Korea i Matu, Mulimuli ia Saina ma India, Tautoga E leai-Muamua o Auupega Nuclear. E mafai foi e Obama

Saunia e John LaForge

North Korea i le May 7 taʻutinoga e faapea o le a le muamua ona faʻaaoga auupega faanatinati na feiloai ma le faʻamuamu aloaia nai lo le toafimalie ma le faʻamalo. E leai se lipoti e tasi o le faasilasilaga na mafai ona ou iloa na maitauina e le i faia e le Iunaite Setete se tautinoga e leai se muamua-faʻaaogaina. E leai se tolu tala o tala fou na taʻua e faapea e leai se tasi o le auupega faanatura o Korea. Fai mai le New York Times, "na talitonu le au US ma South Korea, ua fausia e Korea i Matu se fanafaʻatatau e sili atu le malosi o le ballistic i le lalolagi, lea o le a aumaia ai se tau faanatura i le konetineta o le Iunaite Setete."

O le "muamua faʻaaogaina" o le Nuclear o lona uiga o se osofaʻiga a le au faaniukilia faʻanatura poʻo le faʻavavega mai le faʻaumatiaga masani faʻaleagaina i le faʻaaogaina o le malosi o vaalele, ma ua lamatia e le peresetene pei o le 15 taimi. I le fausia i le 1991 Persian Gulf bombing, ofisa US e aofia ai ma le Def. Faʻaf. Dick Cheney ma Sec. o le Afioga a James Baker lautele ma faʻaauau pea ona faʻamaonia e mafai e le US ona faʻaaoga auupega faaniukilia. I le ogatotonu o le osofaiga, o le Rep. Dan Burton, R-Ind., Ma le sui tusitala o Cal Thomas na lauiloa ma le manino le taua faanatinati i Iraq.

I le masina o Aperila 1996, na faalauiloa faalauaitele ai e le sui sui o le failautusi o le puipuiga a le Peresetene o Bill Clinton, Herald Smith, le faaaogaina o meatau faaniukilia faasaga i le Libya e le o niukilia - lea sa avea ma pati i le Nuclear Nonproliferation Treaty - ona o le tuuaia o le fausiaina o se faleupega lilo. Ina ua fesiligia le failautusi a le Clinton's Defense William J. Perry e uiga i lenei taufaamataʻu sa ia toe taʻuina foi, ma faapea mai, "[W] e le mafai ona tauto i lena avanoa." (O le Nonproliferation Treaty e faasa ai le osofaʻi faaniukilia i isi setete pati.)

I le "Faʻalapotopotoga Faʻatulagaga Faʻatonu a le 60" (PD 60) o le Nov. 1997, na faʻatautaia ai e Clinton le faʻaupuina o le eletise e faʻaaoga faamoemoega o ana fuafuaga tau. US H-bombs o loʻo taulai nei i malo ua iloa e le Setete o le Setete ina ia "paʻu." PD 60 na faʻaoʻo lemu le faitoʻo mai le osofaʻiga faʻafuaseʻi. O le aʻoaʻoga a Clinton "o le a mafai ai e le US ona faʻalauiloa auupega faaniukilia e tali atu ai i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamalosi poʻo meaola," na lipotia ai le Los Angeles ma le New York Times. (Feteenaʻiga tatou te manaʻomia H-pompesi ina ia faʻataunuʻu ai faʻalavelave faʻapitoa e pei o le manaʻo tatou te manaʻomia ni faʻatautaia o le eletise e faʻafefiloi ai le vai.) Faʻasalaina tulafono o le vaʻavaʻai i lalo o le pasi, na "faatonuina ai e le militeli ... le aia e faʻaaoga muamua ai auupega faʻamalosi, muamua le osofaia o se taua o le fili. "

O le faʻatonuga a Clinton ose aʻoaʻiga malosi i le National Academy of Science (NAS) - o le maualuga faufautua faufautua faasaienisi a le malo - lea na fautuaina i le ono masina na muamua atu, ia Iuni 18, 1997, e faapea, o le US, "tautino mai e le o le muamua faaaoga. auupega faaniukilia i taua poʻo faalavelave. " I le masina o Aperila 1998, na matua mumusu lava le au ofisa a le US Embassy a Clinton i Moscow e teena le faaaogaina o meatau faaniukilia faasaga i Iraq, ma faapea atu, "… matou te le muai teʻena muamua soo se agavaʻa avanoa ia i matou."

E le gata i lea, ia Ianuari ma Fepuari 2003, na teena ai e le Failautusi o le Setete Colin Powell ma le White House Press Secretary, Ari Fleischer, le vavalalata ma le manino o auupega faaniukilia e fai ma filifiliga i se taua i Iraq, ma fai mai o le tulafono a Amerika e le tatau ona pulea se mea mai fafo, Wade Boese of Arms Faalapotopotoga a le Pulea. E le gata i lea, Def. Faʻaf. Fai mai Donald Rumsfeld i le Fepuari Na taua e le komiti komiti a le Senate 13 e faapea o le faigamalo a le malo na fai mai o le US, "... e le taofia le faaaogaina tatau o auupega faaniukilia pe a osofaia."

O le faʻamutaina o nei taufaamataʻu mataʻutia o le pomu o le a aumaia ai le gaioiga a le US ma gaioiga a le Peresetene lea na masani ona faitioina ai le “faatupu faalavelave faaniukilia.” O se maliliega faavaomalo e uiga i le “puipuiga o le malosiaga e le o niukilia,” na taliaina e ni setete faaniukilia e lima ia Me 11, 1995, e leʻi tafiesea moliaga o le pepelo na faia faasaga ia latou. O le feagaiga e tumu i tuusaunoa - eg PD 60 - ma e leʻo noatia. Naʻo Saina na faia lenei tautoga le mautinoa: "E leai se taimi ma e leai se tulaga o le a muamua ai Saina na te faʻaaogaina niupega faʻaniukilia ma [Saina] gaioiga e aunoa ma le faʻaogaina pe faʻamataʻu foi e faʻaaoga ni meatau faaniukilia faasaga i atunuʻu-ae le o niukilia . ” Na faia foi e Initia se folafolaga faapena leai-muamua-faaaogaina.

O le aloaia aloaia o Amerika e faʻaaoga muamua o le a faʻatagaina ai ulu e sili atu le toʻa e ala i le faʻamutaina o le finauga i luga o le faʻaaogaina o le "paepae" o le pomu. O le a faʻauʻuina ai foʻi le uiga faʻamaonia lautele o le folafolaina atu o auupega faaniukilia e mo na o le faʻamalosi aʻo saunia mo osofaʻiga "aʻo leʻi faʻaumatiaina se taua o le taua."

O le tautoga "leai se faʻaaoga muamua" o le a lavea ai le faitau piliona o tālā i suʻesuʻega, atinaʻe ma gaosiga, faʻapea foʻi le tau o le faʻamautuina o faiga faʻavae muamua: B61 H-bombs, Trident submarine warheads, Cruise ma tertiary warheads.

O le mea taua, o fuafuaga faʻataukilia o taua na faʻaaogaina le latou uluaʻi osofaʻi o le "master card" talitonu ua latou manuia - o le auala e mafai ai e se faomea ona maua se taga tupe e faʻaaoga ai se fana utaina ae aunoa ma le tosoina o le tagata faʻaoso. Latou te mananaʻo e taofiofi o latou lima, ma ua latou gaosia se faʻailoga mamafa e teteʻe atu ai i le lafoa aloaʻia o niukilia muamua, talu ai ona o lea e ono fesiligia ai le mafuaʻaga o le "manumalo" mafuaʻaga mo le tofotofoina o pomu paʻu i Hiroshima ma Nagasaki i le 1945.

E tatau i le US ona talia le gagana le mautonu a Saina ma le folafolaga e le tatau ona faʻaaoga muamua auupega faanatinati pe tetee atu foi i setete e le o ni atunuʻu. Afai e manaʻo Peresitene Obama e faʻafefeteina feeseeseaiga i le lalolagi e aunoa ma le faatoese mo Hiroshima pe a asiasi atu i le aai matagofie, e mafai ona ia suitulaga ia Clinton faʻatasi ma lana lava pulega, ma faʻamaonia e le toe avea Amerika ma taʻimua muamua.

John LaForge, tuufaatasia e Filemu, o le Co-faatonu o Nukewatch, o le filemu ma le siosiomaga i totonu o le Wisconsin, ma o le failautusi faʻatasi ma Arianne Peterson o Nuclear Heartland, Faʻafouina: O se Taʻiala i le 450 Land-Based Missiles of the United States.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana