FAAOPOOPOGA:
Tatou te uuina i o tatou lima le mana tele e foafoa ma faaumatia ai, o mea faapena e lei vaaia lava i le talafaasolopito.
O le tausaga faaniukilia na amataina e le US pomu o Hiroshima ma Nagasaki i le 1945 na toetoe lava a oʻo i lona faʻamaʻi mataʻutia ia Oketopa 1962, ae na manumalo Kennedy ma Khrushchev i luga o le militeri i tolauapiga uma e lua ma maua ai se fofo faʻavaomalo. O mea tau pulega a le malo na taʻitaʻia ai se maliliega e faʻaaloalo le tasi i le isi mo le saogalemu. Na aveese e Rusia ana auupega faaniukilia mai Cuba, ma na mulimulitaia e Amerika e ala i le aveesea o ana fana faaniukilia Jupiter mai Turkey ma Italia i se taimi mulimuli ane ae folafola atu e le osofaia Cuba.
Na faia e Kennedy le tele o faʻataʻitaʻiga mo taʻitaʻi i le lumanaʻi e aʻoaʻo mai ai, amata i lana Nuclear Test Ban Treaty i le 1963, o ana fuafuaga e taofi le osofaʻiga a le US i Vietnam, o lana vaʻaiga mo se polokalame avanoa faʻatasi a Amerika-Soviet, ma lana miti o le faʻamutaina o le Cold War. .
I lena tulaga, e tatau ona tatou amanaʻia le aia tatau saogalemu a Rusia uma, lea ua leva ona vaʻaia le faʻalauteleina o NATO o se faʻamataʻu faʻamataʻu, ma Iukureini, lea e tatau ai ona maua le saʻolotoga, filemu, ma le amio saʻo. E leai ni fofo fa'amiliteli talafeagai ma fa'aletagata i le fete'ena'iga nei. O le tipiloma e na o le pau lea o le auala e alu ese ai.
E tatau i faipule o aso nei ona talanoaina suiga o le tau, saili mo malosiaga fou, tali atu i faʻamaʻi o le lalolagi, tapunia le va i le va o le mauoa ma le mativa; ua na'o ni nai fa'ata'ita'iga mai se lisi toetoe lava leai se gata'aga avanoa.
Afai e ola tagata soifua mai le afa o loʻo i ai nei, e tatau ona toe mafaufau i manatu faʻa-geopolitical na puleaina i le talafaasolopito talu ai nei ma saili mo le saogalemu lautele lautele nai lo le pule e tasi na manumalo talu mai le paʻu o le Soviet Union.
O le faʻailoga lelei o Rusia ma Iukureini o loʻo faʻaauau pea ona talanoa ma ausia sina alualu i luma faʻatapulaʻa ae, o le mea e leaga ai, e aunoa ma se faʻalavelave, ona o le faʻalavelave alofa i totonu o Iukureini ua faateteleina. Nai lo le auina atu o isi auupega i sisifo ma tagata tau i Iukureini, lea e faaopoopo ai le suauu i le afi ma faatelevaveina le tuuga agai i le faaumatiaga faaniukilia, o le US, Saina, Initia, Isaraelu, ma isi malo naunau e auauna atu o ni tagata fai pisinisi faamaoni e tatau ona fesoasoani e feutagai ma le faamaoni. e foia lenei feteenaiga ma aveese le tulaga matautia o le faʻaumatiaga faaniukilia lea e lamatia ai i tatou uma.
• Edith Ballantyne, Women's International League for Peace and Freedom, Kanata
• Francis Boyle, Iunivesite o Ilinoi Kolisi o Tulafono
• Ellen Brown, Tusitala
• Helen Caldicott, Fa'avae, Foma'i mo Tiute Fa'aagafesootai, 1985 Peace Nobel Laureate
• Cynthia Chung, Rising Tide Foundation, Kanata
• Ed Curtin, Tusitala
• Glenn Diesen, Iunivesite o South-Eastern Nouei
• Irene Eckert, Fa'avae Arbeitskreis mo Faiga Fa'avae Filemu ma Nuclear Free Europe, Siamani
• Matthew Ehret, Rising Tide Foundation
• Paul Fitzgerald, Tusitala ma fai ata tifaga
• Elizabeth Gould, Tusitala ma fai ata tifaga
• Alex Krainer, Tusitala ma su'esu'e maketi
• Jeremy Kuzmarov, Covert Action Magazine
• Edward Lozansky, Iunivesite Amerika i Moscow
• Ray McGovern, Veterans Intelligence Professionals for Sanity
• Nicolai Petro, Komiti Amerika mo US-Russia Accord
• Herbert Reginbogin, Tusitala, Su'esu'e Faiga Fa'avae i Fafo
• Martin Sieff, sa avea muamua ma tusitala sinia i fafo mo le Washington Times
• Oliver Stone, Fa'atonu Ata, tusitala, fai ata, tusitala
• David Swanson, World Beyond War
Matamata i le vitio faatasi ai ma musika ma ata e faaatoatoa ai lenei apili.
• Ina ia fesoasoani e faasalalau lenei fe'au i le lalolagi atoa fa'amolemole foa'i mai www.RussiaHouse.org