E Le'o Le Taimi Lenei: O le Social Psychological Factor e Faatagaina Suiga o le Tau ma Taua Faaniukilia

Saunia e Marc Pilisuk, Oketopa, 24, 2017

I le taimi o le faʻanoanoa poʻo le fefe i faʻamataʻu mataʻutia, o le mafaufau o le tagata e matua mafai lava ona faʻafitia ma le amanaʻiaina faʻalavelave faʻafuaseʻi. Na siitia e Peresitene Trump le faamoemoe o le auai i se taua faaniukilia ma Korea i Matu. E taua tele i nisi oi tatou ona tetee atu i lenei tulaga. I taua faaniukilia o loʻo iai aʻafiaga, afa afi ma faʻavevela ma e leai ni tali muamua poʻo ni atinaʻe e fesoasoani i ē sao. O le taimi lenei e feagai ai ma le puipuia o mea e le mafaufauina.

Auupega Nuclear

Faʻamatalaga: United States Department of Energy Wikimedia

Seʻia oʻo mai le pomu atomika, e leʻi i ai i taua le malosi e faʻamutaina ai, mo taimi uma, le faʻaauauina o tagata soifua pe faʻafefe ai le faʻaauauina o le olaga lava ia. O pomu atomika na pa'ū i luga o Hiroshima ma Nagasaki na maua ai le tele o le oti vave mai auupega taʻitasi e leʻi iloa. I totonu o le lua i le fa masina muamua ina ua mavae le pomu, o aafiaga ogaoga o pomu atomika na maliliu ai le 90,000–146,000 tagata i Hiroshima ma le 39,000–80,000 i Nagasaki; pe tusa o le afa o maliu i aai taitasi na tutupu i le aso muamua.

Ua faateleina le taufaamatau o auupega faaniukilia. O lenei mea moni na faaalia e Peresitene Kennedy:

I aso nei, e tatau i tagata uma o loʻo nonofo i lenei paneta ona mafaufau i le aso o le a le toe mafai ai ona toe nofoia lenei paneta. O tane uma, fafine, ma tamaiti e nonofo i lalo o se pelu faaniukilia a Damocles, o loʻo tautau i filo pito sili ona laititi, e mafai ona tipi i soʻo se taimi i se faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo se faʻatusatusaga poʻo le faʻavalevalea.[I]

Fai mai le Failautusi muamua o le Puipuiga o William J. Perry, “Ou te lei sili atu lava ona ou fefe i se pa faaniukilia nai lo le taimi nei—E sili atu i le 50 pasene le ono tulai mai o se osofaiga faaniukilia i luga o sini a Amerika i totonu o le sefulu tausaga.”[Ii] O faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻapenei, tatou te iloa o loʻo i ai ae o loʻo le amanaiaina pea, o loʻo faʻaauau pea ona i ai se aafiaga ia i tatou. Latou te tuleia i tatou mai se fesoʻotaʻiga umi i la tatou paneta, faʻamalosia i tatou e ola mo le taimi e pei o taimi taʻitasi atonu o le taimi mulimuli.[Iii]

O le taimi nei ua taulaʻi atu ai tagata lautele i le ono mafai ona osofaʻia e le au faatupu faalavelave se auupega faaniukilia. Na faia e le kamupani RAND se auʻiliʻiliga e suʻesuʻe ai aʻafiaga o se osofaʻiga a le au faatupu faalavelave na aafia ai se pa faaniukilia 10-kiloton i le Port of Long Beach, Kalefonia.[Iv] O se seti o mea faigaluega fa'ata'ita'i sa fa'aogaina e su'esu'e ai fa'ai'uga vave ma taimi umi. Na fa'ai'u e le'o sauni le nu'u po'o le atunu'u e feagai ma le fa'amata'u o se masini faaniukilia na aumai i totonu o le US i luga o se va'a container. Long Beach o le lona tolu pito sili ona pisi i le lalolagi, ma toetoe lava 30% o oloa fa'aulufale mai a Amerika ma fa'atau atu i fafo o lo'o feoai i totonu. Na taʻua e le lipoti e faapea, o se auupega faaniukilia e pa i le eleele e pa i totonu o se koneteina o felauaiga o le a le mafai ai ona nofoia le tele o selau maila faatafafa o le nofoaga pa'ū O sea pa o le a i ai ni aafiaga le mafaatusalia i le tamaoaiga i le atunuu atoa ma le lalolagi. E pei o se tasi o faʻataʻitaʻiga, na taʻua i le lipoti o le a faʻaumatia le tele o fale suauʻu lata ane e faʻaumatia ai le sapalai atoa o penisini i le Talafatai i Sisifo i ni nai aso. O le a tuua ai e le au ofisa o le aai le feagai ai ma le le lava o le suauu ma le malosi o le ono tulai mai o vevesi faalemalo. O a'afiaga o le pa o le a fa'atasi ma afā afi ma le pa'u umi o le leitio, e saofagā uma i le pa'u o atina'e fa'apitonu'u. O aʻafiaga i le tamaoaiga o le lalolagi e mafai foi ona faʻalavelave ona o mafuaʻaga e lua: muamua, o le taua o le tamaoaiga o le vaʻaiga o vaʻa o le lalolagi, lea o le a matua faʻalavelaveina i le osofaʻiga, ma le lona lua, o le faʻamaonia lelei o faiga tau tupe a le lalolagi.[V]

E tusa ai ma tulaga o lo'o i ai nei, o se pa faaniukilia e sefulu-kilotoni o lo'o fa'atusalia ai se fa'ata'ita'iga la'ititi o le malosi o auupega faaniukilia tetele i le taimi nei o lo'o i totonu o auupega a le fa'atupulaia o numera o atunu'u. E faigata foi ona mafaufau i le uiga o se osofaiga faaniukilia tele. O le isi sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga, o Robert McNamara, na ia manatua lona aafiaga i le taimi o le faʻalavelave faʻafuaseʻi a Cuban ina ua latalata le lalolagi i le fefaʻatauaʻiga o auupega faaniukilia na faalauiloa e le US ma le Soviet Union e faasaga i le tasi ma le isi. I lana lapataiga manino i le tele o Tausaga mulimuli ane, na taʻua ai e McNamara se lipoti a le International Physicians for the Prevention of Nuclear War, o loʻo faʻamatalaina ai aafiaga o se auupega 1-megaton e tasi:

I le eleele zero, o le pa na fausia ai se lua 300 futu le loloto ma 1,200 futu le lautele. I totonu o le tasi sekone, o le atemosifia lava ia e mumu i se afi afi e sili atu i le afa maila le lautele. O le pito i luga o le polo afi e susulu toetoe lava faatoluina le malamalama ma le vevela o se vaega tutusa o le la, e tape i sekone le ola atoa i lalo ma susulu atu i fafo i le saoasaoa o le malamalama, ma mafua ai le mu vave o tagata i totonu o le tasi i le tolu maila. . O se galu faʻafefe o le ea faʻamalosi e oʻo atu i le mamao e tolu maila i le tusa ma le 12 sekone, faʻamafola falegaosimea ma fale faʻapisinisi. O otaota e ave e matagi o le 250 mph e oo ai ni manuaga matautia i le eria atoa. E le itiiti ifo i le 50 pasene o tagata i le eria e feoti vave, a'o le'i o'o i ni manu'a mai fa'avevela po'o le fa'atupuina o afa afi.ii

Ana faapea o le osofaʻiga i le Twin Towers e aofia ai se pomu faaniukilia e 20-megaton, semanū e feaveaʻi e galu i le auala atoa i lalo o le eleele. E oʻo atu i le sefululima maila mai le eleele e leai ni otaota felelei, faʻaosofia e aʻafiaga faʻafefe, semanu e faʻateleina ai tagata na maliliu. E tusa ma le 200,000 afi eseese semanu e maua ai se afa afi ma le vevela e oo atu i le 1,500 tikeri. E faaleagaina e se pomu faaniukilia le ie o sapalai vai, meaʻai, ma suauu mo felauaiga, auaunaga faafomaʻi, ma le eletise. O le fa'aleagaina o fa'avevela e fa'aleagaina ma fa'aleagaina mea ola mo le 240,000 tausaga.[vi]

E leai se mafuaaga e talitonu ai o se osofaʻiga faaniukilia e aofia ai na o le tasi o ia auupega. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga o loʻo i luga e mo se pomu faaniukilia e sili atu le maualalo i le malosi faʻaleagaina nai lo le tele o pomu o loʻo avanoa nei i luga o le tulaga sauni. O nei auupega tetele e mafai ona faʻatatau i le mea na manatu George Kennan o se tele o le faʻaleagaina e faʻafefe ai le malamalama saʻo.[vii] O ia pomu, ma isi e sili atu ona leaga, o loʻo i totonu o faʻauluulu o fana, o le tele e mafai ona tuʻuina atu le tele o taua.

Ina ua mavae le paʻu o le Soviet Union, ua faaitiitia le teuina o auupega faaniukilia e sili atu nai lo mea e manaʻomia e faaumatia ai le faitau aofaʻi o le lalolagi. Ae ui i lea, 31,000 auupega faaniukilia o loʻo tumau pea i le lalolagi-o le tele o latou o Amerika poʻo Rusia, ma e itiiti ni numera o loʻo umia e le Malo Tele, Farani ma Saina, Initia, Pakisitana ma Isaraelu. O le le mafai ona faʻauʻuina le taua o le Cold War i le va o Rusia ma le US ua tuua ai malo e lua e sili atu nai lo le 2,000 faʻataʻitaʻiga faaniukilia i luga o le tulaga maualuga. O nei mea e mafai ona faʻalauiloaina i ni nai minute ma o la latou misiona autu e tumau pea le faʻaumatia o malosiaga faaniukilia a le itu teteʻe, atinaʻe faʻapisinisi, ma taʻitaʻi faʻapolokiki / militeri.[viii] Ua ia i tatou nei le malosi e faaumatia ai, mo taimi uma, tagata uma, lau mutia uma, ma mea ola uma ua tutupu i luga o lenei paneta. Ae pe na tupu aʻe o tatou mafaufauga ina ia mafai ai ona tatou taofia lenei mea mai le tupu?

E tatau ona faalogoina o tatou leo. Muamua, e mafai ona tatou unaʻia o tatou taʻitaʻi e ave le Trump e tape le taufaʻamataʻu o taua faaniukilia, pe ala i le faʻaogaina o faʻasalalauga poʻo le faʻamalosi mai ana lava faufautua militeri. Lona lua, afai tatou te ola i le taimi o se tasi o galuega sili ona taua o le polokaina o auupega faaniukilia faʻaonaponei. Nukes e le manaʻomia ona faʻataʻitaʻiina mo le faʻataunuʻuina atoatoa ina ia mafai ona avea o se faʻalavelave. O le faʻaleleia atili o le gafatia faʻaleagaina ua taʻitaʻia ai se tuuga faaniukilia.

Faʻafouina, e tusa ai ma le CBO o le a tau $ 400 piliona vave ma mai le $ 1.25 i le $ 1.58 miliona i luga o le tolusefulu tausaga. O le faʻaleleia o auupega faaniukilia ua fuafuaina mo le faʻaogaina o le malae o le taua o le a luʻitauina ai isi malo e faʻatau ma valaʻauina le faitotoʻa mo le faʻaaogaina o auupega faaniukilia e solia. O le taimi lenei e faʻamalosi ai i le tatou Konekeresi e faʻaitiitia le faʻafouina o auupega faaniukilia mai le tala o le tupe a le atunuʻu. O lenei mea o le a faʻatau ai sina taimi e faʻamalolo ai se paneta ma le faʻalapotopotoga o tagata i lalo o le atuatuvale tele.

mau faasino

[I] Kennedy, JF (1961, Setema). Lauga ile fono tele a Malo Aufaatasi. O le Miller Center, le Iunivesite o Virginia, Charlottesville, Virginia. Maua mai le http://millercenter.org/president/speeches/detail/5741

[Ii] McNamara, RS (2005). Apocalypse Ua lata mai. Mekasini Faiga Faavae i Fafo. Toe aumai mai http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=2829

[Iii] Macy, JR (1983). Fa'anoanoa ma le malosi patino i le vaitau faaniukilia. Philadelphia, PA: Sosaiete Fou.

[Iv] Meade, C. & Molander, R. (2005). Iloiloina o a'afiaga tau tamaoaiga o se osofa'iga fa'atupu fa'alavelave mata'utia i le uafu o Long Beach. RAND Faalapotopotoga. W11.2 Toe maua mai http://birenheide.com/sra/2005AM/program/singlesession.php3?sessid=W11

http://www.ci.olympia.wa.us/council/Corresp/NPTreportTJJohnsonMay2005.pdf

 

[V] Ibid.

[vi] Komiti Saienitisi mo Faamatalaga Faila (1962). O A'afiaga o se Pomu Luasefulu-Megaton. Mafaufauga Iunivesite Fou: Tautotogo, 24-32.

[vii] Kennan, GF (1983). Fa'asesega faaniukilia: sootaga Soviet Amerika i le vaitau faaniukilia. Niu Ioka: Pantheon.

[viii] Starr, S. (2008). Auupega Faaniukilia Mataʻutia: Le Mataʻutia ua galo. SGR (Scientists for Global Responsibility) Newsletter, Nu.36, Toe maua mai http://www.sgr.org.uk/publications/sgr-newsletter-no-36

* Vaega na sii mai Le Fauga Natia o Sauaga: O Ai e Faamanuiaina Mai Sauaga ma Taua i le Lalolagi saunia e Marc Pilisuk ma Jennifer Achord Rountree. Niu Ioka, NY: Iloiloga Faalemasina, 2015.

 

Marc Pilisuk, Ph.D.

Polofesa Emeritus, Le Iunivesite o Kalefonia

Faculty, Iunivesite o Saybrook

Ph 510-526-1788

mpilisuk@saybrook.edu

Fa'afetai ia Kelisa Ball mo le fesoasoani ile fa'atonutonu ma su'esu'ega

http://marcpilisuk.com/bio.html

 

 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana