Tatou Fa'aititia le US Nuclear Arsenal

Saunia e Lawrence S. Wittner, PeaceVoice

I le taimi nei, o le faʻaupuina o auupega faaniukilia e foliga mai o loʻo taofia. E iva malo e tusa ma le aofa'i 15,500 fausaga faʻasao i a latou auupega, e aofia ai le 7,300 na umia e Rusia ma le 7,100 na umia e le Iunaite Setete. O se feagaiga a Rusia-Amerika e faʻaitiitia ai a latou malosiaga faaniukilia ua faigata ona maua faʻafetai i le le fiafia a Rusia ma le tetee a Republican.

Ae o le faʻamutaina o auupega faaniukilia e tumau pea le taua, aua, a o iai pea auupega faaniukilia, e foliga mai o le a faʻaaogaina. Ua faitau afe tausaga o tauina taua, ma o auupega sili ona malolosi e masani ona faaaogā. O auupega faaniukilia na faʻaaogaina e le malo o Amerika i le 1945 ma, e ui lava latou te leʻi faʻafaigaluegaina i taua talu mai lena taimi, o le a le umi e mafai ai ona tatou faʻamoemoe e faʻaauau e aunoa ma le toe faʻamalosia e malo tetee?

E lē gata i lea, e tusa lava pe ʻalofia e malo le faaaogāina o i latou mo le taua, ae o loo iai pea le lamatiaga o lo latou pa e tagata faatupu faalavelave po o se faalavelave faafuaseʻi. Sili atu e afe faalavelave e aofia ai auupega faaniukilia a Amerika na tupu i le va o le 1950 ma le 1968 na o ia. O le toʻatele o tagata e faatauvaa, ae o isi e ono mataʻutia. E ui lava e leai se tasi o pomu faaniukilia na faʻafuaseʻi ona faʻaosoina, fana, ma taua - o nisi o ia mea e leʻi maua lava - na pa, atonu tatou te le laki i le lumanaʻi.

E lē gata i lea, o polokalame o auupega faaniukilia e matuā taugata tele. I le taimi nei, ua fuafua le malo o Amerika e faʻaalu $ 1 trillion i le isi 30 tausaga e toe faʻaleleia ai le faʻalavelave atoa o auupega faaniukilia a Amerika. E taugofie moni lenei mea? Tuuina atu le mea moni o tupe faʻaalu a le militeri ua uma ona lamu 54 pasene o tupe faʻaalu faʻapitoa a le malo feterale, o le $ 1 trillion faaopoopo mo auupega faaniukilia "faʻafouina" e foliga mai e sau mai soʻo se mea o totoe o tupe mo aʻoaʻoga lautele, soifua maloloina lautele, ma isi polokalame i totonu o le atunuʻu.

E le gata i lea, o le faʻateleina o auupega faaniukilia i le tele o atunuu o loʻo tumau pea se tulaga lamatia. O le Feagaiga Nuclear Non-Proliferation Treaty (NPT) o le 1968 o se maliega i le va o malo e le faaniukilia ma malo faʻaauupegaina faaniukilia, faatasi ai ma le faʻamutaina muamua o auupega faaniukilia ao faʻaumatia e le vaega mulimuli a latou auupega faaniukilia. Ae o le taofiofia e malosiaga faaniukilia o auupega faaniukilia ua faʻaumatia ai le naunau o isi malo e usitaʻia le feagaiga.

I le isi itu, o le faʻaleagaina o auupega faaniukilia o le a maua ai ni faʻamanuiaga moni mo le Iunaite Setete. O se faʻaitiitiga taua i le 2,000 US auupega faaniukilia o loʻo faʻapipiʻiina i le lalolagi atoa o le a faʻaitiitia ai lamatiaga faaniukilia ma faʻasaoina ai le tele o tupe a le malo o Amerika e mafai ona faʻatupeina polokalame faʻalotoifale pe toe faʻafoʻi atu i tagata totogi lafoga fiafia. E le gata i lea, faatasi ai ma lenei faʻaalia o le faʻaaloalo mo le fefaʻatauaʻiga na faia i lalo o le NPT, o malo e le o ni faaniukilia o le a faʻaitiitia le faʻamoemoe e amata i polokalame o auupega faaniukilia.

O le fa'aitiitiga faaniukilia a Amerika o le a fa'atupuina ai fo'i fa'amalosi e mulimuli i le ta'ita'iga a le US. Afai e faʻailoa e le malo o Amerika le faʻaitiitia o ana auupega faaniukilia, aʻo luʻitauina le Kremlin e faia le mea lava e tasi, o le a faʻamaasiasi ai le malo o Rusia i luma o le lalolagi lautele, o malo o isi malo, ma ona tagata lautele. Mulimuli ane, faatasi ai ma le tele o mea e maua ae itiiti mea e leiloa e ala i le auai i le faʻaitiitiga faaniukilia, e ono amata foi ona faia e le Kremlin.

O loo finau mai i latou e tetee i le faaitiitia o mea faaniukilia e faapea, e tatau ona taofia auupega faaniukilia, auā e fai ma “faalavelave.” Ae pe aoga moni ea le puipuiga faaniukilia?  Ronald Reagan, o se tasi o peresitene sili ona mafaufau faamiliteli o Amerika, na ia teena soo faamatalaga e faapea o auupega faaniukilia a le Iunaite Setete na taofia ai osofaiga a le Soviet, ma faapea mai: “Atonu o isi mea.” E le gata i lea, o malosiaga e le o ni faaniukilia ua latou tauina le tele o taua ma malosiaga faaniukilia (e aofia ai le Iunaite Setete ma le Soviet Union) talu mai le 1945. Aisea na latou le taofia ai?

O le mea moni, o le tele o le taofiofia o mafaufauga e taulai atu i le saogalemu mai faʻaupu osofa'i ia auupega faaniukilia o loo faapea ona saunia. Ae, o le mea moni, o ofisa o le malo o Amerika, e ui lava i le tele o a latou auupega faaniukilia, e foliga mai e le o lagona le saogalemu. O le a se isi mea e mafai ona matou faʻamatalaina a latou tupe faʻaalu tele i totonu o se faʻaogaina o le faʻaogaina o faʻaulu? E le gata i lea, aisea na latou popole tele ai i le malo o Iran e maua ni auupega faaniukilia? E le gata i lea, o le umiaina e le malo o Amerika o le faitau afe o auupega faaniukilia e tatau ona faʻamaonia ai latou e le tatau ona latou popole i le mauaina o auupega faaniukilia e Iran poʻo se isi lava malo.

E le gata i lea, e tusa lava pe taofia faaniukilia e galuega, aisea e manaʻomia ai e Uosigitone le 2,000 faʻapipiʻiina auupega faaniukilia e faʻamautinoa ai lona aoga? A suesuega 2002 na faaiʻuina e faapea, afai e naʻo le 300 US auupega faaniukilia e faʻaaogaina e osofaʻia ai sini a Rusia, 90 miliona tagata Rusia (mai le faitau aofaʻi o le 144 miliona) o le a feoti i le afa itula muamua. E lē gata i lea, i masina na sosoo ai, o le tele o le faatafunaga na maua mai i le osofaʻiga o le a iʻu ai i le maliliu o le toʻatele o tagata na sao mai i manuʻa, faamaʻi, maʻi, ma le fia aai. E mautinoa lava e leai se Rusia po o se isi malo na te mauaina lenei mea o se taunuuga talia.

O lenei gafatia tele e masalo e faʻamatalaina ai le mafuaʻaga o le US Joint Chiefs of Staff manatu e 1,000 deployed auupega faaniukilia ua lava lea e puipuia ai le saogalemu o le atunuu o Amerika. E mafai foʻi ona faʻamatalaina pe aisea e leai ai se isi o isi malosiaga faaniukilia e fitu (Peretania, Farani, Saina, Isaraelu, Initia, Pakisitana, ma Korea i Matu) e faʻalavelave e tausia le sili atu nai lo 300 auupega faanatura.

E ui lava e foliga taufaafefe le faiga e tasi e faaitiitia ai lamatiaga faaniukilia, ae sa faia i le tele o taimi e aunoa ma ni taunuuga leaga. Na taofia fa'atasi e le malo Soviet le su'ega o auupega faaniukilia i le 1958 ma, toe, i le 1985. Na amata i le 1989, na amata ai fo'i ona aveese ana fana faaniukilia mai Europa i Sasa'e. E faapena foi, le malo o Amerika, i le taimi o le pulega a le peresitene o le US George HW Bush, na faia fa'atasi e aveese uma ai auupega faaniukilia a Amerika mai Europa ma Asia, faapea foi ma auupega faaniukilia pupuu uma mai vaa a le Neivi a Amerika i le lalolagi atoa-o se aofaiga atoa o le tele o afe o ulu tau faaniukilia.

E manino lava, o le faʻatalanoaina o se feagaiga faʻavaomalo e faʻasaina ma faʻaumatia uma auupega faaniukilia o le a sili ona lelei e faʻaumatia ai lamatiaga faaniukilia. Ae e le tatau ona taofia ai isi gaioiga aoga mai le faia i luga o le ala.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana