Iraqis Rise Up Against 16 Tausaga o 'Faia i le USA' Faiga Piʻopiʻo

Saunia e Nicolas JS Davies, World BEYOND War, Novema 29, 2019

Iraqi protestors

A o nonofo Amerika i le tausamiga o le Aso Faafetai, na faanoanoa ai Iraqis Ua fasiotia tagata tetee o 40 e leoleo ma fitafita i le Aso Tofi i Baghdad, Najaf ma Nasiriyah. Tatalo 400 tagata teteʻe ua maliliu ona o le selau ma afe o tagata na ave i le auala i le amataga o Oketopa. O aia tatau a tagata soifua ua faʻamatalaina le faʻalavelave i Iraq e pei o "Toto," Na faasilasila e le Palemia Abdul-Mahdi o le a ia faamavae, ma ua tatalaina le Suetena se suesuega e faasaga i le Minisita o le puipuiga a Iraqi Najah Al-Shammari, o se tagatanuu Suetena, mo solitulafono faasaga i tagata soifua.

Ae faimai foi Al Jazeera, "O loʻo faʻamaonia e le au faʻamaonia le faʻaleaogaina o se faiga faʻapolokiki ua vaʻaia e pei o le leaga ma le tautua i fafo ae o le toʻatele o tagata Iraki e matitiva i le mativa e aunoa ma galuega, soifua maloloina poʻo aʻoaʻoga." Na o le 36% o tagata matutua o Iraki e iai a latou galuega, ma e ui lava i le leaga o le malo i lalo o le pulega a Amerika, o ona toega le mautonu o loʻo faʻafaigaluegaina pea le tele o tagata nai lo le tumaʻoti vaega, lea na sili atu le leaga i lalo o le vevesi ma le vevesi o le US militarized teteʻi aʻoaʻoga.

O le itu i Sisifo e lipotia ai le avea o Iran ma tagata sili mai fafo i Iraq i aso nei. Ae ui lava na maua e Iran se faatosinaga tele ma e se tasi o sini o le tetee, o le toatele o tagata o loo pule ia Iraq i aso nei o loo avea pea ma tagata na faaaunuua muamua na lele le US ma lana 'aufaigaluega i le 2003, "sau i Iraq ma taga gaogao e faʻatumu" pei ona taʻua e se taʻavale-taʻavale i Baghdad i se tagata fai lipoti i Sisifo i lena taimi. O mafuaʻaga moni lava o le le maeʻa ai o polokiki ma tamaoaiga a Iraki, o nei tagata sa faaaunuua i le taimi na latou faʻalataina ai lo latou atunuʻu, o latou faʻamaʻi piʻopiʻo ma le tulafono a le US i le faʻatamaʻiaina o le malo o Iraq, ma tuʻuina atu ia i latou ma taofia i latou i le paoa mo le 16 tausaga.

O le faaletonu o ofisa US ma Iraqi i le taimi o le US lelei le tusiaina. Fono a le UN Security Security resolution 1483 na faavaeina se $ 20 piliona mo le Atinaʻeina o tupe mo Iraki i le faaaogaina muamua o meatotino a Iraqi, tupe na totoe i le UN "oil for food" polokalama ma le tele o tupe maua a le Iraqi. O se suʻega a le KPMG ma se tagata asiasi faapitoa na iloa ai o se vaega tele o lena tupe na gaoia pe faʻafefeina e le au ofisa Amerika ma Iraqi.

Na maua e le ofisa o le aganuu a Lebanona le $ 13 miliona i le tupe i luga o le vaalele a le Falah Naqib i Iraqi-American Interim Interior Interview. O le pule o solitulafono a le ofisa o Paul Bremer na teuina le $ 600 miliona tupe e aunoa ma se pepa. O se faigamalo a le malo o Iraqi ma tagata 602 na aoina totogi mo 8,206. O le US Army Army na ia faaluaina le tau i luga o se konekarate e toe fausia se falemai, ma taʻu atu i le pule o le falemai le sili atu tupe o lana "fale litaea." O le US contractor na totogi le $ 60 miliona i luga o le $ 20 miliona konekarate e toe fausia se fale gaosi, ma na fai atu i le au ofisa o Iraqi e tatau ona latou faafetai ona o le US na latou laveaiina i latou mai Saddam Hussein. O se US contractor pipeline na totogiina le $ 3.4 miliona mo tagata faigaluega e le o iai ma "isi tau le talafeagai." Mai 198 konekarate na toe iloilo e le tagata asiasi asiasi, na o le 44 na i ai ni pepa faamaumau e faamaonia ai ua maeʻa le galuega.

O sui o le "US agent" o le tufatufa atu o tupe mo poloketi e tusa ai ma Iraki na lafoina le miliona o tala i le tinoitupe. Na suʻesuʻeina e le ofisa asiasi se tasi o itu, e lata ane i Hillah, ae na maua e ia le $ 96.6 miliona tala e le o iai i lena nofoaga na o ia. E le mafai e le sui Amerika Amerika ona teu se $ 25 miliona, ao le isi e mafai ona naʻo le $ 6.3 miliona mai le $ 23 miliona. O le "Coalition Provisional Authority" na faʻaaogaina sooupu e pei o nei i luga o Iraq ma na o le "faamamaina" a latou tala pe a latou tuua le atunuu. O se tasi o ofisa na luitauina na toe foi mai i le aso na sosoo ai ma le $ 1.9 miliona i le tupe na leiloa.

Na paketi foi e le Konekeresi a Amerika le $ 18.4 piliona mo le toefausia i Iraq i le 2003, ae e ese mai i le $ 3.4 piliona na liliu atu i le "saogalemu," e itiiti ifo i le $ 1 piliona o ia tupe na faamatuu atu. Tele o tagata Amelika e talitonu o kamupani suauʻu a Amerika ua pei o tagata faomea i Iraki, ae le saʻo foi lena. O fuafuaga na gaosia e kamupani suauʻu i Sisifo ma le Sui Peresitene Cheney i 2001 na i ai lena faamoemoe, ae o se tulafono e tuuina atu i kamupani i Sisifo o kamupani gaioiga "maliega o fefaʻatauaiga gaosia" (PSAs) e aoga le sefulu piliona piliona i le tausaga na faʻaalia mai faʻamaʻapeʻapeʻe ma maua le osofaʻiga ma le Fono Aoao a Iraqi na teena le pasia.

Mulimuli ane, i le 2009, o taʻitaʻi o Iraq ma a latou matai masini a le US na latou faʻavaeina PSPS (mo le taimi nei ...) ma valaaulia kamupanī mai fafo suauu e faʻailoa i luga o "maliega o auaunaga faʻapitoa" (TSAs) aoga $ 1 i le $ 6 i luga o le paʻu mo le faʻaopoopoga o le gaosiga mai malafield o Iraqi. I le sefulu tausaga mulimuli ane, o le gaosiga ua na ona faateleina i 4.6 miliona paʻu i aso taitasi, lea 3.8 miliona ua momoli atu. Mai le Iraqi oil exportations e tusa ma le $ 80 piliona i le tausaga, o pisinisi mai fafo ma le TSA e na o le $ 1.4 piliona e maua, ma o konekarate sili ona tele e le o umiaina e kamupani a le Iunaite Setete. Saina e le China National Petroleum Corporation (CNPC) le $ 430 miliona i le 2019; E maua e le BP le $ 235 miliona; Malaysia Petronas $ 120 miliona; Rusia Lukoil $ 105 miliona; ma le ITI ENI $ 100 miliona. O le tele o tupe o le suauʻu o Iraki o loʻo faʻaauau pea ona pasia e le Iraq National Oil Company (INOC) i le malo leaga a le US-backed government i Baghdad.

O le isi talatuu o le galuega a Amerika o le faiga palota a le malo o Iraki ma le tauvaga o le solofanua e le puleaina e le pule o le malo o Iraqi. Le 2018 filifiliga na fesiligia e vaega 143 o loʻo faʻapipiʻiina i le 27 coalitions poʻo "lisi," faʻatasi ai ma 61 isi vaega tutoʻatasi. O le mea e ofo ai, e talitutusa lenei mea ma mea e tele, tele-layered faiga faʻapolokiki na faia e Peretania e pulea Iraq ma le aofia ai le au Shiite mai le pule ina ua mavae le tetee a Iraqi o le 1920.

O le aso nei, o lenei faiga leaga e tumau pea le malosi i lima o se au tapolo a le au Shiite ma Kurdish oe na faaaluina le tele o tausaga i le itu i Sisifo, ma galulue faatasi ma le Ahmed Chalabi o le US Congress based Congress (INC), Iraqi Ayad Allawi's UK National Accord (INA) ma vaega eseese o le Shiite Islamist Dawa Party. O le palota a le au palota na toese mai le 70% i le 2005 i le 44.5% i le 2018.

Ayad Allawi ma le INA o ni meafaigaluega mo le CIA osofaia le militeli i Iraq i 1996. O le malo o Iraqi na mulimuli i auiliiliga uma o le fuafuaga i luga o se leitio ua tapunia e le tasi o le au faufaupulega ma pueina uma sui o le CIA i totonu o Iraq i le afiafi o le malologa. Na faʻataunuʻuina le tolusefulu fitafita o le militeri ma faʻasaoina le selau isi, ma tuʻu ai le CIA ae leai se atamai faaletagata mai totonu o Iraq.

O Ahmed Chalabi ma le INC na faatumuina lena masini masini ma se upega tafaʻilagi o pepelo lea na fafagaina ai le au maliliega a le US i totonu o le potu faʻalogo o le aufaasālalau a le Iunaite Setete e faʻamaonia le osofaia o Iraq. I le Iuni 26th 2002, na tuʻuina atu ai e le INC se tusi i le komiti o le faʻatatauina o tupe a le Senate mo le faʻapipiʻi atu mo le tele o tupe a Amerika. Na faʻaalia ai le "Polokalame Faʻapipiʻi Faamatalaga" o le punavai autu mo 108 tala e uiga i le faʻamaonia e Iraq o "Auupega o Mass Massac" ma sootaga i Al-Qaeda i US ma nusipepa ma mekasini faavaomalo.

Ina ua maeʻa le osofaʻiga, na avea Allawi ma Chalabi ma taʻitaʻi sui o le pulega a le malo o Iraqi. Na tofia Allawi e fai ma Palemia o Irak i le malo le tumau i le 2004, ae tofia Chalabi e fai ma Sui Palemia ma Minisita o Suauʻu i le pulega fesuiaiga i le 2005. E leʻi manumalo Calabi i le nofoa i le palota a le National National Assembly i le 2005, ae mulimuli ane filifilia i le fono ma Na tumau pea le malosi o le tagata seʻia oʻo i lona maliu i le 2015. Allawi ma le INA o loʻo aʻafia pea i le fefaʻatauaʻiga o solofanua mo tofiga sinia peʻa maeʻa palota uma, e ui lava e leʻi sili atu ma le 8% palota - ma naʻo le 6% i le 2018.

O faifeau sinia ia o le malo fou o Iraqi na faia ina ua maeʻa le filifiliga a le 2018, ma nisi auiliiliga o latou itu i Sisifo:

Adil Abdul-Mahdi - Palemia (Farani). Fanau i Baghdad i 1942. Tama o se faifeʻau a le malo i lalo o le pule a le malo o Peretania. Faʻaauau i Falani mai 1969-2003, mauaina o le Ph.D i faiga faʻapolokiki i Poitiers. I Falani, na avea ai o ia ma sui o Ayatollah Khomeini ma se tasi na faavaeina i le Fono Aoao Maualuga a Iran mo le Fouvalega Faʻa-Revolution i Iraq (SCIRI) i le 1982. O le sui a SCIRI i Iraqi Kurdistan mo se vaitaimi ile 1990s. Ina ua maeʻa le osofaiga, na avea o ia ma Minisita o Tupe i le pulega tumau a Allawi i le 2004; Sui Peresetene mai 2005-11; Suauʻu Suauu mai le 2014-16.

Barham Salih - Peresetene (UK & US). Fanau i Sulaymaniyah i le 1960. Ph.D. i Inisinia (Liverpool - 1987). Na auai i le Patriotic Union of Kurdistan (PUK) i le 1976. Falepuipui mo le 6 vaiaso i le 1979 ae tuua Iraq mo le UK PUK sui i Lonetona mai le 1979-91; faauluuluga o le ofisa PUK i Uosigitone mai le 1991-2001. Peresetene o le Kurdish Regional Government (KRG) mai le 2001-4; Sui Palemia i le malo le tumau o Iraqi i le 2004; Minisita mo le fuafuaina o suiga i le 2005; Sui Palemia mai le 2006-9; Palemia o KRG mai le 2009-12.

Mohamed Ali Alhakim - Minisita o le Va i Fafo (UK & US). Fanau i Najaf i 1952. M.Sc. (Birmingham), Ph.D. i Telecom Engineering (Kalefonia i Saute), Polofesa i le Northwest University i Boston 1995-2003. Ina ua maeʻa le osofaiga, na avea ai o ia ma Sui Failautusi-Aoao ma le Fuafuaina o Fuafuaga i le Fono Aoao a Iraqi; Minisita o Fesoʻotaiga i totonu o le malo i totonu ole 2004; Faatonu o Fuafuaga i Matagaluega i Fafo, ma le Faufautua o le Tamaoaiga ia VP Abdul-Mahdi mai le 2005-10; ma le UN Ambassador mai le 2010-18.

Fuad Hussein - Minisita o Tupe & Sui Palemia (Netherlands & Farani). Fanau i Khanaqin (o le tele o taulaga Kurdish i le itumalo o Diyala) i le 1946. Auai i le Kurdish Student Union ma Kurdish Democratic Party (KDP) o se tamaititi aʻoga i Baghdad. Sa nofo i Netherlands mai le 1975-87; Ph.D. le atoa i Fesoʻotaʻiga Faʻavaomalo; faʻaipoipo i le fafine Dutch fafine. Tofia tofia sui ulu o Kurdish Institute i Pale i le 1987. Auai i Iraqi faaaunuua fonotaga faaupufai i Beirut (1991), New York (1999) & Lonetona (2002). Ina ua maeʻa le osofaʻiga, na avea o ia ma faufautua i le Matagaluega o Aʻoga mai le 2003-5; ma le Chief of Staff ia Masoud Barzani, le Peresetene o le KRG, mai le 2005-17.

Thamir Ghadhban - Minisita o Suauʻu & Sui Palemia (UK). Fanau i Karbala i le 1945. B.Sc. (UCL) & M.Sc. i Petroleum Engineering (Imperial College, Lonetona). Auai i le Basra Petroleum Co. i le 1973. Faʻatonu Sili o le Inisinia ma Fuafua i Iraqi Suauu Matagaluega mai 1989-92. Falepuipui mo le 3 masina ma faʻaumatia i le 1992, ae leʻi tuua Iraki, ma toe tofia ai e avea ma Faʻatonu Sili o Fuafuaga i le 2001. Ina ua maeʻa le osofaʻiga, na siʻitia o ia e avea ma Pule Sili o le Suauʻu Matagaluega; Minisita o Suauʻu i le malo le tumau i le 2004; filifilia i le National Assembly i le 2005 ma tautua i le 3-man komiti na tusia le Tulafono o le suauu ua le manuia; Komiti Taitai Faufautua a le Palemia mai le 2006-16.

Major General (Toe) Najah Al-Shammari - Minisita mo le puipuiga (Suetena). Fanau i Baghdad i 1967. Na pau le Arabni Sunni i totonu o faifeau sinia. Tagata militeli talu mai 1987. Sa nofo i Suetena ma atonu na avea o ia ma tagata o le Allawi's INA ao leʻi i ai 2003. Ofisa sinia i totonu o le US-backed Iraqi malosi na ave mai le INC, INA ma Kurdish Peshmerga mai le 2003-7. Sui taitai o le "counterterrorism" malosiaga 2007-9. Nofo i Suetena 2009-15. Sueteni Suetena talu mai 2015. Na lipotia mai i lalo o suʻesuʻega mo le taufaasese i Suetena, ma i le taimi nei mo solitulafono faasaga i tagata soifua i le fasiotia o sui o le 300 faʻamaʻi i Oketopa-Novema 2019.

I le 2003, o le US ma ona soʻo ua faʻalauiloaina le le mafaamatalaina, osofaʻiga faʻaalia i tagata o Iraq. O tagata tomai faapitoa i le soifua mālōlōina lautele e faʻatuatuaina ma le mautinoa o uluai tausaga e tolu o taua ma le taua o le militeli 650,000 Iraqi e ola. Ae o le US na faamanuiaina i le faʻapipiʻiina o se kāpeti puppeta o tagata Shiite ma Kurdish o loʻo i ai i Sisifo i totonu o le Green Zone i Greengh, faʻatasi ai ma le puleaina o le suauu o Irak. E pei ona mafai ona tatou vaʻaia, o le tele o faifeau i le US-tofia pule le tumau i le 2004 o loʻo pule pea i Iraq i aso nei.

O fitafita a Amerika na faʻaaogaina le faʻaleagaina o faiga sauā faasaga i Iraqis o ē na tetee i le osofaʻiga ma le taua a le militeli o lo latou atunuu. I le 2004, na amata ai ona aʻoaʻoina e le US le toʻatele o tagata Iraqi leoleo commandos mo le Matagaluega i totonu o le Pasefika, ma le faʻavaeina o vaega fanua na faʻauluina mai le militeri Badr Brigade a SCIRI. maliu i Baghdad ia Aperila 2005. Lenei Talosaga a le US-lagolagoina o le fefe na oʻo i le taumafanafana o le 2006, faʻatasi ai ma tino maliu o le toʻatele na aafia i le 1,800 na aumaia i le Baghdad morgue i masina taʻitasi. O se vaega o aia tatau a tagata i Iraqi e suʻeina 3,498 body o le aotelega o tagata na fasia ma faailoaina 92% oi latou o ni tagata na pueina e le Vaega o le Falemeli.

O le US Defense Defense Intelligence sa siaki "Osofaiga a le ita-osofaʻi" i le taimi atoa o le galuega ma maua ai o le sili atu i le 90% na tetee faasaga i le US ma aufaatasi a le militeri sini, ae le o le "lotu" osofaiga i tagata lautele. Ae na faʻaaoga e le au ofisa o Amerika se tala o le "vevesi i lotu" e tuuaia ai le galuega a le aufaigaluega a le US Interior ua aʻoaʻoina e le au fitafita Shiite tutoatasi pei o Muqtada al-Sadr's Mahdi Army.

O le malo o Iraq e tetee i le asō o loo taitaia pea e le vaega e tasi a le au fitafita o Iraqi na lagolagoina i Amerika, oe na latou faia se upega tafaʻilagi o pepelo i le taitaia o le osofaia o lo latou lava atunuu i le 2003, ona lalafi ai lea i tua o puipui o le Green Zone ao US malosiaga ma faʻamaʻi oti fasia o latou tagata e faia le atunuu "saogalemu" mo a latou malo leaga.

Talu ai nei na latou toe galulue ai o ni tagata faʻafiafia e pei o Amerika pomu, rockets ma o auupega na faʻaititia ai le tele o Mosul, le taulaga lona lua a Iraq, na faʻaleagaina, i le maeʻa ai o le sefululua tausaga o lana pulega, faiga piʻopiʻo ma le saua. aveina ona tagata i totonu o lima o le Islamic State. Na maua i lipoti a le Kurdish lipoti e sili atu 40,000 tagata lautele na fasiotia i le US-led destruction of Mosul. O le mafuaaga o le tau ma le Islamic State, ua toefaatuina ai e le US se vaega tele o le militeli mo le au 5,000 US fitafita i le al-Asad airbase i le itumalo o Anbar.

O le tau o le toe fausiaina o Mosul, Fallujah ma isi aai ma taulaga o loʻo faʻatusatusa i le $ 88 piliona. Ae ui lava i le $ 80 piliona i le tausaga i le auina atu o suauu ma le tupe a le malo tele e sili atu i le $ 100 piliona, e le o iai se tupe a le malo o Iraqi mo le toe fausiaina. O atunuu i fafo, o le tele o tamaoaiga o atunuu Arapi, ua latou tauto atu i le $ 30 piliona, e aofia ai le $ 3 piliona mai le US, ae o se mea itiiti lava na i ai, pe na mafai foi, ona auina mai.

O le talafaasolopito o Iraq talu mai le 2003 o se mala e le gata mo ona tagata. O le toatele o lenei augatupulaga fou o Iraki oe na tutupu ae i le lotolotoi o mea faaleagaina ma le vevesi o le galuega a le IS, ua latou le talitonu e leai se mea e leiloa ae o latou toto ma o latou ola, e pei ona latou ave i luga o auala e toe maua ai lo latou mamalu, latou lumanaʻi ma lo latou atunuʻu pule silisili ese.

O taʻavale toto o US ma o latou papeti Iraqi i le taimi atoa o lenei faʻalavelave, e tatau ona avea o se lapataiga matautia i tagata Amerika o le faʻalavelave faʻaleagaina o taunuuga o se faiga faʻavae e le tusa ai ma le tulafono, e faʻavae i luga o faʻasalaga, faʻasalaga, taufaʻatau ma le faʻaaogaina o fitafita malosi e taumafai e faʻamalosia le o le a faaseseina ai taitai Amerika i tagata i le lalolagi atoa.

Nicolas JSDavies o le tusitala o le Toto i o Tatou Lima: o le osofaʻiga a Amerika ma le Faʻafanoga o Iraq. O ia o se tusitala tutoʻatasi ma se tagata suʻesuʻe mo CODEPINK.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana