Le Taua o Tesema 1914 Christmas Truce

By Brian Willson

I le masina o Tesema 1914, o se mea ofoofogia na amata ai le filemu, e ui ina puupuu, ae o le toatele o le 100,000 o le militeri, po o le sefulu pasene, na tu i luga o le 500 mile Western Front i le Taua Muamua a le Lalolagi, i le tasi, ma le aunoa, taofi le tau mo le itiiti ifo 24-36 itula, Tesema 24-26. O faʻalavelave faʻapitoa o faʻalavelave i totonu o le lotoifale na tupu i le amataga o Tesema 11, ma faʻaauau pea faʻaletino seia oʻo i le Aso Fou ma oʻo i le amataga o Ianuari 1915. E sili atu i le 115 vaega taua na aofia ai i le au Peretania, Siamani, Farani ma Peleti. E ui lava i poloaiga a le lautele e faʻasalaina soo se ituaiga faʻalavelave ma le fili, o le tele o pito i luma e molimauina ai laau ma moligao, o fitafita na o ese mai 30 i le 40 sikuea ese e lulu lima, fefaʻasoaʻi ulaula, meaʻai ma le uaina, ma pepese le isi. Na faʻaaoga e toʻalua mai itu uma le tanumia o latou tagata taʻitoʻatasi o loʻo taʻoto i luga o malae, ma na i ai foi lipoti o tuʻuga tuʻufaʻatasi. I nisi tulaga, o ofisa na auai i le salalau o le taufaasese. O loʻo taua foʻi iinei ma i ai se taaloga soka i le va o Siamani ma Peretania. (Vaʻai SOURCES).

I le avea ai o se faaaliga matagofie o le agaga o le tagata e pei ona i ai, e le o se mea uiga ese i le tala faasolopito o taua. O le mea moni, o se toe faʻafouina o se tu masani masani. O faʻamatalaga faʻamatalaga ma nai tusitala faʻalauteleina ma mea na tutupu o faauoga na vaeluaina i le va o fili na faia i isi vaitaimi faaumiumi o taua a le militeli i le tele o seneturi, atonu ua leva.[1] E aofia ai foi le taua a Viet Nam.[2]

Le Lt. Col. Leve. Na fai mai Dave Grossman, o se polofesa o le saienitisi o le militeri, ua i ai i tagata le malosi o le tetee i le fasiotiga lea e manaomia ai se aoaoga faapitoa e faatoilalo ai.[3] Na le mafai ona ou lafoina laʻu bayonet i se paʻu i le taimi o laʻu aʻoga i AmerikaF i le amataga o le 1969. Ana fai o aʻu o se 'autau e sili atu nai lo le Ofisa o le Ea, ma o ni nai tausaga laiti, ou te mafaufau ai, mata e sili atu ona faigofie le fasioti tagata? Sa manino lava loʻu le fiafia i loʻu taʻitaʻi pe a ou musu e faʻaaoga lau bayone, aua o loʻo iloa lelei e le militeli e mafai ona fasiotia tagata e ala i le faʻamalosi. O le pulepulega e manaʻomia e faia ai se galuega a le 'autau e mataʻutia. E iloa e le mafai ona faʻatagaina le faʻatalatalanoaga e uiga i lana misiona ma e tatau ona vave faʻasolosolo soʻo se faʻalavelave i le faʻatulagaga o le usitai tauaso. Na vave ona ou tuuina i luga o le "Roster Control Roster" ma feagai ai ma le faitioga a le tupu i tua o faitotoa tapunia lea na faamataʻuina ai au i le tetee atu i le faamasinoga, ma le maasiasi, ma molia aʻu o le avea ma se tagata palauvale ma le faalata. O loʻu teenaina o le mumusu e auai i le sailini bayonet, na taʻuina mai ia te au, na faia ai ni faafitauli o le ola mama na lamatia ai le faalavelave i la matou misiona.

O le Iunivesite o le Yale University psychologist Stanley Milgram i le 1961, na o le tolu masina talu ona amata le faamasinoga a Adolph Eichmann i Ierusalema mo lana matafaioi i le faamaopoopoina o le Holocaust, na amataina se faasologa o suesuega ina ia malamalama atili ai i le natura o le usiusitai i le pule. Na iʻu ina ofo le iʻuga. Na atagia ma le faaeteete e Milgram ona tagata ina ia avea ma sui o Amerika Amerika masani. I le otootoina o le taua o le mulimuli i poloaiga, sa faatonuina tagata auai e taʻalo i luga o le mea na latou talitonu ai o se faʻalavelave, na faasolosolo malie atu i le sefululima pasene, i taimi uma lava na faia ai e se tagata aʻoaʻo lata ane se mea sesē i se galuega faʻatusatusa . Ina ua amata ona tagi le Au Aʻoga i le tiga, na faʻamalosi mai le Faʻailoa (pule pule) e tatau ona faaauau le faʻataʻitaʻiga. O se 65 pasene o le sui o le Milgram na auai i le maualuga o le maualuga o le eletise-o se matagi leaga na ono fasiotia ai se tagata o loʻo maua moni le faʻalavelave. O isi faʻataʻitaʻiga na faia i le tele o tausaga i isi iunivesite i le Iunaite Setete, ma i le itiiti ifo i le iva isi atunuu i Europa, Aferika, ma Asia, na faʻaalia uma lava le maualuga o le tausisia o le pule. O se suesuega 2008 ua fuafua e faʻaaogaina le faʻalogologo i le faʻalogologo o le Milgram ao aloese mai nisi o ona tulaga sili ona fefinauai, na maua ai tali tutusa.[4]

Na faasilasila e Milgram le lesona sili ona taua o le suesuega:

Tagata masani, naʻo le faia o a latou galuega, ma aunoa ma se faʻapitoa teteʻe atu i latou, e mafai ona avea ma sooupu i se mataʻutia faʻaleagaina gaioiga. . . O le fetuunaiga masani o mafaufauga i le mataupu usitaʻi o le mo ia (ia) ia vaʻaia o ia lava (ia) e le o tali atu mo ana (ia) lava gaioiga. . . Na ia (ia) vaʻai ia te ia lava (ia) e le o se tagata o loʻo faia i se amio lelei i se auala ae o se sui sooupu o pulega mai fafo, "faia se tasi tiute" lea na faʻalogo i taimi uma i faʻamatalaga a le itu teteʻe a i latou na molia i Nuremberg. . . . I totonu o le sosaiete faigata e faigofie i le mafaufau ona le amanaʻiaina le tiutetauave peʻa o se tasi ua na o se vavalalata fesoʻotaʻiga i se filifili o le leaga gaioiga ae e mamao mai iuga mulimuli. . . . O lea e i ai le vaevaega o le aofaʻi gaioiga tagata; leai se tasi tamaloa (fafine) filifili e faia le amio leaga ma e feagai ma ona faʻaiuga.[5]

Na faamanatu mai e Milgram ia i tatou o se suʻesuʻega ogaoga o lo tatou lava talafaasolopito ua faaalia ai le "faatemokalasi" o le puleaina o le pulega e le itiiti ifo le puleaina, o le olaola i luga o se augatupulaga usiusitai o tagata e le mafaamatalaina e faalagolago i le faatiga o isi, e taua ai le faatamaia o uluai tagata Indigenous, faalagolago i le nofo pologa miliona, faʻaogaina o Iapani Amerika, ma le faʻaaogaina o le solo i tagata o Vietnamese.[6]

E pei ona lipotia mai e Milgram, "o le fesuisuiai o se tagata nofo toatasi, pe afai e mafai ona i ai, e leai sona aoga. O le a suia o ia e le isi tagata i le laina. Na o le pau lava le lamatiaga i galuega a le militeri o loʻo i ai i le avanoa e mafai ai e se tagata paʻu toʻatasi ona faʻamalosia isi. "[7]

I le 1961 o le failotu amio lelei ma le failautusi faaupufai o Hannah Arendt, o se Iutaia, na molimauina le faamasinoga a Adolf Eichmann. Sa faateia o ia i le iloaina e "le sese pe faanoanoa." Ae, o Eichmann ma le toatele o isi e pei lava o ia "sa, ma o loo i ai, e le masani ai."[8]  Arendt na faʻamatalaina le gafatia o tagata masani e faia ni mea leaga faʻapitoa e mafua mai i le faʻalavelave faʻalapotopotoga poʻo i totonu o se tulaga faʻalapotopotoga, e pei o "le faʻaleagaina o le leaga." Mai suʻesuʻega a Milgram, ua tatou iloa o le "faʻaleagaina o le leaga" e le tulaga ese i le Nazis.

Ua finau mai le faʻaleaoga o le mafaufau ma le au tusitala faaleaganuu e faapea, o meaola a le tagata na faʻavae i le fefaʻatauaʻiga, lagona alofa, ma le felagolagomaʻi, e taua tele mo a tatou ituaiga e maua ai lenei mea i la tatou lala o le evolusione. E ui lava i lea, 5,500 tausaga talu ai, i le 3,500 TLM, na amata ai ona muimui le nuu o Neolithic i "aai." Faatasi ai ma le "malamalamaaga," na tulai mai ai se manatu fou faale-faalapotopotoga-o le a le mea na taʻua e le tusitala faaleaganuu o Lewis Mumford o se "Megamachine," e aofia ai tagata uma lava " vaega "faamalosi e galulue faatasi e faia galuega i luga o se fua tele e le i mafaufauina. Na vaʻaia e le malo le faia o faigamalo na faʻatonuina e le mana o se pule pule (o se tupu) faʻatasi ai ma tusiupu ma avefeʻau, o masini faigaluega faigaluega (masini o tagata faigaluega) e fausia ai pyramids, faʻaogaina o vai, ma le tele o mea e teu ai fatu i isi fale, faamalosia e se fitafita. O ona foliga o le tutotonu o malosiaga, vavaeeseina o tagata i vasega, vaeluaga o le vaeluaina o galuega mamafa ma le nofo pologa, le tutusa le le tutusa o le tamaoaiga ma le avanoa, ma le malosiaga ma le taua.[9] I le gasologa o taimi, o le aganuu, lea na aʻoaʻoina ai i tatou e mafaufau i le aoga tele mo le soifuaga o le tagata, ua faamaonia ai le ogaoga o le faʻaleagaina o tatou ituaiga, ae le o le taʻua mo isi ituaiga meaola ma le lalolagi. I le avea ai ma tagata o aso nei o tatou ituaiga (e le aofia ai sosaiete manuia o Initia na sosola ese mai le solomuli) ua tatou pipii atu mo le tolu selau augatupulaga i se faataitaiga e manaomia ai le usiusitai tele i mea tetele eletise.

Ua faamanino mai e Mumford lona uiga faalēmataʻu o le tutoatasi i vaega laiti o le vavalalata o se tagata o le tagata lea ua avea nei ma mea ua faʻaleagaina ona o le faʻalogo i le tekinolosi ma le ofisa pule. O le foafoaina o tagata soifua i totonu o le taulaga ua aumaia ai ni mamanu o faiga faatupu vevesi ma taua na le masani ai,[10] le mea na taʻua e Andrew Schmookler o le "uluai agasala" o le aganuu,[11] ma Mumford, "faʻasalaga tuʻufaʻatasi ma taʻusalaga a le nuʻu."[12]

O le "Malo" e manaʻomia ai tagata lautele usiusitai ina ia mafai ai e pulega faʻaletolo ona ola. Ma e le taua tele pe faapefea ona ausia lena malosiaga faʻavaomalo faʻapitoa, e ala mai i le pule tupu, pule faʻamalosi, poʻo le filifilia o le malokalasi, e masani ona galue e ala i ituaiga eseese o pulega. O saolotoga tutoatasi na fiafia i ai tagata muamua i vaega o tagata na muamua atu i le va o tagata, o le taimi nei ua tolopo i le talitonu i pulega ma puleaina o latou talitonuga, lea ua faamatalaina o le "puleaina o pulega" puleaina, lea e faamalosia ai le saolotoga o tamaitai ma le tane i tamaitai.[13]

O le tulaʻi mai o pulega faʻamalosi, o le pulega a tupu ma aliʻi, na vavaeeseina ai tagata mai le tala faasolopito o le ola ai i nai vaega laiti. Faatasi ai ma le faamalosia o le malosi, o le tuueseeseina o tagata mai a latou sootaga vavalalata ma le eleele na maua ai le le malu puipuia, fefe, ma le tiga i le mafaufau. Ecopyschologists e fautua mai o sea vaevaega e taʻitaʻia ai i se fale unmataala.[14]

O le mea lea, e matua manaʻomia lava e tagata le toe iloa ma tausia faʻataʻitaʻiga o le le usitai i faiga faʻapolokiki na faʻavaeina ai 14,600 tau talu mai le amataga o le civili nisi 5,500 tausaga talu ai. I le 3,500 tausaga talu ai na toetoe lava o feagaiga a 8,500 na sainia i taumafaiga e faʻauʻu taua, e leai se aoga aua o loʻo tumau pea le faʻaogaina o le malosi o le mana, e manaʻomia ai le usiusitaʻi ia latou taumafaiga e faʻalautele laufanua, malosiaga poʻo punaoa. O le lumanaʻi o le ituaiga, ma olaga o le tele o isi meaola, o loʻo lamatia, aʻo tatou faʻatali mo tagata ia o mai i lo tatou mafaufau saʻo, faʻapitoa ma taitoatasi.

O le 1914 Christmas Truce o le selau tausaga talu ai o se faʻataʻitaʻiga tulaga ese o le auala e mafai ai ona faʻaauau pea taua pe afai e malilie fitafita e tau. E manaʻomia ona faʻaaloalo ma faʻamanatuina, e tusa lava pe na o sina mimiti lava o sina taimi i le taimi. O loʻo faʻatusalia ai le gafatia o le le usitaʻi o tagata i faiga faʻavalevalea. E pei ona alaga mai le tusisolo ma le tusitala o le gagana Bertolt Brecht, Lautele, o lau vaʻa o se taavale mamana. E faʻaumatia ai vaomatua, ma tuʻimomomoina se selau tagata. Ae e tasi le faaletonu: e manaʻomia se avetaʻavale.[15] Afai e mumusu tagata lautele i luga o masini e tietie ai le faga o taua, o le a tuua taitai e tau ia latou lava taua. O le a latou pupuu.

FAʻAALIGA

[1] http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/10/98/world_war_i/197627.stm, faʻamatalaga mai Malcolm Brown ma Shirley Seaton, Kerisimasi: O le Western Front, 1914 (New York: Hippocrene Books, 1984.

[2] Richard Boyle, Fugalaau o le Dragon: Le vaevaeina o le US Army i Vietnam (San Francisco: Ramparts Press, 1973), 235-236; Richard Moser, O Tau Hou o le Taumalulu, New Brunswick, NJ: Rutgers University Press, 1996), 132; Tom Wells, Le Taua I totonu (New York: Henry Holt ma Co., 1994), 525-26.

[3] Dave Grossman, I le fasioti tagata: O le mafaufau faʻapitoa o le aʻoaʻo e fasioti i taua ma le sosaiete (Boston: Little, Brown, 1995).

[4] Lisa M. Krieger, "Faʻaaliga Lisa: Santa Clara Faʻataʻitaʻi Polofesa Faʻataʻitaʻi Polokalame Faʻailoga Taualoa," San Jose Mercury News, Tesema 20, 2008.

[5] Stanley Milgram, "O Mafatiaga o le Usiusitai," Harper's, Tesema 1973, 62-66, 75-77; Stanley Milgram, Usiusitai i le Pulega: O se Vaʻai Faʻafofo (1974; Niu Ioka: Faʻamatalaga Faʻamatalaga, 2004), 6-8, 11.

 [6] Milgram, 179.

[7] Milgram, 182.

[8] [Hannah Arendt, Eichmann i Ierusalema: O se Ripoti e uiga i le Faalēaogāina o le Leaga (1963; New York: Penguin Books, 1994), 276].

[9] Lewis Mumford, Faʻamatalaga o le Masini: Faʻatinoga ma le Atinaʻeina o Tagata (Niu Ioka: Harcourt, Brace & World, Inc., 1967), 186.

[10] Ashley Montagu, Le Natura o le Faasao Tagata (Oxford: Oxford University Press, 1976), 43-53, 59-60; Ashley Montagu, ed., Aoaoina o le Lē Faʻasalaga: O le Aafiaga o sosaiete e leʻi faʻaaogaina (Oxford: Oxford University Press, 1978); Jean Guilaine ma Jean Zammit, Le Amataga o le Taua: Faʻasalaga i Aso anamua, trans. Melanie Hersey (2001; Malden, MA: Blackwell Publishing, 2005).

[11] Andrew B. Schmookler, Ona o le Vaivaiga: Faamaloloina o Manua Na Taitaia i Matou e Taua (New York: Bantam Books, 1988), 303.

[12] Mumford, 204.

[13] Etienne de la Boetie, O Faʻasalaga o le Usiusitai: O le Faʻamatalaga o le Auaunaga Faʻavaivai, trans. Harry Kurz (fa. 1553; Montreal: Black Rose Books, 1997), 46, 58-60; Riane Eisler, Le Chalice ma le Faasalaga (Niu Ioka: Harper & Row, 1987), 45–58, 104–6.

 [14] Theodore Roszak, Mary E. Gomes, ma Allen D. Kanner, eds., Ecopsychology: Faʻafoʻisia le Lalolagi Faamaloloina le Mafaufau (San Francisco: Sierra Club Books, 1995). E faaiu le epcopchochology e le mafai ona i ai se faamalologa faaletagata lava ia e aunoa ma le faamaloloina o le eleele, ma o le toe mauaina o la tatou sootaga paia, o lona uiga, o lo tatou tuafafine tamaitai, e taua tele mo le tagata lava ia ma le lalolagi atoa ma faamalologa.

[15] "General, O lau Tank o se Taavale Malosi," lomia i totonu Mai se Taua Muamua Siamani, vaega o le Svendborg Poems (1939); e pei ona faaliliuina e Lee Baxandall i Poems, 1913-1956, 289.

 

SAUNIA LE 1914 Christmas Truce

http://news.bbc.co.uk/2/hi/special_report/1998/10/98/world_war_i/197627.stm.

Brown, Tavita. "Manatuaina o se Manumalo mo le Alofa o Tagata - WWI's Fazzling, Mental Christmas Truce," O le Washington Post, Tesema 25, 2004.

Brown, Malcolm ma Shirley Seaton. Kerisimasi: O le Western Front, 1914. Niu Ioka: Hippocrene, 1984.

Cleaver, Alan ma Lesley Park. "Manatu o le Kerisimasi: A General Overview," christmastruce.co.uk/article.html, na maua Novema 30, 2014.

Gilbert, Matini. Le Taua Muamua a le Lalolagi: O se Tala Faʻasolopito. New York: Henry Holt ma Co., 1994, 117-19.

Atene, Atamu. Le Faʻaiʻuina Taua Uma: O Se Tala o le Faamaoni ma le fouvale, 1914-1918. Niu Ioka: Tusi a Mariners, 2012, 130-32.

Vinciguerra, Tomasi. "The Truce of Christmas, 1914", O le Times Niu Ioka, Tesema 25, 2005.

Weintraub, Stanley. Po Lemu: Tala o le Taua Muamua a le Lalolagi I Kerisimasi Faʻasologa. New York: The Free Press, 2001.

----

S. Brian Willson, brianwillson.com, Tesema 2, 2014, Sui Veterans For Peace Mataupu 72, Portland, Oregon

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana