"Vaʻavaʻai i Luma" E Sau ia Hiroshima

Aua le manatu i se faatoesega, e tatau ia Obama ona ioe le mea moni

Saunia e David Swanson, TeleSUR

O loo tilotilo se tama i se ata tele o loo faaalia ai le aai o Hiroshima ina ua uma le pomu atomika i le 1945, i le Hiroshima Peace Memorial Museum, Iapani Aokuso 6, 2007.

Talu mai le taimi na ia ulufale ai i le White House, ua fautuaina e Barack Obama le taulimaina o solitulafono ua mavae e tagata malolosi ma faalapotopotoga e ala i se faiga faavae ua taʻua o le "vaavaai i luma" - i se isi faaupuga, e ala i le le amanaiaina. E ui o Peresitene Obama na taulaʻi i tagata faʻasalalau i le faʻasalaga ma le tele o moliaga nai lo ona muamua, faʻaumatia le tele o tagata malaga mai, ma faʻapipiʻi moli i Guantanamo, soʻo se tasi e nafa ma taua poʻo le fasioti tagata poʻo le sauaina poʻo le falepuipui le tulafono poʻo le tele o sikola Wall Street (poʻo le fefaʻasoaaʻi o mealilo a le militeri ma o le tama'ita'i a se tasi) ua tu'uina atu i ai le pasi atoa. Aisea e le tatau ai ona maua e Harry Truman lea lava avanoa tutusa?

O lenei faiga faavae, lea ua aumai nei i Hiroshima, o se faaletonu pagatia. O taua e faavae i luga o pepelo i le Konekeresi ua soloia e taua e aunoa ma le Konekeresi. O le fasioti tagata ma le lagolago mo le osofaʻiga o faiga faʻavae lautele, ma le Aso Lua o le lisi fasioti tagata filifilia ma le Matagaluega a le Setete lagolago mo pulega i Honduras, Iukureini, ma Pasila. O sauaga, i le maliega fou a Uosigitone, o se faiga fa'avae filifiliga ma le itiiti ifo ma le to'atasi o le sui tauva o le peresetene o lo'o finau i le fa'aaogaina tele. E faapena foʻi ona faaaloalogia le falepuipui e aunoa ma se tulafono i le lalolagi ua faamoemoe ma suia, ma o loo faia e Wall Street le mea na ia faia muamua.

Ua tauaveina e Obama lenei faiga faavae o le "vaavaai i luma" i tua i le taimi ua tuanai, ao lei oo i lana asiasiga i Hiroshima. O le “vaavaai i luma” e manaomia ai na o le le amanaiaina o solitulafono ma matafaioi; e fa'atagaina le fa'ailoaina o mea na tutupu i le taimi ua tuana'i pe a faia e se tasi i se foliga e foliga fa'anoanoa ma naunau e aga'i i luma. E ui ina le ioe Obama ma Peresitene George W. Bush i Iraki, sa lelei le uiga o Bush, pe o lea ua fai mai ai Obama. E pei ona faia e 'au a Amerika i Vietnam, o le tala lea a Obama. O le Taua a Korea o se manumalo moni lava, o le mea na faʻaalia e Obama ma le ofo. “O ē e lamatia, o ē e faia . . . [o lē na] nofoia Sisifo” ua faamaonia ai “le silisiliese o lo tatou malo.” O le auala lena na fa'ailoa ai e Obama le fasioti tagata a Amerika i Matu i lana ulua'i lauga fa'aulufalega. O le a se mea e ono faamoemoe se tasi na te fai mai ai e uiga i le fasioti tagata i Hiroshima ma Nagasaki lea na oomiina e le pulega Truman a o lei faamutaina le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

O le toʻatele o tagata faʻatupu filemu ou te faʻaaloalo tele i ai, faatasi ai ma tagata na sao mai Hiroshima ma Nagasaki (taʻua Hibaka), fa'amalosia Obama e fa'atoese mo pomu faaniukilia ma/po'o le feiloa'i pu'upu'u ma ē na sao mai. Ou te le tetee i ia laasaga, ae o le tautala ma ata e le o se mea e matua manaomia ma e masani ona galue faasaga i mea e matua manaomia. Ona o lana tautalaga ma le avea ma sui o le pati, ua tuʻuina atu ia Obama se pasi i lona mafanafana mo le silia ma le fitu tausaga. E sili ia te a'u e leai sana tala, e leai se lauga. Ona o se tautalaga i Prague lea na tauanau ai e Obama tagata e tatau ona ave le tele o tausaga o le aveesea o le nukes, ua tuuina atu ia te ia se pasi i luga o le tele o tupe teufaafaigaluega i nukes fou, faʻaauauina faiga faʻavae muamua, sili atu faʻatau i Europa, faʻateleina le ita i Rusia, faʻaauau le le tausisia. fa'atasi ai ma le feagaiga e le fa'atuputeleina, ma le mata'u mata'utia fa'ata'amilo i le fa'amata'u a Iran (e ui e le o iai) polokalame o auupega faaniukilia.

O le mea e manaʻomia e le o se faʻatoesega e pei o le ioeina o mea moni. Pe a aʻoaʻoina e tagata mea moni e uiga i faʻamatalaga o laveaʻi i luga o mauga i Iraq, poʻo le mea na sau ai le ISIS, pe na faʻafefe moni Gadaffi i le fasioti tagata ma tufatufa atu Viagra mo le toso teine, pe na i ai moni Iraq WMDs pe ave pepe mai i incubators, o le a le mea moni na tupu i le Fagaloa o Tonkin, aisea e USS Maine na pa i le uafu o Havana, ma isi mea, ona liliu ai lea o tagata i taua. Ona latou talitonu uma ai lea e manaomia se faatoesega. Ma latou fa'atoesega e fai ma sui o lo latou malo. Ma latou te talosagaina se faatoesega aloaia. O le mea lea e tatau ona tupu mo Hiroshima.

Ua ou auai i le silia ma le 50 US saini i luga o se tusi na tusia e le tusitala talafaasolopito o Peter Kuznick e lomia i le aso 23 o Me e talosagaina ai Peresitene Obama e faaaoga lelei lana asiasiga i Hiroshima e ala i:

  • “Feiloaiga ma Hibakusha uma e mafai ona auai
  • Faasilasilaina le faaiuga o fuafuaga a le US e faʻaalu le $ 1 trillion mo le augatupulaga fou o auupega faaniukilia ma a latou faiga faʻapipiʻi.
  • Toe faʻafouina feutagaiga faʻanatura faʻanatura e alu i tua atu o le New START e ala i le faʻalauiloaina o le faʻaitiitiga faʻaitiitiga o le faʻaogaina o auupega a Amerika i le 1,000 auupega faaniukilia pe itiiti ifo.
  • O le valaau atu ia Rusia e auai faatasi ma le Iunaite Setete i le taloina o 'feutanaiga lelei' e manaʻomia e le Nuclear Non-Proliferation Treaty mo le faʻaumatia atoa o auupega faaniukilia a le lalolagi.
  • Toe mafaufau i lou musu e faatoese pe talanoaina le tala faasolopito o loo siomia ai le A-pomu, lea e oo lava ia Peresitene Eisenhower, Generals MacArthur, King, Arnold, ma LeMay ma Admirals Leahy ma Nimitz na taʻua e le tatau ona faamutaina le taua.

Afai e faatoese atu Peresitene Obama, e aunoa ma le faamatalaina o mea moni o le mataupu, o le a na ona taʻusalaina o ia o se faalata e aunoa ma le faia o le US lautele e le mafai ona toe foi i taua. O le manaʻoga e "talanoaina le talafaasolopito" e taua tele.

Ina ua fesiligia pe na faia e Obama le mea na faia e Truman, o le failauga a Obama Iosua Earnest fai mai: “Ou te manatu o le mea e fai mai ai le peresitene e faigata ona tuu oe i lena tulaga mai fafo. Ou te manatu o le mea e talisapaia e le peresitene o le Peresitene Truman na faia lenei faaiuga mo mafuaaga saʻo. Sa taulai atu Peresitene Truman i manaoga o le saogalemu o le atunuu o le Iunaite Setete, . . . i le fa'ai'uina o se taua mata'utia. Ma sa faia e Peresitene Truman lenei faaiuga ma le mafaufau atoatoa i le ono aafia ai tagata. Ou te manatu e faigata ona toe tepa i tua ma matemateina tele.”

O le uiga taua lea o le "vaavaai i luma." E le tatau i se tasi ona toe tepa i tua ma mate-lua na faia e se tagata malosi se mea sese. E tatau i se tasi ona toe tepa i tua ma faaiʻu ai sa ia te ia ni faanaunauga lelei, o lea na ia faia ai so o se mea leaga na ia faapogaia ai le “faaleagaina” o na faamoemoega lelei e mafai ona aveesea uma.

E le afaina tele lenei mea pe afai e iloa e tagata i le Iunaite Setete le tala faasolopito o le mea na tupu ia Hiroshima. Ole tala lata mai nei Reuters mea ma le faautauta le eseesega o mea e mafaufau i ai tagata i le Iunaite Setete ma mea e malamalama i ai tusitala talafaasolopito:

"O le toʻatele o tagata Amerika e vaʻai i pomu e tatau ona faʻamutaina le taua ma faʻasaoina ola Amerika ma Iapani, e ui o le tele o tusitala talafaasolopito e fesiligia lena manatu. O le toʻatele o Iapani e talitonu latou te le faʻamaoni.

Reuters o loʻo faʻaauau pea ona fautua mo le vaʻavaʻai i luma:

"Ua faamanino mai e le au ofisa i atunuu uma e lua latou te mananao e faamamafa le taimi nei ma le lumanai, ae le o le eliina i le taimi ua tuanai, e pei ona faamamaluina e taitai e toalua i latou uma na afaina i le taua."

Faʻaaloalo i tagata afaina e ala i le aloese mai le tilotilo i le mea na tupu ia i latou? Toeitiiti lava malie, Reuters liliu vave atu i le malo Iapani e toe tepa i tua:

"E tusa lava pe leai se faatoesega, o nisi e faamoemoe o le asiasiga a Obama o le a faʻaalia ai le tele o tau o tagata o pomu ma faʻamalosia Iapani e faʻamaoni atili i ona tiute ma faiga sauā."

E pei ona tatau ai. Ae fa'afefea ona asiasi atu Obama i le nofoaga o se solitulafono tele ma le le mafaatusalia, ma le manino o le le faailoaina o le solitulafono ma le matafaioi e faʻamalosia ai Iapani e faia le faʻafeagai?

sa ou iai muamua tusia mea ou te fia faalogo o fai mai ai Obama i Hiroshima. O se vaega lea:

“Ua tele tausaga e le’i toe tula’i mai lava se feeseeseaiga matuia. I vaiaso a o leʻi paʻū le pomu muamua, iā Iulai 13, 1945, na auina atu ai e Iapani se telefoni i le Soviet Union e faailoa atu ai lona manaʻo e toe siilima ma faamuta le taua. Na solia e le Iunaite Setete tulafono a Iapani ma faitau le telefoni. Na ta'ua e Truman i lana api talaaga 'le telefoni mai le Emeperoa o Jap o lo'o talosagaina le filemu.' Na logoina Peresitene Truman e ala i Suiselani ma Potukale o auala o le filemu a Iapani i le amataga o le tolu masina ao lumanai Hiroshima. Na tetee Iapani i le na o le tuuina atu ma le le faatuaoia ma le tuuina atu o lona emeperoa, ae na finau le Iunaite Setete i na tuutuuga seia oo ina uma le paʻu o pomu, o le taimi lea na faatagaina ai Iapani e taofia lona emeperoa.

“Na ta'u atu e le faufautua a le Peresetene James Byrnes ia Truman o le faapa'uina o pomu o le a mafai ai e le Iunaite Setete ona 'faatonuina tuutuuga o le faamutaina o le taua.' Na tusia e le Failautusi o le Neivi James Forrestal i lana api talaaga e faapea, o Byrnes sa 'sili ona naunau e fa'amae'a le mataupu a Iapani a'o le'i o'o mai tagata Rusia.' Na tusia e Truman i lana api talaaga e faapea o le Soviets o loo sauni e savavali faasaga ia Iapani ma 'Fini Japs pe a oo mai lena mea.' Na faʻatonuina e Truman le pomu na pa'ū i luga o Hiroshima i le aso 6 o Aokuso ma le isi ituaiga o pomu, o se pomu plutonium, lea na manaʻo foi le militeri e faʻataʻitaʻi ma faʻaalia, i Nagasaki i le aso 9 o Aokuso. I le aso 9 o Aokuso, na osofaʻia ai e le au Soviet le Iapani. I le isi lua vaiaso na sosoo ai, na fasiotia ai e le Soviets le 84,000 Iapani a o leiloloa le 12,000 o a latou lava fitafita, ma na faaauau pea e le Iunaite Setete le pomuina o Iapani i auupega e le faaniukilia. Ona siilima atu lea o Iapani.

"O le Suʻesuʻega a le United States Strategic Bombing na faaiʻuina e faapea, '... e mautinoa lava aʻo leʻi oʻo i le aso 31 o Tesema, 1945, ma i se tulaga uma aʻo leʻi oʻo i le aso 1 o Novema, 1945, semanu e toe faʻafoʻi Iapani e tusa lava pe leʻi paʻu'ū pomu atomika, tusa lava pe leai Rusia. ulufale atu i le taua, ma e tusa lava pe leai se osofaiga na fuafuaina pe mafaufauina.' O se tasi o tagata tetee na faaalia lenei lava manatu i le Failautusi o le Taua a o lei oo mai pomu o le General Dwight Eisenhower. Na ioe le Taitaifono o le Au Soofaatasi o le Aufaigaluega Amiral William D. Leahy: 'O le faaaogaina o lenei auupega mataga i Hiroshima ma Nagasaki e leai se fesoasoani faaletino i la tatou taua faasaga ia Iapani. Ua uma ona faatoilaloina Iapani ma sauni e toe faafoi,' o lana tala lea.

O le mea e lelei ai mo le lalolagi, o malo e le o ni faaniukilia o loʻo agai atu e faʻasaina auupega faaniukilia. O le aumaia o malo faaniukilia i luga o le vaa ma le faʻaleagaina o auupega e manaʻomia ai le amata ona taʻu atu le mea moni.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana