuu mauoa.

O le Iunaite Setete e le naʻo le faʻatau oloa sili ona tele, ae o le faʻatau tele foi o auupega. Pe o le Iunaite Setete e toe fua i tua ana auupega, aveese le tele o auupega e leai se faamoemoega puipuia, mo se faataitaiga, e ono amata le tuuga faauo.

O taumafaiga e faʻamutaina taua e faʻavaivaia i le faʻaauau pea ma le tuputupu aʻe o fefaʻatauaʻiga o auupega, ae o le faʻaitiitia ma faʻamutaina fefaʻatauaʻiga o auupega o se auala talafeagai e faʻamutaina taua. I le tulaga fa'apitoa, o lenei faiga e iai ni fa'amanuiaga e mafai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tetee atu i le faʻatau atu o auupega a Amerika i Saudi Arabia poʻo meaalofa i Aikupito poʻo Isaraelu e le manaʻomia ai se feteʻenaʻiga ma le lotonuu a Amerika i le auala e faia ai e le tetee i taua a Amerika. Nai lo lena, e mafai ona tatou faʻafeiloaʻi le fefaʻatauaʻiga o auupega e pei o le lamatiaga o le soifua maloloina o le lalolagi.

O le fa'agataina o le a mana'omia ai le fa'aitiitiga o mea e ta'ua o auupega masani fa'apea fo'i ma faaniukilia ma isi ituaiga o auupega. E mana'omia ona tatou fa'amuta le fa'atauva'a i fefa'ataua'iga o auupega. O le a manaʻomia ona tatou taofiofia le tulituliloaina malosi o le puleaina o le lalolagi atoa lea e taʻitaʻia ai isi malo e maua ni auupega faaniukilia e fai ma faʻalavelave. Ae o le a manaʻomia foʻi ona tatou faʻaumatia auupega i lea laasaga ma lea laasaga, faʻaumatia faiga faʻapitoa, e pei o drones faʻaauupegaina, faʻaniukilia, vailaʻau, ma meaola ola, ma auupega i fafo atu.

Auupega Masani

O le lalolagi ua maofa i auupega, mea uma mai auupega vave i tane tau ma le mamafa o auupega. O le lolovaia o lima e mafua uma ai le faʻateleina o le faʻamalosi i taua ma le lamatiaga o solitulafono ma faiga faatupu faalavelave. E fesoasoani ai i faigamalo na latou faia ni faiga le tonu o aia tatau a tagata soifua, e mafua ai le le mautonu o le lalolagi, ma faaauau ai le talitonuga e mafai ona maua le filemu i fana.

O le United Nations Office for Disarmament Affairs (UNODA) e taʻitaʻia e le faʻaaliga o le faʻalauteleina o tulaga faʻavaomalo o le faʻaleagaina ma vaavaaia taumafaiga e taulima ai auupega o le faʻaleagaina o mea tetele ma au masani ma fefaatauaiga.8 O le ofisa o loʻo faʻateleina le faʻalavelave faʻanatura ma le leai o se faʻaopoopoga, faʻamalosia o tulafono faʻaleagaina e tusa ai ma isi auupega o le faʻaumatiaga tele, ma vailaau faʻasaina ma meaola, ma le faʻaleagaina o taumafaiga i le vaega o auupega faʻapitoa, aemaise lava eleele ma mea laiti, o auupega o filifiliga i feteenaiga i aso nei.

Faʻasalaga le Faʻailoa o Auupega

E iai ni konekarate a le malo e faia ai auupega e maua ai tupe ma o loʻo faʻatupeina foʻi e i latou ma faʻatau atu i luga o maketi tatala. O le US ma isi ua latou faʻatau atu le faitau piliona o auupega i Sasaʻe Tutotonu le mautonu ma sauā. O nisi taimi e faʻatau atu lima i itu uma e lua i se feteenaiga, e pei o le tulaga o Iraq ma Iran ma le taua i le va oi latou na fasiotia i le va o le 600,000 ma le 1,250,000 e faʻavae i luga o tala faʻatatau.9 O nisi taimi o auupega e iu lava ina faʻaaogaina e faasaga i le tagata faʻatau poʻo ana uo, e pei o le tulaga o auupega na tuʻuina atu e le US i le Mujahedeen lea na iʻu i lima o al Qaeda, ma o auupega a le US na faʻatau atu pe tuʻuina atu ia Iraq lea na iu i le. lima o ISIS i le taimi o lona osofaʻiga i Iraq i le 2014.

O fefaatauaiga faavaomalo i auupega o le oti, e sili atu, e silia ma le $ 70 piliona i le tausaga. O le aufaʻataulaga sili o auupega i le lalolagi o malosiaga ia na tau i le Taua Lona Lua a le Lalolagi; i le faasologa: US, Rusia, Siamani, Farani, ma le Malo Tele.

Na talia e le UN le Feagaiga Fefa'ataua'iga (ATT) ia Aperila 2, 2013. E le fa'aumatiaina le fefa'ataua'iga o auupega fa'avaomalo. O le feagaiga o se "meafaigaluega e faʻavaeina ai tulaga faʻavaomalo masani mo le faʻaulufaleina mai, auina atu i fafo ma le faʻaliliuina o auupega masani." Na amata faamamaluina ia Tesema 2014. I le tulaga autu, o loʻo fai mai o le a mataʻituina e le au faʻatau oloa i latou lava e aloese mai le faʻatau atu o auupega i "tagata faatupu faalavelave po o setete faʻatau." O le US, lea e leʻi faʻamaonia le feagaiga, e ui i lea na ia mautinoa o loʻo i ai se veto i luga o tusitusiga e ala i le manaʻomia o le maliega e pulea ai felafolafoaiga. Na manaʻomia e le US le tuʻuina atu e le feagaiga ni faʻalavelave tetele ina ia le "faʻalavelave tele le feagaiga i lo tatou gafatia e faʻaulufale mai, auina atu i fafo, pe faʻafeiloaʻi auupega e lagolago ai le saogalemu o le atunuʻu ma faiga faʻavae i fafo" [ma] "o fefaʻatauaʻiga o auupega faavaomalo o se gaoioiga faapisinisi faaletulafono” [ma] “a le o lea, e lē tatau ona soona faalavelaveina fefaatauaiga faaletulafono i auupega.” E le gata i lea, "E leai se manaʻoga mo le lipotia poʻo le makaina ma le sailia o pulu poʻo mea pāpā [ma] e leai se faʻatonuga mo se faʻalapotopotoga faʻavaomalo e faʻamalosia se ATT."10

O se isi faiga e faʻataua ai le saogalemu e manaʻomia ai se tulaga tele o le faʻaumatia o mea, ina ia lagona ai e atunuʻu uma le saogalemu mai le osofaʻiga. O loʻo faʻauiga e le Malo Aufaatasi le lautele o le auupega "… o le aveʻesea o WMD uma, faʻatasi ai ma le" paleni faʻaititia o malosiʻaga faʻaauupegaina ma meatau masani, faʻavae i luga o le faʻavae o le le faʻaitiitia le saogalemu o itu auai ma le manatu e unaʻia pe faʻaleleia le tulaga mautu i lalo militeri tulaga, i le amanaʻiaina o le manaʻoga o Atunuʻu uma e puipuia latou saogalemu "(UN General Assembly, Final Document of the First Special Session on Disarmament, para. 22.) O lenei faʻauiga o le faʻateʻaʻupega e foliga mai e iai pu e lava e ave ai se tane. ala atu E manaʻomia tele se feagaiga e sili atu le malosi ma mea na tuu i lalo e tuuitiitia ai le malosi, e iai foi mase mea e faamalosia ai.

E foliga mai e le sili atu le taua o le Feagaiga i le manaomia ai o Atunuu Auai e fausia se lala sooupu e vaavaaia auupega o oloa auina atu ma oloa faaulufaleina mai ma fuafua pe latou te manatu o le a faaaoga sese lima mo gaoioiga e pei o le fasioti tagata po o le pagota ma lipoti atu i tausaga taitasi i luga oa latou fefaatauaiga. E foliga mai e le o faia le galuega talu ona tuʻuina atu le pulea o fefaʻatauaʻiga ia i latou o loʻo mananao e faʻatau atu ma faaulufale mai. O le faʻamalosia tele ma le faʻamalosia o le faʻatau atu o auupega e talafeagai. E tatau ona faaopoopo i le Faamasinoga a le Faamasinoga o Soligatulafono a le Faamasinoga "Solitulafono e faasaga i tagata soifua" ma faamalosia i le tulaga o tagata gaosiga taitasi ma le aufaioloa ma le Fono o Puipuiga i lana pule e faasaga i le solia o le "filemu ma le saogalemu faava o malo" i le mataupu o setete o malo e avea ma sui e faatauina atu.11

Faʻaiʻu le Faʻaaogāina o Faʻateʻaina Militarized

Drones o vaalele e leai ni pailate (faʻapea foʻi ma vaʻavaʻa ma isi robots) faʻatautaia mamao mai se mamao e faitau afe maila. E oʻo mai i le taimi nei, o le faʻaaogaina autu o drones a le militeri o le Iunaite Setete. O le "Predator" ma le "Reaper" drones o loʻo feaveaʻi i luga o roketi faʻaulu o mea pāpā maualuga e mafai ona taulaʻi i tagata. O loʻo faʻatautaia e "pailate" o loʻo nofo i nofoaga komepiuta i Nevada ma isi nofoaga. O nei drones e masani ona faʻaaogaina mo mea e taʻua o le fasioti tagata faʻasaga i tagata i Pakistan, Yemen, Afghanistan, Somalia, Iraq, ma Suria. O le tauamiotonuina o nei osofaʻiga, lea na fasiotia ai le faitau selau o tagata lautele, o le aʻoaʻoga sili ona fesiligia o le "puipuiga faʻatali." Ua filifili le Peresetene o Amerika e mafai, faatasi ai ma le fesoasoani a se vaega faapitoa, ona faatonuina le oti o soo se tasi ua manatu o se taufaamataʻu faatupu faalavelave i le Iunaite Setete, e oo lava i tagatanuu o Amerika o loo manaomia e le Faavae le faagasologa o tulafono, e le amanaiaina i lenei mataupu. . O le mea moni, o le US Constitution e manaʻomia le faʻaaloalo i aia tatau a tagata uma, ae le o le faʻailogaina o tagatanuu o Amerika o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou. Ma o loʻo faʻatatau i tagata e leʻi faʻailoaina ae ua masalomia e ala i a latou amioga, e tutusa ma le faʻailoga lanu e leoleo totonu.

O faʻafitauli i osofaʻiga a le drone e faʻatulafonoina, amio lelei, ma aoga. Muamua, o se soliga manino o tulafono a malo uma e faasaga i le fasioti tagata ma le tulafono a Amerika i lalo o poloaiga faʻapitoa na tuʻuina atu e faasaga i le fasioti tagata a le malo o Amerika e oʻo mai i le 1976 e Peresitene Gerald Ford ma mulimuli ane toe taʻua e Peresitene Ronald Reagan. Fa'aaoga e faasaga i sitiseni Amerika - po'o so'o se isi lava - o nei fasiotiga tagata e solia ai aia tatau o le fa'atonuga i lalo o le US Constitution. Ma e ui o loʻo iai nei tulafono faʻavaomalo i lalo o le Mataupu 51 o le UN Charter e faʻatagaina le puipuia o le tagata lava ia i le tulaga o se osofaʻiga faʻaauupegaina, ae ui i lea, o drones e foliga mai e soli tulafono faʻavaomalo faʻapea foʻi ma Geneva Conventions.12 E ui o drones e mafai ona faʻaaogaina faaletulafono i totonu o se taua i se taua faʻaalia, e leʻi faʻaalia e le US le taua i atunuu uma e fasioti ai i drones, e leai foi se tasi o ana taua o loʻo iai nei faaletulafono i lalo o le UN Charter poʻo le Kellogg-Briand. Pact, e le o manino foi po o le a le mea na "faailoa ai" ni taua e pei ona le folafolaina e le US Congress taua talu mai le 1941.

E le gata i lea, o le aʻoaʻoga o le anticipatory defense, lea e taʻua ai e mafai e se malo ona faʻaaoga tatau le malosi pe a faʻamoemoe e ono osofaʻia, o loʻo fesiligia e le tele o tagata poto faʻavaomalo. O le faafitauli i sea faauigaga o tulafono faava-o-malo o lona le mautonu-e faapefea ona iloa mautinoa e se atunuu o le mea e fai e se isi setete poo se tagata e le o se setete e fai ma taitai atu ai i se osofaiga faaauupegaina? O le mea moni, so'o se tagata fa'asagatau e mafai lava ona lalafi i tua o lenei a'oa'oga e fa'amaonia ai lona osofa'iga. O le mea sili, e mafai (ma o loʻo i ai nei) faʻaoga faʻapitoa e aunoa ma le vaʻaia e le Konekeresi poʻo Malo Aufaatasi.

Lona lua, o osofaʻiga o le drone e manino le le mama e tusa lava pe i lalo o tuutuuga o le "naʻo le aʻoaʻoga taua" lea e faʻamautinoa ai e le tatau ona osofaia tagata e le o taua i taua. O le tele o osofaiga a le tagata e le o faʻatatau i tagata taʻitoʻatasi o loʻo taʻua e le malo e avea ma tagata faatupu faalavelave, ae na o le faʻapotopotoina o faʻalapotopotoga pe a masalomia le i ai o ia tagata. O le toatele o tagata lautele ua maliliu i nei osofaiga ma o loo i ai faamaoniga e faapea, i nisi o taimi, pe a faapotopoto tagata laveai i luga o le laupepa pe a uma le osofaiga muamua, o le isi lona lua ua poloaiina e fasiotia tagata laveai. O le toatele o tagata maliliu ua avea ma fanau.13

Lona tolu, o aʻafiaga a le drone e le faʻataunuʻuina. A o faamoemoe e fasioti fili o le US (o nisi o taimi e tetee ai i le tagi), latou te faatupuina le ita tele mo le US ma e faigofie ona faaaoga i le suʻeina o tagata faatupu faalavelave fou.

Mo tagata ta'umama uma e te fasiotia, e te faia ni fili fou se sefulu.
General Stanley McChrystal (sa avea muamua ma Ta'ita'i, US ma NATO Forces i Afghanistan)

E le gata i lea, e ala i le finau e faapea o ana osofaʻiga e tusa lava pe o le a le taua, ae o le US e maua ai le tauamiotonuina mo isi malo poo vaega e fai mai le tulaga faaletulafono pe a latou mananao e faʻaaoga atunuʻu e osofaia osofaiga a US Drone itiiti nai lo le sili atu ona malupuipuia.

A e pa'u i lalo se pomu mai se drone… o le a sili atu le leaga o le a e faia nai lo le lelei,
US Lt. General Michael Flynn (ret.)

E silia ma le fitusefulu atunuu o loʻo i ai nei drones, ma sili atu i le 50 atunuu o loʻo atiaʻe.14 O le televave o le atinaʻeina o tekinolosi ma le gaosiga gafatia e faʻaalia ai e toetoe o malo uma o le a mafai ona maua ni drones faʻaauupegaina i totonu o le sefulu tausaga. Fai mai nisi o le War System advocates o le puipuiga mai osofaʻiga drone o le fausia lea o drones e osofaʻia drones, faʻaalia le auala e masani ona taʻitaʻia ai le War System mafaufauga i tuuga faʻatau ma sili atu le le mautonu aʻo faʻalauteleina le faʻaleagaina pe a tupu se taua. O le faʻasalaina o drones faʻamiliteli e soʻo se malo ma vaega uma o le a avea ma se laʻasaga tele i luma i le faʻaitiitia o le saogalemu.

Drones e le o taʻua igoa o le au faʻatau ma le toe maua. O loʻo latou fasiotia masini. Faatasi ai ma le leai o se faamasino po o se au faatonu, latou te faavaivaia o latou ola i se taimi vave, o olaga oi latou ua faatatauina e se tasi, i se mea, e avea ma tagata faatupu faalavelave, faatasi ai ma i latou oe na faafuasei-po o se faalavelave-maua i totonu o latou lauulu.
Medea Benjamin (Activist, Tusitala, Co-faavae o CODEPINK)

Vaega o Auupega o Mass Mass

O meatau o le tele o faʻafanoga o se malosi lelei tali atu i le War System, faʻamalosia lona salalau ma mautinoa o taua o loʻo tutupu e i ai le ono mafai mo le paneta-suia faʻafanoga. O auupega o le Nuclear, kemikolo ma meaola o loʻo i ai le latou agavaʻa e fasioti ma afaina ai le toʻatele o tagata, ma tafiesea uma 'aʻai faʻapea foʻi ma itulagi atoa ma faʻatafunaga e le mafaamatalaina.

Auupega Nuclear

I le taimi nei o loʻo iai feagaiga e faʻasaina ai auupega faʻapitoa ma vailaʻau ae leai se feagaiga e faʻasaina ai auupega faaniukilia. O le 1970 Non-Proliferation Treaty (NPT) o loʻo tuʻuina mai ai e lima o auupega faaniukilia aloaia-o le US, Rusia, UK, Farani ma Saina-e tatau ona faia ni taumafaiga lelei mo le faʻaumatiaina o auupega faaniukilia, ae o isi uma na sainia e le NPT latou te tautino e le maua le faaniukilia. auupega. E na o le tolu atunuu na mumusu e auai i le NPT—Initia, Pakisitana, ma Isaraelu—ma na latou mauaina auupega faaniukilia. Korea i Matu, faʻalagolago i le NPT fefaʻatauaʻiga mo tekinolosi faaniukilia "filemu", na savali ese mai le feagaiga e faʻaaoga ai ana tekinolosi "filemu" e atiaʻe ai mea faʻapipiʻi mo malosiaga faaniukilia e gaosia ai pomu faaniukilia.15 O le mea moni, o fale afi faʻaniukilia uma lava o fale gaosi pomu.

O se taua na tau ma e oʻo lava i le taʻua o le "utiuti" numera o meatau faaniukilia o le a fasiotia miliona, faʻatosina ai le tau faʻanatinati o le tau ma faʻaiʻu ai i le lalolagi atoa oge, lea o le a mafua ai le oge i le fia miliona. O le polokalame faataatitia faaniukilia atoa e faalagolago i luga o se faavae sese, aua o ata a le komepiuta o loʻo fautua mai ai, e na o se pasene laʻititi o taua na faʻapipiʻiina e ono mafua ai le tapunia o faʻatoʻaga i le lalolagi atoa - o lona uiga, o se faʻasalaga oti mo tagata soifua. Ma o le tulaga i le taimi nei e agai atu i le sili atu ma sili atu ono ono tulaʻi mai o nisi faiga le aoga o masini poʻo fesoʻotaʻiga e ono taʻitaʻia ai i meatau faaniukilia o loʻo faʻaaogaina.

O se faʻasaʻoga tele atu e mafai ona tineia ai ola uma i luga o le paneta. O nei meatau e lamatia ai le saogalemu o tagata uma i soo se mea.16 E ui o le tele o feagaiga faanumeraina i le va o le US ma le sa avea muamua ma Soviet Union na faaititia ai le le mafaufau numera o auupega faanatinati (56,000 i le tasi taimi), o loo i ai pea 16,300 i le lalolagi, na o le 1000 o ia e le oi le US po o Rusia.17 O le mea e sili atu ona leaga, o feagaiga na faʻatagaina mo le "faʻafouina," o se faʻamatalaga mo le fatuina o se augatupulaga fou o auupega ma faiga faʻapipiʻi, lea o loʻo faia uma e setete faaniukilia. E le'i alu ese le sau'ai faaniukilia; e le o lafi foi i tua o le ana-o loo i fafo i fafo ma tau piliona tala e mafai ona sili atu ona faaaoga i se isi mea. Talu ai ona sa sainia le Feagaiga Fa'asaina o Su'ega Fa'apitoa i le 1998, ua fa'ateleina e le US ana su'esu'ega fa'atekonolosi su'esu'e o auupega faaniukilia, fa'atasi ai ma su'ega fa'atauva'a, 1,000 futu i lalo o le fola o le toafa i le nofoaga o su'ega Nevada i luga o le fanua i Western Shoshone. . Ua faia e le US 28 ia suʻega e oʻo mai i le taimi nei, faʻafefeteina le plutonium ma vailaʻau, e aunoa ma le faʻatupuina o se filifili-faʻalavelave, o le mea lea o le "sub-critical".18 O le mea moni, o loʻo faʻatupeina nei e le pulega a Obama tupe faʻaalu o le tasi piliona piliona tala i le isi tolusefulu tausaga mo le fausiaina o pomu fou ma le kilivaina o masini-missiles, vaʻalele submarines-faʻapea foi ma niupega fou faʻanatinati.19

O mafaufauga masani o Taua e finau e faapea o auupega faaniukilia e taofia ai le taua-o le aoaoga faavae lea o le "Mutual Assured Destruction" ("MAD"). E ui e moni e leʻi faʻaaogaina talu mai le 1945, e le talafeagai le faʻamaonia o le MAD o le mafuaaga. E pei ona taʻua e Daniel Ellsberg, o peresitene uma o Amerika talu mai Truman na faʻaaogaina auupega faaniukilia e avea ma faʻamataʻu i isi malo e faʻatagaina ai le US e alu. E le gata i lea, o sea aʻoaʻoga e faalagolago i luga o se faʻatuatua vaivai i le faʻamaoni o taʻitaʻi faaupufai i se tulaga faʻalavelave, mo taimi uma a sau. E le fa'amautinoaina e le MAD le puipuiga mai le fa'afuase'i ona fa'asa'olotoina o nei a'upega mata'utia po'o se osofa'iga a se atunu'u na manatu sese o lo'o osofa'ia po'o se osofa'iga muamua. O le mea moni, o nisi ituaiga o faiga fa'aulu faaniukilia ua mamanuina ma fausia mo le fa'amoemoe mulimuli-o le Cruise Missile (lea e sosolo i lalo o le radar) ma le Pershing Missile, o se osofa'iga vave, fa'asaga i luma. O talanoaga ogaoga na tupu moni lava i le taimi o le Cold War e uiga i le manaʻomia o se "Grand, Decapitating First Strike" lea o le a amataina ai e le US se osofaʻiga faaniukilia i le Soviet Union ina ia faʻagata ai lona mafai ona faʻalauiloa auupega faaniukilia e ala i le faʻaumatiaina o le poloaiga ma le pulea, amata. ma le Kremlin. Na tusia e nisi tagata suʻesuʻe e uiga i le "manumalo" i se taua faaniukilia lea e na o ni nai sefulu miliona o le a fasiotia, toetoe lava o tagata lautele.20 O auupega o le Nuclear e le mama ma le mafaufau.

Tusa lava pe le faʻaogaina ma le faʻatatauina, e tele mea na tutupu na paʻuʻu ai i lalo eleele le auupega faaniukilia na aveina i luga o vaalele, ae paga lea na na o le sasau ifo o le eleele i luga ole eleele, ae le alu ese.21 I le 2007, e ono fana a Amerika o loʻo tauaveina faʻaulu faaniukilia na lele sese mai North Dakota i Louisiana ma o pomu faaniukilia na misi e leʻi maua mo le 36 itula.22 Sa i ai lipoti o le onana ma le le lelei o le faatinoga a fitafita na lafoina i lalo o le eleele e nafa ma le faalauiloaina o fana faaniukilia a Amerika ua sauni i luga o le mataala ma faasino i aai o Rusia.23 O le US ma Rusia e tofu i latou ma le faitau afe o fana faaniukilia ua saunia ma sauni e fana le tasi i le isi. O se satelite o le tau a Norwegian na alu ese i luga o Rusia ma na toetoe lava a ave mo se osofaʻiga o loʻo sau seia oʻo i le minute mulimuli na taofia ai le vevesi tele.24

E le faia tatou e le tala faasolopito, tatou te faia - pe faamutaina foi.
Thomas Merton (Tusitala Katoliko)

O le 1970 NPT na tatau ona maeʻa i le 1995, ma na faʻalauteleina e faʻavavau i lena taimi, ma se aiaiga mo le lima tausaga iloiloina fonotaga ma fonotaga sauniuni i le va. Ina ia maua se maliega mo le faʻaopoopoga o le NPT, na folafola ai e le malo o le a faia se fonotaga e feutanaʻi ai ma se Auupega o Auupega o le faʻaumatiaga aisa i Sasaʻe tutotonu. I konafesi taʻitasi e lima tausaga na iloiloina ai fonotaga, na iai ni folafolaga fou, e pei o le le mautinoa i le faʻateʻaina o auupega o le aukilia, ma le anoanoaʻi o "sitepu" e manaʻomia mo se lalolagi saoloto, e leai ma se mea na faia. faamamaluina25 O se Model Nuclear Weapons Convention, na tusia e sosaiete lautele ma saienitisi, loia, ma isi tagata atamamai na talia e le UN26 lea na aiaia ai, "o Setete uma o le a faasaina mai le tuliloaina po o le auai i le 'atinae, tofotofoina, gaosiga, teuina o tupe, fesiitai, faaaoga ma le taufaamatau o le faaaogaina o meatau faanatinati.'" Na saunia mo laasaga uma o le a manaʻomia e faʻaleagaina arsenals ma leoleo mea i lalo o faʻamaonia faʻavaomalo pulega.27

I le le fiafia o sosaiete lautele ma le tele o setete e le o ni auupega faaniukilia, e leai se tasi o laasaga ua fuafuaina i le tele o fonotaga a le NPT ua taliaina. I le mulimuli ai i se taua taua a le Koluse Mumu Faavaomalo e faʻailoa ai faʻalavelave faʻafuaseʻi o aʻafiaga o auupega faaniukilia, o se faʻasalalauga fou e faʻatalanoaina se feagaiga faʻasaina faigofie e aunoa ma le auai o le auupega faaniukilia na faʻalauiloaina i Oslo i le 2013, faʻatasi ai ma fonotaga mulimuli i Nayarit. , Mekisiko ma Viena i le 2014.28 E i ai le malosiaga e tatala ai nei feutanaiga pe a maeʻa le 2015 NPT Review konafesi, i le 70th Anniversary o le mataʻutia faatafunaga o Hiroshima ma Nagasaki. I le fonotaga a Vienna, na faalauiloa ai e le malo o Ausetalia se tautoga e galue mo le faasaina o meatau faaniukilia, na faamatalaina "o le faia o auala aoga e faatumu ai le avanoa i le tulafono mo le faasaina ma le tapeina o auupega faaniukilia" ma "ia galulue faatasi ma paaga uma e ausia ai lenei sini. ”29 E le gata i lea, na saunoa le Vatican i lenei konafesi ma mo le taimi muamua na tautino mai o le puipuia o le eletise e le mama ma o meatau e tatau ona faasaina.30 O se feagaiga faʻasaina o le a tuʻuina atu ai le mamafa e le gata i setete o auupega faaniukilia, ae i luga o malo o loʻo malu i lalo o le faamalu faaniukilia a Amerika, i atunuu o NATO o loʻo faʻalagolago i auupega faaniukilia mo le "taofia" faapea foi ma atunuu e pei o Ausetalia, Iapani ma Korea i Saute.31 E le gata i lea, o nofoaga a le US e uiga i pomu faaniukilia 400 i setete o NATO, Peleseuma, Netherlands, Italia, Siamani ma Turkey, o le a faamalosia foi e lafoai a latou "faiga faaniukilia" ma sainia le feagaiga faasaina.3233

Vailaʻau Mataʻutia ma Meaola Faʻatu

O auupega olaola e aofia ai toxins faʻalenatura mataʻutia e pei o le Ebola, typhus, smallpox, ma isi ua suia i totonu o le fale suʻesuʻe e sili ona leaga ina ia leai se vaifofo. O lo latou faʻaaogaina e mafai ona amata ai se faʻamaʻi le pulea o le lalolagi. O le mea lea e taua tele ai le usita'ia o feagaiga o lo'o i ai nei ua uma ona avea ma vaega o se Alternative Security System. O le Feagaiga i luga o le Faʻasaina o le Atinaʻeina, Gaosiga ma le teuina o Aupega (Biological) ma Toxin Weapons ma o latou Faʻaumatia na tatalaina mo le saini i le 1972 ma amata faamamaluina i le 1975 i lalo o le puipuiga a Malo Aufaatasi. E fa'asa ai le 170 saini mai le umia po'o le atina'eina po'o le teuina o nei auupega. Peita'i, e leai se faiga fa'amaonia ma e mana'omia ona fa'amalosia e se faiga fa'atupu su'esu'ega faigata (fa'atusa, so'o se Setete e mafai ona lu'iina se isi na ioe muamua ile asiasiga.)

O le Feagaiga i luga o le Faʻasaina o le Atinaʻe, Gaosiga, Faʻaputuina ma le Faʻaaogaina o Auupega Faʻamaʻi ma lo latou Faʻaumatia e faʻasaina ai le atinaʻeina, gaosiga, mauaina, teuina, taofi, faʻafeiloaʻi poʻo le faʻaaogaina o auupega vailaʻau. Ua malilie le au saini a le Setete e faʻaumatia soʻo se faʻaputuga o aupega vailaʻau e mafai ona latou umia ma soʻo se fale na gaosia ai, faʻapea foʻi ma soʻo se aupega faʻamataʻu na latou lafoaia i luga o le teritori o isi Setete i aso ua tuanaʻi ma ia faia se pulega faʻamaonia luitau mo nisi vailaʻau oona ma latou mua'i ... ina ia mautinoa o ia vaila'au e na'o le fa'aaogaina e le fa'asaina. Na amata faamamaluina le tauaofiaga iā Aperila 29, 1997. E ui ua matuā faaitiitia le aofaʻi o auupega o vailaau i le lalolagi, ae o le faaumatiaga atoatoa o se sini mamao lava.34 Na manuia le faʻatinoina o le feagaiga i le 2014, ina ua faʻaliliu e Suria ana faʻaputuga o auupega faʻamalosi. O le faaiuga e tulituliloa lena taunuuga na faia e le US President Barack Obama i se taimi puupuu talu ona ia toe suia lana faaiuga e faalauiloa se osofaʻiga tele pomu i luga o Suria, o le le faʻaleagaina o auupega o loʻo avea o se mea e suitulaga ai tagata lautele mo se taua na puipuia tele e ala i faʻamalosi lautele.

Auupega Iloa i Nofoaga Tutotonu

E tele atunuu ua atiae fuafuaga ma e oo lava i meafaigaluega mo taua i fafo e aofia ai le eleele i le vateatea ma le vateatea i le vateatea o auupega e osofaia ai satelite, ma le vateatea i le eleele o auupega (e aofia ai auupega laser) e osofaʻia ai mea faʻapipiʻi mai le vanimonimo. O lamatiaga o le tuʻuina o auupega i fafo e iloagofie, aemaise lava i le tulaga o auupega faaniukilia poʻo auupega faʻatekonolosi. 130 atunuu ua i ai nei polokalame avanoa ma e 3000 satelite faagaioia i le vanimonimo. O fa'alavelave e aofia ai le fa'aleagaina o fa'aupuga o a'upega o lo'o i ai nei ma le amataina o se tuuga fa'atautau fou. Afai e tupu se taua i le vanimonimo, o taunuuga o le a mataʻutia mo tagata o loʻo nonofo i le lalolagi ma lamatia ai le lamatiaga o le Kessler Syndrome, o se faʻataʻitaʻiga lea e maualuga ai le mafiafia o mea i lalo o le taamilosaga o le lalolagi ma o le osofaʻia o nisi e amata ai se fa'atopetope o fete'ena'iga e fa'atupuina ai le tele o otaota avanoa e fa'atupu ai le su'esu'eina o le vateatea po'o le fa'aogaina fo'i o satelite e le mafai mo le tele o tausaga, atonu o augatupulaga.

I le talitonu ai sa i ai le taʻimua i lenei ituaiga o meatau R&D, "Failautusi Fesoasoani o le Iunaite Setete o le Ea Fosi mo Avanoa, Keith R. Hall, fai mai, 'E tusa ai ma le vanimonimo pulega, tatou i ai, tatou te fiafia i ai ma o le a tatou ia tausia. '”

O le 1967 Outer Space Treaty na toe faʻamautuina i le 1999 e 138 atunuu ma naʻo le US ma Isaraelu e leʻi faʻatagaina. E fa'asa ai WMD i le vateatea ma le fausiaina o nofoaga fa'afitafita i luga o le masina ae tu'u ai se avanoa mo auupega masani, leisa ma le malosi maualuga. O le Komiti a Malo Aufaatasi mo le Faʻaleagaina ua tauivi mo le tele o tausaga e maua se maliega i se feagaiga e faʻasaina ai nei auupega ae o loʻo taofia pea e le Iunaite Setete. O se Tulafono Laiti o Amioga vaivai, e le noatia, ma ofo fua ua tuuina mai ae “o loo tausisi le US i se aiaiga i lenei vaega lona tolu o le Tulafono Laititi lea, a o faia se folafolaga tauofo e 'alo ese mai soo se gaioiga e aumaia, tuusao. po'o le le tuusa'o, fa'aleagaina, po'o le fa'aleagaina, o mea o le vanimonimo', fa'aagavaaina lea fa'atonuga i le gagana "se'i vagana ua fa'amaonia sea gaioiga". "Ta'uamiotonuina" e fa'avae i luga o le aia tatau o le puipuia o le tagata lava ia o lo'o fausia i totonu o le UN Charter. O sea tulaga agavaa e oo lava i se maliega ofo fua e leai se uiga. O se feagaiga e sili atu le malosi e faʻasaina ai auupega uma i fafo o se vaega talafeagai o se Alternative Security System.35

Faaiuga i Taunuʻuga ma Galuega

O le nofoia o le tasi tagata e le isi o se taufaamataʻu tele i le saogalemu ma le filemu, e mafua ai le vevesi faʻavae e masani ona faʻamalosia ai le nofoia e faʻatupu tulaga eseese o osofaʻiga mai osofaʻiga a "tagata faatupu faalavelave" i taua. O faʻataʻitaʻiga iloga o: O le nofoia e Isaraelu o le Faletupe i Sisifo ma osofaʻiga i Kasa, ma le nofoia e Saina o Tibet. E oo lava i le malosi o le militeri a Amerika i Siamani, ma e sili atu foi ia Iapani, pe a ma le 70 tausaga talu ona mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e leʻi faʻaosofia ai se tali sauā, ae o loʻo tupu ai le ita, e pei o le US fitafita i le tele o 175 atunuu o loʻo i ai nei.

E tusa lava pe o le osofaʻiga ma le nofoia o loʻo i ai le malosi o le militeri, o nei faʻalavelave e masani ona le aoga ona o le tele o mea. Muamua, e matua taugata lava. Lona lua, e masani ona latou faafeagai ma i latou e sili atu le latou sao i le feteenaiga ona o loo latou tauivi e puipuia lo latou atunuu. Lona tolu, e oo lava i "manumalo," e pei o Iraki, e faigata ona maua ma tuua ai atunuu ua faatafunaina ma malepelepe faaupufai. Lona fa, i le taimi e tasi, e faigata ona alu i fafo, e pei ona faʻataʻitaʻia e le osofaʻiga a Amerika i Afghanistan lea na "faaiʻu" ia Tesema, 2014 i le mavae ai o le sefulutolu tausaga, e ui lava e toeitiiti atoa le 10,000 US fitafita o loʻo tumau pea i le atunuu. Ma le mea mulimuli, ma sili ona taua, osofaʻiga ma galuega faʻaauupegaina e faasaga i le tetee e fasiotia ai le tele o tagata lautele nai lo le au tetee ma fatuina le faitau miliona o tagata sulufai.

O faʻasalalauga e faʻasalalauina e le UN Charter, vagana ai ua latou toe taui atu mo se osofaiga muamua, o se aiaiga le atoatoa. O le i ai o fitafita a le tasi atunuu i totonu o le isi pe leai foi se valaaulia e faʻamalosia ai le saogalemu o le lalolagi ma faʻalavelaveina ai le feteʻenaʻi ma o le a faʻasaina i totonu o se isi Pasi Puipuiga.

Toe faʻaleleia o le militeli, Faʻaleleia atinaʻe e faʻatupeina ai tupe mo manaʻoga faʻavaomalo (liua o le tamaoaiga)

O le faʻaitiitia o le saogalemu e pei ona faʻamatalaina i luga o le a faʻaumatia ai le manaʻomia o le tele o polokalame o auupega ma nofoaga faʻa-militeli, e maua ai se avanoa mo le malo ma faʻalapotopotoga faʻalagolago i le militeri e fesuiaʻi nei punaoa i le fatuina o le tamaoaiga moni. E mafai foi ona faaitiitia le avega o lafoga i luga o sosaiete ma maua ai le tele o galuega. I totonu o le US, mo $ 1 piliona uma e faʻaalu i le militeri e sili atu ma le faaluaina le numera o galuega i le lautele o alaleo o togi totogi o le a faia pe afai o le aofaʻi tutusa e faʻaalu i le vaega o tagata lautele.36 O fefaʻatauaʻiga mai le suia o mea e ave i ai le faʻamuamua a le feterale ma lafoga a Amerika mai le militeri agai i isi polokalame e mataʻutia.37

O le faʻaalu i luga o se "puipuiga" a le malo o le atunuu o se mea e sili ona mataʻutia. O le Iunaite Sitete na o ia e sili atu nai lo le isi 15 atunuu e faʻatasi i lona militeri.38

E faʻaalu e le Iunaite Setete le $ 1.3 tilila tala Amerika i tausaga taʻitasi i le Pentagon Budget, o auupega faaniukilia (i le Tupe Faʻaagaga a le Matagaluega o Malosiaga), auaunaga a le veteran, le CIA ma le Homeland Security.39 O le lalolagi atoa o loʻo faʻaaluina le silia ma le $ 2 miliona. O numera o lenei tele e faigata ona malamalama i ai. Manatua o le 1 miliona sekone e tutusa ma le 12 aso, 1 piliona sekone e tutusa ma le 32 tausaga, ma le 1 miliona sekone e tutusa ma le 32,000 tausaga. Ae ui i lea, o le maualuga maualuga o tupe faʻaalu a le militeri i le lalolagi na le mafai ona taofia osofaʻiga 9 / 11, taofia le faʻateleina o le faaniukilia, faʻamutaina faiga faatupu faalavelave, pe taofia le tetee i galuega i Sasaʻe Tutotonu. E tusa lava po o le a le tele o tupe e alu i taua, e le aoga.

O tupe fa'aalu a le militeri, o se fa'alavelave matuia lea i le malosi o le tamaoaiga o se atunu'u, e pei ona fa'ailoa mai e le tama'ita'i tau tamaoaiga o Adam Smith. Na finau Smith e faapea o tupe faaalu a le militeri e le aoga. I le tele o tausaga talu ai, sa masani ona faʻaaogaina e le aufaipisinisi le "avega faamiliteli" toetoe lava tutusa ma le "tupe o le militeri." I le taimi nei, o pisinisi a le militeri i le US e maua le tele o tupe faavae mai le setete nai lo pisinisi tumaoti uma e mafai ona faʻatonuina. O le fa'aliliuina atu o lenei tupe fa'afaigaluega i le vaega o maketi saoloto a le o le tu'u sa'o e ala i tupe fa'ameaalofa mo le liua po'o le fa'aititia o lafoga po'o le totogiina o aitalafu a le atunu'u (fa'atasi ai ma ana tului tetele fa'aletausaga) o le a maua ai se fa'aosofiaga tele mo le atina'eina o le tamaoaiga. O se System Security e tu'ufa'atasia ai elemene o lo'o fa'amatalaina i luga (ma fa'amatalaina i vaega o lo'o mulimuli mai) o le a tau ai se vaega o le paketi a le militeri a Amerika i le taimi nei ma o le a fa'amauina ai se faagasologa o le liuaina o le tamaoaiga. E le gata i lea, o le a maua ai le tele o galuega. E tasi le piliona tala o tupe teufaafaigaluega a le malo i totonu o le militeli e maua ai galuega 11,200 ae o le tupe lava e tasi i tekinolosi mama e maua ai le 16,800, i le tausiga o le soifua maloloina 17,200 ma le aʻoga 26,700.40

O le suiga o le tamaoaiga e manaʻomia ai suiga i tekinolosi, tamaoaiga ma faiga faʻapolokiki mo le suiga mai le militeri i maketi faʻapitoa. O le fa'agasologa o le fa'aliliuina atu o tagata ma meafaitino o lo'o fa'aaogaina e fai ai se oloa e tasi i le gaosiga o se isi mea; mo se faʻataʻitaʻiga, liliu mai le fausiaina o fana i le fausiaina o taavale afi mama. E le o se mea lilo: pisinisi tumaoti e faia i taimi uma. O le fa'aliliuina o le alamanuia a le militeri i le faia o oloa e fa'aaoga tatau i sosaiete o le a fa'aopoopo i le malosi o le tamaoaiga o se atunu'u nai lo le fa'ate'aina mai ai. O punaoa o loʻo faʻaaogaina i le taimi nei i le faia o auupega ma le tausia o nofoaga autu a le militeri e mafai ona toe faʻafeiloaʻi i le tele o vaega o tupe faʻafaigaluega i totonu o le atunuʻu ma fesoasoani mai fafo. E manaʻomia i taimi uma le faʻaleleia ma le faʻaleleia o mea tetele e aofia ai felauaiga e pei o auala, alalaupapa, ma nofoaafi, faʻapea foʻi ma laina eletise, aʻoga, vai ma sewer system, ma faʻapipiʻi malosiaga faʻafouina, ma isi. Vaʻai faalemafaufau Flint, Michigan ma le tele isi 'a'ai o lo'o 'ona ai tagatanu'u, o le to'atele o tagata matitiva, i vai fa'aleagaina. O le isi vaega o tupe teufaafaigaluega o le faʻafouina lea e oʻo atu ai i le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o loʻo faʻatupuina i pisinisi e maualalo totogi auaunaga ma faʻalagolago tele i le totogiina o aitalafu ma oloa faʻaulufale mai fafo, o se faiga e faʻaopoopoina foi i le utaina o le kaponi o le siosiomaga. Airbases, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona liua i faleoloa faʻatau ma atinaʻe fale poʻo faʻatau pisinisi poʻo faʻasologa o le la.

O fa'alavelave tele i le suiga o le tamaoaiga, e ese mai i faiga pi'opi'o a le malo e ala i tupe, o le fefe i le leiloa o galuega ma le mana'omia o le toe a'oa'oina o tagata faigaluega ma pulega. O galuega e tatau ona faʻamaonia e le setete aʻo faia le toe aʻoaʻoga, poʻo isi ituaiga o taui e totogi ia i latou o loʻo galulue nei i le vaega a le militeri ina ia aloese mai se aafiaga le lelei i le tamaoaiga o le tele o le leai o ni galuega i le taimi o le suiga mai se taua i se tulaga tau filemu.

Ina ia manuia, e manaʻomia le liua o se vaega o se polokalame faʻapolokiki tele o le faʻaitiitia o auupega. O le a manaʻomia ai le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga faʻale-atunuu ma fesoasoani tau tupe ma fuafuaga faʻalotoifale aʻo vaʻaia e nuʻu ma nofoaga faʻafitafita le suiga ma faʻalapotopotoga e fuafua po o le a le latou niche fou e mafai ona i ai i le maketi saoloto. O lenei mea o le a manaʻomia ai lafoga lafoga ae i le faaiuga o le a sili atu le faʻapolopoloina nai lo le faʻatupeina i le toe faʻaleleia aʻo faʻauʻuina e setete le faʻaitiitia o le tamaoaiga o tupe faʻaalu a le militeri ma suia i le tamaoaiga o taimi filemu e maua ai oloa aoga.

Ua faia taumafaiga e faatulafonoina le faaliliuina, e pei o le Nuclear Disarmament and Economic Conversion Act o le 1999, lea e fesootaʻi atu ai le motusia faaniukilia i le liua.

O le tulafono o le a manaʻomia ai le United States e faʻamalolo ma faʻaumatia ana auupega faaniukilia ma ia aloese mai le toe suia i latou i auupega o le tele o faʻaumatiaga i taimi o malo mai fafo o loʻo maua ai auupega faʻanatura e faʻatino ma faʻatino manaoga tutusa. O loʻo faʻapea foi ona tuʻuina atu i le pili le faʻaogaina o punaoa faʻaaoga e lagolago ai a tatou polokalame o meaola faʻamalositino e faʻaogaina ai manaʻoga o tagata ma manaʻoga faʻapitoa e pei o fale, tausiga faʻalesoifua maloloina, aʻoaʻoga, faatoaga, ma le siosiomaga. O lea la o le a ou vaʻavaʻai i se tuusaʻoina o tupe.
(Transcript of July 30, 1999, Press Conference) HR-2545: “Tulafono o le Faateaina o le Faaniukilia ma le Faaliliuina o le Tamaoaiga o le 1999”

O tulafono fa'apenei e mana'omia ai le tele o lagolago lautele e pasia. E mafai ona tupu a'e le manuia mai se fua la'ititi. Ua faia e le setete o Connecticut se komisi e galue i le suiga. O isi setete ma nofoaga e mafai ona mulimulitaʻi i le taʻitaʻiga a Connecticut. O nisi o le malosi mo lenei mea na tupu mai i se manatu sese o tupe faʻaalu a le militeri na faʻaititia i Uosigitone. E manaʻomia ona faʻaumiumi lena manatu sese, fai ma mea moni (e manino lava o le filifiliga sili), poʻo le faʻamalosia o malo faʻalotoifale ma setete e fai le mea e fai.

Toe faʻafouina le Tali atu i le Faʻasalaga

I le mulimuli ai i osofaiga a 9 / 11 i le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi, na osofaʻia ai e le US osofaʻiga a le au faatupu faalavelave i Afghanistan, ma amata ai se taua umi, ma le le manuia. O le pulea o se faigamalaga a le militeri e le gata ina le mafai ai ona faamutaina faiga faatupu faalavelave, o le a mafua ai le faaleagaina o saolotoga faavae, le faia o aia tatau a le tagata soifua ma le solia o tulafono faava o malo, ma ua tuuina atu ai le sao mo malo malolosi ma malo faatemokalasi e toe faasaua ai o latou malosiaga, tauamiotonuina faʻasalaga i le igoa o le "taufaʻatau tau faatupu faalavelave."

O le fa'amata'u fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'amata'u i tagata i le lalolagi i Sisifo ua fa'ateleina ma ua i ai le so'ona tali atu i le aufaasālalau, lautele ma malo fa'apolokiki. E to'atele e manuia mai le fa'aaogāina o le fa'amata'u mai o faiga fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave i le mea ua ta'ua nei o se fale-saogalemu-falegaosimea. E pei ona tusia e Glenn Greenwald:

… O pisinisi tumaʻoti ma faʻalapotopotoga lautele o loʻo faʻataʻitaʻia faiga malo a le malo ma faʻatosina polofesa faaupufai polofiti e matua tele naua i le tele o auala e faʻatagaina ai le mafaufau lelei i mea taufaʻamataʻu a le Terror.41

O se tasi o taunuuga faaiu o le le toe tali atu i le taufaamatau a le au faatupu faalavelave o se faateleina o tagata faatupu vevesi ma osofaiga e pei ole ISIS.42 I lenei tulaga faʻapitoa, o loʻo i ai le tele o auala e le faʻaleagaina e tetee atu ai ISIS lea e le tatau ona faʻaseseina mo le leai o se gaioiga. O nei mea e aofia ai: o se faʻatauga faʻatau, lagolago a le sosaiete a le sosaiete a Suria, lagolago o le le faʻaleagaina o tagata lautele,43 tulituliloaina o le diplomacy anoa ma tagata uma, faʻasalaga tau tamaoaiga i luga o le ISIS ma tagata lagolago, tapunia le tuaoi e faʻaumatia ai le faʻatau atu o suauʻu mai teritori pulea e ISIS ma taofi le tafe o fitafita, ma fesoasoani alofa. O laasaga malolosi mo taimi umi o le ave'esea lea o fitafita a Amerika mai le itulagi ma fa'amutaina le fa'aulufale mai o suau'u mai le itulagi ina ia fa'amavaeina faiga fa'atupu fa'alavelave i ona a'a.44

I se tulaga lautele, o se fuafuaga e sili atu le aoga nai lo le taua o le faia lea o osofaiga a le au faatupu faalavelave o ni solitulafono faasaga i tagata soifua nai lo le faia o taua, ma le faaaogaina o punaoa uma a leoleo faava o malo e aumai ai tagata solitulafono i le faamasinoga i luma o le International Criminal Court. E maitauina e le mafai e se militeri malosi tele ona taofia osofaiga sili ona leaga i le US talu mai Pearl Harbor.

O le militeli sili ona mamana a le lalolagi e leai se mea na taofia ai pe taofia ai osofaiga 9-11. E toetoe lava o tagata taʻutaʻua uma na faʻataʻapeʻapeʻa, o faitioga taufaʻatau taʻitasi uma lava na mafua mai i le atamai muamua ma galuega a leoleo, ae le o le taufaʻatau poʻo le faʻaaogaina o fitafita. O le militeri foi ua leai se aogā i le puipuia o le salalau o auupega o le malaia tele.
Lloyd J. Dumas (Polofesa o le Tamaoaiga Fa'apolokiki)

O se matata faapolofesa o le filemu ma feeseeseaiga feteenai ma tagata suesue o loo faaauau pea ona tuuina atu tali i faiga faatupu faalavelave ia e sili atu nai lo tagata ua taua o le au atamamai o le pisinisi o faiga faatupu faalavelave.

Tali le saua i faiga faatupu faalavelave

  • Embargo a'upega
  • Fa'auma uma fesoasoani a le militeri
  • Lagolago a le Sosaiete a le Malo, Tagata e le fa'aleagaina
  • Faasalaga
  • Galue e ala i faʻalapotopotoga faʻapitoa (eg UN, ICC)
  • Taofi tau
  • Fesoasoani i tagata sulufai (toe sii/faaleleia nofoaga lata ane/toe foi mai)
  • Tauto e le fa'aaogaina sauaga
  • Fa'aui i tua o le militeri
  • Tagata faigaluega fete'ena'i lē saua
  • (Suiga) Fa'amasinoga Fa'amasinoga
  • Malosiaga anoa
  • Auivi e foia ai feeseeseaiga
  • Fa'aaofiofi pulega lelei
  • Fa'afeagai sauaga e lagolagoina talitonuga
  • Fa'ateleina le 'auai o tama'ita'i i le olaga fa'aagafesootai ma fa'apolokiki
  • Fa'amatalaga sa'o i mea moni
  • Fa'ate'a ese tagata fa'atupu fa'alavelave mai le fa'avae lagolago - fa'asalalau le vaega fa'aefuefu
  • Fa'asa le fa'atauva'a o taua
  • Fegalegaleaiga o le faatupuina o le filemu; toe fa'afo'i le filifiliga a so'o se tasi/po'o matou/i latou
  • Leoleo lelei
  • Tete'e Fa'aleaganu'u Lautele
  • Aoina mai o faamatalaga ma lipoti
  • Fa'asalalauga lautele
  • Fa'alelei, fa'amasinoga ma le fa'amasinoga
  • Faiga o aia tatau a tagata soifua
  • Fesoasoaniga alofa ma puipuiga
  • Fa'aoso fa'atamaoaiga, fa'apolokiki ma fa'atonuga
  • Mata'ituina, mata'ituina ma fa'amaonia

Tali tumau e le fa'asaua i faiga faatupu faalavelave45

  • Taofi ma toe fa'afo'i uma fefa'ataua'iga ma gaosiga o auupega
  • Fa'aitiitia le fa'atau e malo mau'oa
  • Fesoasoani tele i atunuu matitiva ma tagata
  • Toe fo'i mai tagata sulufa'i po'o femalaga'iga
  • Toomaga aitalafu i atunuu matitiva
  • Aoaoga e uiga i a'a o faiga faatupu faalavelave
  • Aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga e uiga i le malosi e le faʻaleagaina
  • Fa'alauiloa tulaga fa'ale-aganu'u ma fa'alesiosiomaga ma'ale'ale turisi ma fefa'ataua'iga fa'aleaganu'u
  • Fausia le tamaoaiga gafataulimaina ma le amiotonu, faʻaogaina ma le tufatufaina atu o le malosi, faʻatoʻaga

Lafoaia o Sooga Faaupuga

O fesoʻotaʻiga a le militeri e pei o le North Atlantic Treaty Organization (NATO) o mea na totoe mai le Cold War. Faatasi ai ma le paʻu o le Soviet client states i Europa i Sasaʻe, o le Warsaw Pact alliance na mou atu, ae o le NATO na faʻalauteleina i tuaoi o le Soviet Union muamua i le solia o se folafolaga i le sa avea muamua ma palemia Gorbachev, ma iʻu ai i le vevesi tele i le va o Rusia ma le malo. Sisifo-o le amataga o se Cold War fou-faʻailogaina atonu e le US lagolagoina le osofaʻiga i Iukureini, le faʻatasiga a Rusia o, poʻo le toe faʻatasi ma le Crimea - faʻalagolago i le mea o loʻo tupu ai faʻamatalaga - ma le taua i totonu o Iukureini. O lenei taua malulu fou e mafai ona faigofie ona avea ma taua faaniukilia lea e mafai ona fasiotia ai le faitau selau miliona o tagata. NATO o se faʻamalosia lelei o le War System, faʻaitiitia nai lo le fatuina o le saogalemu. Ua faia foi e le NATO ni faamalositino i tala atu o tuaoi o Europa. Ua avea ma malosiaga mo taumafaiga tau militeri i Europa i sasae, Aferika i Matu ma Sasaʻe Tutotonu.

Le Matafaioi a Tamaitai i le Filemu ma le Saogalemu

O le matafaioi a tamaitai i le filemu ma le saogalemu e lei tuuina atu i ai se gauai talafeagai. Fai ma fa'ata'ita'iga feagaiga, ae maise maliega o le filemu, ia e masani ona fa'atalanoaina ma sainia i se tulaga e pulea e ali'i, e le setete ma tagata e le o ni fa'aauupegaina. O lenei fa'amatalaga ua matua misia le mea moni i luga o le eleele. O le "Better Peace Tool" e le International Civil Society Action Network na fausia e avea o se taʻiala i faʻagasologa o le filemu ma feutagaiga.46 O tamaitai, e tusa ai ma le lipoti, o loʻo faʻasoa se vaʻaiga o sosaiete e mauaa i le amiotonu ma le tutusa, o se punavai taua o le poto masani e uiga i le olaga i se taua, ma malamalama i mea moni o le eleele (eg radicalization ma le filemu). O faiga o le filemu e le tatau ona vaapiapi le taulaʻi i le saogalemu poʻo faiga faʻapolokiki, ae aofia ai faiga faʻaagafesootai. O le mea lea e taua o le faatemokalasi o le faatupu filemu.

"Leai ni tamaitai, leai se filemu" - o lenei ulutala na faamatalaina ai le matafaioi tutotonu a tamaitai ma le tutusa o alii ma tamaitai i le maliega filemu i le va o le malo Colombian ma le vaega fouvale a le FARC, ma faailogaina ai le faaiuga o le 50-plus-year civil war ia Aokuso o 2016. O le fefa'ataua'iga e le gata ina fa'aaafia e tama'ita'i i mataupu, ae fa'apea fo'i i le faiga e fausia ai le filemu. E fa'amautinoaina e le subcommission a le itupa ia laina ma lea laina e fa'amautinoaina le va'aiga a tama'ita'i, e o'o lava i aia tatau a le LGBT e iloiloina.47

E tele fa'ata'ita'iga o tama'ita'i foafoa ma fa'atumauina fa'atupu filemu i totonu o malo fa'alelalolagi ma fa'atuatuaga. O Sister Joan Chittister o se leo taʻitaʻia mo tamaitai, filemu ma le amiotonu mo le tele o tausaga. O Iranian Nobel Peace Prize Laureate Shirin Ebadi o se fautua fa'aalia e tetee atu i auupega faaniukilia. Ua fa'atuputeleina le aloa'ia ma le mamana o tama'ita'i nu'u o le lalolagi e fai ma sui o suiga lautele. O se faʻataʻitaʻiga e le iloa, ae ui i lea o le matagofie o le Taiala o le Filemu a Tamaitai Talavou e faʻatatau i le fausiaina o le tautinoga ma le malamalama i luitau ma faʻalavelave o loʻo feagai ma tamaitai talavou i atunuʻu ua aʻafia, faʻapea foʻi ma isi sosaiete i totonu o le faʻavae a le Young Women's Peace Academy.48 O tamaitai e mananaʻo e faʻasalalau faʻataʻitaʻi i le lalolagi atoa, faʻaumatia fausaga faʻapeteriaka, ma faʻamautinoa le saogalemu mo fafine, fafine faʻatupu filemu ma tagata puipuia aia tatau. O sini o lo'o fa'atasi ma se fa'atonuga mamana e mafai ona fai ma fa'ata'ita'iga mo tama'ita'i i le tele o tulaga.

Sa faia e tamaitai se sao faapitoa i talanoaga filemu i Kuatemala i le 1990s, sa latou faia se soofaatasi e faamaopoopo gaoioiga faatupu filemu i Somalia, latou te faia taumafaiga faafeagai ma nuu i feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina, pe taitaia se faiga faaupufai e faaleleia ai le malosi o tamaitai ma faatosinaina le maliega filemu ma faiga filemu i Northern Ireland.49 O leo o tama'ita'i e fa'agasolo ai mataupu e 'ese'ese mai i latou e masani ona fa'ailoa mai e ta'ita'i.50

O le fa'ailoaina o le va'aiga o lo'o iai nei i le matafaioi a fafine ma le fa'atupuina o le filemu, ua aga'i atu i luma. Aemaise lava i le tulaga o faiga faʻavae, UNSCR 1325 (2000) o loʻo tuʻuina atu ai se "faʻavae faʻavaomalo mo le faʻalauteleina o itupa i faiga uma o le filemu, e aofia ai le tausia o le filemu, fausiaina o le filemu, ma le toe fausiaina o feeseeseaiga."51 I le taimi lava e tasi, o loʻo manino mai o faiga faʻavae ma tautinoga faʻasalalau ua naʻo se laasaga muamua i le suia o se faʻataʻitaʻiga e pulea e alii.

I le fatuina o se World Beyond War, e mana'omia le fa'aaogaina o se faiga e fa'atatau i itupa i o tatou mafaufauga ma amioga. O laʻasaga nei o le faʻatupuina o le puipuiga o taua e manaʻomia:52

  • Fa'aalia tamaitai o ni sui o suiga i le puipuia o taua ma le fausiaina o le filemu
  • Ave'esea le fa'aituau o tama i le puipuiga o taua ma le fa'atupu filemu o fa'amaumauga ma su'esu'ega
  • Toe mafaufau i aveta'avale o taua ma le filemu ina ia amanaia le itupa
  • Tu'ufa'atasia ma fa'atumauina le itupa i faiga fa'avae ma fa'atinoga

Puleaina o Faiga Faʻavaomalo ma Feeseeseaiga Faʻasalalau

O auala fa'afoliga ma fa'avae fa'avae mo le fa'afoeina o fete'ena'iga fa'ava-o-malo ma fa'ale-malo ua fa'amaonia le le lava ma e masani ona le talafeagai. Matou te tuʻuina atu se faasologa o faʻaleleia.

Sueina I se Suʻega Faʻasologa Faʻasologa

O le faʻalavelaveina o faʻavae o le Faiga Faʻavae ma talitonuga ma uiga o loʻo faʻavaeina o le a le lava. E tatau ona fausia se isi Faiga Faʻavae Saogalemu i lona tulaga. O le tele o lenei faiga ua maeʻa, talu ai ona o le sili atu i le selau tausaga ua mavae, e tusa lava pe o loʻo i totonu o le faʻatonuga poʻo le manaʻomia tele o le faʻamalosia. O nisi o na mea e na o mafaufauga e manaʻomia ona faʻatulagaina.

O vaega o loʻo i ai nei o le polokalama e le tatau ona vaʻaia e avea ma taunuʻuga faʻagata o se lalolagi filemu, ae o ni elemene o le le lelei ma le le atoatoa o le faʻaleleia o le tagata, lea e oʻo atu ai i se lalolagi e le faʻateleina le faʻaleagaina ma le tutusa tutusa mo tagata uma. E na o se tagata faʻataʻitaʻiga o le a fesoasoani e faʻamalosia le isi Suʻega o le Puipuiga o le Lalolagi.

Faamalolosia o Faalapotopotoga Faavaomalo ma Avanoa Faaitulagi

Fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo mo le puleaina o fete'ena'iga e aunoa ma le fa'atupu vevesi ua leva ona fa'atupuina. O se tino o tulafono faʻavaomalo faʻavaomalo o loʻo atinaʻe mo le tele o seneturi ma e manaʻomia le faʻalauteleina ina ia avea ma se vaega aoga o se faiga filemu. I le 1899 na faavaeina ai le Faamasinoga Faava o Malo (ICJ; le “Faamasinoga a le Lalolagi”) e faamasinoina finauga i le va o malo. Na sosoo ai ma le Liki o Malo i le 1920. O se faalapotopotoga a Malo e 58, o le Liki na faavae i luga o le mataupu faavae o le saogalemu lautele, o lona uiga, afai e faia e se Setete se osofaiga, o le a faia e isi setete ni faasalaga tau tamaoaiga faasaga i lena Malo pe, o se auala mulimuli, saunia 'au a le militeri e faatoilaloina. Na foia e le Liki nisi o feeseeseaiga laiti ma amatalia taumafaiga mo le fausiaina o le filemu i le lalolagi atoa. O le faafitauli o le le taulau o sui auai, i le tulaga autu, e faia le mea na latou fai mai o le a latou faia, ma o lea na le taofia ai osofaiga a Iapani, Italia, ma Siamani, ma taitai atu ai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le taua sili ona faataumaoi i le talafaasolopito. E maitauina foi na musu le US e auai. Ina ua maeʻa le manumalo a le Allied, na faʻatūina Malo Aufaatasi o se taumafaiga fou i le puipuiga faʻatasi. E le gata i lea, o se faʻalapotopotoga a malo faʻapitoa, o le UN e tatau ona foia feeseeseaiga ma, pe a le mafai, e mafai e le Fono a le Puipuiga ona filifili e faia ni faʻasalaga pe tuʻuina atu se faʻalavelave faʻafitafita e feagai ma se setete osofaʻi.

Na faʻalauteleina foi e le UN le faʻavaeina o le filemu na amataina e le Liki. Ae ui i lea, na faʻalavelave le UN i faʻalavelave faʻavae ma o le Cold War i le va o le US ma le USSR na faigata ai le galulue faʻatasi. Na fa'atūina fo'i e 'au malolosi e lua ni faiga fa'a-militeli fa'apitoa e fa'atatau le tasi i le isi, NATO ma le Warsaw Pact.

Na fa'atūina fo'i isi faiga fa'aitulagi so'otaga. O le Iuni a Europa na tausia se Europa filemu e ui lava i eseesega, o le Iuni a Aferika o loo tausia le filemu i le va o Aikupito ma Etiopia, ma o le Faalapotopotoga o Malo Asia i Saute-Saʻe Sasaʻe ma le Union de Naciones Suramericanas o loʻo faʻalauteleina le gafatia mo ona sui ma tagata o le a avea ma sui auai. filemu.

E ui o faʻalapotopotoga faʻavaomalo mo le puleaina o feteʻenaʻiga i va o setete o se vaega taua o se faiga o le filemu, o faʻafitauli ma le Liki ma le UN na tulaʻi mai i se vaega mai le le mafai ona faʻaumatia le War System. Na faʻatutuina i totonu ma na o latou lava na le mafai ona pulea taua poʻo tuʻuga o auupega, ma isi. o le na te faamasinoina finauga. E tele auala e mafai ai e le UN faʻapea foi ma isi faʻalapotopotoga faʻavaomalo ona toe faʻaleleia atili ina ia sili atu le aoga i le tausia o le filemu e aofia ai le toe fuataʻiina o le Fono Puipuia, le Fono Tele, vaega o le filemu ma gaioiga, faʻatupeina, lona sootaga ma faʻalapotopotoga tumaoti. ma le fa'aopoopoina o galuega fou.

Faʻafouina o Malo Aufaatasi

O Malo Aufaatasi na faia e avea ma tali i le Taua Lona Lua a le Lalolagi e puipuia ai taua e ala i feutagaiga, faasalaga, ma le saogalemu lautele. O le Faʻatomuaga i le Taiala ua tuʻuina mai ai le sini atoa:

Ina ia laveaʻiina augatupulaga mulimuli mai le sasa o taua, lea e faaluaina i lo tatou olaga atoa ua aumaia le faanoanoa tele i tagata, ma ia toe faamautuina le faatuatua i aia tatau a tagata, i le mamalu ma le taua o le tagata soifua, i aia tutusa a alii ma tamaitai ma o malo tetele ma laiti, ma ia faatulaga tuutuuga ia e mafai ona tausia ai le amiotonu ma le faaaloalo mo noataga e mafua mai i feagaiga ma isi punavai o tulafono faava o malo, ma ia uunaia le alualu i luma o tagata lautele ma tulaga lelei o le olaga i le tele o le saʻolotoga. . . .

Toe faʻafouina Malo Aufaatasi e mafai ma e manaʻomia ona faia i tulaga eseese.

Toe faʻaleleia o le Taʻiala e sili atu ona lelei le faʻaaogaina ma le osofaʻiga

O le Tulafono a Malo Aufaatasi e le faʻasalaina taua, e faʻasalaina ai le osofaʻiga. E ui o le Charter e mafai ai e le Fono a le Puipuiga ona faia se gaioiga i le tulaga o le osofaʻiga, o le aʻoaʻoga o le mea ua taʻua o le "tiutetauave e puipuia" e le o maua i totonu, ma o le faʻamaonia filifilia o faʻalavelave a le malo i Sisifo o se faiga e tatau ona faʻamutaina. . E le fa'asaina e le UN Charter ia Setete mai le faia o latou lava gaioiga i le puipuiga o le tagata lava ia. Mataupu 51 e faapea:

E leai se mea i totonu o le Taiala o loʻo i ai nei o le a faʻaleagaina ai le aia tatau a le tagata lava ia poʻo le puipuia o le tagata lava ia pe afai o se osofaʻiga faʻapitoa e faasaga i se Sui Usufono o Malo Aufaatasi, seia oʻo ina faia e le Fono Puipuia faiga talafeagai e tausia ai le filemu ma le malupuipuia faavaomalo. Fua faatatau ua faia e Sui Usufono i le faatinoina o lenei aia tatau mo le puipuia o le tagata lava ia e tatau ona lipotia vave i le Fono o Puipuigamalu ma e le tatau ona aafia ai le pule ma le matafaioi a le Fono o Puipuiga i lalo o le Taiala i le taimi nei e faia i soo se taimi sea gaoioiga ua manatu e talafeagai ina ia mafai ai ona tausia pe toe faafoisia le filemu faava o malo ma le saogalemu.

E le gata i lea, e leai se mea i totonu o le Talosaga e manaʻomia ai le UN e faia se gaioiga ma e manaʻomia ai i vaega feteʻenaʻi muamua ona taumafai e foia le feeseeseaiga i latou e ala i le faʻatonuina ma le isi faʻataʻitaʻiga o soʻo se faiga faʻaitulagi faʻaitulagi latou te aʻafia ai. Naʻo le taimi lava lena e oʻo atu i le Fono mo Puipuiga malu, lea e masani lava ona le faʻaaogaina e le veto aiaiga.

E pei ona manaʻomia e faʻasalaina ituaiga o taua e aofia ai le faia o taua i le puipuia o le tagata lava ia, e faigata ona iloa pe faʻapefea ona ausia seʻia oʻo ina faʻatutuina se faiga filemu atoatoa. Ae ui i lea, e tele le alualu i luma e mafai ona faia e ala i le suia o le Taiala e manaʻomia ai le Fono a le Puipuiga e faia soʻo se ma mataupu uma o feteʻenaʻiga vevesi i le taimi lava na amata ai ma ia vave tuʻuina atu se gaioiga e taofi ai feteʻenaʻiga e ala i le tuʻuina o se taofiga, e manaʻomia le soalaupulega i le UN (faatasi ai ma le fesoasoani a paaga faʻaitulagi pe a manaʻomia), ma pe a manaʻomia ia tuʻuina atu le feeseeseaiga i le Faamasinoga Faʻavaomalo o Faamasinoga. O lenei mea o le a manaʻomia ai le tele o isi suiga e pei ona lisiina i lalo, e aofia ai le taulimaina o le veto, fesuiaʻi i auala e le faʻaleagaina e avea ma meafaigaluega autu e ala i le faʻaogaina o tagata e le faʻaauupegaina tagata filemu, ma le tuʻuina atu o se malosi leoleo talafeagai (ma tali atu) e faʻamalosia ana faaiuga pe a manaʻomia. .

E tatau ona faʻaopoopoina o le tele o taua i le tele o tausaga talu ai ua le tusa ai ma le tulafono i lalo o le UN Charter. Ae ui i lea, e itiiti lava le iloa ma leai ni taunuuga mo lena mea moni.

Faʻafouina o le Fono Puipuiga

O le Mataupu 42 o le Fa'avae ua tu'uina atu ai i le Fono Puipuia le matafaioi mo le fa'atumauina ma le toe fa'aleleia o le filemu. E na'o le pau lea o le UN e iai le pule fa'atasi i sui o Malo. E leai se vaegaau a le Fono e faatino ai ana faaiuga; ae, o loo i ai le pule mautu e valaau atu ai i vaegaau a le Malo o le atunuu. Ae ui i lea, o le tuufaatasiga ma metotia a le Fono Puipuiga e tuai ma na o le itiiti lava le aoga i le tausia pe toe faʻaleleia le filemu.

tuufaatasiga

O le Fono e aofia ai le 15 sui, 5 o i latou e tumau. O malo ia na manumalo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi (US, Rusia, Peretania, Farani, ma Saina). O i latou foi o sui e iai le pule veto. I le taimi na tusia ai i le 1945, na latou manaʻomia nei tulaga pe semanu e le faatagaina le UN e faʻavae. O nei toalima tumau latou te fai mai ma umia nofoa taʻitaʻi i le pulega o komiti tetele a le UN, ma tuʻuina atu ia i latou se aofaʻi le tutusa ma le le faʻa-temokarasi o faatosinaga. O i latou foi, faatasi ai ma Siamani, e pei ona taʻua i luga, o le tele o faʻatau auupega i le lalolagi.

Ua matuā suia le lalolagi i le tele o tausaga ua mavae. O le UN na alu ese mai le 50 sui i le 193, ma o paleni o le faitau aofaʻi ua matua suia foi. E le gata i lea, o le auala o loʻo tuʻuina atu ai nofoa o le Fono a le Puipuiga e 4 itulagi e le o iai foi se sui o Europa ma Peretania e 4 nofoa ae o Amerika Latina e na o le 1. Aferika foi e le o faʻaalia. E seasea lava ona iai se malo Mosalemi i le Fono. Ua leva le taimi e faʻasaʻo ai lenei tulaga pe a manaʻo le UN e faʻatonuina le faʻaaloalo i nei itulagi.

E le gata i lea, o le natura o le taufaamatau i le filemu ma le saogalemu ua suia tele. I le taimi o le faʻavaeina o le fuafuaga o loʻo i ai nei atonu na talafeagai ona o le manaʻomia o se maliega malosi tele ma o le faʻamataʻu autu o le filemu ma le saogalemu na vaʻaia o osofaʻiga faʻaauupegaina. E ui o osofaʻiga faʻaauupegaina o loʻo avea pea ma taufaʻamataʻu - ma o le sui tumau o le Iunaite Setete o le tagata sili ona leaga - o le malosi tele o le militeri e toetoe lava a le taua i le tele o faʻamataʻu fou o loʻo i ai nei e aofia ai le vevela o le lalolagi, WMDs, faʻalavelave tele o tagata, faʻamaʻi faʻamaʻi o le lalolagi, le fefa'ataua'iga o auupega ma solitulafono.

O se tasi o talosaga o le faateleina lea o numera o faila o le palota i le 9 lea o le a tofu ai le tagata ma le sui auai e tasi ma o itulagi taʻitasi e sui sui 2 e faaopoopo i le Fono a le 27 nofoa, ma sili atu ona atagia ai le moni o le atunuu, faaleaganuu ma tagata lautele.

Faʻasalalau pe Faʻaitiitia le Visa

O le veto o loʻo faʻatinoina i luga o faʻaiuga e fa: o le faʻaaogaina o le malosi e faatumauina pe toe faʻafoʻisia ai le filemu, tofiga i le tulaga o le Failautusi Aoao, talosaga mo le avea ma sui auai, ma le teuteuga o le Charter ma taualumaga e mafai ona taofia ai fesili mai le oʻo mai i le fola. . E le gata i lea, i isi tino, o le Permanent 5 e masani ona faʻaaogaina se faʻamaoni veto. I le Fono, o le veto na faʻaaogaina 265 taimi, aemaise lava e le US ma le Soviet Union muamua, e poloka ai gaioiga, e masani ona faʻaleagaina ai le UN.

O le veto e fa'amalo ai le Fono a le Puipuiga. E matua le talafeagai lava ona e mafai ai e i latou o lo'o umia ona taofia so'o se gaioiga e faasaga ia latou lava soliga o le Tulafono Fa'asa o le osofa'iga. E fa'aaogaina fo'i e fai ma fa'amanuiaga i le puipuia o mea leaga a le latou kalani mai fa'atinoga a le Fono Puipuiga. O se tasi o fautuaga o le lafoai na o le veto. O le isi o le faataga lea o sui tumau e faia se veto ae ia faia ni sui se toatolu e tatau ona taofia le pasia o se mataupu taua. O mataupu tau taualumaga e le tatau ona noatia i le veto.

Isi Faiga Faʻavae o le Fono Puipuia

Tolu taualumaga e tatau ona faaopoopo. I le taimi nei e leai se mea e manaʻomia ai le Fono a Puipuiga e galue. I le itiiti ifo, e tatau ona manaʻomia le Fono e faʻaaogaina uma mataupu taufaʻamataʻu i le filemu ma le saogalemu ma filifili pe tatau ona faʻatulafonoina pe leai ("The Duty to Decide"). Lua o le "O Le Manaoga mo le Malamalama." E tatau ona manaomia le Fono e faailoa atu ona mafuaʻaga mo le filifili pe filifili foi e aua nei faia le mataupu o se feeseeseaiga. E le gata i lea, e fono faalilolilo le Fono e uiga i le 98 pasene o le taimi. I le itiiti ifo, o ana filifiliga taua e tatau ona manino. Lona tolu, o le "Tiute e Fefaʻasoaai" o le a manaomia ai le Fono e faia ni auala talafeagai e feutagai ai ma malo o le a aafia i ana faaiuga.

Saunia le Tala Faatatau

O le “Tupe Faatatau Faatatau” a le UN e faatupeina ai le Fono Tele, Fono Puipuia, Fono o Tamaoaiga ma Agafesootai, Faamasinoga Faava o Malo o Faamasinoga, ma misiona faapitoa e pei o le UN Assistance Mission i Afghanistan. E ese le Tala o le Tupe a le Filemu. E su'esu'eina sui o le atunu'u e lua, fua faatatau e fa'atatau i le latou GDP. E maua fo'i e le UN foa'i tauofo e tutusa ma tupe maua mai tupe su'esu'e.

Ona o lana misiona, ua matua le lava le tupe a Malo Aufaatasi. O le paketi masani e lua-tausaga mo le 2016 ma le 2017 o loʻo faʻatulagaina i le $ 5.4 piliona ma le Peacekeeping Budget mo le tausaga faʻaletupe 2015-2016 e $ 8.27 piliona, o le aofaʻi e itiiti ifo i le afa o le tasi pasene o tupe faʻaalu a le militeri (ma e tusa ma le tasi pasene. o tupe faaalu a le militeri faaletausaga a Amerika). Ole tele o talosaga ua maeʻa faʻauluina e faʻatupe lelei ai le UN e aofia ai le lafoga o se vaega o le tasi pasene i fefaʻatauaiga tau tupe faava o malo lea e mafai ona siitia i luga i le $300 piliona e faʻatatau i le atinaʻeina o le UN ma polokalame tau siosiomaga e pei o le faʻaitiitia o le feoti o tamaiti, faʻamaʻi faʻamaʻi e pei o e pei o le Ebola, tetee atu i aafiaga leaga o suiga o le tau, ma isi.

Faʻamatalaga ma le Tausisi o Feteenaiga I le Taimi Muamua: O se Faʻasalaga Faʻasalaga

I le faʻaaogaina o le Blue Helmets, ua maeʻa ona faʻalauteleina le UN e faʻatupeina misiona 16 o le tausia o le filemu i le salafa o le lalolagi, tineia pe faʻafefe afi e mafai ona sosolo faʻaitulagi poʻo le lalolagi atoa.53 E ui o latou, a itiiti mai i nisi tulaga, o loʻo faia se galuega lelei i lalo o tulaga faigata, e manaʻomia e le UN le faʻamalosi atili i le vaʻaia ma le puipuia o feteʻenaʻiga pe a mafai, ma vave ma le le faʻalavelave faʻalavelave i feeseeseaiga ua mumu ina ia mafai ai ona faʻaumatia. vave le afi.

Faʻaaliga

Fa'atumauina se ofisa fa'apitoa fa'apitoa e mata'ituina fete'ena'iga e ono tula'i mai i le lalolagi atoa ma fa'ailoa atu se gaioiga vave i le Fono Puipuia po'o le Failautusi Aoao, amata i le:

'Au Fa'atofa'ato'aga

Fa'atumauina se seti tumau o faufautua fa'apitoa e agava'a i gagana ma tu ma aga eseese ma faiga fou o fa'atalanoaga e le o ni fa'alavelave e lafo vave i setete o lo'o foliga mai ua lata mai osofa'iga fa'ava-o-malo po'o taua. Na amata lea i le mea ua taʻua o le Standby Team of Mediation Experts o loʻo avea ma faufautua i luga o le telefoni i avefeʻau filemu i le salafa o le lalolagi i mataupu e pei o le soalaupulega fuafuaga, fefaʻasoaaʻi malosiaga, faʻavae-faia, aia tatau a tagata ma punaoa faanatura.54

Fa'asa'o Vave ma Fa'agaioiga Fa'aleaganu'u

E oʻo mai i le taimi nei ua faʻaalia e le UN le itiiti o le malamalama i le malosi e mafai ona faʻaogaina e le le faʻaleagaina o gaioiga i totonu o atunuʻu e puipuia ai feteʻenaʻiga a le va o tagata mai le avea ma taua faʻaleaganuʻu. Le itiiti ifo, e manaʻomia e le UN ona mafai ona fesoasoani i nei gaioiga e ala i le faʻamalosia o malo e aloese mai le faʻatupu vevesi e faasaga ia i latou aʻo aumaia le au faʻasalalauga a le UN. E manaʻomia e le UN le auai i nei gaioiga. Pe a manatu e faigata ona o atugaluga e uiga i le solia o le pule a le atunuu, e mafai e le UN ona faia mea nei.

Leoleoina o le filemu

O galuega a le UN Peacekeeping o loʻo iai nei o loʻo i ai ni faʻafitauli tetele, e aofia ai tulafono feteʻenaʻi o fefaʻatauaʻiga, leai o se fegalegaleaiga ma nuʻu ua afaina, leai se fafine, sauaga faʻavae i itupa ma le le mafai ona feagai ma le suiga o le natura o taua. O le UN High-Level Independent Panel of Peace Operations, taʻitaʻia e le Nobel Peace Laureate Jose Ramos-Horta, fautuaina 4 suiga taua i galuega filemu a UN: 1. Primacy of politics, o tali faʻapolokiki e tatau ona taʻitaʻia uma galuega filemu a UN. 2. Fa'agaioiga tali, o le misiona e tatau ona fa'afetaui i le fa'amatalaga ma aofia ai le fusi o tali atoa. 3. Fa'apa'aga malosi, o lo'o fa'atupuina le fa'atupuina o le filemu ma le saogalemu i le lalolagi atoa ma le lotoifale, 4. Fa'atatau i fanua ma fa'atotonu tagata, o se fa'afouina lea o le fa'ai'uga e tautua ma puipuia tagata.55

E tusa ai ma le saunoaga a Mel Duncan, o le na faavaeina le Nonviolent Peaceforce, na iloa foi e le laulau e mafai e tagata lautele ona faia se sao taua i le puipuiga tuusao o tagata lautele.

O le fa'aleleia ma le fa'atumauina o galuega o le tausia o le filemu a le Blue Helmets o lo'o iai nei ma le fa'aleleia atili o le agava'a mo misiona umi e tatau ona manatu i ai o le auala mulimuli lea ma fa'atasi ai ma le fa'ateleina o le tali atu i se UN fa'atemokarasi toe fuata'i. Ina ia manino, o gaioiga a le UN Peacekeeping poʻo le puipuiga o tagata lautele e le o se mea e manatu se tasi o se faʻalavelave faʻafitafita mo le manuia o le filemu ma le saogalemu. O le misiona autu o le tausia o le filemu faava o malo, leoleo po o le puipuiga lautele ua faatagaina e Malo Aufaatasi po o se isi faalapotopotoga faava o malo e ese mai le fesoasoani a le militeri. O le fa'auilavea a le militeri o le fa'aofiina lea o 'au a le militeri i fafo atu i se fete'ena'iga o lo'o i ai e ala i le fa'aofiina o auupega, osofa'iga i luga o le ea ma 'au tau e fa'alavelave i le fete'ena'iga ina ia fa'aaafia ai se taunu'uga a le militeri ma fa'ato'ilaloina se fili. O le faʻaaogaina o le malosi faʻamaʻi i se fua tele. O le tausia o le Filemu a Malo Aufaatasi e taialaina e ni mataupu faavae se tolu: (1) maliega a itu auai; (2) le faaituau; ma (3) le fa'aaogaina o le malosi vagana ai le puipuia o le tagata lava ia ma le puipuiga o le pule. E le o le faapea atu, o le puipuiga a tagata lautele o loʻo faʻaaogaina sese e fai ma faʻaoga mo faʻalavelave faʻa-militeli ma ni mafuaaga tauleleia.

Faatasi ai ma lena mea i le mafaufau, o gaioiga faʻaauupegaina o le tausia o le filemu e tatau ona malamalama o se laʻasaga manino o suiga agai i le faʻalagolago i le sili atu ona aoga, e le mafai ona faʻaleagaina isi mea, aemaise lava Unarmed Civilian Peacekeeping (UCP).

Fa'aola vave e fa'aopoopo i le pulou lanumoana

O misiona uma o le tausia o le filemu e tatau ona faʻamaonia e le Fono Puipuiga. O 'au a le UN e tausia le filemu, le Blue Helmets, o lo'o fa'aulufaleina mai i atunu'u tau atia'e. Ole tele o fa'afitauli e fa'aitiitia ai le aoga nai lo le mea e mafai. Muamua, e manaʻomia ni nai masina e faʻapotopotoina ai se vaega o le tausia o le filemu, o le taimi lea e mafai ai ona faʻateleina le faʻalavelave. O le tu'u, fa'avavevave le tali atu e ono fa'alavelave i ni nai aso o le a fo'ia ai lea fa'afitauli. O isi fa'afitauli i le Blue Helmets e afua mai i le fa'aogaina o 'au a le atunu'u ma e aofia ai: le 'ese'ese o le auai, auupega, togafiti, fa'atonuga ma le fa'atonu, ma tulafono o le fa'atasi.

Felagolagoma'i ma Ofisa Fa'asa'o Fa'asa'o Fa'asa'o

E sili atu i le luasefulu tausaga o i ai 'au tausi filemu e le faʻaleagaina, e aofia ai le tele, le Nonviolent Peaceforce (NP), faʻauluulu i Brussels. O le NP i le taimi nei o loʻo i ai le tulaga mataʻituina i le UN ma auai i talanoaga o le tausia o le filemu. O nei faʻalapotopotoga, e aofia ai e le gata i le NP ae o le Peace Brigades International, Christian Peacemaker Teams ma isi, e mafai i nisi taimi ona alu i mea e le mafai e le UN ma mafai ai ona aoga i tulaga faʻapitoa. E manaʻomia e le UN le faʻamalosia o nei gaioiga ma fesoasoani e faʻatupe. fa'ataga a latou taumafaiga e vave fa'alavelave i nofoaga fete'ena'i. I le faaopoopo atu i le faʻatupeina o na taumafaiga e ala i le UNICEF poʻo le UNHCR, e tele isi mea e mafai ona faia i tulaga o le aofia ai o le UCP i faʻatonuga ma le faʻalauiloaina ma le faʻalauiloaina o metotia.

Suʻe le Fono Tele

O le Fono Tele (GA) e sili ona faatemokalasi o faalapotopotoga a Malo Aufaatasi talu ai e aofia uma ai sui o le Malo. E matua'i popole lava i polokalame taua mo le faatupuina o le filemu. Na fautua mai le Failautusi Aoao o Kofi Annan e faapea o le GA e faafaigofie ana polokalame, lafoai le faalagolago i le maliega talu ai e mafua ai le faʻavaivaia o iugafono, ma faʻaaogaina le sili mo le faia o filifiliga. E manaʻomia e le GA ona faʻalogo atili i le faʻatinoga ma le tausisia o ana faaiuga. E manaʻomia foʻi se faiga komiti e sili atu ona lelei ma ia faʻaaofia ai sosaiete lautele, o NGO, ia sili atu ona tuusaʻo i ana galuega. O le isi fa'afitauli i le GA o lo'o aofia ai sui o le setete; o lea la o se setete laitiiti e 200,000 tagata e tutusa le mamafa i le palota e pei o Saina po o Initia.

O se manatu o le toe fuata'iga e maua ai le ta'uta'ua o le fa'aopoopo lea i le GA o se Fono Fa'aPalemene o sui filifilia e sitiseni o atunu'u ta'itasi ma o le aofa'i o nofoa e tu'uina atu i atunu'u ta'itasi o le a sili atu ona atagia mai ai le faitau aofa'i ma fa'apea e sili atu ona fa'atemokalasi. So'o se fa'ai'uga a le GA e tatau ona pasia fale e lua. O ia "faipule i le lalolagi atoa" o le a mafai foi ona fai ma sui o le manuia lautele o tagata soifua lautele nai lo le manaʻomia e mulimuli i faʻatonuga a latou malo i tua atu e pei ona iai nei amepasa a le Setete.

Faamalosia le Faamasinoga Faava o Malo a le Faamasinoga

O le ICJ poʻo le "Faamasinoga a le Lalolagi" o le faʻamasinoga autu a Malo Aufaatasi. Na te fa'amasinoina mataupu na tu'uina atu i ai e le Setete ma tu'uina atu manatu faufautua i mataupu fa'aletulafono na tu'uina atu i ai e UN ma ofisa fa'apitoa. E sefululima faamasino e filifilia mo le iva tausaga e le Fono Tele ma le Fono Puipuiga. E ala i le sainia o le Fa'avae, ua fa'ataunu'u ai e Setete le usita'ia o fa'ai'uga a le Fa'amasinoga. E tatau ona ioe i luma o le Malo itu e lua i se talosaga e iai le pule a le Faamasinoga pe afai e talia a latou talosaga. O faaiuga e na'o le noatia pe afai e malilie uma itu e lua e usitaia. Afai, pe a maeʻa, i se mea e seasea tupu e le usitaʻia e le Setete le faʻaiuga, e mafai ona tuʻuina atu le mataupu i le Fono Puipuiga mo ni gaioiga e manatu e tatau ona faʻatulafonoina le Setete (e ono tulaʻi i se veto a le Fono Puipuia) .

O fa'apogai o le tulafono o lo'o fa'atatauina e le ICJ mo ana fa'atalanoaga o feagaiga ma feagaiga, fa'ai'uga fa'amasinoga, tu ma aga fa'ava-o-malo, ma a'oa'oga a tagata popoto fa'ava-o-malo. E mafai e le Faamasinoga ona faia fa'ai'uga e fa'atatau i feagaiga o iai nei po'o tulafono fa'aleaganu'u talu ai e leai se tino o tulafono fa'aletulafono (e leai se fono faitulafono a le lalolagi). Ole mea lea e fai ai fa'ai'uga fa'aletonu. Ina ua fesiligia e le Fono Tele se manatu faufautua pe faatagaina le taufaamatau poʻo le faʻaogaina o auupega faaniukilia i lalo o soʻo se tulaga i tulafono faʻavaomalo, sa le mafai e le Faamasinoga ona maua soʻo se tulafono o feagaiga e faʻatagaina pe faʻasaina ai le taufaamatau poʻo le faʻaaogaina. I le faaiuga, na pau lava le mea na mafai ona fai o le fautua mai o tulafono faaleaganuu e manaʻomia ai Setete e faʻaauau ona feutagai i luga o se tapu. A aunoa ma se tino o tulafono fa'aletulafono na pasia e se fa'alapotopotoga fa'aletulafono a le lalolagi, e fa'atapula'aina le Fa'amasinoga i feagaiga o lo'o i ai ma tulafono fa'aleaganu'u (lea e fa'auigaina e tua i taimi uma) ma fa'apea e fa'amalieina le aoga i nisi tulaga ae leai se aoga i isi.

O le isi foi, ua avea le veto o le Fono Puipuia ma tapulaa i le aoga o le Faamasinoga. I le tulaga o Nicaragua vs. United States – na eli e le US uafu o Nicaragua i se gaioiga manino o taua – na maua e le Faamasinoga faasaga i le US lea na alu ese ai le US mai pulega faamalosia (1986). Ina ua tuʻuina atu le mataupu i le Fono a le Puipuiga, na faʻaaoga e le US lana veto e aloese ai mai le faʻasalaga. O lona uiga, e mafai e sui tumau e toalima ona pulea taunuuga o le Faamasinoga pe a aafia ai i latou poo a latou paaga. E tatau ona tuto'atasi le Faamasinoga mai le veto a le Fono Puipuia. Pe a manaʻomia ona faamalosia se faaiʻuga e le Fono Saogalemu faasaga i se sui, e tatau i lenā sui ona faalēaogāina o ia lava e tusa ai ma le mataupu silisili anamua o Tulafono a Roma: “E lē tatau ona faamasino se tasi i lona lava faamasinoga.”

Ua tuuaia foi le Faamasinoga i le faaituau, o faamasino e le palota i le mama o le faamasinoga ae mo le manuia o setete na tofia i latou. E ui o nisi o nei mea atonu e moni, o lenei faitioga e masani ona sau mai Setete ua leiloa a latou mataupu. Ae ui i lea, o le tele lava o le mulimulitaia e le Faamasinoga o tulafono o le sa'o, o le tele foi lea o le mamafa o ana faaiuga.

O mataupu e aofia ai osofaiga e masani ona le aumaia i luma o le Faamasinoga ae i luma o le Fono Puipuia, faatasi ai ma ona tapulaʻa. E manaomia e le Faamasinoga le malosiaga e fuafua ai na o ia pe afai ei ai lana puleaga tutoatasi mai le finagalo o le Setete ma o lea e manaomia ai le pule a le pulega e aumai Amerika i le pa.

Faamalosia le Faamasinoga Faava o Malo

O le International Criminal Court (ICC) o se Faamasinoga tumau, na faia i se feagaiga, le "Roma Statute," lea na amata faamamaluina i le aso 1 o Iulai, 2002 ina ua uma ona faʻamaonia e le 60 atunuu. E oʻo mai i le 2015 ua sainia le feagaiga e 122 malo (le "Setete Pati"), e ui lava e le o Initia ma Saina. E tolu Setete ua tautino mai latou te le o faamoemoe e avea ma se vaega o le Feagaiga—Isaraelu, le Ripapelika o Sudan, ma le Iunaite Setete. O le Faamasinoga e tu saoloto ma e le o se vaega o le UN System e ui lava o loʻo galue faʻatasi ma ia. E mafai e le Fono a le Saogalemu ona tuuina atu mataupu i le Faamasinoga, e ui lava e leai se matafaioi a le Faamasinoga e su'esu'e ai. O lona puleaga e matua fa'atapula'aina lava i solitulafono e faasaga i tagata soifua, solitulafono tau, fasioti tagata, ma solitulafono o le osofa'iga ona o nei mea ua matua fa'amalamalamaina i totonu o tu ma aga o tulafono fa'ava-o-malo ma e pei ona fa'ata'atia manino mai i totonu o le Tulafono. O se Faamasinoga o le ala mulimuli. I le avea ai o se ta'iala lautele, e le mafai e le ICC ona fa'atinoina le fa'amasinoga a'o le'i maua e se Atunu'u le avanoa e fa'amasino ai solitulafono ia ma fa'aalia le agava'a ma le naunau moni e fai, o lona uiga, e tatau ona fa'atino le fa'amasinoga a Atunu'u. O le faamasinoga e “felagolagomai i pulega faa-faamasinoga tau solitulafono” (Roma Statute, Preamble). Afai e fa'ai'uina e le Fa'amasinoga e iai lana pule fa'a-fa'amasinoga, e mafai ona lu'iina lea fa'ai'uga ma taofi so'o se su'esu'ega se'ia fa'afofoga le lu'i ma fai se fa'ai'uga. E le mafai e le Faamasinoga ona faatino le puleaga i luga o le teritori o soo se Setete e le o sainia le Tulafono Roma.

O le Faamasinoga a le Lalolagi mo Solitulafono Faava o Malo e aofia ai vaega e fa: o le Peresetene, le Ofisa o le Faafoe Moliaga, le Ofisa Resitala ma le Faamasinoga lea e aofia ai faamasino e sefuluvalu i Vaega e tolu: Muamua, Faamasinoga, ma Apili.

O le Faamasinoga ua oo i lalo o le tele o faitioga eseese. Muamua, ua tuuaia i le le tonu o le faailogaina o sauaga i Aferika ae o isi nofoaga ua le amanaiaina. E oʻo mai i le 2012, o mataupu tatala uma e fitu na taulaʻi atu i taʻitaʻi Aferika. O le Lima Tumau o le Fono Puipuia e foliga mai e faalagolago i le itu o lenei faʻaituau. I le avea ai ma mataupu faavae, e tatau ona mafai e le Faamasinoga ona fa'aalia le le fa'aituau. Peitaʻi, e lua itu e faaitiitia ai lenei faitioga: 1) sili atu atunuu Aferika o loo auai i le feagaiga nai lo isi atunuu; ma le 2) o le mea moni na tuliloaina e le Faamasinoga ni tuuaiga tau solitulafono i Iraq ma Venesuela (lea e le i oo ai i moliaga).

O se faitioga lona lua ma e aʻafia ai e faapea o le Faamasinoga e foliga mai o se galuega o le neo-colonialism o le faʻatupeina ma le aufaigaluega o loʻo faʻalatalata i Europa ma Western States. E mafai ona foia lenei mea e ala i le faʻalauteleina o le faʻatupeina ma le faʻafaigaluegaina o tagata tomai faapitoa mai isi atunuu.

Lona tolu, ua finauina e faapea o le pa mo le agavaa o faamasino e manaomia le maualuga, e manaomia ai le tomai i le tulafono faava o malo ma aafiaga muamua o le faamasinoga. E le masalomia le manaomia e tatau i faamasino ona sili atu ona maualuga ma maua ai le poto masani. Po o ā lava faʻafitauli e tu i le auala e feiloaʻi ai i lenei tulaga maualuga e manaʻomia ona folasia.

Fa, o nisi e finau faapea o malosiaga o le Faafoe Moliaga ua lautele tele. E tatau ona faamanino atu o nei mea na faavaeina e le Tulafono ma o le a manaʻomia le teuteuina ina ia suia. Aemaise lava, o nisi ua finau e faapea e le tatau i le Faafoe Moliaga ona iai se aiā tatau e molia ai tagata o latou atunuu e le o sainia; peitaʻi, o lenei mea e foliga mai o se le malamalama ao solia e le Tulafono le faʻasalaga i tagata sainia ma isi malo ua malilie i se moliaga e tusa lava pe latou te le o sainia.

Lima, e leai se talosaga i se faamasinoga maualuga. Manatua e tatau ona malilie le Vaega Muamua o le faamasinoga, e faavae i luga o molimau, e mafai ona faia se moliaga, ma e mafai e le ua molia ona talosagaina ana sailiiliga i le Vaega o le Faamasinoga o Talosaga. O lea mataupu na tausia lelei e le ua molia i le 2014 ma ua paʻu le mataupu. Ae ui i lea, atonu e aoga le mafaufau i le faia o se faamasinoga apili i fafo atu o le Faamasinoga a le Lalolagi mo Solitulafono Faava o Malo.

Ono, ei ai faitioga tatau e uiga i le leai o se manino. O le tele o faamasinoga ma taualumaga e faia faalilolilo. E ui atonu ei ai ni mafuaʻaga tatau mo nisi o nei (puipuiga o molimau, e aofia ai), o le tikeri sili ona maualuga o le manino e mafai ona manaʻomia ma e tatau i le Faamasinoga ona toe iloilo ana taualumaga i lenei itu.

Fitu, o nisi faitioga ua finau faapea o tulaga faatonuina o le faagasologa e le ogatasi ma tulaga maualuga o le faatinoga. Afai o le tulaga lea, e tatau ona faasaʻo.

Valu, o isi ua finau e faapea ua laititi le ausia e le Faamasinoga i le aofaiga o tupe na ia faaalu, ona e na o le tasi lava le moliaga e oo mai i le taimi nei. Ae peita'i, ose finauga lea mo le fa'aaloalo a le Fa'amasinoga mo le fa'agaioiga ma lona natura fa'asao. E manino lava e leʻi faia ni tuliga faʻataulāitu mo tagata leaga uma i le lalolagi ae na faʻaalia le faʻaaloalo lelei. O se molimau foi i le faigata o le aumaia o nei moliaga, o le tuufaatasia o molimau i nisi o tausaga talu ona mavae le mea moni o fasiotiga tagata ma isi faiga sauā, aemaise lava i se tulaga o aganuu eseese.

Ma le mea mulimuli, o le faitioga aupito sili ona mamafa na faia i luma o le Faamasinoga, o lona ola moni o se faalapotopotoga faʻavaomalo. O nisi e le fiafia pe mananao i ai, po o le a, o se tapulaa faʻatatau i le pule a le Setete e le faʻamaoniaina. Ae faapena foi, o feagaiga uma lava, ma o latou uma lava, e aofia ai le Roma Statute, na faia ma le lotomalie ma mo le lelei lautele. O le faʻauʻuina o taua e le mafai ona ausia e le malo na o ia lava. O le talafaamaumau o le afe tausaga e leai se mea e faaalia ai se mea vagana ai le toilalo i lena tulaga. O faʻasalaga faʻavaomalo faʻapitoa o se vaega talafeagai o le Alternative Global Security System. O le mea moni e tatau i le Faʻamasinoga ona faʻalagolago i tulafono tutusa ia latou te fautuaina mo le toʻatele o le lalolagi lautele, o lona uiga, manino, tali atu, vave ma le tatau ona fai, ma tagata faigaluega sili ona agavaa. O le faavaeina o le Faamasinoga Faafaamasinoga Faava o Malo o se laasaga taua i luma i le fausiaina o se faiga o le filemu.

E manaʻomia ona faʻamalosia e faapea o le ICC o se faʻailoga fou, o le uluai faʻamatalaga o taumafaiga faʻavaomalo faavaomalo e faʻamautinoa e le o ese mai solitulafono a le lalolagi sili ona solitulafono. E oo lava i Malo Aufaatasi, o le lona lua o suʻesuʻega o le malupuipuia, o loʻo faʻaauau pea ma o loʻo manaʻomia pea se toe fuataʻiga ogaoga.

O faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele o loʻo taulamua i taumafaiga toe fuataʻi. O le Coalition for the International Criminal Court e aofia ai le 2,500 faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele i totonu o 150 atunuu o loʻo fautua mo se ICC talafeagai, lelei, ma tutoʻatasi ma faʻaleleia le avanoa i le faamasinoga tonu mo i latou na afaina i fasiotiga tagata, solitulafono tau ma solitulafono faasaga i tagata soifua. O le American Non-Government Organizations Coalition mo le International Criminal Court o se tuufaatasiga o faalapotopotoga tumaoti ua tuuto atu i le ausiaina e ala i aoaoga, faamatalaga, faalauiloa ma se lagona faaosofia tagata lautele lagolago atoatoa a le Iunaite Setete mo le International Criminal Court ma le uluai faamaoniga a le US Tulafono Roma a le Faamasinoga.56

Faʻalavelave faʻaletonu: Malo o le Maliegalemu o le Maliega

O 'au fa'aa'oa'oina, le fa'aleagaina ma le le fa'aauupegaina ua silia ma le luasefulu tausaga na vala'aulia e fa'alavelave i fete'ena'iga i le salafa o le lalolagi e tu'uina atu le puipuiga mo tagata e puipuia aia tatau a tagata ma tagata faigaluega filemu e ala i le fa'atumauina o se tulaga maualuga fa'apitoa fa'atasi ma tagata fa'amata'u ma fa'alapotopotoga. Talu ai o nei faʻalapotopotoga e le o fesoʻotaʻi ma soʻo se malo, ma talu ai o latou tagata faigaluega e tosoina mai le tele o atunuʻu ma e leai ni faʻasalalauga e ese mai i le fausiaina o se avanoa saogalemu e mafai ai ona faia talanoaga i le va o itu feteʻenaʻi, o loʻo i ai lo latou faʻamaoni e le o maua e malo o le atunuʻu.

E ala i le le fa'atupu vevesi ma le le fa'aauupegaina latou te le fa'aalia se fa'amata'u fa'aletino i isi ma e mafai ona alu i mea e ono fa'atupu ai se fete'ena'iga sauā a leoleo fa'aauupegaina. Latou te tuʻuina atu se avanoa avanoa, talatalanoaga ma pulega a le malo ma 'au faʻaauupegaina, ma fausia se fesoʻotaʻiga i le va o tagata faigaluega filemu i le lotoifale ma le lalolagi lautele. Na amataina e le Peace Brigades International i le 1981, o le PBI o loʻo i ai galuega faʻatino i Kuatemala, Honduras, New Mexico, Nepal ma Kenya. O le Nonviolent Peaceforce na faavaeina i le 2000 ma o loʻo faʻauluulu i Brussels. O le NP e fa sini mo lana galuega: ia fausia se avanoa mo le filemu tumau, e puipuia ai tagata lautele, ia atiina ae ma faʻalauteleina le talitonuga ma le faʻataʻitaʻiga o le tausia o le filemu o tagata lautele e le faʻaauupegaina ina ia mafai ona faʻaaogaina e avea o se faiga faʻavae filifiliga e fai filifiliga ma faʻalapotopotoga lautele, ma ia fausia le vaitaele o tagata tomai faapitoa e mafai ona auai i vaega o le filemu e ala i gaoioiga faaitulagi, aoaoga, ma le faatumauina o se lisi o tagata aoaoina, avanoa. O lo'o iai 'au a le NP i Filipaina, Myanmar, Sudan i Saute, ma Suria.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Nonviolent Peaceforce o loʻo faʻagaioia nei lana galuega sili ona tele i le va o taua i Sudan i Saute. O lo'o manuia fa'atasi ma tama'ita'i e fa'aputu fafie i sone fete'ena'i, lea e fa'aaogaina ai e vaega taua le toso teine ​​e fai ma auupega o taua. Tolu pe fa leoleo tagata lautele e le faʻaauupegaina ua faʻamaonia le 100% manuia i le puipuia o na ituaiga o faʻamalosi teine ​​i taimi o taua. Mel Duncan, o le faʻavaeina o le Nonviolent Peaceforce toe faʻamatalaina se isi faʻataʻitaʻiga o Sudan i Saute:

Sa i ai [Derek ma Andreas] ma tamaitai ma tamaiti e toa 14, ina ua osofaia le eria sa latou i ai ma nei tagata e se vaegaau. Na latou ave fafine ma tamaiti e toʻa 14 i totonu o se faleʻie, aʻo tagata i fafo o loʻo tuʻuina atu i le avanoa. E tolu taimi, na o mai ai le au fouvale ia Andreas ma Derek ma tusi le AK47 i o latou ulu ma fai mai 'e tatau ona e alu, matou te mananao i na tagata'. Ma i taimi uma e tolu, ma le toʻa tele, na uu ai e Andreas ma Derek a latou pine faʻasinomaga Nonviolent Peaceforce ma fai mai: "Matou te le o faʻaauupegaina, matou te i ai iinei e puipuia tagata lautele, ma matou te le o ese." Ina ua mavae le taimi lona tolu na o ese ai le militeri, ma sa faasaoina tagata. (Mel Duncan)

O ia tala e aumaia ai le fesili o le tulaga lamatia i tagata e le o faaauupegaina le filemu. E mautinoa lava e le mafai e se tasi ona fatuina se tulaga e sili atu ona taufaamatau nai lo le muamua. Ae o le Nonviolent Peaceforce e lima manuʻa e fesoʻotaʻi ma feteʻenaʻiga - tolu o ia mea na faʻafuaseʻi - i le sefulutolu tausaga o faʻagaioiga. E le gata i lea, e saogalemu le manatu o se puipuiga faaauupegaina i le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina e ono iʻu ai i le maliliu o Derek ma Andreas faʻapea foʻi ma i latou na latou taumafai e puipuia.

O nei faʻalapotopotoga ma isi faʻalapotopotoga e pei o le Christian Peacemaker Teams o loʻo tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻalauteleina e suitulaga ai leoleo faʻaauupegaina o le filemu ma isi ituaiga o faʻalavelave faʻalavelave. O i latou o se faʻataʻitaʻiga atoatoa o le matafaioi a le sosaiete lautele o loʻo taʻalo i le tausia o le filemu. O latou fa'alavelave e sili atu nai lo le fa'alavelave e ala i le auai ma fa'atalanoaga fa'agasologa e galulue ai i le toe fa'aleleia o le fa'aagafesootai i sone fete'ena'i.

E oʻo mai i le taimi nei, o nei taumafaiga taua o loʻo i lalo o le faʻalauiloaina ma le faʻatupeina. E manaʻomia le faʻatagaina atoatoa e le UN ma isi faʻalapotopotoga ma tulafono faʻavaomalo. O nisi ia o taumafaiga sili ona faʻamoemoe e puipuia tagata lautele ma faʻatupu avanoa mo sosaiete lautele ma fesoasoani i le filemu tumau.

Tulafono Faavaomalo

O le Tulafono Faʻava o Malo e leai se faʻamatalaga manino poʻo se vaega pule. E aofia ai le tele o tulafono, tulafono, ma agaifanua e pulea ai sootaga i le va o atunuu eseese, a latou malo, pisinisi, ma faʻalapotopotoga.

E aofia ai le aoina o tu ma aga; maliega; feagaiga; feagaiga, fa'ailoga e pei ole Fa'ailoga a Malo Aufaatasi; feagaiga; faamasinoga; fa'amaumauga; fa'ata'ita'iga fa'aletulafono a le International Court of Justice ma isi mea. Talu ai e leai se pulega, faʻamalosia faʻalapotopotoga, o se taumafaiga tele lava ofo fua. E aofia uma ai le tulafono masani ma le tulafono mataupu. E tolu mataupu faavae autu e pulea ai tulafono faava o malo. O latou o le Comity (lea e lua malo e tutusa ai manatu faavae, o le a gauai le tasi i faaiuga faʻamasinoga a le isi); Tulafono o Aoaoga a le Setete (faavae i luga o le pule silisili ese—o le a le fesiligia e se tasi faalapotopotoga faamasinoga faiga faavae a se isi Malo pe faalavelave i ana faiga faavae i fafo); ma le A'oa'oga o le Sovereign Immunity (le taofia o tagatanuu o se Setete mai le faamasinoina i faamasinoga a se isi Setete).

O le fa'afitauli sili o tulafono fa'ava-o-malo, ona e fa'avae i luga o le pule fa'ale-malo o le atunu'u, e le mafai ona fa'atautaia lelei ma tagata lautele o le lalolagi, e pei ona fa'aalia e le le mafai ona tu'ufa'atasia gaioiga e fa'atatau i suiga o le tau. E ui ina ua manino mai i tulaga o le filemu ma le siosiomaga lamatia o tatou o tagata e tasi ua faamalosia e nonofo faatasi i luga o se paneta laitiiti, maaleale, e leai se faalapotopotoga faaletulafono e mafai ona faia tulafono faaletulafono, ma o lea e tatau ai ona tatou faalagolago i le feutagai ad hoc feagaiga i. feagai ma faʻafitauli e faʻatulagaina. Talu ai e foliga mai e le o sea faʻalapotopotoga e atiaʻe i se taimi lata mai, e tatau ona tatou faʻamalosia le pulega o feagaiga.

Uunaia le tausisia o fomaʻi oi ai nei

O feagaiga taua mo le puleaina o taua o loʻo faʻamalosia nei e le o amanaʻia e ni nai malo faitio. Aemaise lava, o le Feagaiga i luga o le Faʻasaina o le Faʻaaogaina, Faʻaputuina, Gaosiga ma le Faʻaliliuina o Mines Anti-Personnel ma lo latou Faʻaumatia e le o amanaʻia e le Iunaite Setete, Rusia ma Saina. O le Roma Statute of the International Criminal Court e le o amanaʻia e le Iunaite Setete, Sudan, ma Isaraelu. E le'i fa'amaonia e Rusia. O Initia ma Saina e taofiofia, e pei foi o isi sui o le UN. E ui ina finau atu Malo e faapea e ono faaituau le faamasinoga ia i latou, na o le pau lava le mafuaaga talafeagai mo le le avea ai o se malo ma se pati i le Tulafono ona o loo ia te ia le aia tatau e faia ai solitulafono tau, fasioti tagata, solitulafono faasaga i tagata po o osofaiga, po o le faamatalaina. o ia gaioiga e pei o le le o mai i lalo o faʻamatalaga masani o ia gaioiga. O nei Setete e tatau ona faʻamalosia e tagatanuu o le lalolagi e o mai i le laulau ma taʻalo i tulafono tutusa e pei o isi tagata soifua. E tatau fo'i ona una'ia Setete ina ia usita'ia tulafono o aia tatau a tagata soifua ma Feagaiga eseese a Sineva. O setete e le o usitaia, e aofia ai le US, e manaʻomia le faʻamaoniaina o le Comprehensive Test Ban Treaty ma toe faʻamaonia le aoga o le Kellogg-Briand Pact lea e faʻatulafonoina taua.

Fausia New Treaties

Ole tulaga fa'atupuina ole a mana'omia i taimi uma le iloiloga o feagaiga fou, o sootaga fa'aletulafono i le va o itu eseese. Tolu e tatau ona ave i luga vave o:

Pulea Greenhouse Gases

O feagaiga fou e talafeagai mo le taulimaina o suiga i le tau o le lalolagi ma ona taunuuga, aemaise lava se feagaiga e puleaina ai le faʻaaogaina o kesi otaota uma e aofia ai le fesoasoani mo atunuu atiae.

Faʻasolo le Auala mo Tagata Sulufaʻi i le Tau

E mana'omia se feagaiga e feso'ota'i ae ese'ese e fa'atatau i aiā tatau a tagata sulufa'i o le tau e malaga atu i totonu ma fa'ava-o-malo. E fa'atatau lea i le fa'anatinati o a'afiaga fa'aauau o suiga o le tau, ae fa'apea fo'i le fa'alavelave o tagata sulufa'i o lo'o alia'e mai Sasa'e Tutotonu ma Aferika i Matu, lea na matua tele ai le sao o faiga fa'asolopito ma le taimi nei i Sisifo i taua ma sauaga. A o iai le taua, o le a iai lava tagata sulufaʻi. O le Feagaiga a Malo Aufaatasi e uiga i tagata sulufai e faamalosia faaletulafono tagata saini e ave tagata sulufai. O lenei aiaiga e manaʻomia ai le tausisia ae ona o le tele o numera o le a aʻafia ai, e manaʻomia le aofia ai o aiaiga mo fesoasoani pe afai e tatau ona aloese mai feeseeseaiga tetele. O lenei fesoasoani e mafai ona avea ma se vaega o le Fuafuaga o Atinae o le Lalolagi e pei ona faamatalaina i lalo.

Faʻatulagaina o le Upumoni ma Toe Faʻaleleia Komisi

Pe a tula'i mai le taua i le va o malo po'o le va o le malo e ui lava i le tele o pa pupuni o le Alternative Global Security System, o auala eseese o loʻo faʻamatala atu i luga o le a vave ona faʻamutaina le faʻamutaina o feteʻenaʻiga, toe faʻaleleia le tulaga. A mae'a lena, e mana'omia auala e toe fa'alelei ai ina ia mautinoa e leai se toe tula'i mai i sauaga tu'usa'o ma le le tuusa'o. O faiga nei ua manatu e tatau mo le faaleleiga:

  • Fa'ailoa le moni o le mea na tupu
  • Fa'ailoa e le tagata solitulafono o mea leaga na faia
  • Ua faaalia le salamo i le faatoesega mo tagata na aafia.
  • Faamagalo
  • Fa'amasinoga i so'o se tulaga
  • Fuafuaga e taofia le toe tupu
  • Toe fa'aauau vaega lelei o le mafutaga
  • Toe fausia le faatuatuaina i le aluga o taimi57

O Komisi o le Upu Moni ma le Toefuataiga ose ituaiga o faamasinoga tau suiga ma e ofoina atu se auala e sui ai moliaga ma tetee atu i aganuu o le faafitia.58 Ua fa'atūina i le silia ma le 20 atunu'u. O ia komisi ua uma ona galulue i le tele o tulaga i Ekuatoa, Kanata, Czech Republic, ma isi, aemaise lava i Aferika i Saute i le faaiuga o le pulega Apartheid.59 O ia komisi e suitulaga i taualumaga faasolitulafono ma galulue e amata ona toe faafoisia le faatuatuaga ina ia mafai ai ona amata moni le filemu moni, nai lo le faamutaina faigofie o taua. O la latou galuega o le faʻamautuina o mea moni o mea sese ua tuanai e tagata uma, o tagata manua ma tagata faʻaleagaina (e mafai ona taʻutaʻu atu mo le faʻamalosaga) ina ia puipuia ai soʻo se toe iloiloga faʻasolopito ma aveese soʻo se mafuaʻaga mo se osofaʻiga fou o sauaga faʻaosofia e le tauimasui. . O isi fa'amanuiaga fa'atatau o le: fa'alaua'itele ma fa'aalia aloa'ia o le mea moni e saofagā i le fa'amalologa fa'aagafesootai ma le tagata lava ia; fa'aaofia tagata uma i fa'atalanoaga fa'ale-malo; va'ava'ai i fa'afitauli o le sosaiete na mafua ai le fa'aleagaina; ma le lagona o le pule a tagata lautele i le faagasologa.60

Fausia se Stable, Faʻafaigofie ma Faʻaauau le Tamaoaiga Faʻavaomalo e avea o se Faavae mo le Filemu

O taua, faʻaletonu o le tamaoaiga ma le le faʻaauauina o loʻo fesoʻotaʻi faʻatasi i le tele o auala, ae le o le itiiti ifo o le maualuga o le leai o se galuega a le autalavou i itulagi faʻalavelave e pei o Sasaʻe Tutotonu, lea e fatuina ai se moega fatu mo le tuputupu aʻe o tagata faʻalavelave. Ma o le lalolagi, tamaoaiga faʻavae suauʻu o se mafuaʻaga manino o feteenaiga faʻamiliteri ma faʻamoemoe faʻatupu e faʻatino le malosi ma puipuia le avanoa a le US i punaoa mai fafo. O le le paleni i le va o tamaoaiga i matu ma le mativa o le lalolagi i saute e mafai ona faʻasaʻo e le Global Aid Plan e amanaia ai le manaʻomia o le faʻasaoina o meaola faanatura o loʻo malolo ai le tamaoaiga ma e ala i le faʻatemokalasi o faʻalapotopotoga o tamaoaiga faavaomalo e aofia ai le World Trade Organization, le International. Tupe Faaputugatupe ma le Faletupe Faava o Malo mo le Toe Fausiaina ma Atinae.

E leai se auala faaaloalo e fai atu ai o pisinisi o loʻo faʻaumatia le lalolagi.
Paul Hawken (Environmentalist, Author)

Fai mai le tamaoaiga faʻapolokiki o Lloyd Dumas, "o le tamaoaiga o le tamaoaiga o loʻo faʻasoesa ma mulimuli ane faʻavaivaia ai le sosaiete". Na ia faʻamalamalamaina ia mataupu faavae o le tamaoaiga o le tamaoaiga.61 O nei:

Fa'atuina ni mafutaga paleni - e maua e tagata uma fa'amanuiaga a itiiti mai e tutusa ma a latou sao ma e itiiti se fa'aosofiaga e fa'alavelave ai le mafutaga. Faʻataʻitaʻiga: Le Iuni a Europa - latou te finau, o loʻo i ai feteʻenaʻiga, ae leai ni faʻamataʻu o taua i totonu o le EU.

Faamamafa le atinae - O le tele o taua talu mai le Taua a le Lalolagi i atunuu atiae. O le mativa ma avanoa e misi o loʻo tupuga mai ai mafuaaga mo faiga sauā. O le atinaʻeina o se taʻiala taufaʻatau taufaʻatau taufaʻatau, aua e faʻavaivaia le fesoʻotaiga lagolago mo vaega o tagata faatupu faalavelave. Faataitaiga: Totoina o tama talavou, leai ni aʻoaʻoga i totonu o taulaga i totonu o faʻalavelave matataʻu.62

Fa'aiti'itia le fa'alavelave fa'alenatura - O le tauvaga mo puna'oa fa'aleagaina ("punaoa fa'atupu vevesi") - aemaise le suau'u ma le vai - fa'atupu fete'ena'iga mata'utia i le va o malo ma vaega i totonu o malo.

Ua fa'amaonia e sili atu ona tupu taua pe a iai le suau'u.63 O le faʻaaogaina o punaoa faalenatura e sili atu le lelei, o le atinaʻeina ma le faʻaaogaina o tekonolosi ma faiga e le faʻaleagaina ma se suiga tele i le agavaa nai lo le faʻatupulaia o le tamaoaiga o le tamaoaiga e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻalavelave o le natura.

Fa'atemokalasi Fa'alapotopotoga Fa'ava-o-malo
(WTO, IMF, IBRD)

O le tamaoaiga o le lalolagi o loʻo faʻatautaia, faʻatupeina ma faʻatonutonuina e faʻalapotopotoga e tolu - Le Faalapotopotoga o Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi (WTO), The International Monetary Fund (IMF), ma le International Bank for Reconstruction and Development (IBRD; "World Bank"). O le faʻafitauli i nei faʻalapotopotoga o loʻo latou le faʻatauvaʻa ma fiafia i malo mauʻoa e faasaga i malo matitiva, faʻatapulaʻaina le siosiomaga ma le puipuiga o tagata faigaluega, ma leai se manino, faʻavaivaia le faʻaauau, ma faʻamalosia le faʻaaogaina o punaoa ma le faʻalagolago.64 O le pulega le filifilia ma le le mafai ona tali atu o le WTO e mafai ona faʻaaogaina tulafono o le aufaigaluega ma le siosiomaga o malo, ma faʻatupuina ai le faʻafitauli o tagata i le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o le siosiomaga ma ona aʻafiaga eseese o le soifua maloloina.

O le tulaga o loʻo i ai nei o pulega faʻavaomalo faʻavaomalo o loʻo faʻateleina le veteina o oa o le lalolagi, faʻateleina le faʻaaogaina o tagata faigaluega, faʻalauteleina le faʻalavelave a leoleo ma le militeri ma tuʻu ai le mativa i lona ala.
Sharon Delgado (Tutala, Fa'atonu Matagaluega o Faamasinoga a le Lalolagi)

O le fa'alelalolagi lava ia e le'o le fa'afitauli-o fefa'ataua'iga saoloto. O le lavelave o tagata maualuluga a le malo ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo o lo'o pulea nei fa'alapotopotoga o lo'o fa'aosoina e se talitonuga o le Maketi Fa'atauva'a po'o le "Free Trade," o se fa'auiga mo fefa'ataua'iga e tasi le itu lea e tafe mai ai le tamaoaiga mai tagata matitiva i tagata mauoa. O faiga fa'aletulafono ma tupe o lo'o fa'atūina ma fa'amalosia e nei fa'alapotopotoga e fa'ataga ai le fa'aulufaleina atu o alamanuia i nofoaga o fa'aleagaina i atunu'u o lo'o fa'asauāina tagata faigaluega o lo'o taumafai e fa'atulaga mo totogi lelei, soifua maloloina, saogalemu ma puipuiga o le si'osi'omaga. O oloa gaosi e toe auina atu i atunuu atiaʻe e avea ma oloa faʻatau. O tau o lo'o fa'atau atu i tagata matitiva ma le si'osi'omaga o le lalolagi. A'o o'o atu i le tele o aitalafu a malo e le'i atina'e i lalo o lenei pulega, e mana'omia ona latou talia le IMF "fuafuaga fa'atauva'a," e fa'aleagaina ai a latou upega saogalemu lautele ma fausia ai se vasega o tagata faigaluega leai se malosi, matitiva mo fale gaosi oloa i matu. O le pulega foi e aafia ai faatoaga. O fanua e tatau ona toto ai mea'ai mo tagata o lo'o totoina ai fugalaau mo fefa'ataua'iga o fugala'au tipi i Europa ma le Iunaite Setete Pe ua ave e tagata maualuluga, o le aufaifa'ato'aga ola e tutuli ese, ma latou totō sana pe fa'aola povi mo le fa'atau atu i le atunu'u. lalolagi i matu. O tagata matitiva e tafetafea i totonu o taulaga tetele, pe a laki, latou te maua galuega i fale faʻatauvaʻa faʻatau oloa e auina atu i fafo. O le le tonu o lenei pulega e faatupuina ai le ita ma valaau mo faiga faatupu vevesi lea e valaau atu ai leoleo ma le pule faamiliteli. O leoleo ma le militeli e masani ona aʻoaʻoina i le taofiofia o le motu o tagata e le militeri a le Iunaite Setete i le "Western Hemisphere Institute for Security Cooperation" (muamua "School of the Americas"). I lenei fa'alapotopotoga a'oa'oga e aofia ai 'au tau fa'atau, gaioiga fa'ale-mafaufau, atamai fa'amiliteli ma fa'atonuga.65 O nei mea uma o le a faʻaumatiaina ma faʻateleina le le malu puipuia i le lalolagi.

O le vaifofo e manaʻomia ai suiga o faiga faʻavae ma se faʻaloiga amiolelei i matu. O le faʻaaliga manino muamua o le taofia lea o le toleniina o leoleo ma le militeli mo faiga faʻaupulea. Lona lua, o komiti puleaina o nei faalapotopotoga faʻava-o-malo e manaʻomia le faʻamalomokalasi. Ua puleaina i latou nei e le Atunuʻu Atinaʻe North. Tolu, o faiga faʻavae "e leai se totogi" e manaʻomia ona suia i faiga faʻavae fefaʻatauaʻiga. O nei mea uma e manaʻomia ai se suiga tau amio, mai le manatu faapito i le vaega o le aufaipisinisi i Mātū e masani ona faʻatau naʻo tau e sili ona taugofie e tusa lava po o ai e pagatia, i se lagona o le lotogatasi o le lalolagi atoa ma le iloa o le faaleagaina o meaola faanatura i soo se mea ei ai aafiaga i le lalolagi, mo le itu i mātū, e sili ona manino i tulaga o le vevela o le tau ma faafitauli tau femalagaiga lea e mafua atu ai i le militeri tuaoi. Afai e mafai ona mautinoa tagata i se olaga lelei io latou lava atunuu, o le a latou le taumafai e faimalaga faʻamalosi.

Fausia se Fuafuaga Fesoasoani Fesoasoani Faʻaauau i le Siosiomaga

O le atinaʻe e faʻamalosia ai le tipiloma ma le puipuiga, faʻaitiitia le faʻamataʻu umi i lo tatou saogalemu o le atunuʻu e ala i le fesoasoani i le fausiaina o sosaiete mautu, manuia ma le filemu.
2006 Fuafuaga Faataatia mo le Puipuiga o le Atunuu a le Iunaite Setete.

O se vaifofo fa'atatau i le fa'atemokalasi o fa'alapotopotoga o le tamaoaiga fa'avaomalo o le fa'atuina lea o se Fuafuaga Fesoasoani a le Lalolagi e ausia ai le fa'amautuina o le tamaoaiga ma le fa'amasinoga amiotonu i le lalolagi atoa.66 O sini o le a tutusa ma Manulauti a le UN Millennium Development Goals e faʻaumatia le mativa ma le fiaaai, atinaʻe le saogalemu o meaʻai i le lotoifale, saunia aʻoaʻoga ma le soifua maloloina, ma ia ausia nei sini e ala i le fausiaina o le tamaoaiga mautu, lelei, gafataulimaina e le faʻateleina ai suiga o le tau. E mana'omia fo'i le tu'uina atu o tupe e fesoasoani ai i le toe fa'anofoia o tagata sulufa'i o le tau. O le Fuafuaga o le a fa'atautaia e se fa'alapotopotoga fou fa'ava-o-malo e taofia ai mai le avea o se meafaigaluega fa'apolokiki i fafo a malo mau'oa. O le a faʻatupeina e ala i le tuʻuina atu o le 2-5 pasene o le GDP mai atunuʻu faʻapisinisi maualuluga mo le luasefulu tausaga. Mo le US o lenei aofaʻi e tusa ma le selau piliona tala, e laʻititi ifo nai lo le $ 1.3 miliona o loʻo faʻaalu nei i le faʻaletonu o le puipuiga o le atunuʻu. O le fuafuaga o le a faatautaia i luga o le eleele e se International Peace and Justice Corps e aofia ai volenitia. O le a manaʻomia ai le faʻamaonia ma le manino mai malo o loʻo mauaina ina ia mautinoa o le fesoasoani na maua moni lava i tagata.

O se Talosaga mo le Amataina o le: Le Palemene, Tagatanuu Palemene a le Lalolagi

E manaʻomia e Malo Aufaatasi ni suiga ogaoga e mafai ona aoga le mafaufau ia i latou e tusa ai ma le suia o Malo Aufaatasi i se tino sili atu ona aoga, o se tasi e mafai moni lava ona tausia (pe fesoasoani e fausia) le filemu. O lenei malamalamaaga e aʻafia i le toilalo o le UN lea e ono mafua mai i faʻafitauli faʻapitoa ma le saogalemu faʻatasi e fai ma faʻataʻitaʻiga mo le tausia poʻo le toe faʻaleleia o le filemu.

Faʻafitauli Faʻatasi ma le Puipuiga Faʻatasi

O Malo Aufaatasi e faavae i luga o le mataupu faavae o le saogalemu lautele, o lona uiga, pe a faamataʻu pe amataina e se malo le osofaʻiga, o le a aumaia e isi malo le malosi tele e fai ma puipuiga, poʻo se fofo vave mo se osofaʻiga e ala i le faatoilaloina o le tagata osofaʻi. i luga o le malae o le taua. O le mea moni, o se fofo faʻamilitia, faʻafefe poʻo le faia o se taua tele e taofia pe taofia ai se taua laʻititi. O le tasi faʻataʻitaʻiga autu - le Taua a Korea - o se toilalo. O le taua na toso i luga mo le tele o tausaga ma o le tuaoi o loʻo tumau pea le malosi o le militeri. O le mea moni, e leʻi faʻamutaina lava le taua. Saogalemu fa'atasi o se fa'avasegaga o le faiga o lo'o i ai nei o le fa'aogaina o sauaga e taumafai ai e fa'afetaui sauaga. E manaʻomia moni lava se lalolagi faʻamiliteli ina ia i ai i le tino o le lalolagi ni 'au e mafai ona valaʻau i ai. E le gata i lea, e ui o le UN o loʻo faʻavae i luga o lenei faiga, e leʻi fuafuaina e faʻatinoina, talu ai e leai se tiute e faia pe a tupu ni feeseeseaiga. E na'o le avanoa e galue ai ma e matua fa'amalosia e le Fono Puipuia veto. E lima setete o lo'o fa'amanuiaina e mafai, ma e masani lava, ona fa'atino a latou lava fa'amoemoe fa'aleatunuu nai lo le malilie e galulue fa'atasi mo le manuia lautele. O lenei vaega o loʻo faʻamatalaina pe aisea ua le mafai ai e le UN ona taofia le tele o taua talu ona faavaeina. O lenei, faatasi ai ma isi ona vaivaiga, o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaaga e manatu ai nisi tagata e manaʻomia ona toe amata i se faʻalapotopotoga faʻatemokalasi e sili atu le malosi e faʻatulafonoina ma faʻamalosia tulafono faʻatulafonoina ma faʻataunuʻuina le filemu o feeseeseaiga.

O le Earth Federation

O mea nei e fa'avae i luga o le finauga e fa'apea o suiga i fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo o lo'o i ai nei e taua, ae e le o lava. O se finauga e faapea o faalapotopotoga o loo i ai nei mo le taulimaina o feteenaiga faavaomalo ma faafitauli tetele o tagata e matua le atoatoa ma e tatau ona toe amata le lalolagi i se faalapotopotoga fou o le lalolagi: o le “Earth Federation,” e pulea e le Palemene o le Lalolagi ua filifilia faatemokalasi ma faatasi ai ma se Tulafono Taufaaofi o Aia Tatau a le Lalolagi. O le toilalo o Malo Aufaatasi e mafua ona o lona natura o se tino o malo; e le mafai ona fo'ia le tele o fa'afitauli ma fa'alavelave paneta o lo'o feagai nei ma tagata. Nai lo le manaʻomia o le faʻagata, e manaʻomia e le UN le malo o setete e faʻatumauina le malosi o le militeri e mafai ona latou nono atu i le UN pe a manaʻomia. O le taumafaiga mulimuli a le UN o le faʻaaogaina o taua e taofi ai taua, o se manatu oxymoronic. E le gata i lea, e leai ni malosiaga faʻaletulafono a le UN-e le mafai ona faʻatulafonoina tulafono faʻamaonia. E mafai ona saisaitia ai malo e o i taua e taofi ai se taua. E matua'i le'i fa'aauupegaina e foia ai fa'afitauli tau le si'osi'omaga o le lalolagi (e le'i taofia e le Polokalama Siosiomaga a Malo Aufaatasi le fa'ato'aina o vaomatua, fa'ama'i oona, suiga o le tau, fa'aogaina o suau'u fa'ato'aga, tafia o le lalolagi, fa'aleagaina o sami, ma isi). Ua le mafai e le UN ona foia le faafitauli o le atinae; o lo'o tumau pea le mativa o le lalolagi. O faalapotopotoga tau atinae o loo iai nei, aemaise lava le International Monetary Fund ma le International Bank for Reconstruction and Development (le “World Bank”) ma le tele o feagaiga faava o malo “saoloto” fefaatauaʻiga, ua na o le faatagaina o tagata mauʻoa e faafefe tagata matitiva. O le Faamasinoga a le Lalolagi e leai sona malosi, e leai sona malosi e aumaia ai feeseeseaiga i luma o ia; e na'o le lotomalie lava e mafai ona aumai e itu auai, ma e leai se auala e fa'amalosia ai ana fa'ai'uga. Ua leai se malosi o le Fono Tele; e na'o le su'esu'e ma fautuaina. E leai se mana e suia ai se mea. O le fa'aopoopoina o se vaega fa'a-Palemene i ai o le a na'o le fa'atupuina o se tino e fautuaina i le tino e fautuaina. O faʻafitauli o le lalolagi ua i ai nei i se faʻalavelave ma e le mafai ona foia e se faʻalavelave faʻatauvaʻa, malo faʻaauupegaina o malo taʻitasi e fiafia i le na o le tuliloaina o lona malo ae le mafai ona galue mo le manuia lautele.

O le mea lea, o toefuataʻiga a Malo Aufaatasi e tatau ona agai i luma pe mulimulitaʻia foi le faatuina o se Malo e le i umiaina, e le o ni militeri, e aofia ai le Palemene a le Palemene filifilia ma le mana e pasia ai tulafono, o le Faamasinoga a le Lalolagi, ma le Pule o le Lalolagi. o le pulega. O le tele o feeseeseaiga a tagatanuu ua feiloai i le tele o taimi o le Palemene a le Palemene ma ua latou tusia se ata o le Faavae o le Lalolagi ua fuafua e puipuia le saolotoga, aia tatau a le tagata, ma le lalolagi atoa, ma ia saunia mo le manuia mo tagata uma.

Le Matafaioi a le Global Civil Society ma Faalapotopotoga Faʻavaomalo a le Malo

Sosaiete lautele e masani ona aofia ai tagata fai galuega i mafutaga faʻapolofesa, kalapu, iuni, faʻalapotopotoga faʻavae faʻatuatua, faʻalapotopotoga tumaoti, aiga, ma isi faʻalapotopotoga.67 O na mea e tele lava e maua i luga o le lotoifale / atunuʻu ma faʻatasi ai ma fesoʻotaʻiga lautele lautele ma faʻasalalauga, latou te fausia ai se atinaʻe e leʻi tupu muamua e luʻitauina ai taua ma militarism.

I le 1900 sa i ai se vaega toaitiiti o faʻalapotopotoga faʻale-malo e pei o le International Postal Union ma le Koluse Mumu. I le seneturi ma nisi talu mai lena taimi, o loʻo i ai se tulaga mataʻina o faʻalapotopotoga tumaoti faʻavaomalo ua tuuto atu i le fausiaina o le filemu ma le tausia o le filemu. O loʻo i ai nei le faitau afe o nei INGO e aofia ai faʻalapotopotoga e pei o: le Nonviolent Peaceforce, Greenpeace, Servicio Paz y Justicia, Peace Brigades International, Women's International League for Peace and Freedom, Veterans for Peace, the Fellowship of Reconciliation, the Hague Appeal for Peace , le International Peace Bureau, Muslim Peacemaker Teams, Jewish Voice for Peace, Oxfam International, Doctors Without Borders, Pace e Bene, Plowshares Fund, Apopo, Citizens for Global Solutions, Nukewatch, the Carter Center, the Conflict Resolution Center International, the Natural Step, Transition Towns, United Nations Association, Rotary International, Women's Action for New Directions, Peace Direct, le American Friends Service Committee, ma le anoano o isi mea laiti ma le lauiloa e pei o le Blue Mountain Project poʻo le War Prevention Initiative. Na amanaʻia e le Nobel Peace Committee le taua o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele o le lalolagi, ma tuʻuina atu le tele oi latou i le Nobel Peace Prize.

O se faʻataʻitaʻiga faʻamalosi o le faʻavaeina o Combatants for Peace:

O le "Failauga mo le Filemu" na amataina faatasi e Palestinians ma Isaraelu, oe na avea ma vaega malosi i le taamilosaga o le vevesi; Isaraelu o ni fitafita i le vaegaau a Isaraelu (IDF) ma Palestinians o se vaega o le tauiviga sauā mo le saolotoga Palesitina. Ina ua maeʻa ona faia ni auupega mo le tele o tausaga, ma talu ai ua matou vaʻavaʻai i le tasi i le na o auupega o auupega, ua matou filifili ai e tuu a matou fana, ma tau mo le filemu.

E mafai foʻi ona tatou vaʻavaʻai i le auala na faʻaogaina ai e tagata taʻitoʻatasi e pei o Jody Williams le malosi o le sitiseni o le lalolagi-tipiloma e fesoasoani ai i le lalolagi faʻavaomalo e malilie i le faʻasaina o le lalolagi i luga o fanua-maina poʻo le auala o loʻo fausia ai e le tuʻuina atu o tagatanuu-tipiloma alalaupapa tagata-i-tagata i le va o Rusia. ma Amerika i le lotolotoi o feeseeseaiga faavaomalo i le 2016.68

O nei tagata taitoatasi ma faalapotopotoga ua tuufaatasia le lalolagi i se mamanu o le tausiga ma le popole, tetee i taua ma le le tonu, galulue mo le filemu ma le faamasinoga tonu ma se tamaoaiga gafatia.69 O nei faʻalapotopotoga e le gata o loʻo fautua mo le filemu, latou te galulue i luga o le eleele e faʻatautaia lelei, foia, pe suia feeseeseaiga ma fausia le filemu. Ua lauiloa i latou o se malosiaga i le lalolagi atoa mo le lelei. E to'atele ua fa'atagaina i Malo Aufaatasi. Fesoasoani i le Upega Tafa'ilagi a le Lalolagi, o le fa'amaoniga lea o le fa'atupula'ia o le malamalama o le sitiseni paneta.

1. O lenei faʻamatalaga a Johan Galtung o loʻo tuʻuina atu i totonu o ia lava, pe a ia fautua mai o auupega puipui o loʻo i ai pea le malosi tele, ae o loʻo i ai le mafuaaga e mautinoa ai o sea auala o le faʻaaogaina o auupega mai le puipuiga masani a le militeri o le a tupu aʻe i se puipuiga e le o ni militeri. Va'ai pepa atoa ile: https://www.transcend.org/galtung/papers/Transarmament-From%20Offensive%20to%20Defensive%20Defense.pdf

2. Interpol o le International Criminal Police Organization, na faatuina i le 1923, o se NGO e faafaigofie ai le galulue faatasi o leoleo faavaomalo.

3. Ma'ai, Kene. 1990. Puipuiga Fa'avae Fa'a-Siovili: Ose Faiga Fa'au'upega Fa'a'au. So'oga ile tusi atoa: http://www.aeinstein.org/wp-content/uploads/2013/09/Civilian-Based-Defense-English.pdf

4. Va'ai Gene Sharp, Le Faiga Malo o Gaioiga Le Faʻamalosi (1973), Faia o Europa e le mafai ona faatoilaloina (1985) ma Puipuiga faʻa-vaʻalo (1990) faatasi ai ma isi galuega. E tasi le tusi, Mai le pule faʻatasi ma le faatemokalasi (1994) na faaliliuina i le gagana Arapi aʻo leʻi oʻo i le Arab Spring.

5. Tagai Burrowes, Robert J. 1996. Le Taʻiala o le Puipuiga Faʻaalia: Avanoa Gandhian mo se auala atoatoa ile puipuiga e le fa'asaua. Ua manatu le tusitala o le CBD e matua sese.

6. Va'ai George Lakey "E mana'omia moni e Iapani le fa'alauteleina o ana militeri e foia ai lona fa'afitauli tau puipuiga?" http://wagingnonviolence.org/feature/japan-military-expand-civilian-based-defense/

7. O le mafuaaga na ta‘ua ai e Osama bin Laden o lana osofaiga mata‘utia i luga o le World Trade Center, o lona le fiafia lea i nofoaga faamiliteli a Amerika i lona atunuu o Saudi Arabia.

8. Va'ai le upega tafa'ilagi a UNODO i http://www.un.org/disarmament/

9. Mo fa'amatalaga auiliili ma fa'amatalaga va'ai le upega tafa'ilagi a le Fa'alapotopotoga mo le Fa'asaina o Aupega Fa'a-Kemikolo (https://www.opcw.org/), lea na maua ai le Nobel Peace Prize i le 2013 mo ana taumafaiga tele e faʻaumatia ai auupega faʻa-kemikolo.

10. Va'ai le US State Departments Arms Trade Treaty documentation i: http://www.state.gov/t/isn/armstradetreaty/

11. Tala fa'atatau e amata mai i le 600,000 (Battle Deaths Dataset) i le 1,250,000 (Correlates of War Project). E tatau ona maitauina, o le fuaina o tagata na maliliu i taua o se mataupu finau. O le mea e sili ona taua, e le o sa'o le fuaina o le oti i taua. O fa'alavelave fa'afuase'i e mafai ona maua i tua i mea nei: fa'aleagaina o atina'e; maina; fa'aogaina o le uranium ua uma; tagata sulufai ma tagata ua leai ni mea e nonofo ai; le paleni; fa'ama'i; amioletonu; fasioti tagata i totonu o le setete; tagata afaina i le toso teine ​​ma isi ituaiga o sauaga tau feusuaiga; faiga lē tonu lautele. Faitau atili i: O tau a tagata o taua - faʻamatalaga ma metotia faʻalavelave o tagata na maliliu (http://bit.ly/victimsofwar)

12. Silasila i le Tulafono o Feagaiga i Sineva 14. Fa'atatau i le osofa'iga (https://ihl-databases.icrc.org/customary-ihl/eng/docs/v1_cha_chapter4_rule14)

13. Le lipoti atoatoa Living Under Drones. Maliu, Manu'a ma Fa'alavelave i Tagata Lautele mai US Drone Practices in Pakistan (2012) e le Stanford International Human Rights and Conflict Resolution Clinic ma le Global Justice Clinic i le NYU School of Law o loʻo faʻaalia ai o tala a le US e uiga i "fasioti fasioti tagata" e sese. O le lipoti o loʻo faʻaalia ai o tagata lautele o loʻo manua ma maliliu, o faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua ai le afaina tele i olaga o tagata lautele, o le faʻamaoniga e faʻamaonia ai le saogalemu o le US e le mautonu, ma o faiga faʻataʻavalevale e faʻaleagaina ai tulafono faavaomalo. E mafai ona faitau le lipoti atoa iinei: http://www.livingunderdrones.org/wp-content/uploads/2013/10/Stanford-NYU-Living-Under-Drones.pdf

14. Vaʻai i le lipoti Armed and Dangerous. UAV ma US Security e le Rand Corporation i: http://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_reports/RR400/RR449/RAND_RR449.pdf

15. http://en.wikipedia.org/wiki/Treaty_on_the_Non-Proliferation_of_Nuclear_Weapons

16. Vaʻai i le lipoti a le Nobel Peace Laureate Organization International Physicians for the Prevention of Nuclear War "Famine Nuclear: lua piliona tagata e lamatia"

17. ibid

18. ibid

19. http://nnsa.energy.gov/mediaroom/pressreleases/pollux120612

20. http://www.nytimes.com/2014/09/22/us/us-ramping-up-major-renewal-in-nuclear-arms.html?_r=0

21. http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/pub585.pdf

22. http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_military_nuclear_accidents

23. http://en.wikipedia.org/wiki/2007_United_States_Air_Force_nuclear_weapons_incident

24. http://cdn.defenseone.com/defenseone/interstitial.html?v=2.1.1&rf=http%3A%2F%2Fwww.defenseone.com%2Fideas%2F2014%2F11%2Flast-thing-us-needs-are-mobile-nuclear-missiles%2F98828%2F

25. Tagai foi, Eric Schlosser, Poloaiga ma Puleaina: Auupega Nuclear, le Faalavelave Tamaseko, ma le Faaseseina o le Saogalemu; http://en.wikipedia.org/wiki/Stanislav_Petrov

26. http://www.armscontrol.org/act/2005_04/LookingBack

27. http://www.inesap.org/book/securing-our-survival

28. O Setete o loʻo i ai auupega faaniukilia e tatau ona faʻaumatia a latou auupega faaniukilia i se faasologa o vaega. O nei vaega e lima o le a alualu i luma e pei ona taua i lalo: ave'esea o auupega faaniukilia mai le mataala, aveese auupega mai le faʻapipiʻiina, aveese faʻatoʻaga faaniukilia mai a latou taʻavale tilivaina, faʻamalo le ulu, aveese ma faʻaleagaina 'lua' ma tuʻuina mea faʻapipiʻi i lalo o pulega faavaomalo. I lalo o le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga, e tatau fo'i ona fa'atamaia pe fa'aliliu fo'i ta'avale e le faaniukilia. E le gata i lea, o le NWC o le a faʻasaina le gaosiga o mea faʻaoga faʻaoga a auupega. O le a faʻavaeina foi e le Setete o le Atunuu se Ofisa mo le Faʻasaina o Auupega Faaniukilia lea o le a faʻatonuina i le faʻamaonia, faʻamautinoaina le tausisia, faia o faʻaiʻuga, ma le tuʻuina atu o se fono mo feutagaiga ma le galulue faʻatasi i le va o Setete uma. O le Ofisa o le a aofia ai se Koneferenisi a le Malo Pati, se Fono Faafoe ma se Failautusi Faapitoa. O le a manaʻomia ni taʻutinoga mai Malo uma e faʻatatau i auupega faaniukilia uma, meafaitino, nofoaga, ma taʻavale tilivaina o loʻo latou umia pe pulea faʻatasi ma o latou nofoaga. Tausisi: I lalo ole 2007 fa'ata'ita'iga NWC, “O le a mana'omia e Setete Auai le fa'aaogaina o faiga fa'aletulafono e aiaia ai mo le moliaina o tagata o lo'o faia solitulafono ma le puipuiga mo tagata o lo'o lipotia le soliga o le Feagaiga. E mana'omia fo'i e Setete le fa'atuina o se pulega a le atunu'u e nafa ma galuega a le atunu'u i le fa'atinoga. O le Feagaiga o le a fa'aogaina aiā tatau ma noataga e le gata i Atunu'u Auai ae fa'apea fo'i i tagata ta'ito'atasi ma fa'alapotopotoga fa'aletulafono. O feeseeseaiga faaletulafono i luga o le Feagaiga e mafai ona tuuina atu i le ICJ [Faamasinoga Faava-o-malo o Faamasinoga] faatasi ai ma le maliega autasi a Atunuu Auai. E iai fo'i i le Ofisa le agava'a e talosagaina ai se manatu faufautua mai le ICJ i se finauga fa'aletulafono. O le a tu'uina atu fo'i e le Feagaiga se fa'asologa o tali fa'au'u i fa'amaoniga o le le usita'ia e amata ile fa'atalanoaga, fa'amalamalamaga, ma feutanaiga. Afai e manaʻomia, e mafai ona tuʻuina atu mataupu i le UN General Assembly ma le Fono Puipuiga. [Puna: Nuclear Threat Initiative, http://www.nti.org/treaties-and-regimes/proposed-nuclear-weapons-convention-nwc/]

29. www.icanw.org

30. https://www.opendemocracy.net/5050/rebecca-johnson/austrian-pledge-to-ban-nuclear-weapons

31. http://www.paxchristi.net/sites/default/files/nuclearweaponstimeforabolitionfinal.pdf

32. https://www.armscontrol.org/act/2012_06/NATO_Sticks_With_Nuclear_Policy

33. O se sitiseni Initia a le PAX i Netherlands e manaʻomia le faʻasaina o auupega faaniukilia i Netherlands. Faitau le talosaga ile: http://www.paxforpeace.nl/media/files/pax-proposal-citizens-initiatiative-2016-eng.pdf

34. http://en.wikipedia.org/wiki/Nuclear_sharing

35. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o feagaiga e ausia ai lenei mea e mafai ona vaʻaia i le Global Network for the Prohibition of Weapons and Nuclear Power In Space, i le http://www.space4peace.org

O le Mataupu 7 o le Roma Statute of the International Criminal Court ua faailoa mai ai solitulafono faasaga i tagata soifua.

36. Na maua e le au suʻesuʻe o tupe faʻafaigaluega i le malosi mama, soifua maloloina ma aʻoaʻoga e maua ai le tele o galuega i luga o totogi uma nai lo le faʻaaluina o le aofaʻi tutusa o tupe ma le militeri. Mo suʻesuʻega atoa vaʻai: O aʻafiaga a le US Employment of Priority Spending Priorities: 2011 Update at http://www.peri.umass.edu/fileadmin/pdf/published_study/PERI_military_spending_2011.pdf

37. Fa'ata'ita'i le Fuafuaga o Fefa'ataua'iga-Offs a le National Priorities Projects e va'ai po'o le a se tupe a le US lafoga na mafai ona totogi nai lo le tala fa'atatau o le 2015 Department of Defense: https://www.nationalpriorities.org/interactive-data/trade-offs/

38. Va'ai le Stockholm International Peace Research Institute Military Expenditure Database.

39. La'u mai le War Resisters League feterale fa'aalu siata pai i https://www.warresisters.org/sites/default/files/2015%20pie%20chart%20-%20high%20res.pdf

40. Va'ai: O A'afiaga o Galuega a le Iunaite Setete o Fa'atauga Fa'amiliteli ma Fa'alotoifale: 2011 Fa'afouga ile http://www.peri.umass.edu/fileadmin/pdf/published_study/PERI_military_spending_2011.pdf

41. O nisi nei o su'esu'ega o lo'o feagai ma fa'amata'u fa'atupu fa'atupu fa'alavelave: Lisa Stampnitzky's Faʻasalaina o le Faʻa. E faʻapefea ona maua e tomai le 'faʻatafunaina'; Stephen Walt's O le a le mea taufaamatau?; John Mueller ma Mark Stewart's O le Terrorism Delusion. Tali a le Amerika i Setema 11

42. Va'ai Glenn Greenwald, Le fa'afoliga "fa'atupu fa'alavelave" alamanuia fa'apitoa i http://www.salon.com/2012/08/15/the_sham_terrorism_expert_industry/

43. Vaʻai Maria Stephan, Faʻatoʻilaloina ISIS E ala i Teteʻe Sivili? Ole Tu'i ma le Fa'asaunoa ile Puna ole Malosi e Mafai Ona Lagolagoina Fofo Lelei ile http://www.usip.org/olivebranch/2016/07/11/defeating-isis-through-civil-resistance

44. Fa'atalanoaga fa'apitoa o lo'o fa'amatala mai ai le mafai, e le fa'atupu vevesi i le fa'amata'u ISIS e mafai ona maua i https://worldbeyondwar.org/new-war-forever-war-world-beyond-war/ ma http://warpreventioninitiative.org/images/PDF/ISIS_matrix_report.pdf

45. O tali uma lava e su'esu'eina mae'ae'a ile: Hastings, Tom H. 2004. Tali e le tali atu i le faʻatuʻu.

46. http://www.betterpeacetool.org

47. Leai se fafine, leai se filemu. O tamaitai Colombia na mautinoa le tutusa o alii ma tamaitai i le totonugalemu o se feagaiga filemu ma le FARC (http://qz.com/768092/colombian-women-made-sure-gender-equality-was-at-the-center-of-a-groundbreaking-peace-deal-with-the-farc/)

48. http://kvinnatillkvinna.se/en/files/qbank/6f221fcb5c504fe96789df252123770b.pdf

49. Ramsbotham, Oliva, Hugh Miall, ma Tom Woodhouse. 2016. I'uga o Fete'ena'iga Fa'aonaponei: Le Puipuia, Pulega ma Suiga o Fete'ena'iga Mata'utia. lona 4. Cambridge: Polity.

50. Tagai “Fafine, Religion, and Peace in Zelizer, Craig. 2013. Fausiaina o le Filemu Tu'ufa'atasi: Auala Fou e Suia Fete'ena'iga. Boulder, CO: Westview Press.

51. Zelizer (2013), i. 110

52. O nei manatu o lo'o suia mai vaega e fa o le fa'atupuina o fete'ena'iga a Ramsbotham, Oliver, Hugh Miall, ma Tom Woodhouse. 2016. I'uga o Fete'ena'iga Fa'aonaponei: Le Puipuia, Pulega ma Suiga o Fete'ena'iga Mata'utia. 4th ed. Cambridge: Polity.)

53. Vaai http://www.un.org/en/peacekeeping/operations/current.shtml mo galuega tausi filemu o iai nei

54. http://www.un.org/en/peacekeeping/operations/financing.shtml

55. O le Global Peace Operations Review ose upegatafa'ilagi o lo'o tu'uina atu ai au'ili'iliga ma fa'amaumauga e uiga i galuega o le tausia o le filemu ma galuega fa'apolokiki. Va'ai le upega tafa'ilagi ile: http://peaceoperationsreview.org

56. http://www.iccnow.org/; http://www.amicc.org/

57. Santa-Barbara, Ioana. 2007. “Fa’aleleiga.” I totonu Tusitaulima o Suesuega o le Filemu ma Fete'ena'iga, tusia e Charles Webel ma Johan Galtung, 173–86. Niu Ioka: Routledge.

58. Fischer, Martina. 2015. “Transitional Justice and Reconciliation: Theory and Practice.” I totonu Le Tusi Faitau Fa'afitauli Fa'aonaponei, tusia e Hugh Miall, Tom Woodhouse, Oliver Ramsbotham, ma Christopher Mitchell, 325–33. Cambridge: Polity.

59. Fa'alelei e ala i le Toefuata'iga Fa'amasinoga: Iloiloina o le Upu Moni ma le Fa'alelei a Aferika i Saute -

http://www.beyondintractability.org/library/reconciliation-through-restorative-justice-analyzing-south-africas-truth-and-reconciliation

60. Fischer, Martina. 2015. “Transitional Justice and Reconciliation: Theory and Practice.” I totonu Le Tusi Faitau Fa'afitauli Fa'aonaponei, tusia e Hugh Miall, Tom Woodhouse, Oliver Ramsbotham, ma Christopher Mitchell, 325–33. Cambridge: Polity.

61. Dumas, Lloyd J. 2011. Le Tamaoaiga o le Tausia o le Filemu: Fa'aaogaina o So'oga Fa'atamaoaiga e Fausia ai se Lalolagi Sili atu Filemu, Manuia, ma Saogalemu.

62. E lagolagoina e le suʻesuʻega lenei: Mousseau, Michael. "Mativa i le taulaga ma le lagolago mo suʻesuʻega faʻamataʻu faʻa-Islamist iʻuga o tagata Musalimi i Atunuʻu e sefulufa." Journal of Peace Research 48, leai. 1 (Ianuari 1, 2011): 35–47. E le tatau ona fenumiai lenei manatu ma se faauigaga faigofie tele o le tele o mafuaaga autu o faiga faatupu faalavelave.

63. Lagolagoina e le suʻesuʻega nei: Bove, V., Gleditsch, KS, & Sekeris, PG (2015). "Suau'u i luga a'e o le Suavai" Felagolagoma'i Tamaoaiga ma Fa'alavelave Fa'atolu. Tusi o Maliega Faʻafitauli. O mea taua na maua: O malo mai fafo e 100 taimi e sili atu ona faʻalavelave i taua faʻale-malo pe a tele le suauʻu faʻaagaga a le atunuu i taua. O tamaoaiga fa'alagolago i le suau'u ua latou fiafia i le mautu ma le lagolagoina o le pule malosi nai lo le faamamafaina o le faatemokalasi. http://communication.warpreventioninitiative.org/?p=240

64. Mo nisi, e manaʻomia ona fesiligia manatu faʻavae o le aʻoaʻoga tau tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faalapotopotoga Positive Money (http://positivemoney.org/) o lo'o fa'amoemoe e fausia se fa'agaioiga mo se faiga tau tupe sa'o, fa'atemokalasi ma gafataulimaina e ala i le fa'aaogaina o le malosiaga e fa'atupu ai tupe mai faletupe ma toe fa'afo'i atu i se faiga fa'atemokalasi ma maufa'atasi, e ala i le fa'atupuina o tupe e aunoa ma se aitalafu, ma tu'u tupe fou i totonu o le tamaoaiga moni nai lo maketi tau tupe ma mea totino.

65. Mo nisi fa'amatalaga va'ai School of the Americas Watch i www.soaw.org

66. E foliga tutusa, o le mea ua taʻua o le Marshall Plan o se taumafaiga a Amerika ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi e fesoasoani i le toe fausia o tamaoaiga o Europa. Va'ai atili ile: https://en.wikipedia.org/wiki/Marshall_Plan

67. Tagai Paffenholz, T. (2010). Sosaiete fa'aletagata ma le fa'atupuina o le filemu: o se iloiloga taua.O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga i lenei tusi o loʻo suʻesuʻeina ai le matafaioi a le sosaiete faʻatupu filemu taumafaiga i sone feteʻenaʻi e pei o Northern Ireland, Cyprus, Isaraelu ma Palesitina, Afghanistan, Sri Lanka, ma Somalia.

68. le Nofoaga Tutotonu mo Atinaʻe o Tagatanuʻu (http://ccisf.org/) amata ai se fa'asologa o sitiseni-i-tagata-nuu ma fefa'ataua'iga, fa'amalosia e ala fa'asalalau aloaia PR ma feso'ota'iga fa'aagafesootai i le Iunaite Setete ma Rusia. Vaai foi i le tusi: Le Mana o Manatu Le Mafai: Taumafaiga Tulaga Fa'apitoa a Tagata Lautele e Fa'ate'aina Fa'alavelave Fa'avaomalo.. 2012. Odenwald Press.

69. Mo nisi fa'amatalaga, va'ai le tusi i luga o le atina'eina o le tele, le ta'ua o gaioiga Manuia le vevesi (2007) saunia e Paul Hawken.

 

O se tasi Tali

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana