Mairead Maguire, ua tusia i le aso i le Nobel Peace Prize Committee i Oslo e filifilia Julian Assange, le Pule Sili o Wikileaks, mo le 2019 Nobel Peace Prize.
I lana tusi i le Nobel Peace Committee, na saunoa ai Mrs. Maguire:
"Julian Assange ma ana paaga i Wikileaks na faʻaalia i le tele o taimi o latou o se tasi o le mulimuli faʻatapulaʻa o le temokalasi moni ma a latou galuega mo lo tatou saolotoga ma tautalaga. O a latou galuega mo le filemu moni e ala i le faʻalauiloaina o gaioiga a le tatou malo i le atunuʻu ma fafo atu, ua faʻamalamalamaina ai i matou i lo latou faʻasauā na faia i le igoa o le mea ua taʻua o le temokalasi i le lalolagi atoa. Na aofia ai ma ata o le le faʻatauaina na faia e le NATO / Militeri, le tatalaina o imeli fetusiaʻiga e faʻaalia ai le taupulepulega o suiga pulega i totonu o Sasaʻe Tutotonu atunuʻu, ma vaega a tatou filifilia ofisa totogiina i le faʻaseseina o tagata lautele. Lenei o se sitepu tele i la matou galuega mo le faʻaleagaina ma le le faʻamalosi i le lalolagi atoa.
"O Julian Assange, ona o le fefe i le aveeseina i le US e tulai ai i luma o le faamasinoga ona o le pepelo, na saili ai le sulufaʻi i le Ofisa o Ecuadorien i le 2012. O le le manatu faapito, na ia faaauau ai lana galuega mai iinei ma faateleina ai le lamatiaga o lana moliaga e le Malo o Amerika. I nai masina talu ai nei, o le US ua faateleina le mamafa i le Ecuadorian Government e aveese lona mulimuli saolotoga. Ua taofia nei o ia mai le i ai o tagata asiasi, mauaina telefoni, poʻo isi fesoʻotaʻiga faʻaeletise, ma aveese ai ana aia tatau faʻavae a tagata. O lenei mea na matua afaina ai le soifua maloloina o Julian i le mafaufau ma le tino. O lo tatou tiute o ni tagatanuu le puipuia o aia tatau a tagata Julian ma le saolotoga o le tautala a o ia tau mo tatou i luga o le lalolagi tulaga.
“O loʻu popolega tele lava, o Julian, o ia o se tamaloa mama, o le a aveina atu i le US lea o le a feagai ai ma le falepuipui le talafeagai. Na matou vaʻaia lenei mea na tupu ia Chelsea (Bradley) Manning o le na masalomia na avatua Wikileaks faʻamatalaga maaleale mai le NATO / US Middle East Wars ma mulimuli ane faʻaalu ai le tele o tausaga i le toʻatasi taofia i le falepuipui i Amerika. Afai e faʻamanuiaina le US i le latou fuafuaga e toe faʻafoʻi Julian Assange i Amerika e feagai ma le Grand Jury, o le a taofia ai le au tusitala ma le au faʻasili i le salafa o le lalolagi, ona o le fefefe i aʻafiaga ogaoga.
"Na ausia e Julian Assange tulaga uma mo le Nobel Peace Prize. E ala i lona faʻasaʻolotoina o faʻamatalaga lilo i tagata lautele ua tatou le toe gaioi i le mataʻutia o taua, ua tatou le toe iloa le fesoʻotaʻiga i le va o Pisinisi tetele, mauaina o alagaʻoa, ma le vete o taua.
"Ona o lana aia tatau ma lona saolotoga ua lamatia ai le Nobel Peace Prize o le a maua ai Julian sili atu puipuiga mai malosiaga a le Malo.
"I le aluga o tausaga sa i ai finauga i le Nobel Peace Prize ma nisi o i latou na tuu atu i ai le taui. O le mea e faʻanoanoa ai, ou te talitonu ua see ese mai ona uluaʻi faʻamoemoe ma uiga. O le finagalo o Alfred Nobel o le faailoga o le a lagolagoina ma puipuia tagata taʻitoʻatasi i le taufaamataʻu mai le Malo malosiaga i la latou taua mo le le saua ma le filemu, e ala i le aumaia o le malamalamaaga io latou tulaga faigata. E ala i le faʻailogaina o Julian Assange le Nobel Peace Prize, o ia ma isi e pei o ia, o le a maua le puipuiga e tatau moni iai.
"Ou te faamoemoe o lenei mea e mafai ai ona tatou toe mauaina le uiga moni o le Nobel Peace Prize.
“Ou te valaau atu foi i tagata uma ina ia faalauiloa le tulaga o Julian ma lagolago ia te ia i lana tauiviga mo aia tatau a tagata, saolotoga e tautala ai, ma le filemu.
*****
Le Nobel Peace Prize Watch
Taʻu ou lima (www.nobelwill.org) [1]
Oslo / Gothenburg, Ianuari 6, 2019
FAʻAALIGA O SE NOBEL PEACE PRIZE I LE 2019 . . . mo nisi tagata, manatu poʻo se vaega e pele ia te oe?
"Afai o auupega o le vaifofo o le a matou maua le filemu i aso ua leva."
Manatu faigofie is aoga; o le lalolagi o loo agai i le itu sese, ae le o le filemu, ae le o le saogalemu. Na iloa e Nobel lenei mea i le 1895 na ia faatuina ai lona manuia filemu mo le faalēaogāina o vaegaau a le malo - ma tuuina atu i le Palemene a Norway le tofiaina o se komiti e filifilia le au manumalo. Mo le tele o tausaga o soʻo se tagata lelei poʻo se mafuaʻaga ua maua le avanoa e manumalo ai, o le Nobel Peace Prize o se lotoa, na vavaeeseina mai le Nobel. O le leaga na faaiuina i le tausaga talu ai ina ua teena e le Palemene se talosaga e faia le faamaoni i le filemu o Nobel o se tulaga mo le agavaa i le komiti o le Nobel; o lenei talosaga na na o le lua palota (o le 169).
O le mea e lelei ai, o le Norwegian Nobel Committee e tali mulimuli i tausaga o faitioga ma faiga faaupufai mai Nobel Peace Prize Watch. O lea e masani ona taʻua ai Alfred Nobel, lana molimau, ma lana faaaliga vaaia o le antimilitarist. O le faailoga mo le ICAN i le 2017 na faʻaolaina ai le faʻalavelave faʻanatura. O le tau o le 2018 mo Mukwege ma Murad na faʻasalaina le osofaiga tau feusuaiga o se auupega ogaoga ma le le taliaina (ae peitai e le o le faalumaina o auupega ma le fausiaina o taua lava ia).
E mafai foi ona e lagolagoina le filemu i le lalolagi pe afai o oe o se sui agavaa e aumai i luma. Palemene ma polofesa (i nisi o vaega) i soo se mea o le lalolagi e aofia i vaega e tatau ona faia ni filifiliga a Nobel. Afai e leai sou aia tatau e mafai ona e talosagaina se tasi e tatau ona filifilia se sui tauva i totonu o le Nobel ile manatu ole filemu e ala i le galulue faatasi e toe fuatai tulafono o amioga faavaomalo, faʻaleagaina, se faʻaoga faʻapitoa saogalemu.
O le Nobel Peace Prize Watch e fesoasoani i le filifilia o sui agavaa ma fesoasoani i le Komiti Nobel e toe iloilo le manumalo i le faamoemoe o Nobel, e lagolagoina manatu i aso nei o le "fatuina o le usoga o malo," o se galulue faatasi i le lalolagi atoa i le soloia o auupega ma fitafita. Mo faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamaonia ai i latou o loʻo agavaa i le lalolagi i aso nei, vaʻavaʻai i la matou lisi o faʻataʻitaʻiga i leaibelwill.org, ("Candidates 2018"). E pei o Nobel tatou te vaʻavaʻavaʻai i le lalolagi atoa o le auala e manuia ai ma saogalemu mo tagata uma i luga o le paneta.
O le manatu Nobel o le filemu i aso nei e foliga le moni ma ese i le toatele. E leai se mea e foliga mai e mafai ona mafaufau i ai, ma e itiiti lava le moemiti, se lalolagi e aunoa ma lima ma militarism, ae peitai o le galuega lava lea - o se noataga faaletulafono e noatia ai - o tagata Norwegian taui e taumafai e siitia le lagolago mo le manatu a Nobel i se faʻafouina, faʻapitoa faʻatasi ai ma le lalolagi. I le vaitau o le osofaʻi o le pomu atomic e foliga mai e sili atu ona mamafa le mafaufau loloto i le manatu o Nobel i le galulue faʻatasi i le lalolagi atoa. (/ 2 ...)
Aoga: E tatau ona lafo le tusi filifilia Ianuari 31 i tausaga taʻitasi i le: Nobel Nobel Committee postmaster@nobel.no, e se tasi ua agavaa e filifilia (palemene, polofesa i nisi o vaega, uluai laureate ma isi). Matou te aioi atu ia te oe e faʻasoa se kopi o lau filifiliga mo le iloiloga (lafo COPY i: nominations@nobelwill.org). O le faalataina o le molimau a Nobel ua natia i tua o tulafono faalilolilo. Nobel Peace Prize Watch, talitonu manino o le a fesoasoani e tausia le komiti saʻo, talu mai 2015, lomia uma filifiliga filifilia na matou manatu i le tausisia o le molimau i le http://nobelwill.org/index.html?tab=8.
NOBEL PEACE PRIZE PRI O VAIASO / http://www.nobelwill.org
Fredrik S. Heffermehl Tomas Magnusson
(fredpax@online.no, +47 917 44 783) (gosta.tomas@gmail.com, + 46 70 829 3197)
Tuatusi auina atu: mail@nobelwill.org, Nobel Peace Prize Watch, c / o Magnusson, Göteborg, Sverige.
Tali 11
Manatu sili ona lelei - filifilia se tasi na ia saofagā i se sosaiete sili ona amiotonu ma filemu.
Ioe, ioe ioe. O le Nobel Price ia Iesu Keriso.
Faafetai mo le tu atu mo le au failautusi moni
Faʻafetai lava, o lenei lalolagi e mafai ona faʻaaogaina le tele o oe, ma sili atu tagata pei o oe! Oe aumaia ia te aʻu le faʻamoemoe e mafai ona tatou liliuina lenei mea uma mo le lelei sili atu ae le toʻaitiiti….
manatu manaia, e leai se tasi e sili atu lona aoga nai lo ia. Na ia faaalia le solitulafono o malo faatemokarasi o le lalolagi i sisifo, ua leai sona ola mo lena mea.
O ia o le moni nobel tau manumalo…!
O lenei mea o le a faʻamalosia ai le maua fua o nusipepa i le atoa lalolagi Manatu sili, a le o ia, o ai la? E ui lava ou te fiafia ia Greta Thunberg, lamatiaga Julian i le toe faʻafoʻi. Ma a iai o ia i matiuʻu o le pulega faʻatonu a le malo o Amerika, e i ai le lamatiaga o le aufaasalalau
O le a le mea o le a tupu ai Nobel, espero se lo otorguen.
I taimi o taufaasese lautele, taʻuina le mea moni o se fouvalega gaioiga. Ole mafuaʻaga lena e tatau ai ona maua e Julian Assange le Nobel Peace Prize. O ia o se faʻataʻitaʻiga mo le saoloto ma le le fefe tusitala. Susulu le pogisa!
Na fautuaina e Hillary Clinton le fasioti ia Julian Assange e ala i le drone strike e taofia ai le taumafaiga a WikiLeaks.
Faʻamolemole lomia faʻamatalaga atili e uiga i lenei tamaloa.
Ua tatau ia te ia le Nobel Peace Prize. O le tautalaga saoloto i totonu o tulaga matautia.