Tatou Tuʻu e Faʻamoe Nei Talafatu e uiga i le US-North Korea

Saunia e Joseph Essertier, World Beyond War

E oʻo lava i se tausaga ua mavae talu mai le manumalo o le palota a Donald Trump. Ae ui i lea, ua sili atu le tele o ana feeseeseaiga a le Iunaite Setete ma North Korea i le tulaga lea o loo faatusatusa ai e nisi tagata i le 1962 Cuban misery .1 Ae faapefea ona aoaoina ma logoina tagata i lenei faalavelave i le tele o faasalalauga? O le tele o faafitauli o faafitauli a North Korea, e pei o le Kim Jong-un lava, o lana pule a le malo i le solia o le tulafono, vave le atinaʻeina o auupega faaniukilia, ma le togafiti o fitafita. o lo tatou talafaasolopito o le osofaʻiga i luga o le Penisula Korea, o le "Faʻamasinoga Faʻatau-Faʻatekonolosi" lea na lapatai mai Peresitene Eisenhower e uiga i le 1961, ma auala na faʻafefe ai e Uosigitone Pyongyang. O loʻo i lalo se otootoga o nisi o tala e tatau ona faʻateʻa pe afai e maua e tagata Amerika se malamalamaga masani o le US-North Korea i aso nei ma pe afai latou te lagona le faaosofiaina o le malosi o le latou malo e feutagai ma se faʻafitauli faʻapitoa i le faʻalavelave.

Talaaga Numera 1: North Korea o le tagata sauā, ae le oi matou; oi latou o le faafitauli

Leai. Ole toʻatele o tagata atamamai faʻavaomalo vavalalata faʻavaomalo latou te fai mai o gaioiga a Washington i aso ua tuanai o se tasi o mafuaaga autu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, pe a le o le mafuaaga autu. Ae o le manatu o le toatele o tagata e masani lava ona tuua ina ua uma ona latou matamata i le talafou i luga o le TV o North Korea o le faafitauli; o a latou amioga taufaaleaga, aemaise lava i le faia pea o le missile ma le pomu faaniukilia, na mafua ai lenei faafitauli. E ui e le o taimi uma e faʻaalia ai Uosigitone e leai se sala, ae o North Korea ua manatu o le autu autu o le faia o le faʻaosofia ma le faʻateleina o feeseeseaiga. Seʻio tatou vavaeeseina muamua lenei tala faʻasolopito.

E le mautinoa le faʻaalia e le aufaasālalau lauiloa le United States i le avea ai o se tagata faʻaeteete ma le faʻatuatuaina o le "sosaiete faavaomalo," ma o le malo o North Korea o se tasi o loʻo faia le faʻavaeina. Ae i le taimi muamua ma le taimi o le Taua a Korea lea na faaiuina i le 1953, i le 64 tausaga na mavae talu mai le taimi na taofia ai le taua, ma e ui lava i le taimi o le oso maualuga i le tausaga mulimuli i le va o le Iunaite Setete ma Korea i Matu, tagata sauā. E pei ona taʻua e Rev. Martin Luther King, Jr. i se tasi taimi, o le US o le "pito sili lea o le malosi o faiga sauā i le lalolagi." Na moni lena mea i lona taimi ma ua i ai nei. I le tulaga o Korea i Matu, o le taua o ona malo e taulaʻi atu i faiga sauā ua tuʻuina atu i ai le faʻatagaina i le faaupuga "setete state." 2 O le auala lea na faʻavasegaina ai e Bruce Cumings, o le tusitala sili ona taʻutaʻua o Korea i aso nei. O lenei faaupuga e iloa ai le mea moni o tagata o North Korea e faʻaalu le tele o latou taimi sauniuni mo taua. E saʻo lena mea. Ma e leai se tasi oi matou e moomoo maimau pe ana mafai ona matou nonofo iina. Ae leai se tasi e igoa ia Korea i Matu o le "pito sili lea o le faaoolima."

O le a le atunuu na auai i le tele o taua i fafo ma osofaia le tele o atunuu talu ona maeʻa le Taua a Korea: le Iunaite Setete. Vaʻai pe fia le aofaʻi o 'au a le atunuʻu i North Korea e iai: Zero. Faʻamata i le tele o le Iunaite Setete e iai: selau. Vaʻai pe toafia vaʻavaʻalele vaʻaia i Korea i Matu: Zero. Faʻamata i le tele o auupega faaniukilia a le Iunaite Setete o loʻo i ai: Afe afe. Faatasi ai ma sina mafaufauga loloto ma se suʻesuʻega, soʻo se tasi e maua le Initaneti poʻo le faletusi e mafai ona ia iloa mo i latou lava e leai se mea e sili atu le malosi o Amerika, e le gata i le tamaoaiga ma le militeri.

A o tatou saili ia malamalama i lenei tulaga, o lea ia tatou manatua o le saua o se auupega o le malosi e faasaga i le vaivai. E le o se filifiliga muamua-filifiliga mo tulaga vaivai e uiga i tulaga malolosi, e pei foi ona le o tamaitai ma tamaiti o taumafai e foia feeseeseaiga ma alii malolosi ma malolosi. E le o le fai atu lea, o le vaega sili ona vaivai e le mafai ona faʻasauā, e na o ia lava o le a muamua taumafai e foia feeseeseaiga e le o le malosi ma le pati malosi ae leʻi faia se tupe tele i se atonu e le manuia le taumafai e manumalo i le tino.

Sei o tatou faatusatusa ia gaoioiga o le osofaʻiga i le vaega o Pyongyang ma i latou o Uosigitone. Muamua, ou te lisiina le 10 faʻataʻitaʻiga o le osofaiga a Washington i lalo. O le toatele o le au faitau Amerika o le a maofa i le iloaina o lenei faiga sauā, e moni ma faʻafaatusa, na faia i lo matou igoa:

1. O le feteenaʻi ma lona ata o se faipule faalotu filemu, o le peresitene muamua o Barack Obama na faalauiloaina le atinaʻe o auupega faanatura i se auala na lamatia ai ma o le a faaauau pea ona lamatia ai taumafaiga uma a le US, e aofia ai Korea i Matu, e ala i le fausia o le "fana muamua a Amerika" , "O lona uiga, o se fasi auupega faanatinati lea e mafai ona sili atu lona sao i luga o lona tau .3 Gen. James E. Cartwright, o se tasi o" auupega aupito sili ona malosi o le nuclear makeriki a Obama, "na ia fiafia i lenei tupe teu i tekinolosi a Amerika, ae na ia ioeina foi "Alu laʻititi" faʻaaoga le auupega "sili atu ona matagofie." 4 (O aʻu faʻatusilima).

O le isi tupe teufaafaigaluega i se faʻaoga fou fou, matautia, ma le faʻasolosolo faʻamalosia o mea tau faʻamalositino, o se tasi e toaitiiti le au tusitala na gauai atu i ai, o se masini fou lea e "faʻaaogaina e faʻaleleia ai nofoa faʻasaina o le W76-1 / Mk4A tuai. o le taimi nei e mafai ona faʻatupeina i lalo o vailaʻau taʻutaʻua a le US missile.5 E foliga mai o le tele o le faʻaleagaina o le malosi faʻaleagaina o faʻatautaia tau faʻataunuʻu e ala i le tuʻuina o taua e faʻataʻapeʻapeina luga aʻe i luga tonu o le taimi talafeagai. O loʻo faʻamatalaina i totonu o se tusiga na faʻaalia i le amataga o lenei tausaga e le tagata suʻesuʻe o faigamalo a Hans M. Kristensen, o le faatonu o le Polokalame Nuclear Program o le Fono Faʻatekonolosi mo Punaoa Faalenatura, Matthew McKinzie, ma le fomaʻi ma fomaʻi faʻatautaia i le MIT Theodore Postol : "O le malosiaga a le US sousmarine i aso nei e sili atu ona malosi nai lo le taimi muamua e faasaga i tauva faʻamalosi e pei o le Russian ICBM silos. I le sefulu tausaga talu ai, e na o le 20 pasene o le taua a le US submarine warheads na mafai ona faʻamalosia le malosi; i le taimi nei latou te faia uma lava. "6 O le" polokalama faʻafouina o malosiaga tau eletise "na lagolagoina e Obama" na faʻaaogaina ai tekinolosi fou fou fou o le a matua faateleina ai le mafai gafatia o le auupega a le militeli USistic ballistic. O lenei siʻitia i le mafai gafatia o se mea ofoofogia-e faʻamalosia ai le malosi atoa o le malosi o le faʻaupu a le militeli a Amerika, e ala i se vaega e tusa ma le tolu-ma o le mea tonu lea o le a faʻamoemoe e vaʻavaʻai i ai, pe a fuafua se atunuʻu faʻaupuina e iai le malosi e tau ai ma manumalo ai i se taua faanatinati e ala i le faʻaumatia o fili i se osofaʻiga muamua. "7 (O aʻu faʻatusilima). O lenei tulaga na lamatia ai Rusia ona talu ai o a latou ICBM uma e ono mafai ona faʻaumatia, ma e le faʻaalia e lamatia ai Korea i Matu, talu ai o Rusia o se tasi o atunuu e mafai ona fesoasoani mai i le mea e tupu i se osofaʻiga a Amerika.

O le taunuuga lenei o le faʻaaluina e Amerika o tupe faʻaalu a Amerika i luga o se "fuafuaga e faʻaleleia" a tatou auupega faanatinati i le tau e le mafaamatalaina e tusa ma le $ 1 trillion i luga o le 30 tausaga e sosoo ai. "8 I le taimi na fusi ai e le toʻatele o tagata Amerika o latou fusi, Obama Tuʻua le $ 1 miliona i tekinolosi e faʻalauteleina ai le taua o taua faanatinati i le lautele ma lamatia ai Korea i Matu ma isi atunuu nai lo le faʻaaluina o lena tupe i luga o le toomaga, aʻoga, tausiga faʻalesoifua maloloina, ma isi faamanuiaga i tagata Amerika. (O le a avea lenei ma faʻasalaga a Obama-o le faia o Washington ma lo tatou tamaoaiga i auupega faʻailo i tausaga a sau. E leitioa a fuā le Peresitene Trump-o lona muamua e mafai ona faia lena mea ma sau o se fesoasoani agaalofa agaalofa). O le mea moni, o le a matauina e le au sili o Rusia nei malosiaga tauupe a Amerika, ma o le a sili atu ona latou tausia o latou "tamatamailima i luga o le amataga," i le iloa ai o le US strike muamua e mafai ona matua matautia lava.

2. O le tausaga ua mavae i le taimi o le palota, e oo lava i le taimi na avea ai Donald Trump ma peresetene, na ia faia ai le fautuaga e ofo ai atonu o Iapani ma Korea i Saute e tatau ona fausia a latou lava auupega faanatinati .9 Ina ua manumalo Donald Trump i le palota, i le taimi nei, poʻo le faʻateleina (sei vagana ua vave faʻalauiloa e Obama). E le o le taimi muamua lea e ono popole ai North Korea i le atinaʻeina o auupega faʻanatura a Korea i Saute. I lalo o le American-backed dictator Park Chung Hee (1917-1979), na amataina e Seoul i latou i le ogatotonu o le 1970s.10 Na taofi le poloketi e taofi, ae o Korea i Saute ua i ai le tele o missiles i aso nei e mafai ona taia i soo se mea i North Korea teritori, ma o taua masani i luga o na fana e faigofie lava ona toe faʻafefeteina i le malosi o le vaomatua.

3. I le masina o Aperila o lenei tausaga, na folasia ai e le Washington le THAAD (o le maualuga maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga). o le faamoemoega tonu o le THAAD o le "tulituliloaina o fana na faʻavaeina mai Saina" talu ai o le THAAD ei ai le mataʻituina o gasegase .11 One e mafai ona fai mai, o le THAAD ua lamatia saʻo le itu i North Korea, e ala i le faamataʻuina o se paaga o North Korea.

4. Faʻapea foi ia Aperila, Uosigitone auina atu se vaʻa sami faʻaauupegaina ma missiles faaniukilia latalata i le Penisula Korea i le lava aso o le faʻamanatuina o le 85th tausaga o le faʻavaeina o le Korea People's Army.13

5. North Korea o loo lamatia pea le fefe mai fitafita o le US, South Korea, ma le faateleina o le Iapani, e ala i faiga masani a le militeri e pei o le "sami tele, eleele ma le ea" i Korea i Saute e taua o le "Ulchi Freedom Guardian" e aofia ai le fiasefulu afe o fitafita.14 E le faʻaumatia se avanoa e faʻafefe ai Pyongyang, na faia nei i le 21-31 Aokuso 2017 e ui lava i le oso maualuga. "Faʻaauauina le tamaoaiga, faʻasalalauga, ma le mafaufau faʻaletino" e faia foi faasaga ia i latou.15

6. I le amataga o Setema 2017 "o se manatu faaosoosoga i se taimi matautia," o se auala fou e faamataʻu ai Korea i Korea sa talanoaina ma le malo o Korea i Saute: toe tuu i luga i le Korea i Saute, lea na faaputuputuina ai e Washington i le taimi o le Cold War. E ui lava e le tatau ona folasia e Uosigitone ni auupega fou i le Korea Peninsula e tusa ai ma le armistice na sainia e Washington i le 27 Iulai 1953, i le 1958 na agai i luma ma faalauiloa atu ni afi faaniukilia i le Peninsula.16 O le tausaga na sosoo ai na "faatuina tumau ai se sikoa o le faʻataunuʻuina-faʻaumatia Matador cruise missiles "iina. O nei mea na faʻaaogaina e le gata i Korea i Matu ae faapena foi i Saina ma le USSR, o le au Korea Korea. O nei ma isi auupega faʻapipiʻi na faʻataunuʻuina mulimuli ane na aveesea i le 1991 ona ua le o toe vaʻaia, e le ona o latou solia le maliega na sainia e Uosigitone. 70 faletalimalo o mea tau eletise, numera tele o "ADM" (mines demolition mines), na fuafuaina e faaleagaina ai vaega o Korea i Saute ina ia taofia ai se osofaʻiga mai osofaiga a North Korea) ma 60 nuclear voltage bombs na i ai i totonu o auupega e le masani ai na suia ma sili atu ona aoga, maualuga-gaosi, auupega masani.17

7. I le aso 11 Setema 2017, na talia ai e le Fono a Malo Aufaatasi le puipuiga 2375.18 O lenei siitaga i le ogaoga o faasalaga tau tupe o le a mafua ai le toatele o tagata lautele e malolo i le oti i lenei taumalulu, e aunoa ma le faia o ni suiga i tulafono a Pyongyang, ae aunoa ma le faia o se mea e puipuia ai le tulafono. toe amataina o le Taua a Korea.19 Uosigitone ma Tokyo na faʻataʻitaʻia muamua togafiti, e pei o le nonoa o latou fesoasoani meaʻai i polokiki. O Tokyo na faamutaina a latou fesoasoani mo meaʻai i le "Korea i Matu na mafatia i le oge" i le faaiuga o le tausaga 1990 I le va o le 20 ma le 1995 na iai se oge na maliu ai le 1997 i le 2 miliona tagata, mai le faitau aofai o tagata e 3 miliona, ona o le oge. . North Korea e tele lava ina maʻa; e laʻititi le laufanua faʻatoʻaga, a o taimi e oge ai e faigata ai ona faʻateleina meaʻai. O le mea masani a le US. E pei ona tusia e Bruce Cumings i le 23, "O Kim Jong Il na le manuia Utopia o loʻo aofia ai le 1997 miliona tagata le sala e manaʻomia e fafagaina" ae e oʻo lava i Amerika meaʻai fesoasoani i North Korea "e matua laʻititi lava." Tokyo mo le fesoasoani i North Korea e tauivi faasaga i le pulega faʻamalosi ma fausia se malo temokalasi. Ae o le salalau o le fiaʻai e leʻo se mea masani a gaioiga faʻatemokalasi lelei.

I le avea ai o le taitai sili o Korea i Saute i le saunoaga a Sixs Talks, na tusia ai e Chun Youngwoo, "O le malosi ma faasalaga e foliga mai e faamalosia ai le pulega ae le o le faavaivaia." 22 O le mafuaʻaga lea ona o le mamafa ma faasalaga, o "North Korea" ua puipuia, sasaina, strangled ma faaleagaina. malosiaga ita, "ma o le mea tonu lea i lalo o ia aiaiga e manumalo ai le militarism ma le faatemokalasi. Taumafai e faʻatonutonuina Pyongyang, ma o le a le mea e te maua o le faigamalo o le taimi nei o loʻo tuʻuina i lalo ifo o le tulaga, o le a faamalosia ai i latou e tali atu i "manaoga o latou tagata mo le faʻaleleia atili o soifuaga ma saolotoga sili." 23

Ae afai o le alualu i luma o tulaga ola ma le saolotoga e taitai atu ai i le faatemokalasi i Korea i Matu, o sea suiga o le a lamatia ai le uiga o le seneturi sefuluiva, imperialist, "Faitauina o le Faitotoa" lea e taialaina ai faigamalo faavaomalo a Washington i Asia i Sasae. O lena mea le mautonu, e tusa ai ma le saunoaga a Paul Atwood, o le mauaina lea o le "saʻolotoga o le ulufale atu i maketi o malo uma ma teritori ma avanoa i a latou punaoa ma le galue malosi i luga o faaupuga Amerika, o nisi taimi i se tulaga faʻapitoa, e masani lava i le faʻaleagaina o le malosi." 24 o se otootoga puupuu ma aoga o le tala faasolopito o Amerika i le itu i sasae e pei o Korea. E tatau ona i ai lenei i le itulau 1 o le vaega o "Modern Modern" i totonu oa tatou tusi o talafaasolopito o le aoga maualuga. O faigamalo a Amerika i Korea e masani lava e uiga i Saina ma, e pei ona ia faamalamalama mai, mo le lua seneturi mulimuli ua i ai se "manatu" i le vasega pisinisi faapisinisi Amerika ma le "tatala" o Saina. Faʻasaga i ni auala se lua i Asia i Sasaʻe, pe faʻaauau pea ona tulituliloaina le Open Door fantasy, poʻo le fausiaina e ala i le faʻataʻitaʻiina o se lumanaʻi e le o se mea faanatinati lea e mafai ona ola ai homo sapiens, ua toe ave e Washington se auala muamua. O le Pasefika e leai se saʻolotoga o le Korea o le a maua ai e Amerika le saogalemu ma le malupuipuia, ae o se tulaga maualuga foi lea mo Washington mo tupe mama mo tagata e teu oloa, Pule Sili, ma isi.

8. Uosigitone e masani ona auina atu e Uosigitone ana tagata pomu e lele e North Korea i le ea ma fefefe i North Koreans, e pei o le 24 September.25

O faʻasalaga e valu o le faʻaosoosoga o ni mea tutupu talu ai nei. O faʻauʻuga mulimuli i lenei lisi i lalo na faia i le taimi ua leva, ae e mautinoa lava e manatuaina i Korea i Matu, ma o loʻo faʻaauau pea ona i ai se aafiaga i aso nei.

9. Faʻaosoina le DMZ. I le 1976 o se vaega o fitafita American ma South Korea ua ulufale atu i le "DMZ" (Demilitarized Zone), le va o le puipuiga faasao o le vaeluaina o atunuu e lua, ina ia mafai ona tipiina se laau poplar e poloka ai le latou vaaiga i North.26 o le taua o le a toe alu.

10. Mulimuli ae le itiiti, sa i ai le Taua a Korea. O lenei taua faʻale-malo na le iʻu i se maliega filemu ma se faagasologa o le faaleleiga ae naʻo se armistice i le 1953. O le armistice na tatalaina le avanoa o le Taua e toe amataina i soo se taimi. O le mea moni, o le taua e le iʻu i se iuga filemu o le feeseeseaiga lautele, ua na o se tasi o ona faalavelave. E tatau ona avea o se tasi o taua sili ona leaga i ona po nei. Faatasi ai ma le armistice, sa mafai e Korea i matu ma saute ona olioli i le filemu, ae o lo latou filemu ua le tumau ma e le mautonu.

Na fasiotia e Amerika le faitau miliona o tagata lautele i le Korea Peninsula, i matu ma saute, aemaise lava i luga o le pakafana papa. O nei osofaʻiga "e le o toe tuua ai se fale i aso nei." 27 O le tele o nuʻu na "fufuluina i lalo" i vaʻa na pomu ai i Kusong ma Toksan (o le taua o le taua), ma e oʻo lava i le laumua o Pyongyang, 27 maila mamao, .28 O le "tau feʻaveaʻi i luga o le ea" na faʻaumatia "le tele o vaʻavai e faʻaleleia ai vai e maua ai le vai mo le 75 pasene o le gaosiga o taumafa a North." 29

O lenei latalata i le faʻamalosia o atinaʻe tetele i Korea ma le iʻuga o mafatiaga e tatau ona matua faʻamalosi i mafaufauga o North Koreans. O se taunuuga o le Taua, o Korea i matu na ola pea i lalo o le pule a le militeri ma le sauaina o se "malo o le falepuipui." Ua faaaoga e Cumings le faamatalaga lenei: o se tasi o "tagata tomai faapitoa i faiga sauā o le vaega sili ona malosi i sosaiete . "30

O le taimi nei e uiga i le lisi o gaoioiga faaosooso a Pyongyang, na ou pepelo. O le a ou le popole i le tusitusi e uiga i na mea aua, o le mea sili, o le tele o le au faitau o le a masani ia i latou. Faʻatoa faia se sailiga i le fuaitau "North Korea" i itulau o le New York Times ma le Washington Post. Ua faʻamalamalamaina i matou i mea sese na faia ia i matou e isi setete, ae na teuina i le pogisa e uiga i sese a matou lava faigamalo. O ia sese ua avea ma a tatou "i le manatu ua faia i latou i lo tatou igoa e Uosigitone, e tusa lava pe tatou te leiloa e uiga ia i latou.

O le a le mea e manaʻo ai Pyongyang? O nisi nei o suiga taua i sootaga faavaomalo a lena malo lea na ia manaomia i aso ua tuanaʻi:
1. O se feagaiga filemu ma le US, o le laasaga masani na sosoo ai ina ua maeʻa le armistice na faamuta ai le Taua a Korea
2. O se mutaaga o faamataʻu mai Uosigitone
3. Aloaia o lona malo

Tala fatu numera 2: O loʻo umia e Beijing le ki e foʻia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi

Leai. Washington. Uosigitone o le malosi malosi lea i luga o le Penisula Korea. North Korea o se faafitauli o le faia o Washington. O le mea moni, e tatau ona taua o le "faafitauli Amerika" nai lo le "faafitauli Korea," e pei ona taʻua e Gavan McCormack .31 O le faaupuga "le faafitauli i North Korean," na ia tusia ai, "e masani lava ona manatu o le Korea Korea i le osofaiga, le mautonu , gaioiga faanatinati ma le taofiofia, ma feteenai ai ma le fetuutuunaiga a le Iunaite Setete, aia tatau a tagata soifua, i le lalolagi atoa le taua. O lea la, o le faʻavaivaia o le faʻavae o le faafitauli, e ui i lea, o le le amanaiaina o le numera o le talafaasolopito o se seneturi-colonialism, vaevaega, talitonuga faʻalotu, afa seneturi o Taua Korea, Taua Tele ma le faʻataunuʻuina ma le faʻatauvaʻa, ma le le amanaiaina o mea "O McCormack o fesili sao lava ia i le auala na" taʻusalaina ai le atunuu atoa i faaupuga faavae autu e pei o le 'leaga.' "O le peresitene muamua o George W. Bush na ia fatuina le vaega o taaloga" o le Axis of Evil, "ma faʻaalia ai North Korea i lenei auala, faatasi ai ma Iraki ma Iran. A aunoa ma se suesuega ogaoga i lenei tautinoga, o le toatele o tagata e leai se malamalamaaga masani o talafaasolopito faaonaponei o Korea ua faigofie ona faatau mai i lenei faafaigofie faigofie o le faafitauli, e pei ona faailoa mai e McCormack tusiga.

Soo se tasi lava e mafai ona iloa o le malo e faavae i Pyongyang e soli ai aia a ona tagatanuu i auala matautia, ae o tagata oe saili ma le faamaoni le filemu i le Korea i Peninsula ma e mananao e aloese mai se feteenaiga tau faanatinati ma se mafai o le Taua Muamua o le Lalolagi, e tatau ona suesue se talaaga laitiiti ma maua se vaaiga a se tagata matua i le atunuu, aemaise lava se tasi e vaʻaia le va o faatinoga o le pulega a le militeri lea e pulea ai le atunuu ma amioga a tagatanuu masani.

E i ai le sao a Saina i le taʻalo, ae o le "faafitauli Amerika" lenei o le Penitela Korea, ma e talafeagai le tusi o tamatamailima i Uosigitone. O le faiga palota a Amerika na maua ai se manumalo ma faʻapipiʻi ai Donald Trump e avea ma peresitene. Na ia faanatinatiina le popolega i Pyongyang nai lo le talanoa atu ia i latou e pei ona ia fai mai o le a ia faia. Ma o lea ua tatou i ai. O tagata o isi atunuu ei ai a latou matafaioi e fai, ae e tusa lava po o le a le tele o le mea tatou te mananao e le amanaiaina lenei faʻalavelave, oi tatou o tagata Amerika e tatau ona tulaʻi i le faʻalavelave, ma taofi lenei saber i le Asia i Sasae ae leʻi oʻo i fafo . E pei ona tatou iloa mai le talafaasolopito o le Taua a Asia ma le Pasefika, o le taimi lava e alu ese ai le madiani M. War mai le fagu, e faigata tele ona toe faafoi atu.

Tala fatu numera 3: Washington e tausia ana folafolaga

Leai Pyongyang sili atu le lelei e uiga i le tausia o ana folafolaga nai lo Washington. O le faia o fefaʻatauaiga ma Uosigitone o le faʻalavelave mo isi setete aua e masani ona le tausia ana folafolaga. Tau lava o fesili i tagata Amerika. Fesili atu i le latou manatu e uiga i le faʻamaoniina o Uosigitone pe a oʻo i feagaiga. Uosigitone na solia ai le tele o feagaiga na sainia ma Native Americans.

Mo se faʻataʻitaʻiga talu ai nei o le le faʻaaloalogia o maliliega faavaomalo, mafaufau i foliga o le Trump i luga o le Climate Accord lea sa sainia i lalo o le pulega a Obama.

Aemaise lava, e tusa ai ma Korea i Matu i le tele o tausaga talu ai nei, na solia soo e Washington le maliega taua. E tusa ai ma se taulima na faia i lalo o le pulega a Clinton, na taofia e Pyongyang lona gaosiga o le plutonium mai le 1994 i le 2002.32 I lalo o lenei pisinisi Pyongyang ma Washington na folafola atu foi e le "i ai le" loto tetee "i le tasi ma le isi. O Pyongyang na ia tausia lona itu o le fefaatauaiga, ae ina ua osofaia e George Bush North Korea faatasi ai ma le "Axis of Evil" ma faasilasila atu se faiga faavae fou o le faaaogaina o mea taufaamatau e avea o se puipuiga mai se lamatiaga vave i le saogalemu o le Iunaite Setete, o le feutagaʻiga ua leai. O Bush e le gata na faamataʻuina ai North Korea i le auala lenei, na ia faaalia ai lana faaiuga e ala i le osofaia o Iraq, i le soliga o tulafono faava o malo. O Iraq e le o se lamatiaga vave i le US Up seia oo i lena taimi, o lona uiga, o le solia o le maliega ma Korea i Matu, o se non-nuclear North Korea sa mafai, pe afai e le o se Pasefika leai se saolotoga. Ma o lenei mea e tu i luga i le lagona masani-o le tulaga vaivai o le ai ai le fiafia i le lagolagoina o folafolaga nai lo le tulaga malosi. Aisea e le mafai ai e Pyongyang ona taofimau i le mafai ona maua le filemu ma Uosigitone i le umi e mafai ai? Ma le isi, o le saua o se auupega o le malosi.

Tala fatu numera 4: O le taua i luga o le Penisula Korea e matala

Leai. E le mafaufauina. Na taʻua e le faufautua mo le saogalemu o le malo o HR McMaster i le aso 15 Setema, "Mo i latou na fai mai… manatu e uiga i le leai o se filifiliga a le militeri, e i ai le filifiliga a le militeri." 33 (O Lana faamamafa). E ono fai mai McMaster, ma atonu e faataoto e le pulega a le Trump le faamoemoe e faatino se fofo a le militeri, e masani lava o le pepa ace a le US, ae o taua i le Korea Peninsula e matua le mafaufauina lava.34 E tele tagata atamamai ua faamamafaina e tusa lava pe na o auupega masani, o le le taliaina le numera o South Korea ma Amerika o le a feoti, ma le le taliaina tulaga o le faʻatafunaga o le a tupu. Afai o lea taua salalau i Iapani po o Saina po o isi atunuʻu, o latou tagatanuʻu foi o le a feoti i le tele o numera. O le ai ai se avanoa maualuga o aupega faaniukilia o loʻo faʻafaigaluegaina. Ole mea lena e ono afaina ai le siosiomaga ole tatou paneta, mafua ai puapuaga ile tele o auga tupulaga ile lumanaʻi, e le gata ile tatou augatupulaga.

Tala fatu numera 5: O le Fono a le UN Security Council o loʻo faʻatusalia le manaʻoga o le "sosaiete faavaomalo"

Leai. Latou te le o fai ma sui o malo o le lalolagi, ae na o le puleaina o le lalolagi-o oe ma aʻu. I se isi faaupuga, e tusa lava pe o malo uma o le lalolagi ua atoatoa le faatemokalasi, o le a le avea le Fono ma sui o le "atunuu faavaomalo." Na o setete ma o le a maua ai le malosiaga veto i luga o le Fono. E manino lava le faʻaituau i le fiafia o malo i ni pu. O le "Nuke Haves" e manaʻo e taofi i latou, ma taofia isi mai le mauaina. O le "Nuke Have-nots" o loʻo manaʻo e faʻamamā le lalolagi ia i latou, e pei ona matou vaʻaia i le feagaiga talu ai nei o le vavao o faʻamalosite, ua taʻua o le "Treaty on the Prohibition of Nuclear Arms." 35 Even Tokyo, na fai ma sui o le atunuu e tasi osofaia i le pomes, na le lagolagoina le Treaty.36 O le mea moni o Iapani e fiafia i le puipuia o Nuke i le numera tasi ma ei ai se militeli ua faateleina le tuufaatasia ma a latou vaegaau, ma o le malo o Iapani o loo taitaia nei e se failautusi ultranationalist, nisi o mafuaʻaga e mafai e se tasi ona mafaufau i le mafuaaga na le lagolagoina ai e Tokyo. O le Fono a le UN Security Security o le motu faapitoa o le malo o Nuke Haves. O le mea o loʻo ia faia o le patipatiina o faʻasalaga i North Korea, o se tagata fou e tuitui i le faitotoʻa o le Kalapu. E le manaʻo le Kalapu e faʻasoa ona avanoa i isi setete. E le o se mea e tupuga mai ai le leai o se Nuke Haves e sainia i le konekarate e taofi ai le pu, ma e toetoe o Noke uma e leai ni setete e malupuipuia i latou i se faamalu faaniukilia, na latou taliaina.

Talaaga Numera 6: Ua malamalama tagata Amerika i le matautia o se taua faanatinati

E leai ni tagata Amerika faapea foi ma tagata i le tele o isi atunuu latou te le iloa se mea e uiga i le mea e tupu pe a pa'ū se pomu faanatinati i luga o se aai.37 E masani lava, e sili atu le malamalama o Iapani e uiga i aafiaga o le atomic bombing o aai tetele o Hiroshima ma Nagasaki nai lo Amerika. O le toatele o tagata Amelika o loʻo asiasi i le Hiroshima Peace Memorial Museum (http://hpmmuseum.jp/?lang=eng) e uiga i le lagonaina o le atuatuvale tele ma lagona tiga pe a latou muamua alu i le Fale Mataaga ma aoao e uiga i tagata na aafia i pomu faaniukilia o lo latou malo ma le le fefe na lafo i luga o tagata lautele ia Aokuso 1945.38 Sa matou aoaoina i le aoga o nei osofaiga e lua o galuega fesoasoani alofa na faamutaina le Taua i le vave, faasaoina olaga o tagata Iapani ma Amerika. Ae e leai se fesili e faapea o le pomu a Nagasaki sa agaleaga ma lē tatau ona talu ai na faia na o le tolu aso talu ona muamua le pomu (http://nagasakipeace.jp/english.html). E oo lava i le pomu o Hiroshima na masalomia o se solitulafono taua. O se tasi o talosaga muamua a tagata na sao mai, o loʻo faʻamalosia i le mele anti-nuke, "Leai Hiroshimas! Leai se isi Nagasakis! "O le A-pomu na afaina (hibakusha i le Iapani) oi latou lava ma tagata latalata ia i latou e masani lava ona faaalia le faamoemoe o le a le toe i ai se taua faanatinati .39

Mafaufau pe a fai o le fia selau o afe o tagata Iapani na fasiotia i le amataga o pomu ma mulimuli ane mafai ona talanoa i tagata ola i aso nei. O le a la latou tala o le a fai nei, i se taimi o le tala faʻasolopito pe a o tatou homo sapiens ua i ai i le "pito o le lalolagi mala," o lona uiga, o se faʻalavelave o le le mafaatusalia fua lea Washington's matapeʻapeʻa ma sauaga i le tasi itu ma Pyongyang's faʻaaogaina i le "faaniukilia taofi" i leisi itu tau atu i se taua faanatinati? 40 E mafai ona na ona vaai faalemafaufau i lo latou teteʻi ma le feitai ona o le 2017 na tupu ai pea se mala i totonu o pepa. E mautinoa o le a latou malilie uma ma le "Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapon," ma latou faʻamalosia matou e galulue malosi e faʻasa ia niu. O le a latou matua fiafia lava i le vaʻai atu i le 122 atunuʻu, o le tele o atunuʻu o le lalolagi, na ona faʻasaina nukes, e tusa lava pe o atunuʻu ma nukes e leʻi auai ae le o faʻaalia lava se faʻanaunauga e tuʻuina i latou. O le a latou vaʻaia le feagaiga o se laʻasaga muamua i le faʻamutaina atoa. Latou te unaʻi mai matou e unaʻi pea seʻi vagana ua saini uma atunuʻu o le lalolagi ma faʻatino loa. Latou te lagolagoina foʻi le faʻamalolosi o le World Beyond War ia faasa le gata i meatau faaniukilia ae o le taua i le lautele.

Faamatalaga

1 David E. Sanger ma William J. Broad, "A 'Cuban Missile Crisis i le Laiti Laiti' i North Korea," New York Times, 16 Aperila 2017.
2 Bruce Cumings, North Korea: Another Country (The New Press, 2003) i. 1.
3 William J. Broad ma David E. Sangerjan, "A o US Faʻafouina Auupega Nuclear, 'Laʻititi' Ua Avea E Le Faigofie," New York Times, 11 Ianuari 2016. https://www.nytimes.com/2016/01/12/ saienisi / pei-o tatou-faaonapo nei-faaniukilia-aupega-laiti-laʻititi-o nisi-le mautonu.html? _r = 0
4 Broad and Sanger, "Aʻo faʻafeiloaʻi e le US ia Auupega Nuclear, 'Laiti Laiti' O nisi e le mautonu."
5 Hans M. Kristensen, Matthew McKinzie, ma Theodore A. Postol, "Faʻafefea ona faʻavaivaia e le US USA Nuclear Force Modernibility Strategy Stability: The Burst-Height Compensing Super-Fuze," Bulletin of the Atomic Scientists, March 2017. http://thebulletin.org/how-us-nuclear -force-modernization- faʻavaivai-faʻamautu-faʻamautu-faʻafefe-maualuga-taui-super10578
6 Kristensen, McKinzie, ma Postol, "Faʻafefea ona faʻavaivaia e le US Nuclear Force Modernibility Strategy Stability: The Burlet-Height Compensing Super-Fuze." Http://thebulletin.org/how-us-nuclearforce-modernization- undermining-strategic -stability-burst-height-compensation-super10578
Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le polokalama faʻafouina a le Obama, faʻaalia le Kristensen's post in NATO, Nuclear Weapons: Hans M. Kristensen, "The Budget Modern Arrangements Budget," Federation of American Scientists (FAS), 11 February 2011. https://fas.org/blogs/security/2011/02/nuclearbudget/
7 Kristensen, McKinzie, ma Postol, "Faʻafefea ona faʻavaivaia e le US US Nuclear Force Modernibility Strategy Stability: The Burst-Height Compensing Super-Fuze," muamua parakalafa.
8 Stephen Kinzer, "Toe faʻaleleia mo le apocalypse," Boston Globe, 24 Ianuari 2016. https://www.bostonglobe.com/ideas/2016/01/24/beware-obama -noclear-arā-fuafuaga / IJP9E48w3cjLPlTqMhZdFL / story.html
9 Anna Fifield, "I Iapani ma Korea i Saute, o le le mautonu i le manatu o Trump latou te fausia ai ni nukes," Washington Post, 28 March 2016. https://www.washingtonpost.com/world/asia_pacific/in-japan-and-south-korea-bewilderment-at-trumps-suggestion-them-build-nukes / 2016 / 03 / 28 / 03eb2ace-f50e-11e5- 958d- d038dac6e718_story.html? Utm_term = .776ADcee73e6
10 Bruce Cumings, Nofoaga i Korea i le La: O se Talaʻaga Faʻaonapo Nei (WW Norton, 1988) p. 483.
11 Bridget Martin, "Moon Jae-In's THAAD Conundrum: Peresitene o le South Korea" moliaga o le moligao "e feagai ma teteʻe malosi a le tagatanuu i le puipuiga o faʻatautaia," Asia Pacific Journal: Japan Focus 15: 18: 1 (15 September 2017). http://apjjf.org/2017/18/Martin.html
12 Jane Perlez, "Mo Saina, o se Polokalama Puipuia o Missile i Korea i Saute na Faʻailoaina se Faʻasalaga Lelei," New York Times, 8 Iulai 2016. https://www.nytimes.com/2016/07/09/world/asia/south-korea-us-thaad- china.html? _r = 0
13 Barbara Starr, Zachary Cohen ma Brad Lendon, "US Navy guided-missile sub calls i Korea i Saute," CNN, 25 Aperila 2017. http://edition.cnn.com/2017/04/24/politics/uss-michigan-nuclear-sub-south- korea / index.html
14 Oliver Holmes, "US ma Korea i Saute e faʻatautaia le tele o le militeli e ui lava i faafitauli i North Korea," The Guardian, 11 August 2017. https://www.theguardian.com/world/2017/aug/11/north-nota-us-south- korea-big-military-exercise
E le o taʻua, "Moon reinffirms commitment to reform reform, reinforcements," Yonhap News Agency, 20 Aokuso 2017. http://english.yonhapnews.co.kr/national/2017/08/20/0301000000AEN20170 820001651315.html
15 Tim Beal, "O le Penisini Korea i totonu o le Taiala a le US Global Hegemony," Asia Pacific Journal: Japan Faʻamatalaga 14: 22: 1 (15 Novema 2016). http://apjjf.org/2016/22/Beal.html
16 Cumings, Nofoaga i Korea i le La: O se Talafaasolopito i Ona Po nei, i. 477.
Alex Ward, "South Korea e manao i le US e tuu ni auupega faaniukilia i le atunuu. O se manatu leaga lena. "Vox, 5 Setema 2017. https://www.vox.com/world/2017/9/5/16254988/south-nota-nuclear-weapons-North-korea-trump
17 Cumings, Korea i le Itu i le La: O Aso Nei Talaʻaga, i. 483.
18 Somini Sengupta, "Ina ua maeʻa le taupulepulega a le US, Faamalosia e le Fono a le Puipuiga le Faʻasaʻoga a Korea i Matu," New York Times, 11 Setema 2017. https://www.nytimes.com/2017/09/11/world/asia/us-security-council -north- korea.html
19 Joseph Dethomas, "UNSCR 2375: O le a le mea na tupu iinei?", 38 North, (Institute of American Korea at John Hopkins SAIS, 15 Setema 2017).
https://www.38north.org/2017/09/jdethomas091517/
20 Calvin Simsaug, "US Faʻasalaga Faʻasalaga Japan mo le Faʻatauina o Meaʻai i North Korea," New York Times, 26 Aokuso 1999. http://www.nytimes.com/1999/08/26/world/us-lawmaker-faults-japan-for-halting-food-to-north-korea.html? mcubz = 1
21 Bruce Cumings, "The Hermit Kingdom Bursts Upon US," Los Angeles Times, 17 Iulai 1997. http://articles.latimes.com/1997/jul/17/local/me- 13340
22 Faʻasalalau i Gavan McCormack, "Aia Tatau a Tagata ma Fesoasoaniga Alofa: O le North Korean Case," Journal of Politics Critics 16 (May 2015), p. 166. E tele ni taamilosaga o le Tautua Ono. O setete e ono o North and South Korea, o le US, Saina, Iapani, ma Rusia. O le taulaiga o lauga ua maua ai se faaiuga filemu i popolega malu puipuia na tulai mai i le polokalame a le North Korean nuclear weapon program.
23 Gavan McCormack, "Aia Tatau a Tagata ma Fesoasoaniga Agaalofa: O le Case North Korea," i. 166.
24 Paul Atwood, "Korea? E masani ona iloa e uiga i China! ", Counterpunch, 22 Setema 2017. https://www.counterpunch.org/2017/09/22/korea-its-always-really-been- about-china /
25 Faʻasalalau e Samarth, "Folau a Amerika e lata ane i le itu i matu o Korea i le faʻaalia o le malosi," Newstrack, Setema 24, 2017. https://newstrack.com/world- news / us-bombers-fly-close-north-koreas-coast /
26 Cumings, Korea i le Itu i le La: O Aso Nei Talaʻaga, i. 481.
27 Cumings, Korea i le Itu i le La: O Aso Nei Talaʻaga, i. 298.
28 Cumings, Korea i le Itu i le La: O Aso Nei Talaʻaga, i. 296.
29 Cumings, Korea i le Itu i le La: O Aso Nei Talaʻaga, i. 296.
30 Cumings, North Korea: Se Isi Atunuʻu, i. 1.
31 Gavan McCormack, "Aia Tatau a Tagata ma Fesoasoaniga Alofa a Tagata: Le Mataupu Korea i Matu," Journal of Political Critikism 16 (Me 2015), p162.
32 Bruce Cumings, "O Le Mea Moni Lenei I Tua Atu o Polokalame Nuclear Projects," The Nation, 23 Mati 2017.
https://www.thenation.com/article/this-is-whats-really-behind-north-koreas- nuclear-provocations/
O le aufaigaluega a le 33 Reuters, "US latalata atu i tapulaa o le diplomacy i Korea i Matu: le faufautua McMaster," Reuters, 16 Setema 2017.
Vitio i: https://www.msn.com/en-ca/news/newsvideo/there-is-a-military- option-on-north-korea-mcmaster / vp-AArZ7h0
Gabrielle Levy, "McMaster: 'O loo i ai se Filifiliga Faaupufai' i North Korea," US News, 15 Setema 2017. https://www.usnews.com/news/world/articles/2017-09-15/mcmaster-military-engagement-with-north-korea-option
34 Bill Powell, "O le a le taua ma North Korea e foliga i ai," Newsweek, 25 Aperila 2017. http://www.newsweek.com/2017/05/05/what-war-north-nota-look-588861.html
35 Rick Gladstone, "Ua taunuu se Feagaiga i le Faasao Nuclear Arms. Ua Maua nei le Vaega Malosi, "New York Times, 7 Iulai 2017. https://www.nytimes.com/2017/07/07/world/americas/united-nations-nuclear-weapons-prohibition-destruction-global-treaty.html
36 David McNeill, "Taiala Fuafuaina: O le faigamalo a le Washington i le suiga o le tulafono faakomepika i le itulagi o Asia ma le Pasefika o loʻo tuʻuina ai Iapani i se tulaga faigata," Japan Times, 29 Iulai 2017. https://www.japantimes.co.jp/news/2017/07/29/national/politics- diplomacy / strategic-approach-washingtons-shifting-nuclear-policy-asia-Pacific-regional-putting-japan-hard- tulaga / #. WcixM0YB0_U
37 Peter Lee, "I Seoli ma tua: Hiroshima, Nagasaki ma le Nuclear Denial," Asia Pacific Journal: Japan Focus 14: 11: 2 (1 Iuni 2016). http://apjjf.org/2016/11/Lee.html
38 O le 'upega tafaʻilagi a le falemataʻaga o loʻo i ai se "Database Database," i soʻo se tagata i luga o le Initaneti e mafai ona faʻasolo ata, matamata i vitio, ma aoao e uiga i le pomu.
39 Faitau e uiga i manaʻoga o se tagata na lavea i le pomu i Kyoko Selden, "Manatua o Hiroshima ma Nagasaki: Savali mai Hibakusha: O se Faʻatomuaga," Asia Pacific Journal: Japan Faʻamatalaga 9: 41: 1 (3 Oketopa 2011).
http://apjjf.org/2011/9/41/Kyoko-Selden/3612/article.html
O le laina mulimuli o lenei tusiga e faitauina, "Ou te tatalo o le a le mafai lava ona tafe mai taua taua faanatinati i soo se mea i le lalolagi."
40 Atwood, "Korea? E masani ona iloa e uiga i China! "

Tali 4

  1. Ioe, ou te manatua, ioe, Paul! Faafetai! Ou te faʻafetai i taimi uma i lau tulaga itulau i luga ole laiga.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana