O se tusi lesona mo se vaitau fou o gaioiga tuusao

Saunia e George Lakey, Iulai 28, 2017, Faʻataʻitaʻia o le le faʻaleagaina.

E mafai ona aoga tusi lesona. Na ma iloaina ma Marty Oppenheimer i le 1964 ina ua pisi taitai o aia tatau a tagata lautele e tusi se tusi lesona ae na mananao i ai. Na matou tusia le "A Manual for Direct Action" i le taimi tonu mo Mississippi Freedom Summer. Na tusia e Bayard Rustin le pito i luma. O nisi o faʻalapotopotoga i Saute na fai mai ia te aʻu ma le tausua o la latou "tusitaulima fesoasoani muamua - o le a le mea e fai seia oʻo mai Dr. King." Na pikiina foʻi e le faʻatupulaia o gaioiga e faasaga i le Taua a Vietnam.

Mo le tausaga ua tuana'i, sa ou asiasi atu ai i le silia ma le 60 aai ma taulaga i le Iunaite Setete ma sa fesiligia pea lava pea mo se tusi lesona tuusa'o e foia ai luitau o loo tatou feagai nei. O talosaga e sau mai tagata e popole i mataupu eseese. E ui o tulaga taʻitasi i nisi o auala e tulaga ese, o faʻalapotopotoga i le tele o gaioiga e feagai ma faʻafitauli tutusa i le faʻalapotopotoga ma le gaioiga.

O le mea o loʻo mulimuli mai o se tusi lesona e ese mai le tusi na matou tuʻuina atu i le silia ma le 50 tausaga talu ai. Ona gaoioi loa lea o gaoioiga i se malo malosi sa masani ona manumalo i ana taua. O le malo sa mautu lelei ma umia le tulaga aloaia i le vaai a le toatele.

Se Tusi Taiala mo Gaioiga Tu'usa'o.
Mai le fa'amaumauga a Le
King Center.

O le tele o fa'alapotopotoga na latou filifili e aua ne'i fa'atalanoaina fesili loloto o fete'ena'iga a vasega ma le matafaioi a vaega tetele i le faia o le finagalo o le 1 pasene. O faiga lē tonu o ituaiga ma le tamaoaiga ma e oo lava i taua e mafai lava ona faailoa mai o ni faafitauli e tatau ona foʻia e se malo e naunau e foʻia faafitauli.

O lenei, ua vaivai le malo o Amerika ma o le fa'atulafonoina o fa'atonuga fa'atonu o lo'o malepe. Ua si'itia le le tutusa o le tamaoaiga ma o vaega tetele uma e lua o lo'o maua i a latou lava fa'aliliuga o fa'alapotopotoga lautele lautele.

E manaʻomia e le au faʻalapotopotoga ni faiga faʻavae e le amanaʻia ai le mea na faaosofia ai le toʻatele o le au lagolago ia Bernie Sanders ma Donald Trump: o se manaʻoga mo suiga tetele nai lo suiga faʻaopoopo. I le isi itu, o le a manaʻomia foʻi e gaioiga le toʻatele o loʻo faʻamoemoe pea e tetee atu i le faʻamoemoe e saʻo tusi aʻoga a le aʻoga tulagalua: O le auala Amerika e sui ai e ala i gaioiga mo le faʻatapulaʻaina o suiga.

O tagata talitonu i aso nei i le faʻatapulaʻaina o le toe fuataʻiga e mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga a taeao mo suiga tetele pe a tatou fausia se mafutaga ma i latou aʻo faʻaauau pea ona faʻaalia le malo ma faʻaitiitia le faʻamaoni o faipule. O lona uiga o le fausiaina o se gaioiga e taumafai e faʻamalosia suiga e manaʻomia ai siva faʻafiafia nai lo "i tua i aso."

E tasi le mea e sili atu ona faigofie i le taimi nei: o le faia o ni faʻalavelave faʻafuaseʻi, e pei ona faia e le Women's March mataʻina i le aso na maeʻa ai le faʻauluina o Trump. Afai o le tetee tasi e mafai ona maua ai ni suiga tetele i sosaiete o le a na ona tatou taulai atu i lena mea, ae ou te le iloa e leai se atunuu na faia se suiga tele (e aofia ai ma tatou) e ala i le tetee tasi. O le tauva ma le au tete'e ina ia manumalo i mana'oga tetele e mana'omia ai le sili atu le malosi nai lo le tete'e. O tetee e tasi e le o aofia ai se fuafuaga, ae ua na o se faiga faifaipea.

O le mea e lelei ai, e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea e uiga i fuafuaga mai le US civil rights movement. O le a le mea na aoga mo i latou i le feagai ai ma se vaega toetoe lava a lofituina o malosiaga o se auala faapitoa e taʻua o le faʻateleina o le faʻatupuina faʻamalosi saʻo. Atonu e ta'ua e nisi le faiga o se ata faatufugaga, ona o le fa'apolopolo lelei e sili atu nai lo le masini.

Talu mai lena 1955-65 sefulu tausaga ua matou aʻoaʻoina ai le tele o mea e uiga i le faʻaogaina o faʻasalalauga malosi e faʻaleleia ai gaioiga mamana e oʻo atu ai i suiga tetele. O nisi o na lesona o loʻo i ai iinei.

Ta'u le taimi faapolokiki. Fa'ailoa e le'i va'aia e le Iunaite Setete lea tulaga o fa'aupuga fa'apolokiki i le afa seneturi. Polarization e luluina mea i luga. O le luluina o lona uiga o le faateleina o avanoa mo suiga lelei, e pei ona faaalia i le tele o tulaga faasolopito. Amataina se fuafuaga a'o tamoe fefe i polarization o le a taʻitaʻia ai le tele o mea sese ma faʻalapotopotoga, aua e le amanaʻia e le fefe le avanoa e tuʻuina atu e le polarization. O se tasi o auala e fa'asa'o ai lea mata'u o le fa'amalosia lea o i latou o lo'o e talanoa i ai e va'ai i lau fa'amoemoega i se fa'atulagaga sili atu. O le mea lena na faia e tagata Suetena ma Nouei i le seneturi talu ai, ina ua latou filifili e lafoaʻia se tamaoaiga o loʻo toilalo ai i latou ae lagolagoina le tasi lea ua tu nei o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona manuia mo le tuʻuina atu o le tutusa. O le a le ituaiga ta'iala ta'iala e ono mulimulita'ia e tagata Amerika? O se tasi lea o faataitaiga.

Fa'amanino fa'atasi ma au fa'auluuluga fa'apitoa pe aisea na e filifili ai e fausia se fa'asalalauga fa'atino sa'o. E oo lava i le au fitafita tuai atonu latou te le iloa le eseesega i le va o le tetee ma le tauvaga; e leai ni a'oga po'o ni fa'asalalauga fa'asalalau e fa'amanino le fa'amalamalamaina o tagata Amerika e uiga i le tu'ufa'atasiga o faiga fa'apolopolo. O lenei tusiga fa'amatala lelei o fa'asalalauga.

Fa'apotopoto tagata autu o lau vaega fa'aupuga. O tagata e te fa'apotopoto fa'atasi e amata lau fa'asalalauga e matua fa'aaafiaina lou avanoa e manuia ai. Na o le tuʻuina atu o se telefoni ma faʻapea o soʻo se tasi e faʻaalia o le tuʻufaʻatasiga manumalo o se fua mo le le fiafia. E lelei le faia o le valaau lautele, ae muamua atu ia mautinoa o loʻo ia te oe mea e faʻaogaina mo se vaega malosi e sauni mo le galuega. O lenei tusiga fa'amatala le auala e fai ai lena mea.

O nisi tagata atonu e fia auai ona o faigauo sa iai muamua, ae o le fa'apolopolo fa'atino sa'o e le'o le latou sao sili lea i le fa'amoemoe. Ina ia faʻavasega lena mea ma puipuia ai le le fiafia mulimuli ane, e fesoasoani i le su'esu'e Bill Moyer's “Four Roles of Social Activism.” O nisi nei o fa'aopoopoga fautuaga e mafai ona e faʻaogaina muamua ma mulimuli ane, faapena foi a'u.

Ia nofouta i le manaʻomia o se vaʻaiga lautele. O loʻo i ai felafolafoaiga e uiga i le taua o le "faʻatauina i luma" o le vaʻaiga, e amata i se faiga faʻaaoaoga e maua ai le lotogatasi. Ua ou vaai i vaega ua faaseseina i latou lava e ala i le avea ma vaega suesue, galo ai o loo tatou “aoao foi e ala i le faia.” O lea la, faʻalagolago i le vaega, atonu e talafeagai le talanoaina o le vaʻaiga taʻitoʻatasi ma i ni auala faʻasolosolo.

Mafaufau i tagata o loʻo e aapa atu i ai ma mea latou te manaʻomia sili ona faanatinati: ia faʻalauiloa a latou faʻaupuga ma alualu i luma, faʻaalia talanoaga faʻapolokiki i luga o le ala aʻo latou faʻafetaui lo latou faʻanoanoa e ala i gaioiga, poʻo le faia o galuega faʻaleaʻoaʻoga i luma atu o le gaioiga muamua. Po o le a lava, a punaoa fou ma taua mo galuega vaʻaia o le "Vaʻaiga mo Black Lives," o se oloa a le Movement for Black Lives.

Filifili lau mataupu. O le mataupu e tatau ona avea ma se tasi e popole tele i ai tagata ma e iai se mea e mafai ona e manumalo ai. O le manumalo e taua i le tulaga o loʻo i ai nei ona o le toʻatele o tagata ua lagona le leai o se faʻamoemoe ma le leai o se fesoasoani i nei aso. O le le mautonu o le mafaufau e faatapulaaina ai lo tatou gafatia e faia se eseesega. O le tele o tagata e mana'omia le manumalo e atia'e ai le talitonuina o le tagata lava ia ma mafai ai ona maua atoatoa lo latou lava malosi.

I le tala faasolopito, o gaioiga na toso ese ai suiga tetele o le macro-level e masani lava ona amata i faʻasalalauga faʻatasi ai ma sini pupuu, e pei o tamaiti aʻoga uliuli e manaʻomia se ipu kofe.

O laʻu auʻiliʻiliga o le US Peace movement e faʻapitoa, ae ofoina atu se lesona taua e uiga i le auala e filifili ai le mataupu. O le toʻatele o tagata e popole tele i le filemu - o le aofaʻi o mafatiaga e fesoʻotaʻi ma taua e tele naua, ae le o le faʻaaogaina o le militarism i lafoga o tagata faigaluega-ma tagata vaeluagalemu e manuia ai tagata e ona le militeli-pisinisi. O le toʻatele o tagata Amerika, pe a maeʻa le amataga o le hype, e masani lava ona tetee i soʻo se taua o loʻo tau ai le Iunaite Setete, ae e seasea iloa e le filemu le faʻaogaina o lena mea moni mo le faʻamalosi.

E faʻafefea la ona faʻaoso tagata e fausia le gaioiga? Na manumalo Larry Scott i lena fesili i le 1950s ina ua le mafai ona pulea le tuuga faaniukilia. O nisi o ana uo faatupu filemu na mananao e tetee atu i auupega faaniukilia, ae na iloa e Scott o le a le gata ina leiloa, ae faapea foi, i se taimi umi, e faavaivaia ai le au lagolago o le filemu. O lea na ia amataina ai se tauvaga e faasaga i suʻega faaniukilia i luga o le ea, lea, na faʻaalia e ala i gaioiga tuusaʻo, na lava le malosi e faʻamalosia ai Peresitene Kennedy i le laulau faʻatalanoa ma le Soviet Premier Khrushchev.

Le tauvaga manumalo i lona manaoga, fa'aoso i le fa'agaioiga o se augatupulaga fou fou o tagata fa'agaioiga ma tu'u le tuuga fa'atautau i luga o le lisi lautele lautele o mataupu. O isi fa'alapotopotoga o le filemu na toe fo'i atu i le fo'ia o mea e le mafai ona manumalo, ma na fa'aitiitia ai le fa'atupuina o le filemu. O le mea e lelei ai, o nisi o faʻalapotopotoga na "maua" le aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga o le manumalo i le feagaiga o suʻega faaniukilia i le ea ma faʻaauau pea ona manumalo i manumalo mo isi manaʻoga manumalo.

O nisi taimi e totogi ai fa'atulaga le mataupu e puipuia ai le tau fa'asoa lautele, e pei o le vai fou (e pei o le Standing Rock), ae taua le manatua o le poto fa'aletagata e faapea "o le puipuiga sili o se solitulafono." Ina ia savalia lau vaega i le lavelave o se fausaga e ese mai lau fuafuaga, faitau lenei tusiga.

Fa'alua-sia'i e va'ai pe o lo'o talafeagai lenei mataupu. O nisi taimi e taumafai le au pule e taofi faʻaupuga ae latou te leʻi amataina e ala i le fai mai o se mea o se "faʻataunuʻuina" - pe a mafai ona toe fesuiaʻi le fefaʻatauaiga. I totonu lenei mataupu e te maua uma se fa'aa'oa'oga fa'alotoifale ma fa'aa'oa'oga a le atunu'u lea na sese ai le tagi a le au fai paoa, ma manumalo ai le au fa'atauva'a.

I isi taimi atonu e te manatu e te manumalo ae e sili atu ona e faia'ina. Atonu o lo'o e mana'o pea e amatalia le fa'asalalauga ona o le tele o fa'amatalaga fa'ata'atia. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea e mafai ona maua ile le tau faasaga i fale faaniukilia i le Iunaite Setete. E ui o le tele o faʻasalalauga faʻapitonuʻu na le mafai ona taofia le latou reactor mai le fausiaina, ua lava isi faʻaupuga na manumalo, ma mafai ai e le gaioiga, i lona atoaga, ona faʻamalosia se moratorium i malosiaga faaniukilia. O le sini a le alamanuia faaniukilia o le afe o laau faaniukilia na le taulau, faafetai i le agai i lalo.

Iloilo lelei le sini. O le “taulai” o le tagata e filifili e mafai ona tali atu i lou mana'oga, mo se fa'ata'ita'iga o le Ofisa Sili o Pulega ma le komiti fa'afoe a le faletupe e filifili pe taofi le fa'atupeina o se paipa. O ai e faia le faaiuga pe a oo i leoleo e fanaina ni tagata masalomia e le i faaauupegaina e aunoa ma se faasalaga? O le a le mea e mana'omia e au fa'asalalauga e fai ina ia maua ai se suiga? Ina ia taliina nei fesili e aoga tele malamalama i ala eseese i le manuia: liua, fa'amalosi, nofoia ma le malepelepe. E te fia iloa foi pe fa'afefea ona fa'ateleina vaega laiti nai lo le aofa'i o a latou vaega.

Su'e au uo autu, fili ma "neutrals." O lenei o se meafaigaluega faʻapitoa - taʻua o le "Spectrum of Allies" - e mafai e lau kulupu tuputupu aʻe ona faʻaogaina i le ono masina. O le iloaina o le mea e tu ai au uo, tagata tetee ma le le faaituau o le a fesoasoani ia te oe e filifili ni auala e fiafia i ai mea eseese, manaoga ma aganuu o vaega e te manaʻomia e sui i lou itu.

A'o fa'atinoina e lau fa'asalalauga ana fa'asologa o gaioiga, fai ni filifiliga fa'apitoa e fa'agasolo ai oe i luma. O felafolafoaiga o fuafuaga o loʻo ia te oe i lau vaega e mafai ona fesoasoani e ala i le aumaia o se tagata mai fafo faauo ma tomai faʻafaigofie, ma faʻaalia lau vaega i faʻataʻitaʻiga mautu o suiga faʻapitoa i isi faʻasalalauga. Ua ofoina mai e Mareko ma Paul Engler na faaaʻoaʻoga i la la tusi "O se Fouvalega Lenei," lea e tuʻuina atu ai se auala fou i le faʻatulagaina e taʻua o le "momentum." I se faapuupuuga, latou te fautuaina se vaʻa e sili ona lelei i tu ma aga tetele e lua - faʻalavelave faʻatele ma faʻalapotopotoga / galuega faʻatulagaina.

Talu ai o le le faʻaleagaina e faʻaaogaina i nisi taimi e fai ma masani poʻo feteʻenaʻiga-aloese, pe le tatau ea ona tatou tatalaina i "tulaga eseese?" O lenei fesili o loʻo faʻaauau pea ona finauina i nisi o vaega Amerika. E tasi le manatu pe e te talitonu e manaʻomia e lau faʻasalalauga ni numera tetele. Mo se auiliiliga loloto o lenei fesili, faitau o lenei tusiga e faʻatusatusa ai filifiliga eseese e lua i le faʻaleagaina o meatotino faia e le gaoioiga lava e tasi i atunuu eseese e lua.

Ae faapefea pe a osofaia oe? Ou te fa'amoemoe o le a sili atu le leaga o le polarization i le Iunaite Setete, o lea e tusa lava pe le mafai ona osofaʻia lau vaega, e ono aoga sauniuniga. O lenei tusiga e ofoina atu mea e lima e mafai ona e faia e uiga i sauaga. O nisi tagata Amerika e popole e uiga i se tulaga sili atu agai i le fascism - e oo lava i le pule malosi i se tulaga faaleatunuu. O lenei tusiga, faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻasolopito faʻasolopito, tali atu i lena popolega.

O a'oa'oga ma le atina'eina o ta'ita'i e mafai ona fa'aleleia atili ai lau fa'asalalauga. E le gata i a'oa'oga pupu'u e aoga ile tapenaga mo au fa'agaioiga ta'itasi, fa'amalosi e tupu i nei metotia. Ma ona o tagata e aʻoaʻo e ala i le faia, se metotia ua ta'ua o 'au autu e mafai ona fesoasoani i le atinaeina o le taitaiga. E fa'afaigofie fo'i faiga filifiliga a lau vaega pe a a'oa'oina e au tagata le faiga o fa'atasi ma fa'aeseesega.

O lau aganu'u fa'alapotopotoga e taua mo lou manuia pu'upu'u ma mo sini lautele a le gaioiga. O le fa'afoeina o tulaga ma fa'amanuiaga e mafai ona a'afia ai le felagolagoma'i. Ua lafoa'ia e lenei tusiga tulafono e tasi e fetaui lelei ma le tetee atu i sauaga, ma fautua mai ni ta'ita'iga ma'ale'ale i amioga e aoga.

O loʻo faʻaputuina foʻi faʻamaoniga e masani ona aumai e le au faʻapolofesa i le vaeluagalemu o latou ato i a latou vaega e sili atu ona tuʻu i le faitotoa. Mafaufau “aoaoga tuusao” aoaoga e faapea fete'ena'i faauo.

O le ata tele o le a faʻaauau pea ona aʻafia ou avanoa mo le manuia. E lua auala e mafai ai ona e faʻaleleia na avanoa o le faia lea o lau faʻasalalauga poʻo le gaioiga sili atu fa'afitafita ma e ala i le faia o mea sili atu feso'ota'iga fa'alotoifale ma le atunu'u.

Punaoa faaopoopo

tusi lesona a Daniel Hunter "Fausiaina o se Gaoioiga e Faʻaiʻu le New Jim Crow” o se punaoa lelei mo togafiti. O se soa o le tusi a Michelle Alexander “The New Jim Crow.”

le Global Nonviolent Action Database e aofia ai le sili atu i le 1,400 faʻasalalauga faʻaalia saʻo mai le toetoe 200 atunuu, e aofia ai le tele o mataupu eseese. I le faʻaaogaina o le "suʻesuʻega maualuga" e mafai ona e maua ai isi faʻaupuga na tau i luga o se mataupu tutusa pe faʻafeiloaʻi i se tagata tetee tutusa, poʻo ni faʻasalalauga na faʻaogaina auala o gaioiga o loʻo e mafaufau i ai, poʻo ni faʻaupuga na manumalo pe na faiaina aʻo feagai ma isi tagata tetee. O mataupu taʻitasi e aofia ai se faʻamatalaga e faʻaalia ai le paʻu ma le tafe o le feeseeseaiga, faʻapea foʻi ma faʻamatalaga faʻamatalaga e te manaʻo e siaki.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana