Ua ioe le au popoto faapitoa e faatupeina e Lockheed Martin: Manaomia e Korea i Saute nisi fana fana a Lockheed Martin

O le THAAD anti-missile system e mautinoa lava e lelei, fai mai le au suʻesuʻe o latou totogi o loʻo totogi e le kamupani gaosi THAAD.

BY ADAM JOHNSON, FAIA.

Aʻo faʻaauau pea le tulaʻi mai o feeseeseaiga i le va o le Iunaite Setete ma Korea i Matu, o se tasi o tagata mafaufau, o le Center for Strategic and International Studies (CSIS), ua avea ma leo tele i luga o le autu o le puipuiga o le fana, ma tuʻuina atu Faʻamatalaga Faʻalogo i le tele o tusitala i totonu. Ala o faasalalauga i Sisifo. O nei upusii uma e tautala i le taufaamatau faanatinati o Korea i Matu ma le taua tele o le tuʻuina atu e le Iunaite Setete o le Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) missile system i Korea i Saute:

  • "THAADs e faʻatatau i na faʻamataʻu feololo o loʻo i ai i Korea i Matu-o Korea i Matu e masani ona faʻaalia lena ituaiga gafatia," o le tala lea a Thomas Karako, o le faatonu o le Missile Defense Project i le Center for Strategic and International Studies. "THAADs o le ituaiga mea tonu lea e te manaʻo ai mo se itulagi faʻaitulagi." (taʻi, 4/23/17)
  • Ae na taua e [CSIS's Karako] [THAAD] o se laasaga taua muamua. "E le o le i ai o se talipupuni atoatoa, o le mea lea e uiga i le faʻatauina o le taimi ma faʻapea ona saofagā i le faʻamaoni atoa o le puipuia," o le tala lea a Karako. AFP. (Farani24, 5/2/17)
  • O le THAAD o se filifiliga lelei, o le tala lea a Thomas Karako, o le faatonu o le Missile Defense Project i le Center for Strategic and International Studies (CSIS) i Uosigitone, ma taʻua ai se faʻamaufaʻailoga atoatoa i faʻataʻitaʻiga e oʻo mai i le taimi nei. (Christian Science Monitor, 7/21/16)
  • O le vaʻaia o le THAAD o se "taunuuga masani" o se faʻalavelave faʻamataʻu mai Korea i Matu, Bonnie Glaser, o se faufautua sinia mo Asia i le Center for Strategic and International Studies (CSIS), taʻu atu. VOA e tatau ona faʻaauau pea ona taʻu atu e Uosigitone ia Beijing "o lenei faiga e le faʻatatau ia Saina ... ma o [Saina] e tatau lava ona ola ma lenei faʻaiuga." (Leo o Amerika, 3/22/17)
  • O Victor Cha, o se tagata tomai faapitoa i Korea ma sa avea muamua ma ofisa o le White House i le taimi nei i le Center for Strategic and International Studies i Uosigitone, na taʻalo i lalo le avanoa e toe faʻafoʻi ai le THAAD. "Afai e tuʻuina atu le THAAD aʻo leʻi faia le palota ma tuʻuina atu i le North Korean faʻamataʻu faʻamataʻu, ou te le manatu o se mea atamai mo se malo fou e talosagaina e toe savali i tua," o le tala lea a Cha. (Reuters, 3/10/17)
  • O Thomas Karako, o le uso sinia ma le International Security Program i le Center for Strategic and International Studies, fai mai o le le tuusao a Saina, o le toe taui atu i luga o le THAAD deployment o le a na o le faʻamalosia o le faaiuga a Korea i Saute. Na ia taʻua le faʻalavelave a Saina "puupuu." (Leo o Amerika, 1/23/17)

le lisi alu pea. I le tausaga talu ai, na matauina ai e le FAIR le 30 faʻasalalauga o loʻo taʻua ai le CSIS o loʻo tuleia le THAAD missile system poʻo lona faʻavae taua i le aufaasālalau a Amerika, o le tele oi latou i le lua masina talu ai. pisinisi Insider o le nofoaga sili lea ona naunau mo le au su'esu'e a le tane mafaufau,masani kopi-ma-faʻapipiʻiina CSIS manatu manatu i tala o lo'o lapataia ai le fa'amata'u a Korea i Matu.

E le o iai i nei fa'aaliga uma a le aufaasālalau a le CSIS, e ui i lea, o se tasi o foa'i sili a le CSIS, Lockheed Martin, o le konekarate muamua a THAAD-o Lockheed Martin o lo'o maua mai le THAAD system e aoga. e tusa ma le $ 3.9 piliona toatasi. O Lockheed Martin e fa'atupeina sa'o le Polokalama Poloketi Puipuiga Fa'asao i le CSIS, o le polokalame lea o lo'o ta'ua soo e le aufaasālalau a le US.

E ui e le o manino pe o le a tonu le aofaʻi o loʻo foaʻi e Lockheed Martin i le CSIS (o aofaʻiga faʻapitoa e leʻo lisiina i luga o la latou upega tafaʻilagi, ma e le taʻuina atu e le sooupu a le CSIS FAIR pe a fesiligia), o latou o se tasi o foaʻi pito i luga e sefulu, o loʻo lisiina i le "$500,000 ma luga." ” vaega. E le o manino pe o le a le maualuga o le "ma luga", ae o tupe maua a le fale mafaufau mo le 2016 sa $ 44 miliona.

E leai se tasi o nei vaega na taʻua e 56 pasene o Korea i Saute tete'e i le tu'uina atu o le THAAD, a itiiti mai seia oʻo ina faia le palota fou i le aso 9 o Me. O le tagata na faʻamalamalamaina le THAAD deployment, o le sa avea muamua ma Peresitene Park Geun-hye, na tuua i le faʻalumaina ina ua maeʻa se taufaaleaga taufaaleaga-ma lafo le legitimacy o le THAAD deployment i le fesili, ma liliu ai. i se mataupu fa'a-vevela i le palota mulimuli ane.

E tusa ai ma lana faʻasalaga-ma, e leai se masalosalo, o le faʻateʻia o le palota a le Peresetene Trump i le US-o le toʻatele o tagata Korea i Saute e malamalama lelei e faʻatali seʻia oʻo i le palota fou aʻo leʻi faia se faʻaiʻuga i le THAAD. I tua atu o nai tala o loʻo faʻaalia ai le mataʻutia o tagata Korea i Saute o loʻo i ai ni "fefiloi" tali, poʻo le faʻamalamalamaina o tetee i le lotoifale, o lenei mea moni na aveese atoa mai lipoti a le aufaasālalau a Amerika. Na iloa e le pu, le Pentagon ma le US au'upega konekarate le mea sili ma o loʻo o mai e laveaʻi.

E leai se tasi o le 30 vaega o loʻo i ai le pro-THAAD tautala ulu mai le CSIS na taʻua ai le au faatupu filemu a Korea i Saute poʻo leo anti-THAAD. Ina ia iloa atugaluga o Korea THAAD faitio, e tatau i se tasi ona liliu atu i lipoti tutoatasi a le aufaasālalau, pei o Christine Ahn i totonu. Le Nation (2/25/17):

"O le a lamatia ai le tamaoaiga ma agafesootai olaola o nuu," o le tala lea a [Korean-American policy analyst Simone Chun]....

"O le faʻapipiʻiina o le THAAD o le a faʻateleina ai feeseeseaiga i le va o Korea i Saute ma Korea i Matu," o le tala lea a Ham Soo-yeon, o se tagata nofomau o Gimcheon o loʻo faʻasalalau talafou e uiga i lo latou tetee. I se faatalanoaga telefoni, fai mai Ham THAAD o le a "faia le tuufaatasia o Korea sili atu ona faigata," ma o le a "tuu le penisula Korea i le ogatotonu o le taavale a le US mo le pule malosi i luga o Asia i Sasaʻe."

E leai ma se tasi o nei atugaluga na oo i totonu o tala i luga.

E lima o CSIS e sefulu kamupani foa'i tetele (“$500,000 ma luga”) o mea e gaosia ai auupega: E ese mai i Lockheed Martin, o latou o General Dynamics, Boeing, Leonardo-Finmeccanica ma Northrop Grumman. O le tolu o ana fesoasoani sili e toafa a le malo (“$500,000 ma luga”) o le Iunaite Setete, Iapani ma Taiwan. Ua avatu foi e Korea i Saute tupe i le CSIS e ala i le Malo Korea Foundation ($200,000-$499,000).

Aukuso talu ai (8/8/16), o le Times Niu Ioka faʻaalia pepa faʻalotoifale a le CSIS (ma le Brookings Institution) o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o tane mafaufau e avea ma tagata faʻatauvaʻa e leʻi faʻaalia mo le gaosiga o auupega:

I le avea ai o se tagata mafaufau, e leʻi failaina e le Center for Strategic and International Studies se lipoti faʻamalosi, ae o sini o le taumafaiga na manino.

"Faʻalavelave faʻapolokiki e auina atu i fafo," faitau le mataupu o le tasi faitotoa tapuni O le fonotaga a le “vaega galulue” na faatulagaina e Mr. Brannen lea na aofia ai Tom Rice, o se lobbyist i le General Atomics ' Washington office, i luga o lisi valaaulia, o loo faaalia i imeli.

Boeing ma Lockheed Martin, drone-makers o le tele o fesoasoani a le CSIS, na valaʻaulia foʻi e auai i sauniga, faʻaalia i imeli. Na taualuga fonotaga ma suʻesuʻega i se lipoti na tuʻuina atu ia Fepuari 2014 na atagia ai le faʻamuamua a le alamanuia.

"Na ou sau malosi e lagolago le auina atu i fafo," na tusia ai e Mr. Brannen, le tusitala o le suʻesuʻega, i se imeli ia Kenneth B. Handelman, le sui failautusi lagolago a le setete mo le puipuiga o fefaʻatauaiga.

Ae e leʻi muta ai i inā le taumafaiga.

Na amataina e Mr. Brannen fonotaga ma ofisa o le Matagaluega o le Puipuiga ma le aufaigaluega a le konekeresi e tuleia mo fautuaga, lea na aofia ai foi ma le faatuina o se ofisa fou o le Pentagon e tuu atu ai le taulai atili i le mauaina ma le faʻapipiʻiina o drones. Na faamamafaina foi e le nofoaga autu le manaomia o le faaitiitia o tapulaa auina atu i fafo i se konafesi talimalo i lona laumua o loʻo faʻaalia ai ofisa maualuluga mai le Neivi, le Air Force ma le Marine Corps.

Ua faafitia e CSIS le Times o ana gaoioiga o lo'o fa'atupu ai le fa'atosina. I le tali atu i le talosaga a le FAIR mo se manatu, o se sooupu a le CSIS "na teena atoa le [FAIR] tautinoga" e iai se feteenaiga.

O le fa'alauiloaina faifaipea a le CSIS o lana fa'atupe fa'atupe e mafai, ioe, o se mea fa'afuase'i. O tagata atamamai mataʻutia i le CSIS e mafai ona talitonu ma le faamaoni o le toʻatele o tagata Korea i Saute e sese, ma o le faʻaogaina e Trump o THAAD o se filifiliga poto. Pe atonu foi o tane mafaufau e faatupeina e le au fai auupega e le o ni tagata e le faaituau pe o le tele o auupega o se manatu lelei-ae le o ni punaoa aoga i le au faitau o loʻo faʻamoemoe mo suʻesuʻega le mautonu o ia fesili.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana