Faʻatalanoaga ma David Krieger, Nuclear Age Peace Foundation

David Krieger o le Nuclear Age Peace Foundation

Saunia e John Scales Avery, Tesema 14, 2018

O se faasologa o faatalatalanoaga o tagata taualoa i le filemu o le galuega ua tofia e le Initaneti Countercurrents. E ese mai i le lomia i Countercurrents, o le faasologa o le a lolomiina o se tusi. O lenei faatalanoaga imeli ma Dr David Krieger o se vaega o lenei faasologa.

David Krieger, Ph.D. o le faʻavae ma le peresitene o le Nuclear Age Peace Foundation. O le tele o ana taʻiala lautele o loʻo taumafai e fausia le filemu i le lalolagi, o ia o le faʻavae ma se sui o le Fono a le Lalolagi o le faʻaumatia 2000, fautua i le Fono a le Lalolagi i le lumanai, ma o ia o le pule o le Komiti Faʻatonu o le International Network of Engineers and Saienitisi mo Matafaioi i le Lalolagi. O loʻo ia te ia le BA i le Psychology ma taofia MA ma Ph.D. tikeri i le Saienisi Faʻasaienisi mai le Iunivesite o Hawaii faapea foi ma le JD mai le Kolisi a Lawrence Santa Barbara; sa ia tautua mo 20 tausaga o se faamasino pro tem mo le Municipal and High Courts. O Dr. Krieger o le tusitala o le tele o tusi ma suesuega o le filemu i le Vaitau Tau Vaalele. Na ia tusia pe faʻataʻitaʻia nai lo 20 tusi ma le faitau selau o tusiga ma tusi mataupu. O ia o se tagata e mauaina ni taui ma ni faʻaaloalo, e aofia ai le OMNI Center for Peace, Justice ma Ecology Peace Writing Writing mo Poetry (2010). Ua ia te ia se tuufaatasiga fou o solo ua tatau Tulai. Mo nisi asiasiga i le Nuclear Age Peace Foundation website: www.wagingpeace.org.

Ioane: Ua leva ona ou faamemelo i lau galuega tuuto ma le lototoa i le olaga atoa-mo le soloia atoa o meatau faaniukilia. Na e faia ia te aʻu le faʻaaloalo sili o le faia o aʻu ma Faufautua i le Nuclear Age Peace Foundation (NAPF). O oe uma o le Faʻavae ma le Peresetene o le NAPF. Mafai ona e taʻu mai ia te matou sina mea e uiga i lou aiga, ma lou amataga olaga ma aʻoga? O a sitepu na taitai atu ai oe e avea ma se tasi o lauiloa a le lalolagi fautua mo le soloia atoa o auupega faaniukilia?

Tavita: John, ua e faamamaluina i matou e ala i le avea ma faufautua i le Nuclear Age Peace Foundation. O oe o se tasi o sili ona atamamai tagata ou te iloa i le mataʻutia o mea faaniukilia ma isi tekinolosi i le lumanaʻi o le olaga i luga o le tatou paneta, ma ua e tusia atamai e uiga i nei taufaamataʻu.

E tusa ai ma loʻu aiga, popofou o le olaga ma aʻoaʻoga, na ou fanau i le tolu tausaga ae le i faʻaumatia ia taulaga o Hiroshima ma Nagasaki e auupega faaniukilia. O loʻu tama o se fomaʻi tamaiti, ma loʻu tina o se faletua ma volenitia i le falemaʻi. O i laʻua uma sa fiafia i le filemu, ma sa la teena uma le militani ma le le taofiofia. O le a ou faʻamatalaina oʻu tausaga amata e pei e tele lava le le mautonu. Sa ou aʻoga i le Kolisi a le Occidental, lea na ou maua ai se aʻoaʻoga lelei tele mo le saʻoloto. Ina ua uma ona ou faauu mai le Occidental, sa ou asiasi i Iapani, ma na ou ala i le vaai atu i le faatafunaga na mafatia ai Hiroshima ma Nagasaki. Na ou iloaina o le Iunaite Setete, na matou vaʻaia nei pomu mai luga aʻe o le supa ao o ni mea faʻatekinolosi na ausia, ae i Iapani o pomu na vaʻaia mai lalo o le puao ao o ni faʻalavelave mataʻutia o le le faʻailoaina o le tele o faʻaleagaina.

Ina ua ou foʻi mai Iapani, sa ou alu i le aʻoga faauu i le Iunivesite o Hawaii ma maua se Ph.D. i saienisi faaupufai. Na tofia foi aʻu i le militeli, ae na mafai ona ou auai i tupe faaleoleo o se isi auala e faataunuu ai laʻu tiute faamiliteli. Ae paga lea, na mulimuli ane valaauina aʻu i le galue malosi. I le militeli, na ou teenaina le poloaʻiga mo Vietnam ma faila mo le le auai i le lotofuatiaifo. Sa ou talitonu o le Vietnam Vietnam o se taua e le faʻatulafonoina ma le le mama, ma sa ou le manaʻo e avea o se mataupu o le mafaufau e galue ai iina. Na ou ave laʻu mataupu i le faamasinoga tele ma iu ai ina faamalolo ma le mamalu mai le militeli. O oʻu poto masani i Iapani ma le US Army na fesoasoani e fauina oʻu manatu agaʻi i le filemu ma meatau faaniukilia. Na ou talitonu o le filemu o se mea taua o le Nuclear Age ma o auupega o taua e tatau ona soloia.

O tagata soifua ma le biosphere e lamatia i le lamatiaga o se faʻaumatiaga faʻaleagaina uma. E mafai ona tupu mai i se faʻaletonu poʻo se faʻaletonu o le tagata, pe ala mai i le le mafai ona puipuia o se taua na tau ma auupega masani. E mafai ona e fai atu se mea e uiga i lenei lamatiaga sili?

E tele auala e ono amata ai se taua faanatinati. Ou te fiafia e talanoa e uiga i le “M” e lima. Nei o le: lotovale, valea, sese, sese faʻasologa ma togafiti. I totonu o nei toʻalima, naʻo le loto leaga e mafai ona taofia e le faʻatamaʻia o le malosiʻaga faʻamomoli ma o lea e leai se mautinoa. Ae o le puipuia o le eletise (taufaʻamataʻu o le tauimasui faanatinati) o le a le aoga uma i le valea, mea sese, sese faʻasologa poʻo le faʻaseseina (hacking). E pei ona e fautua mai, soʻo se taua i le vaitaimi faanatinati e mafai ona faʻateleina i se taua faanatinati. Ou te talitonu o se taua faanatinati, tusa lava pe o le a le amataga, o loo i ai le sili atu lamatiaga feagai ma le tagata, ma e mafai ona taofia e le atoa le soloia o auupega faaniukilia, na maua e ala i feutanaiga ua maeʻa, faamaonia, le toe suia ma manino.

Ioane: E mafai ona e faamatalaina aafiaga o se taua faanatinati i luga o le ozone, i luga o le vevela o le lalolagi, ma i luga o faatoaga? E mafai ea e le tau faʻaupuina ona tupu se oge tele?

Tavita: O loʻu malamalamaaga o se taua faaniukilia o le a matua faatamaia ai le ozone vaega faʻatagaina ai ogaoga maualuga o ultraviolet radiation e oʻo atu i le lalolagi. E le gata i lea, o se taua faanatinati o le a matua faaititia ai le maualalo o le tau, atonu o le lafoina o le paneta i se Ice Ice fou. O aafiaga o se taua faanatinati i luga o faatoaga o le a matua iloga lava. Ua taʻu mai ia i tatou e saienitisi uiga i le ea, e oʻo lava i le "laʻititi" o le taua faanatinati i le va o Initia ma Pakisitani, lea na faaaoga ai e itu taʻitasi ni auupega faaniukilia e 50 i le isi itu o taulaga, o le a lava le tuu i totonu o le stratosera e poloka ai le vevela o le la, faapuupuuina ai vaitau o tutupu, ma mafua ai le oge tele. pe tusa o le lua piliona tagata oti. O le taua tele taua faanatinati o le a maua ai sili atu ogaoga aʻafiaga, aofia ai le ono faʻaumatiaina sili ona faigata olaga i luga o le paneta.

Ioane: Ae faʻafefea aʻafiaga o le faʻamalositino mai mea leaga? E mafai ona e faamatalaina aafiaga o suega Bikini i tagata o le Atu Maresala ma isi motu lata ane?

Tavita: O le susulu o le radio radio ose tasi lea o lamatiaga mataʻutia o auupega faaniukilia. I le va o le 1946 ma le 1958, na faia ai e le US le 67 o ana suesuega faanatinati i le Atu Maresala, faatasi ai ma le malosiaga tutusa o le faapapaina o 1.6 Hiroshima pomu i aso uma mo le sefululua tausaga vaitaimi. O nei suʻega, e 23 na faʻatautaia i le Bikini Atoll i le Atu Maresala. O nisi o nei suʻega na faʻaleagaina ai motu ma fagotaga faselau selau maila le mamao mai nofoaga faʻataʻitaʻi. O nisi atumotu o loʻo faʻaleagaina lava mo le toe foʻi mai o tagata. Na maasiasi le togafitia e le US o tagata o le Atu Maresala o e na aafia i aafiaga o le leitio pei o guinea pig, suesueina i latou e aoao atili ai e uiga i aafiaga o le radiation i le soifua maloloina o tagata.

Ioane: O le Nuclear Age Peace Foundation na galulue faʻatasi ma le Atu Maresala i le suʻeina o malo uma na sainia le Nuclear Nonproliferation Treaty ma o loʻo i ai nei niukilia aupega mo le solia o le Vaega VI o le NPT. E mafai ona e faʻamatalaina le mea ua tupu? O le minisita mai fafo a le Atu Maresala, Tony deBrum, na mauaina le Taui Ola Tatau mo lana vaega i le tagi. E mafai ona e taʻu mai ia i matou se mea e uiga i lenei?

Tavita: O le Nuclear Age Peace Foundation na feutanaʻi ma le Atu Maresala i a latou tagi lototetele faasaga i le iva aukilia-faʻaauupegaina malo (US, Lusia, UK, Farani, Saina, Isaraelu, Initia, Pakistan, ma North Korea). O tagi i le International Court of Justice (ICJ) i The Hague na tetee i le muamua lima o nei atunuu ona o lo latou le ausia o latou disarmament tiute i lalo o le Mataupu VI o le Non-Proliferation Treaty (NPT) mo feutanaiga e faamutaina le taufetuliga o auupega. ma ausia le faʻaleagaina o le malosiʻaga. O isi fa atunuu faaniukilia-faaauupegaina, na e le o ni pati i le NPT, na molia mo le tutusa toilalo e feutagai, ae i lalo o tulafono faaleaganuu faava o malo. O le US na molia foi i le faamasinoga feterale a Amerika.

I totonu o le iva atunuʻu, naʻo Peretania, Initia ma Pakisitana na taliaina le faʻamalosia le pulega a le ICJ. I nei mataupu e tolu, na faia ai le faaiuga a le Faamasinoga e faapea e leʻi lava se feeseeseaiga i le va o itu auai ma faaleaogaina ia mataupu e aunoa ma le oo atu i le autu o le tagi. O palota a faamasino e 16 i luga o le ICJ na latalata lava; I le mataupu a Peretania na vaeluaina e faamasino le 8 i le 8 ma o le mataupu na faia i le palota a le pelesetene o le Faamasinoga, o ia o le Farani. O le mataupu i le faamasinoga tele a le malo o Amerika, na faaleaogaina foi ae e leʻi oo i le taua o lenei mataupu. O le Atu Maresala na o le pau lea o le atunuu i le lalolagi na naunau e luʻi le iva setete faaniukilia i nei tagi, ma faia i lalo o le lototele taʻitaʻi o Tony de Brum, o le na mauaina le tele o faʻailoga mo lana taʻitaʻiga i lenei mataupu. O se faamamaluga mo matou le galulue faatasi ma ia i nei faamasinoga. O le mea e faanoanoa ai, na maliu Tony i le 2017.

Ioane: O Iulai 7, 2017, le Feagaiga i le Faasaina o Auupega Nuclear (TPNW), na pasia e le toatele o le au a le UN General Assembly. O se manumalo sili lea i le tauiviga e aveesea le lalolagi i le lamatiaga o le faaumatiaina o le aniani. E mafai ona e taʻu mai ia i matou se mea e uiga i le tulaga oi ai nei o le Feagaiga?

Tavita: O loʻo galue pea le feagaiga ile mauaina o saini ma le faʻamaoniaina. O le a amata faamamaluina 90 aso pe a maeʻa le 50th atunuu teuina lona faʻamaoniga poʻo le faʻaaogaina i ai. I le taimi nei, e 69 atunuʻu ua saini ma 19 na faʻamaonia pe talia le feagaiga, ae o nei fuainumera e suia soo. ICAN ma ana paʻaga faʻalapotopotoga e faʻaauau pea ona faʻamalosi setete e auai i le feagaiga.  

Ioane: ICAN maua se Nobel Peace Prize mo ana taumafaiga e mafua ai le faatuina o le TPNW. O le Nuclear Age Peace Foundation o se tasi lea o faalapotopotoga 468 o loʻo faia ICAN, ma o lea, i se isi itu, ua uma ona e mauaina se Nobel Peace Prize. E tele taimi na filifilia ai oe, patino, ma le NAPF o se faʻapotopotoga mo le Nobel Peace Prize. E mafai ona e iloiloina mo i matou gaoioiga e ono agavaa ai oe mo le taui?

Tavita: John, ua e filifilia ma le agalelei aʻu ma le NAPF mo le Nobel Peace Prize, lea ou te matua faafetai ai lava. O le a ou fai atu o laʻu mea sili na ausia o le mauaina ma taʻitaʻia le Nuclear Age Peace Foundation ma ia galue tumau ma le le femoumouaʻi mo le filemu ma le atoa faʻaumatia o auupega faaniukilia. Ou te le iloa pe o le a agavaʻa aʻu mo le Nobel Peace Prize, ae o se lelei ma lelei galuega na ou mitamita ai. Ou te lagona foʻi o la matou galuega i le Faʻavae, e ui ina faʻavaomalo, e faʻataua tele i le Iunaite Setete, ma o se atunuʻu faigata tele lea e alualu ai i luma.

Ae ou te fai atu lenei. O se fiafiaga le galue mo ni sini taua mo tagata uma ma, i le faia o na galuega, na ou maua ai le tele o tagata tuuto e tatau ona mauaina le Nobel Peace Prize, e aofia ai ma oe. E tele tagata talenia ma tuuto i le filemu ma gaioiga faʻamamaina gaioiga, ma ou te ifo ia latou uma. O le galuega e sili ona taua, ae le o ni faʻailoga, e oʻo lava i le Nobel, e ui o le aloaʻia e o mai ma le Nobel e mafai ona fesoasoani i le faʻateleina o le alualu i luma. Ou te manatu o le tulaga lea sa i ai i le ICAN, lea na matou auai i le amataga ma sa matou galulue vavalalata ma le tele o tausaga. Ma, matou te fiafia e faʻasoa i lenei faʻailoga.

Ioane: O faʻalavelave faʻa-militeli-maketi i le lalolagi atoa e manaʻomia ni faʻalavelave matautia e faʻamaonia ai a latou paketi tetele. E mafai ona e fai atu se mea e uiga i le matautia o le mea e tupu ai?

Tavita: Ioe, o fale fitafita ma pisinisi i le lalolagi atoa e matua matautia lava. E le gata o latou brinkmanship o se faʻafitauli, ae o le tele tele faʻasoa latou te mauaina e aveʻesea mai polokalame lautele mo le soifua maloloina, aʻoga, fale. ma puipuia le siosiomaga. O le aofaʻi o tupe alu i le militeli-alamanuia laʻasaga i le tele o atunuu, ma aemaise lava i le US, e mataga.  

E leʻi leva ona ou faitau i se tusi sili, na faaulutalaina Malosi e ala i le Filemu, tusia e Judith Eve Lipton ma David P. Barash. O se tusi e faʻatatau ia Costa Rica, o se atunuʻu na tuʻuina lona militeri i le 1948 ma na tele lava na ola i le filemu i se vaega mataʻutia o le lalolagi talu mai lena taimi. O le ulutala tusi o le "Faʻafefea ona Faʻamalosia le Agavaʻa I le Filemu ma le Fiafia i Costa Rica, & O le a le Atoa o le Lalolagi e mafai Aʻoaʻoina mai se Tiny Tropical Nation." O se tusi matagofie e faʻailoa mai ai e sili atu isi auala o le sailiga o le filemu nai lo le malosi faʻamalosi. E liliu le ulu tuai o Roma i lona ulu. Fai mai le tala a Roma, "Afai e te manaʻo i le filemu, sauniuni mo le taua." Fai mai le faʻataʻitaʻiga Costa Rican, "Afai e te manao i le filemu, sauni mo le filemu." O se sili atu ona talafeagai ma talafeagai ala i le filemu.

Ioane: Na fesoasoani le pulega a Donald Trump i le matautia o taua faanatinati?

Tavita: Ou te manatu o Donald Trump lava ia na saofaga i le matautia o taua faanatinati. O ia o se tagata e faʻamalosi, ma gaoi, ma e masani ona le faʻamalieina, o se tuʻufaʻatasia o uiga mo se tasi e pule i le malosiʻaga o le malosiʻaga o le malosiʻaga o le malosiʻaga o le lalolagi. O loʻo siʻosiʻomia foi o ia e tamaloloa Ioe, e masani ona taʻu atu ia te ia le mea e manaʻo e faʻalogo. E le gata i lea, ua toso ese e le Trump le US mai le maliliega ma Iran, ma ua ia folafolaina lona faamoemoe e alu ese mai le Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty ma Lusia. Trump's control of the US nuclear arsenal atonu o le sili taufaamataʻu taufaamatau o le taua taua talu mai le amataga o le Nuclear Age.

Ioane: E mafai ona e fai atu se mea e uiga i sapalai o loʻo iai nei i Kalefonia? Pe o faʻalavelave le fesuiaiga o le tau o se faʻalavelave faʻatusatusa i le lamatiaga o se faʻalavelave faaniukilia?

Tavita: O afi vao i Kalefonia na mataʻutia, o le sili ona leaga i Kalefonia talafaasolopito. O nei afi mataʻutia o se tasi lea o faʻaaliga o le faʻatauaina o le vevela o le lalolagi, e pei foi o le faʻateleina o le tetele o afā, afa ma isi faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le tau. Ou te talitonu o suiga ogaoga o le tau o se tulaga mataʻutia e faatusatusa i le lamatiaga o mala faaniukilia. O se mala faaniukilia e mafai ona tupu i soo se taimi. Faatasi ai ma suiga o le tau ua tatou latalata atu i se tulaga mai le mea o le a le toe foi i le masani ai ma o tatou lalolagi paia o le a le toe nofoia e tagata.  

 

~~~~~~~~~

John Scales Avery, Ph.D., o le sa avea ma vaega o se vaega na faʻasoa le 1995 Nobel Peace Prize mo a latou galuega i le faʻatulagaina o Fonotaga a Pugwash e uiga i Saienisi ma Mataupu o le Lalolagi, o se sui o le TRANSCEND Fesootaiga ma le Polofesa Polofesa Emeritus i le HC Ørsted Institute, University of Copenhagen, Tenimaka. O ia o le taʻitaʻifono o le Danish National Pugwash Group ma le Danish Peace Academy ma na maua lana aʻoaʻoga i le fomai o le tino ma le kemisi o kemisi i le MIT, le Iunivesite o Chicago ma le Iunivesite o Lonetona. O ia o le tusitala o le tele o tusi ma tusiga e le gata i autu faasaienisi ma i luga o fesili lautele lautele. O ana tusi lata mai nei o le Informationoryory and Evolution and Faʻalavelave Faʻale-Malo i le 21st Century 

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana