Le Mataupu o Libya: Fuaitau mai le "War No More: The Case for Abolition" saunia e David Swanson

Ou te manatu o nisi o auiliiliga i ni mataupu faapitoa, Libya ma Suria, ua tauamiotonuina iinei ona o le taufaafefe o le toatele oe fai mai latou te tetee i taua e faia ni tuusaunoaga mo taua taua, e aofia ai nei-o se tasi o taua lata mai, o le isi o se tau faamatau taua i le taimi o lenei tusitusiga. Muamua, Libya.

O le finauga a tagata alofa mo le osofaʻiga a le 2011 NATO o Libya o le puipuia lea o se fasioti tagata poʻo le faʻaleleia o se malo e ala i le soloia o se pulega leaga. O le tele o auupega i itu uma e lua o le taua na faia e Amerika. O le Hitler o le taimi na fiafia i le fesoasoani a le Iunaite Setete i aso ua tuanai. Ae o le faʻaaluina o le taimi mo le a, tusa lava pe o le a le mea na sili atu ona lelei i le taimi ua tuanai e aloese ai, o le mataupu e le o se mea malosi.

Na taʻua e le White House na taufaamatau Gaddafi e fasiotia tagata o Benghazi i le "leai se alofa mutimutivale," ae o le New York Times na lipotia mai o le taufaamatau a Gaddafi i le au fouvale tetee, ae le o tagata lautele, ma na folafola mai e Gaddafi se puipuiga mo i latou "oe lafo a latou auupega ese atu. "Na ofoina atu foi e Gaddafi le faatagaga o au fouvale e sosola ese atu i Aikupito pe afai latou te le mananao e tau i le oti. Ae na lapatai mai Peresitene Obama e uiga i le fasioti tagata.

O le lipoti o loʻo i luga o le mea na taufaamataʻu moni lava Gaddafi i ana amioga ua tuanai. Sa i ai isi avanoa mo fasioti tagata pe ana manaʻo e fasioti, i Zawiya, Misurata, po o Ajdabiya. Na te leʻi faia. Ina ua maeʻa le tele o taua i Misurata, o se lipoti mai le Human Rights Watch na faamanino mai ai o Gaddafi na taulai atu i le au tau, ae le o tagata lautele. O tagata 400,000 i Misurata, na maliu 257 i le lua masina o le taua. Mai le 949 manua, e itiiti ifo i le 3 pasene o tamaitai.

E sili atu nai lo le faʻatoʻilaloina o le au fouvale, o le au fouvale lea na lapatai i le itu i Sisifo o faasalalauga o le fasiotiga tagata, o le au fouvale lea na taʻua e le New York Times "e leai se faamaoni i le upu moni i le mamanuina oa latou tala pepelo" ma " o tagi o amioga a le [Gaddafi]. "O le taunuuga o le NATO na auai i le taua atonu o le a sili atu le fasiotia, e le itiiti. Na mautinoa lava le faalauteleina o se taua lea e foliga mai o le a vave ona iu i se manumalo mo Gaddafi.

O Alan Kuperman na ia faailoa mai i Boston Globe e faapea "Na talia e Obama le tautua mamalu o le matafaioi e puipuia-o nisi na vave ona taua o le Obama-o le a valaau mo le gaioiga pe a mafai ona taofia le fasioti tagata. O Libya o loo faaalia ai le auala e mafai ai e lenei faiga, ona faatino ma le manino, ona toe faamalosia e ala i le faamalosiau o le fouvale e faaosooso ma faateteleina ni taufaaleaga, e faatosina ai le gaioiga lea e faaauau ai pea le taua o le va o tagata ma mafatiaga alofa. "

Ae o le a le faʻavaeina o Gaddafi? Na faia lena mea tusa lava pe puipuia pe leai se fasioti tagata. Faamaoni. Ma ua vave tele ona fai mai po o le a le atoaga o taunuuga. Ae tatou te iloa le mea lenei: o le malosi na tuuina atu i le manatu e talia e se vaega o malo le faatoilaloina o le isi. Faʻaleagaina faʻaleagaga toetoe lava o taimi uma lava e tuʻua ai le le mautonu ma le ita. O le faʻaleagaina na sasaa atu i Mali ma isi atunuu i le itulagi. O sui e leai se fiafia i le faatemokalasi po o aia tau le va o tagata ua faaauupegaina ma ua i ai le malosiaga, faatasi ai ma ni aafiaga i Suria, mo se amepasa a Amerika na fasiotia i Benghazi, ma i le lumanaʻi. Ma o se lesona sa aoaoina i isi malo 'pule: afai e te le amanaiaina (e pei o Libya, e pei o Iraki, ua lafoaia ana polokalama faaniukilia ma mea tauupe) atonu e osofaia oe.

I isi faʻamuamua faʻamuamua, o le taua na tau faasaga i le finagalo o le US Congress and the United Nations. O le tele o malo e mafai ona lauiloa, ae e le o se mea moni. O lea la, o isi faʻamaoniga e tatau ona faia. O le US Department of Justice na tuʻuina atu i le Fono Aoao se faʻataga tusitusia e fai ai le taua na faʻamanuiaina ai Amerika i le faʻalagolago i le itu faʻaitulagi ma le faatumauina o le talitonuga o Malo Aufaatasi. Ae o Libya ma le Iunaite Setete i lea lava eria? O le a le itulagi, o le lalolagi? Ma e le o se tetee le faafeagai o le mautu?

O le talitonuga o Malo Aufaatasi o se popolega le masani, e sau mai se malo na osofaʻia Iraki i le 2003 e ui lava i teteega a le UN ma mo le faʻamaoniga (o isi) o le faʻamaoniga o le UN e le taua. O le malo lava e tasi, i totonu o vaiaso talu ona faia lenei mataupu i le Konekeresi, na musu e faataga le lipoti a le UN Special Rapporteur e asiasi atu i le palemene a le US o Bradley Manning (ua igoa nei Chelsea Manning) e faamaonia ai e le o sauāina o ia. O le malo lava lea na faatagaina le CIA e solia le osofaʻiga a le UN i Libya, na solia ai le tulafono a UN e uiga i "malo mai fafo i soʻo se ituaiga" i Libya, ma e aunoa ma se faatuai mai gaoioiga i Benghazi na faatagaina e le UN e faia ni gaoioiga i le atunuu atoa i le "suiga o tulafono."

O le telefoni a le au faletusi a le US, o Ed Schultz na finau, ma le ita tele i upu uma na ia faasalalauina i luga o le mataupu, o le pomuina o Libya sa faamaonia e le manaomia o le tauimasui i Satani i luga o le fogaeleele, na faafuasei lava ona tupu mai le manu mai le tuugamau o Adolph Hitler , o le monster e sili atu nai lo faamatalaga uma: Muammar Gaddafi.

O le tagata lauiloa Amerika o Juan Cole na lagolagosua i le taua lava lea e tasi e pei o se agaalofa agaalofa. O le tele o tagata i totonu o malo o NATO e mafua ona o popolega agaalofa; o le mafuaʻaga lea ua faʻatau ai taua e fai ma agaalofa. Ae o le malo o Amerika e le masani ona faalavelave i isi atunuu ina ia manuia ai tagata. Ma ina ia sao, e le mafai e le Iunaite Setete ona fefaasoaaʻi i soo se mea, aua ua uma ona faʻasalalau i soo se mea; o le mea tatou te taʻua o le vavalalata e sili atu ona taua o le fesuisuiai o itu.

O le Iunaite Setete sa i ai i le pisinisi o le tuuina atu o auupega ia Gaddafi seia oo i le taimi na amata ai i le pisinisi o le tuuina atu o auupega i ona tagata tetee. I le 2009, Peretania, Falani ma isi setete o Europa na faʻatau atu le Libya i luga o le $ 470m-aoga o auupega. E le mafai e le Iunaite Setete ona toe faʻalavelave i Yemen poʻo Bahrain poo Saudi Arabia nai lo Libya. O le malo a le US o loʻo faʻaauupegaina na faiga faʻaletonu. O le mea moni, ina ia maua le lagolagosua a Saudi Arabia mo lona "gauai" i Libya, na tuuina atu e le US le faamaoniga mo Saudi Arabia e auina atu ni vaegaau i Bahrain e osofaia tagata, se tulafono na puipuia e le Failautusi o le Setete o Amerika Hillary Clinton.

O le "fesoasoani agaalofa a tagata" i Libya, i le taimi nei, po o le a lava tagata lautele atonu na amataina e ala i le puipuia, vave fasiotia isi tagata lautele ma ana pomu ma vave ona aveese mai lona taua puipui e osofaia ai le solomuli o fitafita ma auai i se taua.

Uosigitone na faaulufaleina mai se taitai mo le fouvale o tagata i Libya oe na faaaluina tausaga talu ai 20 e ola e aunoa ma se punaoa o tupe maua mai i le lua o maila mai le ofisa autu o le CIA i Virginia. O le isi tagata e latalata atu i le ofisa autu o le CIA: muamua le US Vice President Dick Cheney. Na ia faaalia le popole tele i se tautalaga i le 1999 e faapea o malo i fafo na pulea le suauu. "O le suauu e tumau pea o se pisinisi a le malo," o lana tala lea. "E ui o le tele o itulagi o le lalolagi e ofoina atu le tele o avanoa i le suauu, o le Sasaʻe Tutotonu, ma le lua vaetolu o le suauʻu o le lalolagi ma le tau maualalo, o loʻo i ai pea le mea e maua ai le taui." O le taʻitaʻi sili muamua o Europa o NATO, mai le 1997 i le 2000, Fai mai Wesley Clark i le 2001, o se lautele o le Pentagon na faʻaali atu ia te ia se fasi pepa ma fai mai:

Na na ona ou maua lenei faʻamanatuga i aso nei po o ananafi mai le ofisa o le failautusi o le puipuiga i le pito i luga. O se, o se fuafuaga e lima tausaga. O le a tatou faʻaitiitia lalo fitu atunuu i le lima tausaga. O le a tatou amata i Iraki, sosoo ai ma Suria, Lepanona, sosoo ai ma Libya, Somalia, Sudan, o le a tatou toe foi mai ma ave Iran i le lima tausaga.

O lena mataupu e fetaui ma fuafuaga a Washington Insiders, e pei oi latou na lauiloaina o latou faamoemoega i lipoti o le mafaufau mafaufau o le Project for the New American Century. O le malosi o Iraqi ma Afghan tetee na le talafeagai i le fuafuaga. E leʻi faia foi ni felafolafoaiga i Tunisia ma Aikupito. Ae o le taofiofia o Libya o loo i ai pea se lagona atoatoa i le neoconservative worldview. Ma na talafeagai lelei i le faʻamatalaina o taua o loʻo faʻaaogaina e Peretania ma Falani e faʻatautaia ai osofaʻiga a se atunuʻu tutusa.

Na pulea e le malo o Libyan lona tele o suauu nai lo se isi lava malo i luga o le fogaeleele, ma o le ituaiga o suauu lea e sili ona faigofie ona faaleleia e Europa. Na pulea foʻi e Libya lana lava mea tau tupe, na taʻitaʻia ai le tusitala Amerika o Ellen Brown e faʻamatala atu se mea manaia e uiga i na atunuu e fitu na taʻua e Clark:

"O a mea e tutusa ai nei atunuu e fitu? I le tulaga o le faletupe, o le tasi e paʻu i fafo e leai se tasi oi latou o loʻo lisiina i totonu o faletupe a le 56 o le Faletupe mo Setete Faavaomalo (BIS). E foliga mai o le a latou lafoina i fafo atu o le pulega faatonutonu umi o le ogatotonu tutotonu o bankers i Suitiselani. O le mea sili ona fouvale o le lotoa e mafai ona avea ma Libya ma Iraq, o le lua na osofaia. Kenneth Schortgen Jr., na ia tusia i luga o Examiner.com, na ia taʻua i le 'ix masina ao lumanai le siitia atu o le US i Iraq e ave ifo Saddam Hussein, o le suauu na faia le suiga e talia Europa nai lo tupe mo le suauu, ma na avea lenei o se taufaamatau i le puleaina o le tāla o le lalolagi e pei o le tupe teu, ma lana pulega o le pailate. ' E tusa ai ma se tusiga Rusia na faaulutalaina "Pomuina o Libya - Faʻamasinoga mo Muamati mo Lana Taumafaiga e Faʻasao ai le US Dollar", na faia ai e Gaddafi se taumafaiga tutusa faapena: na ia amataina se taumafaiga e teena le dollar ma le euro, ma valaau atu i atunuu Arapi ma Aferika faʻaaoga se tupe fou nai lo, o le meaʻai auro.

"Na fautuaina e Gaddafi le faavaeina o se konetineta aferika, faatasi ai ma lona 200 miliona tagata e faaaogaina lenei tupe e tasi. I le tausaga talu ai, na talia le manatu e le tele o atunuu Arapi ma le tele o atunuu Aferika. Na o le pau le itu teteʻe o le Republic of Aferika i Saute ma o le ulu o le Loto o Arab States. O le taumafaiga na vaʻaia e le US ma le Europa Europa, faʻatasi ai ma le Peresetene o Peretania Nicolas Sarkozy o loʻo taua o Libya o se lamatiaga i le puipuiga tau tupe a tagata; peitai e leʻi osofia Gaddafi ma faaauau pea lana uunaiga mo le foafoaina o se Aferika lotogatasi. "

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana