O le NATO's “Death Wish” o le a Fa'aleagaina e le gata o Europa ae o le isi vaega o le lalolagi

Punaoa Ata: Antti T. Nissinen

Saunia e Alfred de Zayas, CounterPunch, Setema 15, 2022

E faigata ona malamalama pe aisea ua le mafai ai e le au faipolokiki i Sisifo ma le aufaasālalau autu ona iloa le tulaga lamatia o loʻo latou tuʻuina atu i luga o Rusia ma le faʻatauvaʻa ia i tatou uma. O le fa'amalosi'au a NATO i lana faiga fa'avae o le "faitotoa tatala" e fa'amaoni ma e le amana'ia ma le fiafia le aia tatau a Rusia. E leai se atunuu o le a onosaia lea ituaiga faalautelega. E mautinoa lava e le o le US pe a faʻatusatusa Mekisiko o le a faʻaosoosoina e auai i se soʻotaga faʻa-Saina.

O le NATO ua faʻaalia le mea ou te taʻua o le faʻaleagaina ma lona musu e faʻatalanoa se maliliega i Europa atoa poʻo le lalolagi atoa o le puipuiga na fausia ai se ituaiga o faʻaosoosoga, faʻaosofia saʻo le taua o loʻo iai nei i Iukureini. E le gata i lea, e faigofie ona malamalama o lenei taua e faigofie lava ona oʻo atu i le faʻaumatiaga faaniukilia.

E le o le taimi muamua lea ua feagai ai le tagata ma se faʻalavelave mataʻutia na ono mafai ona taofia e ala i le tausia o folafolaga na tuʻuina atu ia Mikhail Gorbachev e le sa avea muamua ma Failautusi o le Setete o Amerika James Baker.[1] ma isi tagata ofisa Amerika. O le faʻalauteleina o le NATO i sasaʻe talu mai le 1997 ua vaʻaia e taʻitaʻi Rusia o se soliga matuia o se maliega taua tele o le puipuiga ma ni mea e iai. Ua va'aia ose fa'atupu fa'amata'u fa'atupula'ia, o se "fa'amata'u o le fa'aaogaina o le malosi" mo fa'amoemoega o le mataupu 2(4) o le Fa'avae a Malo Aufaatasi. O lenei mea e aʻafia ai se faʻalavelave mataʻutia o feteʻenaʻiga faaniukilia, talu ai o Rusia o loʻo i ai le tele o auupega faaniukilia ma auala e tuʻuina atu ai taua.

O le fesili taua e le o faia e le aufaasālalau autu o le: Aisea tatou te faʻaosoina ai se malosiaga faaniukilia? Pe ua tatou leiloa ea lo tatou mafaufau i fua faatatau? O tatou taʻalo i se ituaiga o "Russian roulette" ma le taunuuga o tupulaga o le lumanaʻi o tagata i luga o le paneta?

E le gata o se fesili faʻapolokiki, ae o se mataupu lautele, filosofia ma amioga. E mautinoa lava e leai se aiā a o tatou taʻitaʻi e lamatia ai soifua o tagata Amerika uma. O se amioga sili ona le fa'atemokarasi ma e tatau ona ta'usalaina e tagata Amerika. Talofa e, ua tele tausaga o fa'asalalau e le au fa'asalalau fa'asalalau fa'asalalauga fa'asagatau-Rusia. Aisea o loʻo taʻalo ai NATO i lenei taʻaloga mataʻutia "va banque"? E mafai foi ona tatou lamatia ola o tagata Europa uma, Asia, Aferika ma Latina Amerika? Ona o tatou o "tagata faʻapitoa" ma e manaʻo e faʻafefe e uiga i la tatou "aia tatau" e faʻalautele ai le NATO?

Sei o tatou manava loloto ma manatua le latalata atu o le lalolagi i le Apocalypse i le taimi o le faʻalavelave faʻafuaseʻi a Cuban ia Oketopa 1962. Faʻafetai i le Atua sa i ai tagata maʻalili ulu i le White House ma John F. Kennedy na filifili mo feutagaiga tuusao ma le Soviets, aua o le taunuuga o tagata o loʻo taoto i ona lima. O aʻu o se tamaititi aoga maualuga i Chicago ma ou te manatua le matamata i felafolafoaiga i le va o Adlai Stevenson III ma Valentin Zorin (lea na ou feiloai i le tele o tausaga mulimuli ane a o avea aʻu ma ofisa sinia o aia tatau a tagata UN i Geneva).

I le 1962 na faasaoina ai e le UN le lalolagi e ala i le saunia o le fono e mafai ona foia filemu ai feeseeseaiga. O se faʻalavelave faʻafuaseʻi e leʻi mafai e le Failautusi Aoao o Antonio Guterres o loʻo i ai nei ona foia le lamatiaga o le faʻalauteleina o le NATO i se taimi talafeagai. Na mafai ona ia le mafai ona faafaigofieina feutagaiga i le va o Rusia ma NATO atunuu ao lei oo ia Fepuari 2022. O se mea e faalumaina ai le le mafai e le OSCE ona tauanauina le malo o Iukureini e tatau ona ia faatinoina le Minsk Agreements - pacta sunt servanda.

O se mea e faanoanoa ai ona o atunuu le faaituau e pei o Suiselani na le mafai ona tautala mo tagata soifua ina ua mafai ona taofia le amataga o le taua. E oo lava i le taimi nei, e tatau ona taofi le taua. Soʻo se tasi e faʻaumiumi le taua o loʻo faia se solitulafono e faasaga i le filemu ma se solitulafono faasaga i tagata soifua. E tatau ona taofi le fasioti tagata i aso nei ma e tatau i tagata uma ona tutu i luga ma talosagaina le Filemu NEI.

Ou te manatua le lauga amata a John F. Kennedy i le Iunivesite o Amerika i Washington DC i le aso 10 Iuni 1963.[2]. Ou te manatu e tatau i le au faipule uma ona faitau i lenei faʻamatalaga atamai tele ma vaʻai pe faʻafefea ona taua i le foia o le taua i Ukraine. Na tusia e Polofesa Jeffrey Sachs o le Iunivesite o Columbia i Niu Ioka se tusi malamalama e uiga i ai.[3]

I le viia o le vasega faauu, na manatua ai e Kennedy le faamatalaga a Masefield e uiga i se iunivesite o se “nofoaga e ono taumafai ai i latou o ē ʻinoʻino i le valea ina ia iloa, lea e ono taumafai ai i latou e iloa le upu moni ina ia iloa e isi.”

Na filifili Kennedy e talanoaina “le autu e sili ona taua i le lalolagi: filemu i le lalolagi. O le a le ituaiga filemu o le uiga o la'u tala? O le a le ituaiga filemu o loo tatou sailia? E le a Pax Americana faamalosia i luga o le lalolagi e auupega o taua a Amerika. E le o le filemu o le tuugamau po o le saogalemu o le pologa. O loo ou talanoa e uiga i le filemu moni, o le ituaiga o filemu e aoga ai le olaga i le lalolagi, o le ituaiga e mafai ai e tagata ma atunuu ona tuputupu ae ma faamoemoe ma fausia se olaga sili atu mo a latou fanau-e le na o le filemu mo tagata Amerika ae o le filemu mo tagata uma. alii ma tamaitai—e le na o le filemu i o tatou taimi ae o le filemu mo taimi uma.”

O Kennedy sa i ai ni faufautua lelei na faamanatu atu ia te ia e faapea "o le taua atoa e leai se uiga ... i se vaitau e tasi le auupega faaniukilia e toetoe lava sefulu taimi o le malosi pāpā na tuuina atu e vaega uma o le ea i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E leai se uiga i se vaitaimi o le a aveina atu ai e le matagi ma le vai ma le eleele ia mea oona mataʻutia e maua mai i se suiga faaniukilia i tuluʻiga mamao o le kelope ma tupulaga e leʻi fananau mai.”

O Kennedy ma lona sui muamua o Eisenhower na faʻasalaina pea le faʻaaluina o piliona o tala i tausaga taʻitasi i luga o auupega, aua o ia tupe faʻaalu e le o se auala lelei e faʻamautinoa ai le filemu, o le faaiuga talafeagai lea o tagata mafaufau.

E le pei o sui o Kennedy i le White House, sa i ai i le JFK se lagona o le mea moni ma se malosi o le faitioina o le tagata lava ia: "O nisi e fai mai e leai se aoga o le tautala i le filemu o le lalolagi po o tulafono a le lalolagi po o le faʻaumatiaina o auupega-ma o le a leai se aoga seia oʻo i le taʻitaʻi o le Soviet Union ua faʻaaogaina se uiga faʻamalamalama atili. Ou te faamoemoe latou te faia. Ou te talitonu e mafai ona tatou fesoasoani ia latou faia. Ae ou te talitonu foi e tatau ona tatou toe iloiloina o tatou lava uiga - o tagata taʻitoʻatasi ma o se Atunuʻu - aua o tatou uiga e taua tele e pei o latou.

E tusa ai ma lea, na ia fautuaina le suʻesuʻeina o uiga US i le filemu lava ia. “Ua toatele naua i tatou ua manatu e le mafai. Ua manatu le toatele e le moni. Ae o se talitonuga mata'utia ma le faatoilaloina. E oʻo atu ai i le faʻaiʻuga o taua e le maalofia - o tagata ua malaia - o loʻo puʻeina i tatou e malosiaga e le mafai ona tatou pulea." Sa ia musu e talia lena manatu. E pei ona ia taʻu atu i le au faauu i le Iunivesite o Amerika, "O a tatou faafitauli na faia e tagata-o le mea lea, e mafai ona foia e tagata. Ma e mafai ona telē le tagata e pei ona ia manaʻo ai. E leai se faafitauli o le taunuuga o le tagata e sili atu nai lo tagata soifua. O le mafaufau ma le agaga o le tagata e masani ona foia le mea e foliga mai e le mafai ona foia-ma matou te talitonu e mafai ona latou toe faia….”

Na ia faʻamalosia lana au faʻalogo e taulaʻi atu i se filemu sili atu ona aoga, sili atu ona maua, e le faʻavae i luga o se suiga faʻafuaseʻi i le natura o le tagata ae i luga o se faʻasolosolo malie i totonu o faʻalapotopotoga a tagata-i luga o se faasologa o gaioiga mautu ma maliega lelei e fiafia i ai tagata uma. : “E leai se ki e tasi, faigofie i lenei filemu—leai se fuafaatatau maoae po o se togafiti faataulaitu e faaaogaina e se mana se tasi pe lua. O le filemu moni e tatau ona fua mai i le tele o atunuu, o le aofaʻiga o galuega e tele. E tatau ona malosi, ae le tumau, suia e faafetaia'ia ai luitau o tupulaga fou taitasi. Aua o le filemu o se faagasologa—o se auala e foia ai faafitauli.”

I le tagata lava ia, ou te faanoanoa i le mea moni e faapea o upu a Kennedy e matua mamao ese mai le tautala o loo tatou faalogoina i aso nei mai Biden ma Blinken, o la latou tala o se tasi o le taʻusalaina faafiaamiotonu - o se ata uliuli ma paʻepaʻe - e leai se faʻailoga o le JFK's humanistic and pragmatic. auala i sootaga faavaomalo.

Ua uunaia a’u e toe maua le vaaiga mamao a le JFK: “O le filemu i le lalolagi, e pei o le filemu i nuu, e le manaomia ai e tagata taitoatasi ona alofa i lona tuaoi—ae na o le nonofo faatasi lava i le faapalepale, tuuina atu o latou feeseeseaiga i se faaiuga amiotonu ma le filemu. Ma ua aʻoaʻoina ai i tatou e talafaasolopito e faapea, o feitagaʻi i le va o malo, e pei foʻi o tagata taʻitoʻatasi, e lē tumau e faavavau.”

Na finau mai le JFK e tatau ona tatou tutumau ma ave se vaaiga itiiti ifo i lo tatou lava lelei ma le leaga o o tatou fili. Na ia faamanatu atu i lana aofia, e lē manaʻomia ona taofia le filemu, ma e lē manaʻomia foʻi ona ʻalofia taua. "E ala i le faʻamalamalamaina atili o la tatou sini, e ala i le faʻaalia e sili atu ona faʻaogaina ma faʻaitiitia le mamao, e mafai ai ona tatou fesoasoani i tagata uma e vaʻai i ai, e maua mai ai le faʻamoemoe, ma agai atu i ai ma le le taofiofia."

O lana faaiʻuga o se taʻamilosaga malosi: “O lea la, e tatau ona tatou finafinau i le saʻilia o le filemu i le faamoemoe o suiga aogā i totonu o le vaega faa-Komunisi e mafai ona aumaia ai ni vaifofō e mafai ona maua, lea ua foliga mai ua lē oo atu nei iā i tatou. E tatau ona tatou faia a tatou mataupu i se auala e maua ai e le au Komunisi le maliliega i se filemu moni. Ae sili atu i mea uma, aʻo puipuia o tatou lava manaʻoga taua, e tatau i malosiaga faaniukilia ona taofia na feteʻenaʻiga e aumaia ai se fili i se filifiliga a le o se solomuli faʻalumaina poʻo se taua faaniukilia. O le faʻaaogaina o lena ituaiga o ala i le vaitau faaniukilia o le a naʻo le faʻamaonia o le gaumativa o la tatou faiga faʻavae-poʻo se manaʻoga oti mo le lalolagi."

Na patipati fiafia le au fa’au’u i le Iunivesite o Amerika ia Kennedy i le 1963. Ou te moomoo maimau pe ana faitau e tamaiti a’oga uma i le iunivesite, tamaiti aoga maualuga uma, sui usufono uma o le Konekeresi, tusitala uma, ona faitau lea lauga ma mafaufau loloto i ona aafiaga mo le lalolagi I ASO NEI. Maimau pe ana latou faitau i le New York Times a George F. Kennan[4] tala o le 1997 taʻusalaina le faʻalauteleina o NATO, le vaaiga a Jack Matlock[5], o le amepasa mulimuli a le US i le USSR, o lapataʻiga a le au sikola US Stephen Cohen[6] ma Polofesa John Mearsheimer[7].

Ou te fefe i le lalolagi o loʻo i ai nei o tala fou ma tala faʻafefeteina, i aso nei o faiʻai sosaiete, o le a tuʻuaia Kennedy o se "faʻamalieina" o Rusia, e oʻo lava i se faalata i tulaga taua a Amerika. Ae ui i lea, o le taunuuga o tagata soifua uma ua lamatia nei. Ma o le mea matou te manaʻomia moni o se isi JFK i le White House.

O Alfred de Zayas o se polofesa faaloia i le Geneva School of Diplomacy ma sa galue o se UN Tutoatasi Tomai i Poloaiga Faavaomalo 2012-18. O ia o le tusitala o tusi e sefulutasi e aofia ai le "Building a Just World Order" Clarity Press, 2021, ma le "Countering Mainstream Narratives", Clarity Press, 2022.

  1. https://nsarchive.gwu.edu/document/16117-document-06-record-conversation-between 
  2. https://www.jfklibrary.org/archives/other-resources/john-f-kennedy-speeches/american-university-19630610 
  3. https://www.jeffsachs.org/Jeffrey Sachs, Ina ia siitia le Lalolagi: JFK's Quest for Peace. Random House, 2013. Va'ai foi https://www.jeffsachs.org/newspaper-articles/h29g9k7l7fymxp39yhzwxc5f72ancr 
  4. https://comw.org/pda/george-kennan-on-nato-expansion/ 
  5. https://transnational.live/2022/05/28/jack-matlock-ukraine-crisis-should-have-been-avoided/ 
  6. "Afai tatou te siitia atu le au NATO i tuaoi o Rusia, e mautinoa lava o le a faʻamilitia le tulaga, ae o le a le solomuli Rusia. O le mataupu e iai lava.” 

  7. https://www.mearsheimer.com/. Mearsheimer, The Great Delusion, Yale University Press, 2018.https://www.economist.com/by-invitation/2022/03/11/john-mearsheimer-on-why-the-west-is-principally-responsible- mo-le-ukrainian-crisis 

O Alfred de Zayas o se polofesa faaloia i le Geneva School of Diplomacy ma sa galue o se UN Tutoatasi Tomai i Poloaiga Faavaomalo 2012-18. O ia o le tusitala o tusi e sefulu e aofia ai "Fausiaina ose Poloaiga a le Lalolagi” Clarity Press, 2021.  

Tali 2

  1. Ua ita le lalolagi US/sisifo i le tuuina atu o auupega uma latou te faia. Ua na ona faateteleina le taua

  2. E tau le mafai ona ou faailoa atu lo'u le fiafia i le faitauina o le tusiga a le tusitala faaaloalogia!

    "Ou te fefe i le lalolagi o loʻo i ai nei o tala pepelo ma tala faʻafefeteina, i aso nei o faiʻai faiʻai, o le a tuuaia Kennedy o se [...]"

    O le a le mea e tatau ona fai e se tasi e fai mai ai o lenei atunuu (ma faiga faatemokalasi faapena) e leai ni aʻoga mo le toʻatele? E latou te aʻoaʻoina i aʻoaʻoga a le iunivesite (o nisi taimi e sili atu le vaivai nai lo lena) lea na aʻoaʻoina i aoga maualuga o atunuu faʻaagafesootai (aua, "e te iloa", o loʻo i ai le "inisinia", ona i ai lea (sauni?) "faʻasaienisi / faʻainisinia maualuga. ” (faʻalagolago i le iunivesite!) … O le “inisinia” latou te aʻoaʻoina le numera o le aʻoga maualuga – a itiiti mai i le taimi muamua.

    Ma o se "maualuga" faʻataʻitaʻiga, o le tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei e ufiufi ai le tele o aʻoga lapisi ma le pagatia o tagata - i atunuu e pei o Siamani, Farani, Italia, Sepania - ma e mautinoa lava o le gagana Peretania.

    O le a le mamao i lalo o le lisi o mea e ave i ai le faamuamua a le "Guine Left" o tulaga tau aʻoaʻoga i totonu o aʻoga mo tagata lautele? O le "filemu i le lalolagi" o le "mea sili ona taua" (i le pito o le auala)? E fa'afefea le ala e o'o atu ai iina ? Afai e foliga mai e le mafai ona oo atu i ai le tulaga e oo atu ai i lena ala, e tatau la ona tatou gugutu faapea o le “mea e sili ona taua”?

    Mo se tasi na faia i le UN, e faigata ona ou talitonu o le tusitala e le agavaa, ou te manaʻo e faʻavasegaina o ia e le faamaoni. O le tele o isi o lo'o fa'atupula'ia le uiga o le "fufulu fai'ai" ma/po'o le "fa'asalalauga" e ono - i se tulaga fa'apitoa - e le mafai (latou, e aunoa ma se fa'alavelave, aloese mai le fa'amatalaina pe aisea na le fa'aseseina ai i latou!), ae tatau ona iloa lelei e lenei tusitala.

    "O lana faaiuga o se taamilosaga malosi: "O lea e tatau ai ona tatou tutumau i le sailiga mo le filemu i le faamoemoe o suiga aoga i totonu o le vaega Komunisi e mafai ona aumaia ai ni vaifofo e sili atu nai lo i tatou. E tatau ona tatou faia a tatou mataupu i se auala e maua ai e le au Komunisi le maliliega i se filemu moni. […]”

    Ioe, ta'u atu i le JFK (po o fea lava e i ai) o "suiga lelei i totonu o le Communist bloc" na tupu moni lava: o se tasi o latou sui (o le na faia le IMO!) o loʻo mitamita nei i le 40% FUNCTIONAL ANALPHABETISM (lea "sili ona lelei. popole” le ta’ita’iga fa’atemokarasi pi’opi’o a le atunu’u!) ma A’OGA TALIFA – i isi fa’amanuiaga e le mafaitaulia. Ma e i ai loʻu lagona e le o latou tuusaunoaga, ae o le tulafono.

    SALA

    E iloa e le tusitala po'o ai tonu o lo'o pule?

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana