O le faʻatonuina o le Nuclear o se Talafatu. Ma o se Lasi Tasi i lena.

O le pomu i Nagasaki i le 9 Aukuso 1945. Ata: Tufaʻa / Getty Images

Saunia e David P. Barash, Ianuari 14, 2018

mai O Loo Vaaia ma Aeon

I lana masani Le Evolution of Nuclear Strategy (1989), na faapea mai ai Lawrence Freedman, le pule o le au tusitala faasolopito ma le au tusitala o le militeri Peretania: 'Atonu e leai ni ofu a le Emperor Deterrence, ae o ia lava o le Emeperoa.' E ui lava i lona le lavalavā, o lenei emeperoa o loʻo faʻaauau pea ona feʻaveaʻi, maua le faʻaaloalo e le tatau ai, aʻo lamatia ai le lalolagi atoa. O le puipuiga faaniukilia o se manatu na avea ma talitonuga e ono oti ai, o se mea e tumau pea le aʻafiaga e ui ina faʻateleina le faʻaleagaina.

O le mea lea, na fanau mai ai le puipuiga faaniukilia, o se fuafuaga e foliga mai e saʻo lea e tulaʻi mai ai le filemu ma le mautu e ala i le taufaʻamataʻu o le faʻaumatiaga mautinoa (MAD, talafeagai lelei).

Na faamatalaina e Winston Churchill i le 1955 ma se uiga malosi: 'O le saogalemu o le a avea ma tama malosi o le fefe, ma le ola o le masaga uso o le faaumatiaga.'

O le mea e sili ona taua, o le taofiofia na avea e le gata o se taʻiala, ae o le mafuaaga tonu lea na faʻamaonia ai e malo ia lava auupega faaniukilia. O malo uma o loo iai nei auupega faaniukilia e faapea mai latou te taofia osofaiga e ala i lo latou taufaamatau o le tauimasui mataʻutia.

E oo lava i se suʻesuʻega puʻupuʻu, e ui i lea, e faʻaalia ai o le faʻalavelave e le o se mea faʻamalosi malosi e pei ona taʻu mai e lona talaaga. I lana tala O le Ambassadors(1903), na faamatalaina ai e Henry James se lalelei faapitoa e pei o 'se maa matagofie ma faigata', i le taimi lava e emo ma tetete ai, ma faaopoopo atu ai 'o le mea na foliga mai i luga o le taimi e tasi e foliga loloto uma i le isi'. O tagata lautele ua fa'afefeteina i foliga pupula o le puipuiga, ma lana folafolaga o le malosi, saogalemu ma le saogalemu. Ae o le mea ua ta'ua o le loloto o le fa'ata'ita'iga loloto e malepelepe ma le fa'ate'ia faigofie pe a o'o i su'esu'ega ogaoga.

Sei o tatou amata i le mafaufau i le autu o le talitonuga o le puipuiga: na aoga.

O loʻo faʻamalosia e le au faʻamalosia le faʻalavelave faaniukilia e tatau ona tatou faʻafetai i le mea moni o le taua lona tolu o le lalolagi ua aloese mai ai, e tusa lava pe o le vevesi i le va o malo malosi e lua - o le US ma le USSR - na maualuga.

O nisi o le au lagolago e oʻo lava i le tausisia o le taofia na setiina ai le tulaga mo le pa'ū o le Soviet Union ma le faatoilaloina o le Communism. I lenei tala, o le puipuiga faaniukilia a Sisifo na taofia ai le USSR mai le osofaʻia o Europa i sisifo, ma laveaʻiina le lalolagi mai le taufaamatau a le pulega sauā.

Ae ui i lea, o loʻo i ai ni finauga faʻamalosi e fautua mai ai o le US ma le Soviet Union muamua na aloese mai le taua a le lalolagi mo le tele o mafuaʻaga, aemaise lava ona e leai se itu na manaʻo e alu i le taua. Ioe, o le US ma Rusia e leʻi tauina se taua aʻo leʻi oʻo i tausaga faaniukilia. O le ta'ua o auupega faaniukilia o le mafuaaga na le vevela ai le Cold War e pei lava o le fai mai o se taavale e leai se afi, e aunoa ma se afi po o se uili, e le mafai ona alu ese mai le lotoa ona e leai se tasi na kiina le ki. O le tautala faʻapitoa, e leai se auala e faʻaalia ai o auupega faaniukilia na tausia le filemu i le taimi o le Cold War, pe latou te faia nei.

Atonu na manumalo le filemu i le va o malo malolosi e lua ona o le leai o se misa e tauamiotonuina ai le tauina o se taua mataʻutia, e oo lava i se taua masani.

E leai se faʻamaoniga, mo se faʻataʻitaʻiga, na mafaufau le taʻitaʻi Soviet e taumafai e faʻatoʻilalo Europa i sisifo, aemaise lava le taofia e le au faaniukilia a Sisifo. Post fact finauga - ae maise mea le lelei - atonu o le tupe a tagata popoto, ae e le mafai ona faʻamaonia, ma e le ofoina atu se faavae mautu mo le iloiloina o se tagi faʻafeagai, ma taumate pe aisea ua tupu ai se mea.  tupu.

I faaupuga masani, afai e le paʻu se taifau i le po, e mafai ona tatou fai atu ma le mautinoa e leai se tasi na savali i le fale? O ē e fiafia e taofiofi e pei o le fafine e sausau le manogi i lona mutia i taeao uma. Ina ua fesiligia e se tuaoi le mautonu e uiga i lenei amioga uiga ese, sa ia tali mai: 'Ou te faia e taofia ai elefane.' Na tetee le tuaoi: 'Ae e leai ni elefane i totonu o le 10,000 maila mai iinei,' ona tali mai lea o le tagata sausau manogi: 'E te iloa, e aoga!'

E le tatau ona tatou faamalo atu i o tatou taʻitaʻi, poʻo le talitonuga faʻalavelave, faʻaitiitia ai auupega faaniukilia, mo le tausia o le filemu.

O le mea e mafai ona tatou fai atu, e oʻo mai i lenei taeao, e leʻi faia e i latou e iai le malosi e faʻaumatia ai le ola. Ae e le o se faamafanafanaga atoatoa lea, ma o le talafaasolopito e le o toe faamautinoaina. O le umi o le 'filemu faaniukilia', mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi seʻia oʻo i le faʻaiʻuga o le Cold War, e leʻi atoa le limasefulu tausaga. E silia ma le 20 tausaga na vavaeeseina ai le Taua Muamua ma le Lua a le Lalolagi; a o leʻi oo i lena, e silia ma le 40 tausaga o le filemu vavalalata i le va o le iʻuga o le Taua Falaniko-Perusia (1871) ma le Taua Muamua a le Lalolagi (1914), ma le 55 tausaga i le va o le Taua Falaniko-Perusia ma le faatoilaloina o Napoleon i Waterloo (1815). ).

E oo lava i Europa ua aafia i taua, e leʻi seasea ona tupu le filemu i le tele o tausaga. O taimi uma lava, pe a maeʻa le filemu ma amata le isi taua, o le taua e aofia ai auupega o loʻo avanoa i lena taimi - lea, mo le isi tele, e ono aofia ai auupega faaniukilia. Pau lava le auala e mautinoa ai e le o faʻaaogaina auupega faaniukilia o le faʻamautinoa e leai ni auupega faʻapea. E mautinoa lava e leai se mafuaaga e mafaufau ai o le i ai o auupega faaniukilia o le a taofia ai lo latou faʻaaogaina. O le laasaga muamua e faʻamautinoa ai e le faʻaalia e tagata le faʻalavelave faaniukilia atonu o le faʻaalia lea o le Emperor Deterrence e leai ni lavalava - lea o le a tatalaina ai le avanoa e sui ai le faʻasesega i se mea e sili atu ona talafeagai.

E mafai ona oʻo mai le filemu i le maeʻa ai o le 1945 US-Soviet 'e ala i le malosi', ae e le manaʻomia ona faʻaalia ai le faʻamalosi faaniukilia. E le mafai foi ona faafitia o le i ai o auupega faaniukilia i luga o le mataala e mafai ona oo atu le tasi i le isi i le atunuu i minute ua avea ai itu uma e lua.

O le Cuban Missile Crisis o le 1962 - pe a, i tala uma, na latalata atu le lalolagi i taua faaniukilia nai lo se isi lava taimi - e le o se molimau i le aoga o le taofia: o le faalavelave na tupu ona o auupega faaniukilia. E foliga mai ua faasaoina i tatou i taua faaniukilia e le ona o le taofia ae e ui lava i lea.

E tusa lava pe na o le tasi le itu e umia, o auupega faaniukilia e leʻi taofia ai isi ituaiga o taua. O fete'ena'iga a Saina, Cuban, Iranian ma Nicaraguan na tupu uma lava e ui na lagolagoina e le US fa'aauupegaina faaniukilia ia malo fa'ato'ilaloina. E faapena foi, na faiaina le US i le Taua a Vietnam, e pei lava ona faiaina le Soviet Union i Afghanistan, e ui lava o atunuu uma e lua e le gata o loʻo i ai auupega faaniukilia, ae faʻapea foʻi ma sili atu ma sili atu auupega masani nai lo o latou fili. E lei fesoasoani foi auupega faaniukilia ia Rusia i lana taua le manuia faasaga i le au fouvale Chechen i le 1994-96, po o le 1999-2000, ina ua faaleagaina e auupega masani a Rusia le Chechen Republic mafatia.

Auupega o le Nuclear e leʻi fesoasoani i le US e ausia ana sini i Iraq poʻo Afghanistan, lea ua avea ma faʻalavelave faʻalavelave taugata mo le atunuʻu o loʻo i ai auupega faaniukilia sili ona maualuga i le lalolagi. E le gata i lea, e ui lava i ana auupega faaniukilia, o loʻo tumau pea le fefe o le US i osofaʻiga a le au faatupu faalavelave i totonu, lea e sili atu ona faia i auupega faaniukilia nai lo le taofia e latou.

I se faapuupuuga, e le talafeagai le finau faapea o auupega faaniukilia ua taofia se ituaiga taua, pe o le a latou faia i le lumanai. I le taimi o le Cold War, sa auai itu taʻitasi i taua masani: o le Soviets, mo se faaaʻoaʻoga, i Hanikeri (1956), Siekisolovakia (1968), ma Afghanistan (1979-89); o tagata Rusia i Chechnya (1994-96; 1999-2009), Georgia (2008), Iukureini (2014-i le taimi nei), faapea foi ma Suria (2015-i le taimi nei); ma le US i Korea (1950-53), Vietnam (1955-75), Lepanona (1982), Grenada (1983), Panama (1989-90), le Fagaloa o Peresia (1990-91), le Yugoslavia (1991-99). 2001), Afghanistan (2003-i le taimi nei), ma Iraq (XNUMX-i le taimi nei), e taʻua ai na o ni nai mataupu.

faʻailoaga

E le mafai foi e a latou auupega ona taofia osofaiga i luga o setete faaauupegaina faaniukilia e le au tetee faaniukilia. I le 1950, na tu ai Saina i le 14 tausaga mai le atinaʻeina ma le faʻaaogaina o ana lava auupega faaniukilia, ae o le US sa i ai se auupega atomika lelei ona atinaʻe. Ae ui i lea, talu ai o le taua a Korea o loʻo faʻafefeteina ma le itu i Matu, o le auupega faaniukilia a Amerika e leʻi taofia ai Saina mai le auina atu o le sili atu i le 300,000 fitafita i le isi itu o le Vaitafe o Yalu, ma iʻu ai i le malepelepe i le penisula Korea lea e vaeluaina ai e oʻo mai i le aso, ma ua i ai. na i'u ai i se tasi o fa'alavelave mata'utia e le'i fo'ia.

I le 1956, na lapataia ai e le malo faaniukilia a Peretania e le o ni faaniukilia Aikupito e aloese mai le faalauiloaina o le Suez Canal. E leai se aoga: o Peretania, Farani ma Isaraelu na iu ina osofaʻia Sinai ma 'au masani. I le 1982, na osofaʻia ai e Atenitina le Atu Falkland o loʻo umia e Peretania, e ui lava sa i ai i Peretania ni auupega faaniukilia ae leai Argentina.

Ina ua maeʻa le osofaʻiga a le US i le 1991, e leʻi taofia le faʻaauupegaina o Iraki mai le faʻafefeina o fana a Scud i Isaraelu faʻaauupegaina faaniukilia, lea e leʻi tauimasui, e ui lava na mafai ona faʻaaogaina ana auupega faaniukilia e faʻafefe ai Baghdad. E faigatā ona mafaufau i le aogā o le faia faapea. E manino lava, o auupega faaniukilia a Amerika e leʻi taofia ai osofaʻiga a le au faatupu faalavelave i le US o 11 Setema 2001, e pei lava o auupega faaniukilia a Peretania ma Farani e leʻi taofia ai osofaʻiga faifaipea a tagata faatupu faalavelave i na atunuu.

O le taofiofia, i se faapuupuuga, e le taofia ai.

O le mamanu e loloto ma lautele fa'afanua. E le mafai e Farani ona manumalo i le Algeria National Liberation Front e le faaniukilia. E le'i taofia e le auupega faaniukilia a Amerika Kolea i Matu mai le pu'eina o se va'a fa'apotopotoga a Amerika, le USS Pueblo, i le 1968. E oo lava i aso nei, o loo tumau pea lenei vaa i lima o Korea i Mātū.

US nukes e leʻi mafai ai e Saina ona faʻauʻuina Vietnam e faʻamutaina lana osofaʻiga i Cambodia i le 1979. E leʻi taofia foi e auupega faaniukilia a le US Guards Revolutionary Guards mai le puʻeina o le au failotu a Amerika ma taofia ai i latou (1979-81), e pei lava o le fefe i auupega faaniukilia a le US. E le faʻamalosia le US ma ana uo e faʻamalosia Iraq e solomuli mai Kuwait e aunoa ma se taua i le 1990.

In Auupega Nuclear and Coercive Diplomacy (2017), na suʻesuʻeina e saienitisi faaupufai Todd Sechser ma Matthew Fuhrmann 348 feeseeseaiga faʻalotoifale na tutupu i le va o le 1919 ma le 1995. Na latou faʻaogaina fuainumera fuainumera e iloa ai pe sili atu le manuia o setete faʻaauupegaina faaniukilia nai lo atunuu masani i le faʻamalosia o latou fili i le taimi o feeseeseaiga faʻaitulagi. E leai.

E le gata i lea, ae o auupega faaniukilia e leʻi faʻamalosi ai i latou e umia ia mea e faʻateleina manaoga; afai ei ai, o ia atunuu sa fai lava si itiiti manuia i le mauaina o lo latou ala. I nisi tulaga, o le auiliiliga e toetoe lava a malie. O le mea lea, i totonu o nai mea laiti na faʻamataʻu ai le faʻamataʻu mai se atunuu faʻaauupegaina faaniukilia e pei o le faʻamalosia o se tagata tetee, o le faʻamalosia lea o le US, i le 1961, e faia e le Dominican Republic ni palota faatemokalasi ina ua uma le fasiotia o le pule malosi o Rafael Trujillo, faapea foi o le manaoga a le US, i le 1994, ina ua maeʻa se osofaʻiga a le militeri a Haiti, e toe faʻafoisia e le au kolone Haiti Jean-Bertrand Aristide i le pule. I le 1974-75, na faʻamalosia ai e Saina e le o ni faaniukilia Potukale e tuʻuina atu lana tagi i Macau. O nei faʻataʻitaʻiga na aofia ai ona o le au tusitala na saili ma le faamaoni e iloilo mataupu uma na maua ai e se atunuu faʻaauupegaina faaniukilia lona ala vis-à-vis se mea e le o ni faaniukilia. Ae e leai se tagata matau mataʻutia o le a faʻaalia le faʻatoʻilaloina o Potukale poʻo le Dominican Republic i auupega faaniukilia a Saina poʻo le US.

O nei mea uma o loʻo fautua mai ai o le mauaina o auupega faaniukilia e Iran poʻo Korea i Matu e foliga mai e le mafai ai e nei atunuu ona faʻamalosia isi, pe o latou 'taulaʻau' o loʻo faaauupegaina i auupega faaniukilia pe masani.

E tasi le mea e fa'ai'u ai e le'i fa'alavelaveina le fa'atupu faaniukilia, ma e le'i tu'uina atu ai le malosi fa'amalosi - ae o ona fa'alavelave mata'utia e sili atu ona ta'uleagaina.

Muamua, o le puipuia e ala i auupega faaniukilia e leai se faʻamaoni. O se leoleo o loo faaauupegaina i se ato faafafa faaniukilia e lē mafai ona taofia ai se tagata faomea: 'Taofi i le igoa o le tulafono, a leai o le a ou feulaina uma i tatou!' E faapena foi, i le taimi o le Cold War, na faanoanoa ai le au aoao NATO e faapea o taulaga i Siamani i Sisifo e itiiti ifo i le lua kilotons le va - o lona uiga o le puipuia o Europa i auupega faaniukilia o le a faʻaumatia ai, ma o le mea lea o le a faʻalavelaveina le Red Army e ala faaniukilia. ofoofogia. O le taunuuga o le faʻamalamalamaina o auupega laiti, sili atu le saʻo o le a sili atu ona faʻaaogaina ma, o lea, o ana galuega i se faʻalavelave o le a sili atu ona talitonuina. Ae o auupega faʻapipiʻiina e sili atu ona faʻaaogaina, ma sili atu ona faʻatuatuaina e pei o le faʻalavelave, e sili atu ona faʻaaogaina.

Lona lua, o le taofia e mana'omia ai le malosi o auupega a itu ta'itasi e osofa'i, po'o le mea sili e mafai ona taofia sea osofa'iga pe a mafai e le tagata na a'afia ona tumau le malosi o le 'tau lua', e lava e puipuia ai sea osofa'iga i le tulaga muamua. I le aluga o taimi, peitaʻi, ua faʻateleina le saʻo o fana faaniukilia, ua faʻapupulaina ai popolega e uiga i le faʻaogaina o nei auupega i se osofaʻiga 'faʻasagatau'. I se faapuupuuga, ua faateleina le mafai e setete faaniukilia ona tulimataʻia auupega faaniukilia a latou fili mo le faʻaumatia. I le fefinaua'iga fa'aletonu ole a'oa'oga fa'asao, e ta'ua lea ole fa'alavelave fa'asagatau, ma le 'a'afia' e fa'atatau i auupega faaniukilia a le fa'amoemoe, ae le o lona faitau aofa'i. O le taunuuga sili ona manino o le faateleina o le saʻo o auupega faaniukilia ma le vaega o le 'counterforce vulnerability' o le aʻoaʻoga o le puipuia o le faateleina lea o le avanoa o se osofaʻiga muamua, ae faʻateleina ai le lamatiaga e ono faaosoosoina ai se tagata manua, fefe i se mea faapena, e faʻataʻitaʻi muamua. ma lana lava ta'i muamua. O le tulaga e o'o mai - lea e iloa ai e itu ta'itasi se avanoa e mafai ai ona ta muamua - e matua'i le mautu.

Tolu, o le talitonuga fa'alavelave e fa'atatau i le sa'o lelei a le au fai filifiliga. E fa'apea o i latou o lo'o i ai o latou tamatamailima i luga o mea faaniukilia o ni tagata fa'atauva'a o le a tumau pea le to'a ma le mafaufau e le fa'aleagaina i lalo o tulaga faigata tele. E fa'apea fo'i o le a fa'atumauina pea e ta'ita'i le pulea o latou malosi ma e le gata i lea, o le a latou fa'atumauina fo'i i taimi uma o latou lagona, faia o fa'ai'uga e fa'atatau i se fa'atatauga lelei o tau ma fa'amanuiaga. O le talitonuga o le Deterrence e fa'amauina, i se faapuupuuga, o le a fa'afefe e itu ta'itasi le ofuvae mai le isi ma le fa'amoemoe o ni taunuuga e sili ona mata'utia, e le'i mafaufauina, ona fa'atinoina lea o ia lava ma le fa'amaoni sili ona iloa ma le sa'o. Toeitiiti lava o mea uma e iloa e uiga i mafaufauga o tagata e taʻu mai ai e faʻavalevalea lenei mea.

In Tamai Mamoe Uliuli ma le Falcon Grey: O se Malaga i Yugoslavia (1941), na taʻua e Rebecca West e faapea: 'E na o se vaega o i tatou e mafaufau: e na o se vaega o i tatou e fiafia i le fiafia ma le umi o le aso o le fiafia, e manaʻo e ola i le 90s ma oti i le filemu ...' E le manaʻomia se poto faʻapitoa e iloa ai lena mea. e masani ona gaoioi tagata ona o manatu sese, ita, faanoanoa, valea, lotomaaa, tauimasui, faamaualuga ma/po o talitonuga maumaututu. E le gata i lea, i nisi tulaga - e pei ona talitonu itu uma e le maalofia le taua, poʻo pe a sili atu le malosi o faʻamalosi e aloese ai mai le leiloa o foliga - o se gaioiga le talafeagai, e aofia ai se mea mataʻutia, e mafai ona foliga talafeagai, e le mafai ona alofia.

Ina ua ia faatonuina le osofaʻiga i Pearl Harbor, na matauina e le minisita o le puipuiga a Iapani e faapea: 'O nisi taimi e tatau ai ona moeiini mata ma oso ese mai le tulaga o le Malumalu o Kiyomizu [se nofoaga lauiloa e pule i le ola].' I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na tusia ai e Kaiser Wilhelm II o Siamani i le pito o se pepa a le malo e faapea: 'E tusa lava pe faaumatia i tatou, ae o le a sili atu ona leiloa e Egelani Initia.'

A o i ai i lona potu moe, i aso mulimuli o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faatonuina ai e Adolf Hitila le mea na ia faamoemoe o le a faaumatia atoa ai Siamani, ona sa ia lagona ua “toilalo” o ia e tagata Siamani.

Mafaufau foi, o se peresitene o le US o loʻo faʻaalia faʻailoga o le maʻi mafaufau, ma o ana faʻamatalaga ma tweets e faʻafefete faʻatasi ma le tuinanau poʻo le mafaufau moni. O ta'ita'i o le atunu'u - e fa'aauupegaina faaniukilia pe leai - e le puipuia mai ma'i o le mafaufau. Ae ui i lea, o le talitonuga o le puipuiga e manatu e ese.

Ma le mea mulimuli, e leai se auala e iloa ai e taʻitaʻi lautele poʻo taʻitaʻi militeri le taimi na faʻaputuina ai e lo latou atunuʻu le malosi faaniukilia e faʻamalieina ai le manaʻoga o le i ai o se 'auala aoga'. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e naunau le tasi itu e faʻaumatia i se osofaʻiga, e le mafai lava ona taofia, e tusa lava po o le a le toe faʻafefe. I le isi itu, afai e talitonu le tasi itu i le le mafai ona taofiofia o le feitaga'i o le isi itu, po o le manatu ua le ano i le oti o le ola, e leai se aofaiga o auupega e mafai ona lava. E le gata i lena, ae o le a lava le faʻaputuina o auupega e maua ai tupe mo konekarate puipuiga, ma pe a fai o le mamanuina, gaosia ma le faʻaogaina o 'tupulaga' fou o mea faaniukilia e faʻalauteleina ai galuega, o le mea moni e uiga i aʻoaʻoga puipuia o le a tumau pea ona le mautonu. E oo lava i le lagi e le o se tapulaa; e manana'o fitafita e tu'u a'upega i fafo.

E tusa ai ma auupega faaniukilia o loʻo faʻaaogaina faʻatusa, manaʻoga o le mafaufau, e ala i le faʻaalia o mea faʻatekonolosi ausia a se malo ma faʻapea ona tuʻuina atu le faʻamaoni i isi taʻitaʻi ma atunuʻu le saogalemu, ona toe fai ai lea, e leai se auala faʻavae e faʻavae ai le laʻititi (poʻo le pito i luga) tele o auupega a se tasi. I se taimi, o isi fa'alavelave fa'aopoopo e fa'asaga i le tulafono o le fa'aitiitia o tupe maua, pe e pei ona fa'ailoa mai e Winston Churchill, na'o le 'fa'atupuina o le lapisi'.

E le gata i lea, o le puipuia o le amio o se oxymoron. Ua iloa e le au failotu e le mafai e se taua faaniukilia ona ausia tulaga e taʻua o le 'naʻo le taua'. I le 1966, na faaiʻu ai e le Fono Lona Lua a le Vatikana e faapea: ‘So o se gaoioiga lava o taua e taulaʻi atu ma le lē manatu faapito i le faaumatiaga o aai uma po o vaega tetele faatasi ma o latou faitau aofaʻi, o se solitulafono faasaga i le Atua ma tagata lava ia. E tatau i ai le ta'usalaga manino ma le le faatuai.' Ma i se tusi faifeʻau i le 1983, na faaopoopo mai ai e epikopo Katoliko i Amerika e faapea: 'O lenei taʻusalaina, i la matou faamasinoga, e faatatau lava i le toe taui atu o auupega e taia ai aai o fili ina ua uma ona taia i matou.' Na latou faaauau, afai o se mea e le mama e fai, o lona uiga e le mama foi le taufaamatau. I se feʻau i le 2014 Vienna Conference on the Humanitarian Impact of Nuclear Weapons, Pope Francis na tautino mai e faapea: 'O le puipuia o le faaniukilia ma le taufaamatau o le faʻaumatiaga mautinoa e le mafai ona avea ma faavae o se amio faʻavae o le va fealofani ma le nonofo faatasi ma le filemu i totonu o tagata ma setete.'

O le Fono a Epikopo Metotisi Tuufaatasi a Epikopo e sili atu nai lo o latou uso Katoliko, ma faaiuina i le 1986 e faapea: 'E le tatau ona toe maua e le puipuiga le faamanuiaga a lotu, e pei lava o se tusi saisai le tumau mo le tausia o auupega faaniukilia.' I totonu Le Taua Amiotonu (1968), na fai atu ai le tagata Porotesano o Paul Ramsey i lana au faitau e mafaufau faapea o faalavelave tau taavale i totonu o se aai faapitoa na faafuasei lava ona faaitiitia i le zero, ina ua uma ona maua e manaomia e tagata uma le fusi o se pepe faatoa fanau mai i le pusa o taavale uma.

Masalo o le mea e sili ona taufaafefe e uiga i le faʻalavelave faaniukilia o le tele o auala i le toilalo. E ese mai i le mea o loʻo manatu i ai le lautele, o le mea e sili ona foliga mai o se osofaʻiga o le 'bolt out of the blue' (BOOB). I le taimi nei, o loʻo i ai le tele o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o taua masani, faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo le faʻaaogaina le faʻatagaina, faʻaogaina le mafaufau (e ui lava e mafai ona finau e faapea. se fa'aogaina o auupega faaniukilia e le talafeagai) po'o fa'ailo sese, lea na tupu ma le fa'afefe masani, ma e mafai ona o'o atu ai i le 'taui atu' i se osofa'iga e le'i tupu. E tele foi faʻalavelave 'aū gau' - faʻafuaseʻi ona lafoaia, fanaina, gaoi poʻo le leiloa o se auupega faaniukilia - faʻapea foʻi ma tulaga e pei o le lafu kusi, o se paipa kesi gau poʻo le faaletonu o komipiuta komipiuta ua faauigaina. ose fa'ailoga fa'atautau.

O loʻo faʻamatalaina i luga naʻo nisi o le le atoatoa ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua mai i le faʻalavelave, o le aʻoaʻoga faʻavae e faʻaogaina ai meafaigaluega faaniukilia, polokalama faakomepiuta, faʻaogaina, faʻaputuina ma le faʻateleina. O le fa'ate'aina o le talitonuga - fa'asaga i talitonuga fa'alelotu - o le taofia o le a le faigofie, ae le o le ola i lalo o le fa'amata'u o le fa'aumatiaga o le lalolagi. E pei ona tusia e le tusisolo TS Eliot i se tasi taimi, seivagana ua e i luga o lou ulu, e faapefea ona e iloa lou maualuga? Ma a o'o i le faaniukilia deterrence, tatou i luga uma o tatou ulu.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana