Fa'agaoioi Pepapepa: Nasi Saienisi Ulu i Sisifo

saunia e Jeffrey St. Clair – Alexander Cockburn, Tesema 8, 2017, CounterPunch.

Ata na saunia e SliceofNYC | CC BY 2.0

O le mea moni le mautonu o le iloiloga totoʻa o gaioiga a le CIA ma faʻalapotopotoga na tupu mai ai e faʻaalia ai se popolega tele i le atinaʻeina o metotia o le pulea o amio, fufuluina o faiʻai, ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa faʻafomaʻi ma mafaufau i mataupu e le iloa e aofia ai lotu lotu, faʻalapotopotoga. laiti, pagota, gasegase mafaufau, fitafita ma e mama'i oti. O le mafuaaga mo ia gaioiga, o metotia ma le mea moni o tagata ua filifilia o loʻo faʻaalia ai se tulaga uiga ese ma le malulu e tutusa ma suʻega a le Nazi.

O lenei tutusa e le o se mea e ofo ai pe a tatou suʻeina taumafaiga maumauaʻi ma masani ona manuia a le au ofisa atamai a le US e maua faʻamaumauga o suʻesuʻega a Nazi, ma i le tele o tulaga e faʻafaigaluegaina le au suʻesuʻe Nazi i latou lava ma tuʻuina i latou e galulue, faʻafeiloaʻi fale suesue mai Dachau, le Kaiser. Wilhelm Institute, Auschwitz ma Buchenwald i Edgewood Arsenal, Fort Detrick, Huntsville Air Force Base, Ohio State, ma le Iunivesite o Uosigitone.

A o sopoia e vaegaau uma le Alavai Peretania i le taimi o osofaiga o le D-Day ia Iuni 1944, e tusa ma le 10,000 le au ofisa atamai e taʻua o T-Forces sa i tua tonu o autau muamua. O la latou misiona: faoa faamalosi auupega, tekinolosi, saienitisi Siamani ma a latou mea suʻesuʻe, faʻatasi ai ma saienitisi Farani na galulue faʻatasi ma le Nazis. E leʻi umi ae ave loa se aofaʻiga tele o saienitisi faapena ma tuu i totonu o se togālauapi e taʻua o le Dustbin. I le uluai fuafuaga mo le misiona, o se mea taua tele o le manatu lea o meafaigaluega faamiliteli Siamani - tane, vaalele, rocketry ma isi - sa sili atu i tulaga faatekinolosi ma e mafai ona vave faʻatalanoaina saienitisi, tekinisia ma inisinia i se taumafaiga a le Allies e puʻe. luga.

Ona, ia Tesema 1944, Bill Donovan, ulu o le OSS, ma Allen Dulles, OSS faauluuluga o galuega atamai i Europa o loo galulue i fafo mai Suitiselani, uunaia malosi le FDR e faamaonia se fuafuaga e faatagaina ai le au ofisa atamai Nazi, saienitisi ma alamanuia ina ia “tuuina atu le faatagaga. mo le ulufale atu i le Iunaite Setete ina ua uma le taua ma le tuu o a latou tupe maua i luga o le teuina i se faletupe Amerika ma isi mea faapena.” Na vave ona teena e le FDR le talosaga, ma faapea mai, “Matou te faamoemoe o le a vave ona faateleina le numera o tagata Siamani o loo naunau e faasaoina o latou paʻu ma meatotino. I totonu oi latou atonu o nisi e tatau ona faamasinoina lelei mo solitulafono o taua, poʻo le itiiti ifo na pueina mo le auai malosi i gaoioiga a le Nazi. E oo lava i pulega talafeagai e te taʻua, ou te leʻi sauni e faʻatagaina le tuʻuina atu o faʻamaoniga."

Ae o lenei veto a le peresetene o se tusi mate e pei lava ona faia. O le Operation Overcast na mautinoa lava na amata ia Iulai 1945, na faʻamaonia e le Joint Chiefs of Staff e aumai i totonu o le US 350 Saienitisi Siamani, e aofia ai Werner Von Braun ma lana 'au roketi V2, faʻataʻitaʻiga o auupega vailaʻau, ma le au faufau ma le sami. Sa i ai ni fa'atulafonoina fa'asa i le fa'aulufaleina mai o Nazis, ae sa leai se mea e pei o le fa'atonuga a le FDR. O le uta o le Overcast na aofia ai le au taʻutaʻua Nazis ma le SS e pei o Von Braun, Dr. Herbert Axster, Dr. Arthur Rudolph ma Georg Richkey.

Na fa'aaogaina e le 'au a Von Braun ni galuega fa'apologa mai le togalauapiga a Dora ma sa fa'a faigaluega pagota e o'o i le oti i le fale tele o Mittelwerk: e silia ma le 20,000 na maliliu ona o le vaivai ma le fia'ai. O le matai pologa na vaavaaia o Richkey. I le taui atu i le sabotage i totonu o le fale fana - o pagota o le a mimi i mea eletise, ma mafua ai le faaletonu - o Richkey e tautau i latou i le sefululua i le taimi mai le fale gaosi oloa, ma laau laupapa e tui i o latou gutu e taofi ai a latou tagi. I totonu o le tolauapiga a Dora lava ia sa ia manatu i tamaiti o ni gutu le aoga ma faatonuina leoleo SS e sasa i latou ia oti, lea na latou faia.

O lenei faamaumauga e leʻi taofia ai le vave siitia atu o Richkey i le Iunaite Setete, lea na ave ai o ia i Wright Field, o se nofoaga o le Army Air Corps e latalata i Dayton, Ohio. Na alu Richkey e galue e vaavaaia le saogalemu mo le tele o isi Nazis o loʻo tuliloaina nei a latou suʻesuʻega mo le Iunaite Setete. Na tofia foi o ia i le galuega o le faaliliuina o faamaumauga uma mai le falegaosimea a Mittelwerk. O lea na ia maua ai le avanoa, lea na ia faʻaaogaina i le mea sili, e faʻaumatia ai soʻo se mea e faʻafefe ai ana uo ma ia lava.

E oo atu i le 1947 ua lava le le mautonu o tagata lautele, na faaosofia e le tusitala o Drew Pearson, e manaʻomia ai se faamasinoga tau solitulafono mo Richkey ma nai isi. Na toe auina atu Richkey i Siamani Sisifo ma faia se faamasinoga faalilolilo na vaavaaia e le US Army, lea sa i ai mafuaaga uma e aveese ai Richkey talu ai ona o le moliaga o le a faailoa atu ai o le vaega atoa a le Mittelwerk o loo i ai nei i le US sa aufaatasi i le faaaogaina o le pologa ma le sauaina. ma le fasiotia o pagota o taua, ma sa faapea foi ona nofosala i solitulafono o taua. O lea na sabotage ai e le vaegaau le faamasinoga a Richkey e ala i le taofia o faamaumauga i le taimi nei i le US ma e ala foi i le taofia o soʻo se suʻesuʻega a Von Braun ma isi mai Dayton: Richkey na faʻasaʻoloto. Talu ai ona o nisi o mea faʻataʻitaʻiga na aʻafia ai Rudolph, Von Braun ma Walter Dornberger, e ui i lea, o le faʻamaumauga atoa na faʻavasegaina ma natia mo le fasefulu tausaga, ma tanumia ai faʻamaoniga e mafai ona auina atu le 'au roketi atoa i le laau.

Na iloa e ofisa sinia o le US Army le mea moni. I le amataga o le faafaigaluegaina o tagata solitulafono tau Siamani sa tauamiotonuina e pei ona tatau ai mo le faaauauina o taua faasaga ia Iapani. Mulimuli ane, o le faʻamaoniaina o amioga mama na avea ma foliga o le faʻaogaina o "toe faʻaleleia o le mafaufau" poʻo le faʻaupuga a le Au Soofaatasi o le Aufaigaluega, o se "ituaiga o le faʻaaogaina o mafaufau filifilia e seasea ona faʻaauau pea le gaosiga o le atamai tatou te manaʻo e faʻaaogaina." O le faʻamaoniga mo lenei tulaga faʻafefe na sau mai se vaega o le National Academy of Sciences, lea na faʻaaogaina le tulaga faʻapitoa lea na aloese ai saienitisi Siamani mai le faʻamaʻi a le Nazi e ala i le avea ma "motu o le le tausisia o faiga faʻapolokiki a le Nazified body," o se faʻamatalaga a Von Braun, E tatau ona matua talisapaia e Richkey ma isi avetaavale pologa.

E oo atu i le 1946 ua sili atu le taua o se mafuaaga e faavae i luga o fuafuaga a le Cold War. Sa manaʻomia ni Nasi i le tauiviga faasaga i faiga faa-Komunisi, ma e mautinoa sa tatau ona taofia o latou tomai mai le Soviets. Ia Setema 1946 na faamaonia ai e Peresitene Harry Truman le poloketi Pepepepa musuia a Dulles, o lana misiona o le aumaia lea e le itiiti ifo i le 1,000 saienitisi Nazi i le Iunaite Setete. Sa i ai ia i latou le toatele o tagata solitulafono sili ona leaga o le taua: sa i ai fomaʻi mai le nofoaga o faasalaga i Dachau o ē na fasiotia pagota e ala i le faia o suʻega maualuga, oe na faʻamalo i latou na afaina ma tuʻuina atu ia i latou le tele o tui o le vai masima e suʻesuʻe ai le faagasologa o le malemo. . Sa i ai le inisinia o auupega e pei o Kurt Blome, o le na tofotofoina Sarin nerve gas i pagota i Auschwitz. Sa i ai fomaʻi na faʻatupu faʻalavelave faʻalavelave i le taua e ala i le ave faapagota o fafine i Ravensbrück ma faʻatumu o latou manuʻa i tuʻuga gangrene, pefu sau, kasa sinapi, ma tioata, ona suiina lea ma togafitia nisi i tui o vailaʻau sulfa aʻo taimi isi e vaʻai pe o le a le umi na alu ai. mo i latou e atiaʻe tulaga mataʻutia o le gangrene.

Faatasi ai ma sini autu o le Polokalama faʻafaigaluegaina Paperclip o Hermann Becker-Freyseng ma Konrad Schaeffer, tusitala o le suʻesuʻega "Feinu ma Feinu Faʻamalieina i Tulaga Faʻafuaseʻi i le Sami." O le su'esu'ega na fa'atulaga e fai ai ni auala e fa'aumi ai le ola o pailate na pa'u i luga o le vai. O le mea lea na fesiligia ai e saienitisi e toʻalua ia Heinrich Himmler mo "fasefulu suʻega suʻega maloloina" mai le SS pule o nofoaga o faasalaga, na o le pau lava le finauga i le va o saienitisi pe o tagata suʻesuʻe e tatau ona Iutaia, gypsies poʻo Komunisi. O faʻataʻitaʻiga na faia i Dachau. O nei pagota, o le toʻatele o i latou o tagata Iutaia, sa sasaa atu vai masima i o latou faai i faagaau. O isi sa tui sa'o le vai masima i totonu o latou veins. O le afa o mataupu na tuuina atu i ai se fualaau faasaina e ta'ua o le berkatit, lea sa manatu e sili atu ai le suamalie o le vai masima, e ui na masalomia e le au saienitisi e toalua o le berkatit lava ia o le a matua afaina ai i totonu o le lua vaiaso. Sa sa'o i latou. I le taimi o suʻega na faʻaogaina ai e fomaʻi nila uumi e aveese ai le ate. E leai se vai fa'ama'i na tu'uina atu. Na maliliu uma mataupu suʻesuʻe. Na maua uma e Becker-Freyseng ma Schaeffer ni konekarate umi i lalo o le Pepa Pepa; Na iu Schaeffer i Texas, lea na ia faʻaauau ai lana suʻesuʻega i le "fiainu ma le faʻamamaina o le vai masima."

Na tuuina atu ia Becker-Freyseng le matafaioi o le faasaʻoina mo le US Air Force le faleoloa tele o suʻesuʻega vaalele na faia e ona uso a Nazis. E oo atu i le taimi lea ua sailia i lalo ma aumai i le faamasinoga i Nuremberg. O le galuega tele volume, ua faaulutalaina Siamani Vaalele Vaalele: Taua Lona Lua a le Lalolagi, na iu lava ina lomia e le US Air Force, atoa ma se folasaga na tusia e Becker-Freyseng mai lona falepuipui Nuremberg. Na le amanaiaina e le galuega le taʻua o tagata na afaina i le suʻesuʻega, ma viia le au saienitisi Nazi o ni tagata faamaoni ma faʻaaloalo "e iai se uiga saoloto ma aʻoaʻoga" o loʻo galulue i lalo o le pule a le Third Reich.

O se tasi o a latou paaga iloga o Dr. Sigmund Rascher, na tofia foi i Dachau. I le 1941 na faailoa atu ai e Rascher ia Himmler le manaʻomia tele o le faia o suʻesuʻega maualuga i luga o tagata. O Rascher, o le na atiina ae se potu faapitoa e maualalo le mamafa i le taimi o lana nofoaiga i le Kaiser Wilhelm Institute, na talosaga atu ia Himmler mo se faatagaga e tuuina atu i lona vaavaaiga “lua pe toatolu tagata solitulafono faapolofesa,” o se faaupuga faa-Nasi mo tagata Iutaia, pagota o taua a Rusia ma tagata o le ekalesia. o le tetee a Polani i lalo o le eleele. Na vave ona ioe Himmler ma sa faia suʻesuʻega a Rascher i totonu o le masina.

O tagata na afaina ai Rascher na lokaina i totonu o lona potu maualalo, lea na faʻataʻitaʻiina le maualuga e oʻo atu i le 68,000 futu. E XNUMX puaa guinea na feoti ina ua uma ona tuu i totonu mo le afa itula e aunoa ma se okesene. O le tele o isi na toso ese mai le potu ma malemo vave ai i fagu vai aisa. Na vave ona tipi e Rascher o latou ulu e suʻesuʻe pe fia toto toto i totonu o le faiʻai na pa ona o le ea embolisms. Na pueina e Rascher nei suʻesuʻega ma autopsies, auina atu le ata faʻatasi ma ana faʻamatalaga auiliili i tua ia Himmler. "O nisi o suʻesuʻega na tuʻuina atu ai i tamaloloa se faʻamalosi i o latou ulu o le a latou feita ma seʻi ese o latou lauulu i se taumafaiga e faʻaitiitia ai na omiga," o le tusi lea a Rascher. “E saeia o latou ulu ma foliga i o latou lima ma feei i se taumafaiga e aveese le mamafa o o latou taliga.” O faʻamaumauga a Rascher na faʻapipiʻiina e US intelligence agents ma tuʻuina atu i le Air Force.

Na va'aia e le au ofisa atamai a Amerika le faitioina o tagata e pei o Drew Pearson ma le le fiafia. O Bosquet Wev, o le ulu o JOIA, na ia taʻuleagaina le talafaasolopito o le au Saienitisi a le au Nazi e faapea "o se faamatalaga auiliili"; o le faaauau pea ona taʻusalaina i latou mo la latou galuega mo Hitila ma Himmler sa na o le "tuʻiina o se solofanua mate." I le taʻalo i popolega Amerika e uiga i le faʻamoemoe o Stalin i Europa, na finau ai Wev e faapea o le tuua o saienitisi Nazi i Siamani "e sili atu le lamatia o le saogalemu i lenei atunuu nai lo soʻo se tasi na avea muamua ma Nazi latou te maua poʻo soʻo se lagona alofa a le Nazi atonu o loʻo i ai pea."

O se manatu fa'apea na fa'aalia e se tasi o paaga a Wev, Colonel Montie Cone, o le ulu o le vaega fa'aoga a le G-2. "Mai le vaaiga a le militeri, matou te iloa o nei tagata e taua tele ia i matou," o le tala lea a Cone. “Seʻi mafaufau i mea ua tatou maua mai a latou suʻesuʻega - o tatou satelite uma, vaalele vaalele, rockets, toetoe lava o isi mea uma."

O le US intelligence agents na matua fa'afiafiaina i la latou misiona na latou faia ni taumafaiga fa'apitoa e puipuia a latou tagata faigaluega mai tagata su'esu'e solitulafono i le US Department of Justice. O se tasi o mea e sili ona inosia, o le tagata suʻesuʻe i vaalele a Nazi o Emil Salmon, o lē na fesoasoani i le taimi o le taua e susunu se sunako e tumu i fafine ma tamaiti Iutaia. Sa malutia Salmon e ofisa o Amerika i Wright Air Force Base i Ohio ina ua taʻusalaina e le faamasinoga o le denazification i Siamani.

E le na'o Nazis saienitisi na sailia e US intelligence agents ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I Iapani na tuu e le US Army le totogi o Dr. Shiro Ishii, o le faauluuluga o le vaega o le biowarfare a le Imperial Army a Iapani. Dr. Ishii na faʻapipiʻiina le tele o vailaʻau faʻapitoa ma vailaʻau e faasaga i fitafita Saina ma Allied, ma sa faʻatautaia foi se nofoaga autu suʻesuʻe tele i Manchuria, lea na ia faia ai suʻesuʻega bio-auupega i Saina, Rusia ma Amerika pagota o taua. Ishii na aafia pagota i le tetanus; tu'u atu ia i latou tamato e fusifusia i le taifoi; atia'e fuga fa'ama'i; fafine ua aafia i le syphilis; ma fa'apā pomu siama i luga o le tele o POW o lo'o nonoa i fa'amau. Faatasi ai ma isi faiga sauā, o faamaumauga a Ishii o loo faaalia ai e masani ona ia faia "autopsies" i tagata na aafia. I se maliliega na faia e le General Douglas MacArthur, na liliu ai e Ishii le sili atu i le 10,000 itulau o ana "suʻesuʻega suʻesuʻe" i le US Army, aloese mai moliaga mo solitulafono tau taua ma sa valaaulia e lauga i Ft. Detrick, o le US Army bio-auupega nofoaga autu suʻesuʻe latalata Frederick, Maryland.

I lalo o tuutuuga o le Paperclip sa i ai le tauvaga malosi e le gata i le va o uo i taimi o taua ae faapea foi i le va o auaunaga eseese a le US - o taimi uma lava o le sili ona leaga o le taua. Na vaaia e Curtis LeMay lana Fuava'a a le US Air Force e mautinoa e vave fa'aumatia le neivi ma manatu o le a fa'avavevave lenei faiga pe a mafai ona ia mauaina le tele o saienitisi Siamani ma inisinia pe a mafai. Mo lana vaega, o le US Navy sa tutusa lava le naunau e maileia lana fua o tagata solitulafono tau. O se tasi o alii muamua na pikiina e le neivi o se saienitisi Nazi e igoa ia Theordore Benzinger. O Benzinger o se tagata poto faapitoa i manu'a i le malae, o le tomai na ia maua e ala i suʻesuʻega pāpā na faia i mataupu a tagata i le taimi o le faʻaitiitia o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na iu ina maua e Benzinger se konekarate a le malo e galue o se tagata suʻesuʻe i Bethesda Naval Hospital i Maryland.

E ala i lana Misiona Faʻatekinisi i Europa, na vevela foi le neivi i luga o le ala o suʻesuʻega faʻaonaponei a le Nazi i auala faʻatalanoaina. E le'i umi ae maua e le au ofisa atamai a le Neivi ni pepa su'esu'e a le Nazi e uiga i serum o le upumoni, o lenei suesuega sa faia i le nofoaga o faasalaga i Dachau e Dr. Kurt Plotner. Na tuuina atu e Plotner i pagota Iutaia ma Rusia ni inumaga maualuga o le mescalin ma sa ia vaavaai atu ia i latou o faaalia uiga schizophrenic. Na amata ona tautala fa'aalia e pagota lo latou 'ino'ino i tagata Siamani na latou pu'eina, ma faia ni fa'amatalaga fa'amaonia e uiga i o latou mafaufau.

Na ave e le au ofisa atamai Amerika se fiafia faapolofesa i lipoti a Dr. Plotner. OSS, Naval Intelligence ma tagata saogalemu i luga o le Manhattan Project ua leva ona faia a latou lava suʻesuʻega i le mea ua taʻua o le TD, poʻo le "faʻatauga moni." E pei ona manatua i le faʻamatalaga i le Mataupu 5 o le faʻaaogaina e le ofisa o le OSS o George Hunter White o le THC i luga o le Mafioso Augusto Del Gracio, sa latou faʻataʻitaʻiina TDs amata i le 1942. O nisi o mataupu muamua o tagata o loʻo galulue i le Manhattan Project. O tui o le THC na fa'atinoina i totonu o le Manhattan Project i auala eseese, fa'atasi ai ma se vai vai THC o lo'o tui i totonu o mea'ai ma meainu, pe tumu i luga o se pepa pepa. "TD e foliga mai e faʻamalieina faʻalavelave uma ma faʻaumatia vaega o le faiʻai e pulea ai le faautauta ma le faʻaeteete o le tagata" o le vaega o le puipuiga a Manhattan na lipotia ma le fiafia i se faʻamaumauga i totonu. "E faʻamalosia ai lagona ma faʻaalia soʻo se uiga malosi o le tagata."

Ae sa i ai se faafitauli. O tui o le THC na mafua ai ona oso le mataupu ma e le mafai e le au suʻesuʻe ona faʻamalosia le au saienitisi e faʻaalia soʻo se faʻamatalaga, e tusa lava pe faʻaopoopo faʻaopoopoga o vailaʻau.

O le faitauina o lipoti a Dr. Plotner na iloa ai e le au ofisa o le US Naval Intelligence sa ia faataitai i se tulaga manuia i le mescalin e avea o se tautalaga-ma e oo lava i fualaau faasaina, e mafai ai e tagata suʻesuʻe ona maua mai "e oo lava i mea lilo sili ona vavalalata mai le mataupu pe a fai ma le poto fesili." Na lipotia fo'i e Plotner ni su'esu'ega ile gafatia ole mescalin e fai ma sui ole suiga o amio po'o le pulea ole mafaufau.

O lenei faʻamatalaga na sili ona fiafia ia Boris Pash, o se tasi o tagata sili ona leaga i le CIA cast of characters i lenei vaega muamua. O Pash o se tagata malaga mai Rusia i le Iunaite Setete o le na uia tausaga fou i le fanau mai o le Soviet Union. I le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na iu ai ina galue o ia mo le OSS e vaavaaia le puipuiga mo le Manhattan Project, lea, faatasi ai ma isi gaoioiga, na ia vaavaaia ai le suesuega ia Robert Oppenheimer ma sa avea ma uluai tagata suʻesuʻe a le saienitisi atomic lauiloa ina ua masalomia le fesoasoani i mea lilo. i le Soviet Union.

I lona tulaga o le ulu o le puipuiga, sa vaavaaia e Pash le ofisa o le OSS George Hunter White le faaaogaina o THC i Manhattan Project saienitisi. I le 1944 na filifilia ai Pash e Donovan e fa'auluulu i luga le mea na ta'ua o le Misiona Alsos, na fuafuaina e fa'aaoina mai saienitisi Siamani oe na a'afia i su'esu'ega atomic, vaila'au ma meaola. Sa faatuina e Pash se faleoloa i le fale o se uo tuai a o lei oo i le taua, Dr. Eugene von Haagen, o se polofesa i le Iunivesite o Strasburg, lea sa avea ai le toatele o saienitisi Nazi ma sui faiaoga. Na feiloaʻi Pash ma von Haagen a o iai le fomaʻi i aso sapati i le Iunivesite o Rockefeller i Niu Ioka, e suʻesuʻe ai siama o le teropika. Ina ua toe foi von Haagen i Siamani i le faaiuga o le 1930, na avea ai o ia ma Kurt Blome ma ulu soofaatasi o le vaega o auupega ola a le Nazis. Na faʻaalu e Von Haagen le tele o le taua e faʻamaʻi ai pagota Iutaia i le falepuipui o Natzweiler i faʻamaʻi e aofia ai ma le fiva. O le le fa'avaivaia i galuega a lana uo tuai i taimi o taua, na vave ai loa ona tu'u e Pash von Haagen i totonu o le polokalame Paperclip, lea sa galue ai mo le malo o Amerika mo le lima tausaga ma maua ai le tomai i su'esu'ega o auupega.

Na faʻafesoʻotaʻi e Von Haagen Pash ma lana paaga muamua o Blome, o le sa vave foi ona auai i le polokalame Pepapepa. Sa i ai se malologa faigata ina ua pueina Blome ma faamasinoina i Nuremberg mo solitulafono tau faafomai, e aofia ai le aafia ma le loto i ai o le faitau selau o pagota mai Polani i lalo o le eleele i le TB ma le mala bubonic. Ae o le mea e laki ai le alii Nazi o le faasaienisi, na taofia e le US Army Intelligence ma le OSS ni pepa e molia ai na latou mauaina e ala i le latou suesuega. O le faʻamaoniga e le gata na faʻaalia ai le nofosala o Blome ae faʻapea foʻi ma lana matafaioi faʻapitoa i le fausiaina o se Siamani CBW lab e faʻataʻitaʻi ai vailaʻau ma meaola ola mo le faʻaaogaina i fitafita Allied. Na alu ese Blome.

I le 1954, lua masina talu ona faʻasaʻolotoina Blome, na malaga atu ai ofisa o le US intelligence i Siamani e faʻatalanoa o ia. I se faamatalaga i ona tagata maualuluga, na faamatala ai e HW Batchelor le faamoemoega o lenei malaga malaga: “E iai a matou uō i Siamani, o uō faasaienisi, ma o se avanoa lenei e fiafia ai e feiloaʻi ma i latou e talanoaina o tatou faafitauli eseese.” I le sauniga na tuʻuina atu ai e Blome ia Batchelor se lisi o tagata suʻesuʻe o auupega ola na galulue mo ia i le taimi o le taua ma faʻatalanoaina auala fou o suʻesuʻega i auupega o le tele o faʻaumatiaga. E le'i umi ae sainia Blome i se konekarate fou Pepapepa mo le $6,000 i le tausaga ma lele atu ai i le Iunaite Setete, lea na ia tauaveina ai ona tiute i Camp King, o se nofoaga o fitafita i fafo atu o Uosigitone, DC I le 1951 na pikiina ai von Haagen e pulega Farani. E ui i taumafaiga lē faavaivai a ana leoleo i le atamai o Amerika, ae na faamaonia le moliaga o le fomaʻi i solitulafono tau taua ma faasalaina i le luasefulu tausaga i le falepuipui.

Mai le tofiga Paperclip, Pash, lea ua i ai nei i le CIA faatoa fanau mai, na faaauau pea ona avea ma ulu o le Paranesi o Polokalama/7, lea o lona fiafia faifaipea i metotia o fesili na maua ai le tele o galuega. O le misiona a le Paranesi o Polokalama/7, lea na na o le fofogaina o le Senate Frank Church i le 1976 na faʻaalia, sa nafa ma le CIA kidnappings, suʻesuʻega ma le fasiotia o tagata masalomia CIA sui sooupu. Na suʻesuʻe e Pash le galuega a fomaʻi Nazi i Dachau mo taʻitaʻiga aoga i auala sili ona lelei o le suʻeina o faʻamatalaga, e aofia ai vailaʻau faʻamalosi tautala, electro-shock, hypnosis ma psycho-surgery. I le taimi na faʻaulu ai e Pash le PB / 7 na amata ai e le CIA ona sasaa tupe i le Project Bluebird, o se taumafaiga e faʻalua ma faʻalautele le suʻesuʻega a Dachau. Ae nai lo le mescalin na liliu le CIA i le LSD, lea na atiae e le Swiss chemist Albert Hoffman.

O le suʻega muamua a le CIA Bluebird o le LSD na faʻatinoina i mataupu e sefululua, o le toʻatele oi latou e uliuli, ma, e pei ona taʻua e le CIA psychiatrist-emulators o fomaʻi Nazis i Dachau, "o le le maualuga o le mafaufau." Na taʻu atu i tagata o loʻo tuʻuina atu ia i latou se vailaʻau fou. I upu a le CIA Bluebird memo, o fomaʻi a le CIA, ua latou iloa lelei o suʻesuʻega a le LSD na aʻafia ai le schizophrenia, na faʻamautinoaina i latou e "leai se mea ogaoga" pe mataʻutia o le a tupu ia i latou." Na tuʻuina atu e fomaʻi CIA le sefululua 150 micrograms o le LSD ona tuʻuina atu lea i latou i suʻesuʻega faʻafefe.

Ina ua maeʻa nei faʻataʻitaʻiga, na amata ai e le CIA ma le US Army le suʻega lautele i le Edgewood Chemical Arsenal i Maryland amata i le 1949 ma faʻalautele i le isi sefulu tausaga. E sili atu nai lo le 7,000 fitafita US na avea ma mea le iloa o lenei suʻega faafomaʻi. O tamaloloa o le a faʻatonuina e tietie i taʻamilosaga faʻamalositino ma ufimata okesene i luga o latou foliga, lea na sasaina ai i totonu le tele o vailaʻau hallucinogenic, e aofia ai le LSD, mescalin, BZ (a hallucinogen) ma le SNA (sernyl, o se aiga o le PCP, pe a iloa i luga ole laiga. le auala e pei o le efuefu agelu). O se tasi o fa'amoemoega o lenei su'esu'ega o le fa'atupuina lea o se tulaga o le amnesia atoa. O lenei sini na ausia i le tulaga o le tele o mataupu. E sili atu ma le tasi le afe o fitafita na auai i faʻataʻitaʻiga na aliaʻe ma faʻafitauli ogaoga o le mafaufau ma epilepsy: e toʻasefulu na taumafai e pule i le ola.

O se tasi o i latou na o Lloyd Gamble, o se alii uliuli na auai i le ea. I le 1957 na faatosina ai Gamble e auai i se polokalame su'esu'e a le Matagaluega o Puipuiga/CIA. Na taʻitaʻia Gamble e talitonu o loʻo ia faʻataʻitaʻiina ni ofu fou faamiliteli. O se uuna'iga e auai i le polokalame sa ofoina atu ia te ia aso malolo faaopoopo, fale nofo toatasi ma le tele o asiasiga masani. Mo le tolu vaiaso na ofuina ma aveese e Gamble ituaiga toniga eseese ma o aso taitasi i le lotolotoi o ia taumafaiga sa tuuina atu, i lona manatua, lua i le tolu ipu vai e pei o le vai, o le mea moni o le LSD. Na mafatia Gamble i ni mafaufauga leaga ma taumafai e fasioti ia te ia lava. Na ia aʻoaʻoina le upu moni pe a ma le sefuluiva tausaga mulimuli ane ina ua faailoa mai e faamasinoga a le Ekalesia le iai o le polokalame. E oo lava i lena taimi na teena ai e le Matagaluega o le Puipuiga le auai o Gamble, ma na pau le ufiufi ina ua aliali mai se ata tuai o le Matagaluega o le Puipuiga o le va o tagata lautele, ma faʻaalia ma le mitamita Gamble ma le tele o isi o "volenitia mo se polokalame e sili ona maualuga le saogalemu o le atunuu. .”

O nai fa'ata'ita'iga o le nofo sauni a le US intelligence agencies e fa'ata'ita'i i mataupu e le iloa e sili atu ona manino nai lo le fa'ata'ita'iga a le puipuiga a le atunu'u i su'esu'ega i a'afiaga o le fa'aalia o le radiation. E tolu ituaiga eseese o suʻega. O le tasi na aofia ai le faitau afe o tagata Amerika o le militeri ma tagata lautele o loʻo faʻaalia saʻo i le paʻu o le leitio mai suʻega faaniukilia a Amerika i Amerika i Saute Sisifo ma Saute Pasefika. E to'atele ua fa'alogo i ali'i uli na a'afia i le fa sefulu tausaga o su'esu'ega a le feterale e uiga i syphilis lea na tu'uina atu ai nisi o i latou na a'afia i placebo ina ia mafai ai e foma'i ona mata'ituina le alualu i luma o le fa'ama'i. I le tulaga o le Marshall Islanders, na muamua fuafuaina e saienitisi US le H-test - e afe taimi le malosi o le pomu Hiroshima - ona le mafai lea ona lapataia tagata o loʻo nonofo i le atoll lata ane o Rongelap e uiga i lamatiaga o le radiation ma, ma le saʻo. le tutusa o le au saienitisi Nazi (e le o se mea e ofo ai, talu ai o le au matutua a Nazi o suʻega faʻasaʻo a Siamani na laveaʻiina e le ofisa o le CIA o Boris Pash o loʻo i ai nei i le au a le US), na latou matauina le latou tulaga.

I le taimi muamua na faʻatagaina ai le Atu Maresala e nonofo i luga o latou atoll mo aso e lua, faʻaalia i le vevela. Ona aveese lea o i latou. I le lua tausaga mulimuli ane ai, na talosaga atu ai Dr. G. Faill, o le taʻitaʻifono o le komiti o le Atomic Energy Commission i le biology and medicine, ina ia toe foʻi atu tagata o le motu o Rongelap i lo latou motu “mo se suʻesuʻega aogā e uiga i aafiaga o nei tagata.” Sa talia lana talosaga. I le 1953 na sainia ai e le Central Intelligence Agency ma le Matagaluega o Puipuiga se faatonuga e aumaia ai le malo o Amerika i le tausisia o le Nuremberg code i suesuega faafomai. Ae o lena faʻatonuga na faʻavasegaina o se mealilo maualuga, ma o lona i ai sa natia mai tagata suʻesuʻe, mataupu ma fai tulafono mo le luasefululua tausaga. O le faiga faʻavae na faʻapotopotoina e le Atomic Energy Commission's Colonel OG Haywood, o le na faʻatulafonoina lana faʻatonuga faʻapea: "E manaʻomia e leai se pepa e tuʻuina atu e faʻatatau i faʻataʻitaʻiga ma tagata. E ono iai ni a'afiaga leaga i tagata lautele pe i'u ai fo'i i ni fa'amasinoga. O faʻamaumauga e aofia ai galuega faʻapitoa e tatau ona faʻavasega faalilolilo."

Faatasi ai ma ia galuega faʻapitoa na faʻavasegaina o se mealilo e lima faʻataʻitaʻiga eseese na vaʻaia e le CIA, le Atomic Energy Commission ma le Matagaluega o Puipuiga e aofia ai le tuiina o le plutonium i le itiiti ifo ma le sefuluvalu tagata, e masani lava o tagata uliuli ma matitiva, e aunoa ma se faʻatagaina. E sefulutolu le fa'asalalauga fa'apitoa o mea fa'aleotini i luga o 'a'ai o Amerika ma Kanata i le va o le 1948 ma le 1952 e su'esu'e ai fa'asologa o le pa'u ma le pala o mea fa'aalaiti. E tele suʻesuʻega na faʻatupeina e le CIA ma Atomic Energy Commission, e masani ona faʻatautaia e saienitisi i UC Berkeley, le Iunivesite o Chicago, Vanderbilt ma le MIT, lea na faʻaalia ai le sili atu i le 2,000 tagata le iloa i suʻesuʻega faʻavevela.

O le tulaga o Elmer Allen e masani lava. I le 1947 na alu atu ai lenei tagata faigaluega e 36 tausaga le matua i nofoaafi i se falemai i Chicago ma le tiga o ona vae. Na iloa e fomaʻi lona maʻi e foliga mai o le kanesa o ponaivi. Na latou tui lona vae agavale i tui tetele o le plutonium i le isi lua aso. I le aso lona tolu, na tipi ese ai e fomaʻi lona vae ma auina atu i le fomaʻi o le Atomic Energy Commission e suʻesuʻe pe na faapefea ona taape le plutonium i totonu o le tino. Luasefuluono tausaga mulimuli ane, i le 1973, na latou toe aumaia Allen i le Argonne National Laboratory i fafo atu o Chicago, lea na latou tuuina atu ai ia te ia se suʻesuʻega atoa o le radiation, ona ave lea o le urine, fecal ma le toto samples e iloilo ai le toega o le plutonium i lona tino mai le 1947. fa'ata'ita'iga.

I le 1994 Patricia Durbin, o le sa galue i le Lawrence Livermore labs i suʻesuʻega plutonium, na ia manatua, "Sa matou vaʻavaʻai i taimi uma mo se tasi e maua i se ituaiga faʻamaʻi faʻamaʻi o le a oʻo i le tipi. E leʻi faia nei mea e malaia ai tagata pe maʻi ai pe pagatia ai. E le'i faia e fasioti tagata. Na latou faia ina ia maua ai faʻamatalaga e ono taua. O le mea moni na tui ma tuʻuina atu nei faʻamatalaga taua e tatau ona avea ma se faʻamanatuga nai lo se mea e maasiasi ai. E le afaina ia te aʻu le talanoa e uiga i le plutonium injectees ona o le taua o faʻamatalaga latou te tuʻuina atu. Pau lava le fa’afitauli o lenei tala fa’afefeteina o Elmer Allen e foliga mai e leai se mea matuia na tupu ia te ia ina ua alu i le falema’i ma le tiga o lona vae ma e le’i ta’uina atu lava i su’esu’ega sa faia i lona tino.

I le 1949, na talosagaina ai mātua o tama e lē atoatoa le mafaufau i le Fernald School i Massachusetts ina ia tuuina atu se maliega mo a latou fanau e auai i le “kalapu faasaienisi” a le aʻoga. O tama na auai i le kalapu o ni mea faitino o suʻesuʻega lea na tuʻuina atu ai e le Atomic Energy Commission i le faiga faʻapaʻaga ma le kamupani Quaker Oats ia i latou le radioactive oatmeal. Na fia iloa e le au suʻesuʻe pe o vailaʻau faʻasao i totonu o le cereal e taofia ai le tino mai le mitiia o vitamini ma minerale, faatasi ai ma mea faʻasalalau e fai ma suʻega. Sa latou manana'o fo'i e iloilo le a'afiaga o mea fa'aleotini i tamaiti.

O le fa'aogaina o metotia a le Nazis, o su'esu'ega fa'afoma'i fa'alilolilo a le malo o Amerika na sailia ai tagata e sili ona vaivai ma fa'atagataotauaina: o tagata fa'aletonu le mafaufau, mama'i tigaina, ma, e le'o se mea e ofo ai, pagota. I le 1963, e 133 pagota i Oregon ma Uosigitone na fa'aalia o latou toto'a ma totoga i le 600 roentgens o fa'avevela. O se tasi o mataupu o Harold Bibeau. O nei aso o ia o se tusi ata e 55 tausaga le matua e nofo i Troutdale, Oregon. Talu mai le 1994, o Bibeau o loʻo tauina se taua e toʻatasi e faasaga i le US Department of Energy, le Oregon Department of Corrections, Battelle Pacific Northwest Labs ma le Oregon Health Sciences University. Ona o ia o se ex-con e le'i maua e ia, e oo mai i le taimi nei, le tele o le faamalieina.

I le 1963 na taʻusalaina ai Bibeau i le fasiotia o se tamāloa na taumafai e faia ni faiga faaleituaiga. Na maua e Bibeau le sefululua tausaga mo le fasioti tagata lotofuatiaifo. A o iai i le toese na ta’u atu e le isi pagota ia te ia se auala e mafai ai ona aveese sina taimi mai lana faasalaga ma maua ai sina tupe itiiti. E mafai e Bibeau ona faia lenei mea e ala i le auai i se poloketi suʻesuʻega faafomaʻi e manatu o loʻo pulea e le Oregon Health Sciences University, le aʻoga faafomaʻi a le setete. Fai mai Bibeau e ui na ia sainia se maliliega e avea ma se vaega o le poloketi suʻesuʻe, e leʻi taʻuina atu ia te ia e ono iai ni aʻafiaga mataʻutia mo lona soifua maloloina. O faʻataʻitaʻiga ia Bibeau ma isi pagota (na taʻua uma, 133 pagota i Oregon ma Uosigitone) na faʻamaonia le faʻaleagaina i le ogaoga.

O le suʻesuʻega na aofia ai le suʻesuʻeina o aʻafiaga o le radiation i luga o le sperm o le tagata ma le atinaʻeina o sela o le gonadal.

O Bibeau ma ana uo na sasaa i le 650 rads o le radiation. Ose tui mamafa tele lea. E tasi le fata X-ray i aso nei e aofia ai le tusa ma le 1 rad. Ae e le na o le pau lea. I nai tausaga na sosoo ai i le falepuipui, fai mai Bibeau sa faia o ia i le tele o tui o isi fualaau faasaina, o se natura na te le iloa. Sa ia faia ni biopsies ma isi taotoga. Fai mai a ia, ina ua tatala o ia mai le falepuipui e lei toe faafesootaia o ia mo le mataituina.

O faʻataʻitaʻiga a Oregon na faia mo le Atomic Energy Commission, faʻatasi ai ma le CIA o se lala sooupu felagolagomai. Sa nafa ma su'ega a Oregon ia Dr. Carl Heller. Ae o le X-ray moni ia Bibeau ma isi pagota na faia e tagata e matua le agavaa, i foliga o isi pagota. E le’i maua se taimi e malolo ai Bibeau i lana fa’asalaga ma totogi ai le $5 i le masina ma le $25 mo le biopsy ta’itasi na faia i ona totoga. O le to'atele o pagota i su'esu'ega i falepuipui a le setete o Oregon ma Uosigitone na faia ni vasectomies po'o le tipi fa'a. Na taʻu atu e le fomaʻi na faia faʻamaʻi faʻamaʻi i pagota e manaʻomia le faʻamaʻiina e "taofia mai le faʻaleagaina o le faitau aofaʻi o tagata i mutants e mafua mai i le radiation."

I le puipuia o suʻesuʻega faʻamaʻi, na fai mai ai Dr. Victor Bond, o se fomaʻi i le fale faaniukilia a Brookhaven, “E aoga le iloa po o le a le fua o le vevela e faʻamaʻi. E aoga le iloa po'o a ni fua eseese o fa'avevela o le a faia i tagata soifua." O se tasi o paaga a Bond, o Dr. Joseph Hamilton o le Iunivesite o Kalefonia Fomaʻi School i San Francisco, sa sili atu ona saʻo na taʻua e faapea o suʻesuʻega faʻavevela (lea na ia fesoasoani e vaʻaia) "sa i ai sina paʻi Buchenwald."

Mai le 1960 i le 1971 Dr. Eugene Sanger ma ana uo i le Iunivesite o Cincinnati na faia "faʻataʻitaʻiga faʻamalositino atoa" i luga o mataupu e 88 e uliuli, matitiva ma mafatia i le kanesa ma isi faʻamaʻi. O mata'upu na fa'aalia i le 100 rads o fa'avevela - e tutusa ma le 7,500 fa'ata fatafata. O fa'ata'ita'iga e masani ona mafua ai le tiga tele, pua'i ma le toto mai le isu ma taliga. Na maliliu uma ae na o le toatasi le gasegase. I le ogatotonu o le 1970 na maua ai e le komiti o le konekeresi na faia e Sanger pepa fa'atagaga mo nei su'ega.

I le va o le 1946 ma le 1963, e sili atu i le 200,000 fitafita Amerika na faamalosia e mataʻituina, i se tulaga mataʻutia, suʻega faaniukilia i le Pasefika ma Nevada. O se tasi na auai, o se US Army tumaoti e igoa ia Jim O'Connor, na ia taʻua i le 1994, "Sa i ai se tama e foliga manikini, e foliga mai na totolo i tua o se bunker. O se mea e pei o uaea sa pipii i ona lima, ma o ona foliga sa tafetotoi. Sa ou sogisogi i se manogi e pei o aano mu. O le meapueata rotary na ou vaʻaia o loʻo alu faʻatasi le zoom zoom ma taumafai pea le tama e tu i luga." O O'Connor lava ia na sola ese mai le vaega o le pa ae na pikiina e le Atomic Energy Commission patrol ma faia ni suʻega umi e fua ai lona faʻaalia. Fai mai O'Connor i le 1994 talu mai le suʻega na ia oʻo i le tele o faʻafitauli o le soifua maloloina.

I luga o le setete o Uosigitone, i le nofoaga faaniukilia i Hanford, na faia ai e le Atomic Energy Commission le faʻasaʻolotoga sili ona tele o vailaʻau faʻasalalau e oʻo mai ia Tesema 1949. iodine i se pa'u e alu atu i le faitau selau o maila i saute ma sisifo e oo atu i Seattle, Portland ma le tuaoi o Kalefonia–Oregon, ma faasusuluina ai le faitau selau afe o tagata. I le mamao mai le mataala i le suʻega i lena taimi, na iloa ai e le faitau aofaʻi o tagata i le faaiuga o le 1970s, e ui lava sa i ai masalosaloga faifai pea ona o fuifui o kanesa thyroid o loʻo tutupu i totonu o nuʻu i lalo o le matagi.

I le 1997 na maua ai e le National Cancer Institute e faitau miliona tamaiti Amerika na aafia i le maualuga o le iodine radioactive ua iloa e mafua ai le kanesa o louroid. O le tele o nei fa'aaliga na mafua ona o le inuina o le susu na afaina i le pa'u mai le su'ega faaniukilia i luga a'e o le eleele na faia i le va o le 1951 ma le 1962. Na fa'atatau e le inisitituti ua lava le radiation e mafua ai le 50,000 thyroid cancers. O le aofaʻi o faʻamalologa o le radiation na faʻatatauina e sefulu taimi e sili atu nai lo na faʻamatuʻu mai i le pa i le Soviet Chernobyl reactor i le 1986.

O se komisi a le peresetene i le 1995 na amata suʻesuʻe i suʻesuʻega faʻavevela i luga o tagata ma talosagaina le CIA e liliu uma ana faamaumauga. Na tali mai le Ofisa i se faʻamatalaga puupuu e faapea "e leai ni faʻamaumauga poʻo isi faʻamatalaga i ia suʻega." O se tasi o mafuaʻaga atonu na lagona ai e le CIA le talitonuina o lenei faʻamaʻi maʻa ona o le 1973, na faʻaaoga ai e le faatonu o le CIA Richard Helms taimi mulimuli aʻo leʻi litaea e faʻatonuina ia faʻaumatia uma faamaumauga a le CIA i tagata. O se lipoti mai le 1963 a le CIA's Inspector General ua faailoa mai ai e silia ma le sefulu tausaga talu ai sa galulue ai le Ofisa i suesuega ma atinae o vailaau, mea ola ma leitio e mafai ona faafaigaluegaina i galuega faalilolilo e pulea ai amioga a tagata. O le lipoti a le 1963 na fai mai na faʻamaonia e le faatonu o le CIA Allen Dulles ituaiga eseese o suʻesuʻega a tagata e avea ma "auala i le puleaina o amioga a tagata" e aofia ai le "radiation, electroshock, vaega eseese o le mafaufau, sociology and anthropology, graphology, faʻalavelave suʻesuʻega ma le paramilitary. masini ma meafaitino.”

O le lipoti a le Ofisa Asiasi Sili na alia'e mai i le fono a le konekeresi i le 1975 i se faiga e sili ona teuteuina. O lo'o fa'avasegaina e o'o mai i aso nei. I le 1976 na ta'u atu ai e le CIA i le komiti a le Ekalesia na te le'i faaaogaina lava le radiation. Ae o lenei tagi na faʻaumatia i le 1991 ina ua maua faʻamaumauga i luga o le Ofisa

polokalame ARTICHOKE. O se otootoga a le CIA o ARTICHOKE fai mai "i le faaopoopo atu i le hypnosis, vailaʻau ma suʻesuʻega psychiatric, o vaega nei na suʻesuʻeina ... O isi faʻaaliga faaletino e aofia ai le vevela, malulu, mamafa o le ea, radiation."

O le komiti a le peresetene 1994, na faʻatūina e le failautusi a le Matagaluega o Malosiaga Hazel O'Leary, na mulimulitaʻia lenei ala o faʻamaoniga ma oʻo ai i le faʻaiʻuga na suʻesuʻeina e le CIA le radiation o se avanoa mo le faʻaogaina ma le faʻafefe o le faiʻai ma isi auala e fesiligia ai. O le lipoti mulimuli a le komisi o loʻo taʻua ai faʻamaumauga a le CIA o loʻo faʻaalia ai na faʻatupeina faalilolilo e le Ofisa le fausiaina o se apaʻau o le Georgetown University Hospital i le 1950s. O le a avea lea ma malutaga mo su'esu'ega lagolago a le CIA i polokalame kemisi ma meaola. O le tupe a le CIA mo lenei mea na alu atu i se tusi pasi ia Dr. Charles F. Geschickter, o le na faafoeina le Geschickter Fund for Medical Research. O le foma'i o se tagata su'esu'e i le kanesa o Georgetown na ia faia lona igoa e fa'ata'ita'i i fua maualuga o fa'avevela. I le 1977 na molimau ai Dr. Geschickter e faapea na totogi e le CIA lana fale suʻesuʻe leitio-isotope ma meafaigaluega ma mataʻituina lelei ana suʻesuʻega.

O le CIA o se tagata ta'alo tele i se fa'asologa atoa o va'aiga a le malo i totonu o fa'ata'ita'iga a tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, e toʻatolu tagata ofisa o le CIA na galulue i le komiti a le Defence Department i luga o faʻasaienisi faafomaʻi ma o nei lava ofisa sa avea foi ma sui autu i le laulau faʻatasi i tulaga faʻafomaʻi o taua atomic. O le komiti lea a le malo na fuafuaina, faʻatupeina ma iloilo le tele o suʻesuʻega faʻavevela a tagata, e aofia ai le tuʻuina atu o fitafita US i tafatafa o suʻega faaniukilia na faia i le 1940s ma le 1950s.

O le CIA sa avea foi ma se vaega o le faalapotopotoga a le 'au faʻaauupegaina 'medical intelligence, na faia i le 1948, lea na tuʻuina atu ai le Ofisa e pule i le "mai fafo, atomic, biological, ma chemical intelligence, mai le vaaiga a le fomaʻi. Faatasi ai ma mataupu sili ona mataʻutia i lenei misiona o le auina atu lea o se vaega o sui e auai i se ituaiga o tino-seʻi, aʻo latou taumafai e aoina mai aano ma ponaivi faʻataʻitaʻiga mai tino oti e fuafua ai le maualuga o le pa'ū pe a maeʻa suʻega faaniukilia. I lea tulaga na latou tipiina ai aano mai le tusa ma le 1,500 tino - e aunoa ma le iloa poʻo le faʻatagaga a aiga o le ua maliu. O isi fa'amaoniga o le matafaioi autu a le Ofisa o lana vaega ta'imua lea i le Joint Atomic Energy Intelligence Committee, o le fale kilia mo le poto i polokalame faaniukilia mai fafo. O le CIA na taʻitaʻia le Komiti Faʻamatalaga Faʻasaienisi ma lona lala, le Komiti Faʻasalalau Faʻasaienisi Faʻasaienisi. O nei tino uma e lua na fuafuaina le radiation ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata mo le Matagaluega o Puipuiga.

E le o se tulaga atoa lea o le matafaioi a le Ofisa i le faataitaiina o tagata ola. E pei ona matauina, o le tausaga e 1973 na faamuta aloaia ai e Richard Helms ia galuega a le Ofisa ma faatonuina le faaleagaina uma o faamaumauga, ma fai mai e le manao o ia e “maasiasi” paaga a le Ofisa i ia galuega. O lea na faamutaina aloaia ai le faaumiumi e le US Central Intelligence Agency o galuega a na "saienitisi" Nazi e pei o Becker-Freyseng ma Blome.

punaoa

O le tala i le faʻafaigaluegaina o saienitisi Nazi ma le au tekinisia o taua e le Pentagon ma le Central Intelligence Agency o loʻo faʻamatalaina i ni tusi sili ona lelei e lua ae leʻo le amanaʻiaina: Tom Bower's Le Taupulepulega Pepapepa: o le Saili mo Saienitisi Nazi ma Linda Hunt's Fuafuaga Faalilolilo. O lipoti a Hunt, aemaise lava, e tulaga muamua. I le faʻaaogaina o le Tulafono o le Saolotoga o Faʻamatalaga, na ia tatalaina ai le faitau afe o itulau o pepa mai le Pentagon, Matagaluega a le Setete ma le CIA e tatau ona nofoia ai tagata suʻesuʻe mo tausaga a sau. O le talaʻaga o faʻataʻitaʻiga a fomaʻi Nazi e tele lava ina sau mai le faʻamaumauga a le faamasinoga o mataupu faafomaʻi i le faamasinoga a Nuremberg, Alexander Mitscherlich ma Fred Mielke. Foma'i o le Infamy, ma le tala taufaafefe a Robert Proctor i Tulaga tumama. O suʻesuʻega a le malo o Amerika i taua faʻaola o loʻo faʻaalia lelei i le tusi a Jeanne McDermott, O Matagi Fasioti.

O le tala sili ona lelei o le matafaioi a le malo o Amerika i le atinaʻeina ma le faʻaaogaina o vailaʻau faʻainisinia o loʻo tumau pea le tusi a Seymour Hersh. Taua o Vailaau Fa'ainisinia ma Fa'aola mai le faaiuga o le 1960s. I se taumafaiga e saili i lalo le mafuaʻaga o le Gulf War Syndrome, na faia ai e le Senator Jay Rockefeller se faasologa o faʻasalalauga mataʻina i suʻesuʻega a tagata e le malo o Amerika. O fa'amaumauga fa'afofoga na maua ai le tele o fa'amatalaga mo vaega o lenei mataupu o lo'o fa'atatau i fa'ata'ita'iga lē iloa o sitiseni Amerika e le CIA ma le US Army. O faʻamatalaga e uiga i suʻesuʻega faʻamalositino a tagata e le Atomic Energy Commission ma lala sooupu (e aofia ai le CIA) e tele lava ina maua mai i le tele o suʻesuʻega a le GAO, mai le lipoti tele na tuʻufaʻatasia e le Matagaluega o Malosiaga i le 1994 ma mai faʻatalanoaga a le tusitala ma le toafa o tagata na afaina i le plutonium ma fa'ata'ita'iga fa'ama'i.

O lenei tala e fa'atatau mai se mataupu i Whiteout: le CIA, Drugs and the Press.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana