Nobel Peace Prize for Peace

O le finagalo o Alfred Nobel, na tusia i le 1895, na tuua ai tupe mo se faailoga e tuuina atu i "le tagata na te faia le tele po o le galuega sili ona lelei mo le va o malo, mo le soloia po o le faaitiitia o autau tumau ma mo le umiaina ma le faalauiloaina o fono filemu.”

O le tele o tagata manumalo i tausaga talu ai o ni tagata na faia mea lelei e leai se mea e fai i galuega talafeagai (Kailash Satyarthi ma Malala Yousafzai mo le faalauiloaina o aoaoga, Liu Xiaobo mo le tetee i Saina, Fono Faavaomalo i Suiga o le Tau (IPCC) ma Alapati Arnold (Al) Gore Jr. mo le tetee atu i suiga o le tau, Muhammad Yunus ma Grameen Bank mo le atinaʻeina o le tamaoaiga, ma isi) poʻo tagata o loʻo auai moni i le militarism ma semanu e teteʻe i le soloia poʻo le faʻaitiitia o autau tumau pe a fesiligia, ma o se tasi oi latou na fai mai i lana tautalaga taliaina (le European Union, Barack Obama, ma isi).

O le taui e alu le tutusa, e le o taʻitaʻi o faʻalapotopotoga poʻo gaioiga mo le filemu ma le faʻaleagaina, ae i le US ma Europa filifilia ofisa. Na taamilo tala, aʻo leʻi faia le Aso Faraile, e ono manumalo Angela Merkel poʻo John Kerry i le faʻailoga. O le mea e faafetai ai, e leʻi tupu lena mea. O le isi tala na fautua mai o le taui e mafai ona alu i tagata puipuia o le Mataupu iva, o le vaega o le Faavae Iapani e faʻasa ai taua ma taofia Iapani mai le taua mo le 70 tausaga. O le mea e faanoanoa ai, e leʻi tupu lenā mea.

O le 2015 Nobel Peace Prize na tuʻuina atu i le taeao o le Aso Faraile i le "Tunisi National Dialogue Quartet mo lona sao taua i le fausiaina o le tele o faiga faatemokalasi i Tunisia i le maeʻa ai o le Jasmine Revolution of 2011." O le faʻamatalaga a le Nobel Committee o loʻo faʻaauau pea ona taʻua moni le finagalo o Nobel, lea o le Nobel Peace Prize Watch (NobelWill.org) ma isi fautua o loʻo faʻamalosia e mulimulitaia (ma o aʻu o se tagi i a tagi manaʻomia le tausisia, faatasi ai ma Mairead Maguire ma Jan Oberg):

"O le talanoaga lautele lautele a le atunuu lea na manuia ai le Quartet i le faatuina na tetee atu ai i le salalau o sauaga i Tunisia ma o lona galuega e tutusa ma le fono a le filemu lea e faasino i ai Alfred Nobel i lona finagalo."

E le o se taui i se tagata e to'atasi pe mo galuega i le tausaga e tasi, ae o eseesega na mai le mana'o e leai se tasi na tete'e i ai. E le o se taui foi lea i se ta'ita'i fai taua po'o se fa'atau meatau. E le o se taui filemu mo se sui o le NATO po o se peresitene i Sisifo po o se failautusi mai fafo na faia se mea e itiiti ifo le leaga nai lo le masani. O se faʻamalosiaga lea e tusa ai ma lena mea.

O le faʻailoga e leʻi tuʻuina saʻo ai le pisinisi o auupega o loʻo taʻitaʻia e le Iunaite Setete ma Europa faʻatasi ai ma Rusia ma Saina. O le fa'ailoga e le'i alu i galuega fa'ava-o-malo ae ia galue i totonu o se atunu'u. Ma o le mafuaaga autu na ofoina mai o le fausiaina o se malo faatemokalasi tele. O lenei mea e faʻatatau i luga o le faʻamauina o le Nobel conception o le filemu o soʻo se mea lelei poʻo Sisifo. Ae ui i lea, o le taumafaiga e talosagaina le tausisia atoatoa o se tasi elemene o le finagalo e matua aoga lava. E oo lava i se fono o le filemu i totonu o aiga e taofia ai taua i totonu o le atunuu o se taumafaiga aoga e suia taua i le filemu. O se fouvalega le mautonu i Tunisia e leʻi luʻitauina saʻo ai le pulega faamiliteri a Sisifo, ae e leʻi fetaui foi ma ia. Ma o lona manuia faʻatusatusa, faʻatusatusa i malo na maua le tele o "fesoasoani" mai le Pentagon (Aikupito, Iraki, Suria, Bahrain, Saudi Arabia, ma isi) e tatau ona faʻamaonia. O se taʻua mamalu mo Chelsea Manning mo lana matafaioi i le musuia o le Arab Spring i Tunisia e ala i le tuʻuina atu o fesoʻotaʻiga i le va o le US ma Tunisian malo semanu e le o se mea.

O lea, ou te manatu o le 2015 taui e ono sili atu le leaga. E mafai foi ona sili atu le lelei. Semanu e alu atu e galulue faafeagai i auupega ma taua faavaomalo. E mafai ona alu i le Mataupu 9, poʻo le Abolition 2000, poʻo le Nuclear Age Peace Foundation, poʻo le Women's International League for Peace and Freedom, poʻo le International Campaign for the Abolition of Nuclear Arms, poʻo le International Association of Lawyers Against Nuclear Arms, o i latou uma na filifilia i lenei tausaga, poʻo soʻo se numera o tagata na filifilia mai le lalolagi atoa.

O le Nobel Peace Prize Watch e leʻi faamalieina: "O se faʻamalosiaga i tagata Tunisia e lelei, ae o Nobel sa i ai se vaaiga sili atu. O faʻamaoniga e le mafai ona faʻamaonia e faʻaalia ai na ia faʻamoemoeina lana taui e lagolago ai le toe faʻatulagaina o vaʻaiga mamao o mataupu faʻavaomalo. O le gagana i lona finagalo o se faamaoniga manino lea o lenei mea,” o le tala lea a Tomas Magnusson, Suetena, e fai ma sui o le Nobel Peace Prize Watch. “O loo faaauau pea ona faitau e le komiti faamatalaga o le feagaiga e pei ona latou mananao ai, nai lo le suesue po o le a le ituaiga o ‘siamupini o le filemu’ ma po o a manatu filemu na mafaufau i ai Nobel na sainia lona finagalo ia Nov. 27, 1895. Ia Fepuari o le Nobel Peace Prize Watch na aveese le faalilolilo i le faagasologa o filifiliga ina ua lomia se lisi o sui agavaa e 25 faatasi ai ma tusi filifilia atoatoa. I lana filifiliga mo le 2015, ua teena e le komiti le lisi ma, toe, o loʻo manino i fafo atu o le liʻo o tagata na mauaina Nobel i le mafaufau. I le faaopoopo atu i le le malamalama i sina mea itiiti o le manatu o Nobel e le o malamalama le komiti i Oslo i le tulaga fou i le sootaga a le komiti ma ona puleaoga i Stockholm, "o le tala lea a Tomas Magnusson. "E tatau ona tatou malamalama o le lalolagi atoa i aso nei o loʻo i lalo o le galuega, e oʻo lava i o tatou faiʻai ua faʻamilitia i se tikeri e faigata ai i tagata ona mafaufau i le isi mea, faʻaleagaina le lalolagi lea na manaʻo Nobel e faʻalauiloa e avea o se faʻamalosia faanatinati. O Nobel o se tagata o le lalolagi, e mafai ona sili atu i le vaaiga a le atunuu ma mafaufau i le mea e sili ona lelei mo le lalolagi atoa. E tele a tatou mea mo manaʻoga o tagata uma i luga o lenei paneta lanu meamata pe a naʻo malo o le lalolagi e mafai ona aʻoaʻo e galulue faʻatasi ma taofi le faʻaumatia o punaoa taua i le militeri. O sui o le Komiti Faatino o le Nobel Foundation e lamatia noataga a le tagata lava ia pe afai e totogi atu se tau i le manumalo e solia ai le faamoemoe. E oo atu i le tolu vaiaso talu ai, e toafitu sui o le Komiti Faafoe a le Faalapotopotoga na lavea i ni laasaga muamua i se tagi e talosagaina ai le toe totogi atu i le Faalapotopotoga o le taui na totogi atu i le EU ia Tesema 2012. Faatasi ai ma le itu tagi o Mairead Maguire o Northern Ireland, o se Nobel laureate. ; David Swanson, ISA; Jan Oberg, Suetena, ma le Nobel Peace Prize Watch (leaibelwill.org). O le faamasinoga na mulimuli mai ina ua maeʻa se taumafaiga a Nouei e toe maua le pule sili o le tau filemu na iu lava ina teena e le Faamasinoga a Suetena i le masina o Me 2014.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana