Nukes ma le Va'aiga Fa'alelalolagi

Saunia e Robert C. Koehler, Iulai 12, 2017
Faaliliuina mai Faʻailoga masani.

Na teena e le Iunaite Setete le feutagaiga a le UN e faasaina - i soo se mea i le lalolagi atoa - auupega faaniukilia. E faapena foi isi atunuu e valu. matemate o fea?

O felafolafoaiga faavaomalo e uiga i lenei feagaiga iloga, lea na avea ma mea moni i le vaiaso talu ai i le va o le 122 i le 1, na faaalia ai le loloto o le vaeluaina o malo o le lalolagi - e le o tuaoi poʻo gagana poʻo lotu poʻo talitonuga faʻapolokiki poʻo le pulea o le tamaoaiga, ae o le umiaina o auupega faaniukilia ma le talitonuga faatasi i lo latou matua manaomia mo le saogalemu o le atunuu, e ui lava i le le mautonu atoatoa latou te faia i luga o le paneta atoa.

Faauupegaina tutusa ma le fefe. (Ma o le fefe e tutusa lelei.)

O malo e iva o loo fesiligia, o le mea moni, o malo faaniukilia: Amerika, Rusia, Saina, Peretania Tele, Farani, Initia, Pakisitana, Isaraelu ma . . . o le a le isi lena? Ioe, Korea i Matu. O le mea uiga ese, o nei atunuu ma a latou “mea e fiafia i ai” o loo i ai uma i le itu e tasi, e ui lava o le umia e le tasi o auupega faaniukilia e tauamiotonuina ai le umia e isi o auupega faaniukilia.

E leai se tasi o nei atunuu na auai i le talanoaga o le Feagaiga i luga o le Faasaina o Auupega Faaniukilia, e oo lava i le tetee i ai, e foliga mai o se lalolagi e leai ni faaniukilia e leai se mea i la latou vaaiga mamao.

As Robert Dodge of Physicians for Social Responsibility na tusia e faapea: “O loo tumau pea ona latou lē ano ma taofia i latou lava i lenei finauga talatuu o le taofia o auupega, lea na avea ma avetaʻavale autu o le tuuga a auupega talu mai lona amataga, e aofia ai le tuuga fou o auupega na amataina e le Iunaite Setete ma se talosaga e faaalu. $1 trillion i le isi tolu sefulu tausaga e toe fausia ai a tatou auupega faaniukilia."

I totonu o malo - le isi vaega o le paneta - na auai i le fausiaina o le feagaiga, o le palota e tasi e faasaga i ai na faia e Netherlands, lea, i se tulaga faʻafuaseʻi, na teuina ai auupega faaniukilia a Amerika i lona teritori talu mai le vaitaimi o le Cold War, e o le fememea'i o ona lava ta'ita'i. ("Ou te manatu o latou o se vaega matua leai se aoga o se tu masani i mafaufauga faamiliteli," sa avea muamua ma Palemia Ruud Lubbers na fai mai.)

le feagaiga e faitau, i se vaega: “. . .o Malo taitasi uma e umia, umia pe pulea auupega faaniukilia po o isi mea faaniukilia mea pāpā e tatau ona vave aveese mai le tulaga o galuega ma faʻaumatia, i se taimi vave e mafai ai. . .”

E ogaoga lenei mea. Ou te le masalosalo o se mea iloga na tupu: O se moomooga, o se faʻamoemoe, o se faʻamoemoe o le tele o tagata soifua na maua ai gagana faʻavaomalo. "O le patipati faaumiumi na taia a o le peresitene o le fonotaga o feutagaiga, o le amepasa Costa Rican Elayne Whyte Gomez, na tuuina atu e ala i le maliega iloga," e tusa ai ma le Bulletin o le Atomic Scientists. "'Ua mafai ona matou totoina fatu muamua o se lalolagi e leai ni auupega faaniukilia,' o lana tala lea."

Ae ui i lea, ou te lagona se lagona o le faitio ma le leai o se faamoemoe ua faagaioia foi. E luluina ea e lenei feagaiga moʻi fatu, o lona uiga, pe na te faʻaaogaina le faʻaupuina o auupega faaniukilia i le lalolagi moni, pe o ana upu o se isi faʻataʻitaʻiga matagofie? Ma pe na'o fa'atusa ea tatou te maua?

Nikki Haley, le amepasa UN a le Trump administration, na fai mai ia Mati talu ai, e tusa ai CNN, e pei ona ia faasilasilaina o le US o le a toesea ia lauga, o se tina ma se afafine, "E leai se mea e sili atu ona ou manao i ai mo loʻu aiga nai lo se lalolagi e leai ni auupega faaniukilia."

E ese le manaia.

“Ae,” o lana tala lea, “e tatau ona tatou faamaoni.”

I tausaga ua mavae, semanu e tusi le tamatamailima o le faifeau i Rusia (po o Soviets) po o Saina. Ae fai mai Haley: "E i ai se tasi e talitonu o Korea i Matu o le a ioe i le faasaina o auupega faaniukilia?"

O le mea lea o le "mea moni" lea o loʻo faʻamaonia i le taimi nei le taofiga a Amerika i ana auupega faaniukilia toeitiiti atoa le 7,000, faatasi ai ma lana polokalame faʻaonaponei tiliona-tala: tamaʻi Korea i Matu, o lo tatou fili du jour, lea, e pei ona tatou iloa uma, na o le tofotofoina o se polo polo. ma o loʻo faʻaalia i le aufaasālalau a le US o se malo faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa ma se fuafuaga faʻatoʻilalo o le lalolagi ma e leai se popolega faʻatatau i lona lava saogalemu. O lea, fa'anoanoa Tina, fa'anoanoa tamaiti, e leai sau filifiliga.

O le manatu, e faia lava e soo se fili. O le mea moni na valaʻau e Haley o le tamaoaiga ma faiga faʻapolokiki i le natura e sili atu nai lo se mea e faʻatatau i le saogalemu moni o le atunuʻu - lea e tatau ona faʻaalia le faʻamaoni o se popolega paneta e uiga i taua faaniukilia ma faʻaaloalo i feagaiga talu ai e galue agai i le faʻaleagaina. O le Faʻaumatiaga Faʻamaonia e le Mutuale e le o se mea moni; o se fa'alavelave pule, ma le mautinoa e i'u lava ina maua se mea.

E faʻapefea ona faʻaalia le moni i totonu o le Feagaiga i luga o le Faʻasaina o Auupega Faaniukilia e ulu atu i le malamalama o le toaiva faʻaauupegaina? O se suiga o le mafaufau poʻo le loto - o le faʻateʻaina o le fefe o nei auupega faʻaleagaina e taua tele i le saogalemu o le atunuʻu - atonu, na o le pau lea o le auala o le a tupu ai le faʻaleagaina o auupega faaniukilia. Ou te le talitonu e mafai ona tupu i le faamalosi po o le fai faamalosi.

O le mea lea ou te faʻaaloalo ai i Aferika i Saute, lea na taua tele i le pasia o le feagaiga, e pei ona lipotia mai e le Bulletin of the Atomic Scientists, ma e na o le pau lea o le atunuu i luga o le fogaeleele na i ai muamua ni auupega faaniukilia ae le o toe faia. Na talepeina ana faufau e pei lava ona uia lona suiga tulaga ese, i le amataga o le 90s, mai se malo faʻavae faʻailoga lanu i se tasi o aia tatau mo tagata uma. O le suiga lena o le malamalama faaleatunuu e tatau?

"O le galulue soosootauau ma sosaiete lautele, (matou) na faia se laasaga tulaga ese (i aso nei) e laveai ai tagata mai le mataʻutia mataʻutia o auupega faaniukilia," o le tala lea a le amepasa UN a Aferika i Saute, Nozipho Mxakato-Diseko.

Ona tatou maua ai lea o le mea moni o Setsuko Thurlow, o se tagata na sao mai le pomu a Hiroshima i le aso 6 o Aokuso, 1945. I le toe faamatalaina o le taunuuga o lenei mea mataʻutia talu ai nei, lea na ia oo i ai a o laʻitiiti, na ia fai mai ai e uiga i tagata na ia vaai i ai: “Na tutu o latou lauulu i le pito—Ou te le iloa. aisea — ma ua fulafula o latou mata i le mu. O mata o nisi o tagata sa tautau i fafo i le pito. O nisi sa uu o latou lava mata io latou lima. E leai se tasi na tamoe. E leai se tasi na ee. Sa matua filemu lava, matua filemu lava. Na pau lava le mea e te faalogoina o le musumusu mo le 'vai, vai.'”

Ina ua maeʻa le feagaiga i le vaiaso talu ai, na ia saunoa ai ma le malamalama e mafai ona ou faʻamoemoe e faʻamatalaina le lumanaʻi mo i tatou uma: "Sa ou faʻatali mo lenei aso mo le fitusefulu tausaga ma ou te matua fiafia lava ua iu lava ina taunuu. O le amataga lea o le iʻuga o auupega faaniukilia."

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana