Na Fa'afefea e Sisifo le Ala mo Fa'amata'u Faaniukilia a Rusia i Iukureini

saunia e Milan Rai, Tala Lelei, Mati 4, 2022

I luga o le fefe ma le mataʻu na mafua ona o le osofaʻiga a Rusia i Iukureini, e toatele ua faateʻia ma fefefe i upu ma gaioiga talu ai nei a le peresitene o Rusia o Vladimir Putin e uiga i ana auupega faaniukilia.

Jens Stoltenberg, failautusi aoao o le NATO faʻaauupegaina faaniukilia soʻotaga, ua valaauina O faiga faaniukilia lata mai a Rusia i luga o Iukureini 'le talileleia' ma 'tulaga matautia'. British Conservative MP Tobias Ellwood, o loʻo taʻitaʻia le komiti filifilia o le puipuiga o le fale o tagata lautele, lapatai (faapea foi i le 27 Fepuari) na mafai ai e le peresitene o Rusia o Vladimir Putin ona 'faaogaina auupega faaniukilia i Ukraine'. O le taitai Conservative o le komiti filifilia o mataupu tau i fafo, Tom Tugendhat, faaopoopo i le aso 28 o Fepuari: 'e le mafai ona tu'uina atu se fa'atonuga a le militeri a Rusia e fa'aaoga ai auupega faaniukilia i le malae.'

I le faaiuga sili atu o mea, Stephen Walt, o se polofesa o sootaga faavaomalo i le Harvard's Kennedy School of Government, taʻu le Times Niu Ioka: 'O lo'u avanoa e oti ai i se taua faaniukilia e lagona lava le itiiti ifo, tusa lava pe sili atu nai lo ananafi.'

Po o le a lava le tele pe itiiti o avanoa o taua faaniukilia atonu, o faiga taufaamata'u faaniukilia a Rusia e fa'alavelave ma e le tusa ai ma le tulafono; e tutusa i latou ma faiga faatupu faalavelave faaniukilia.

Ae paga lea, e le o ni faiga taufaamata’u muamua ia ua vaaia e le lalolagi. O faʻamataʻu faaniukilia na faia muamua, e aofia ai - e faigata ona talitonuina - e le US ma Peretania.

E lua auala faavae

E lua auala masani e mafai ai ona e tuʻuina atu se faʻamataʻu faaniukilia: e ala i au upu poʻo au gaioiga (mea e te faia i au auupega faaniukilia).

Ua faia e le malo o Rusia ia ituaiga uma o faailo i nai aso ma vaiaso talu ai. Na faia e Putin ni tautalaga taufaamataʻu ma o loʻo ia faʻagaoioia foʻi ma faʻaogaina auupega faaniukilia a Rusia.

Sei o tatou manino, o Putin ua uma faaaogaina auupega faaniukilia a Rusia.

O le US military whistleblower Daniel Ellsberg ua faailoa mai o auupega faaniukilia e faaaoga pe a faia ia taufaamataʻu, i le auala 'e faʻaaoga ai se fana pe a e faʻasino i le ulu o se tasi i se faʻasagaga tuusaʻo, tusa lava pe tosoina le faʻaoso pe leai'.

Lalo o lena upusii i le talaaga. Ellsberg finau o faʻamataʻu faaniukilia na faia i le tele o taimi muamua - e le US:

'O le manatu masani i le toetoe o tagata Amerika uma e faapea "e leai ni auupega faaniukilia na faʻaaogaina talu mai Nagasaki" e sese. E le o le tulaga lea o auupega faaniukilia a Amerika ua na o le faaputuputuina i le tele o tausaga - ua sili atu i le 30,000 i latou i le taimi nei, ina ua uma ona faʻaumatia le tele o afe o mea ua le toe aoga - e le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina, sei vagana ai le galuega e tasi o le taofia o latou faʻaoga faasaga ia i tatou e le Soviets. I le tele o taimi, e masani lava i le faalilolilo mai tagata lautele o Amerika, o auupega faaniukilia a Amerika na faʻaaogaina, mo faʻamoemoega eseese: i le auala tonu e faʻaaogaina ai se fana pe a e tusi i luga o le ulu o se tasi i se faʻasagaga tuusaʻo, tusa lava pe leai foi. ua toso.'

'O auupega faaniukilia a Amerika na fa'aaogaina, mo ni fa'amoemoega eseese: i le auala tonu e fa'aoga ai se fana pe a e fa'asino i le ulu o se tasi i se fa'asagaga sa'o, tusa lava pe toso le fa'aoso pe leai.'

Na tuuina mai e Ellsberg se lisi o le taufaamataʻu faaniukilia e 12 a Amerika, e amata mai i le 1948 i le 1981. (Sa ia tusia i le 1981.) E mafai ona faalautele le lisi i aso nei. O nisi fa'ata'ita'iga lata mai sa tuuina atu i le Bulletin of Atomic Scientists i le 2006. O le autu e sili atu ona saoloto le talanoaina i le US nai lo Peretania. E oo lava i le US setete matagaluega lisi ni faʻataʻitaʻiga o le mea e taʻua o US 'taumafai e faʻaaoga le taufaamatau o taua faaniukilia e ausia ai sini faʻavaomalo'. O se tasi o tusi sili ona lata mai i lenei mataupu o le Iosefa Gerson's Emepaea ma le Pomu: Fa'afefea ona Fa'aaoga e le US Auupega Faaniukilia e Pulea ai le Lalolagi (Pluto, 2007).

Fa'amata'u faaniukilia a Putin

Toe foʻi mai i le taimi nei, Peresitene Putin fai i le aso 24 o Fepuari, i lana lauga na faalauiloaina ai le osofaiga:

'Ou te fia fai atu nei se mea taua tele mo i latou e ono fa'aosoosoina e fa'alavelave i nei atina'e mai fafo. E tusa lava po o ai e taumafai e tu i lo tatou ala pe sili atu foi ona faatupuina le taufaamatau mo lo tatou atunuu ma o tatou tagata, e tatau ona latou iloa o le a vave ona tali atu Rusia, ma o taunuuga o le a pei e te lei vaai lava i ai i lou talafaasolopito atoa.'

Na faitauina e le toatele, sa'o, o se taufaamatau faaniukilia.

Putin alu:

'Ae mo mataupu tau militeri, e tusa lava pe ua uma ona faataapeina le USSR ma leiloa se vaega tele o ona gafatia, o Rusia i aso nei o loo tumau pea o se tasi o setete sili ona malosi faaniukilia. E le gata i lea, o loʻo i ai se tulaga lelei i le tele o auupega faʻatau. I lenei tulaga, e le tatau ona i ai se masalosalo mo so'o se tasi o le a feagai so'o se tagata faatupu vevesi ma le toilalo ma ni taunuuga mata'utia pe a osofaia sa'o lo tatou atunuu.'

I le vaega muamua, o le taufaamataʻu faaniukilia e faasaga ia i latou e 'faʻalavelave' i le osofaʻiga. I lenei vaega lona lua, o le taufaamataʻu faaniukilia o loʻo fai mai e faasaga i 'tagata osofaʻi' e 'oso saʻo lo tatou atunuu'. Afai tatou te faʻavasegaina lenei faʻasalalauga, e toetoe lava a faʻamataʻu Putin iina e faʻaaoga le Pomu i luga o soʻo se malosiaga i fafo o loʻo 'osofaʻia saʻo' vaega a Rusia o loʻo aʻafia i le osofaʻiga.

O lea la, e mafai ona tutusa le uiga o upusii e lua: 'Afai e auai malo i Sisifo i le militeri ma faatupuina faafitauli mo la tatou osofaʻiga i Ukraine, e mafai ona tatou faʻaaogaina auupega faaniukilia, ma fatuina ai "iuga e te leʻi vaʻaia lava i lou talafaasolopito atoa".'

Fa'amata'u faaniukilia a George HW Bush

E ui o lea ituaiga o gagana soonafai o loo fesootai nei ma le sa avea muamua ma peresitene o Amerika o Donald Trump, e leai se eseesega tele ma le gagana na faaaoga e le peresitene o Amerika o George HW Bush.

Ia Ianuari 1991, na tuʻuina atu ai e Bush se faʻamataʻu faaniukilia i Iraq i luma atu o le 1991 Gulf War. Na ia tusia se feʻau na tuʻuina atu e le failautusi a le US o James Baker i le minisita o fafo o Iraqi, Tariq Aziz. I lana tusi, Bush Na tusia e i le taitai Iraqi o Saddam Hussein:

'Se'i ou ta'u atu foi, o le a le taliaina e le Iunaite Setete le faaaogaina o vailaau po o auupega olaola po o le faaleagaina o fanua suauu a Kuwait. E le gata i lea, o le a tu'u sa'o lava oe i faiga fa'atupu fa'atupu fa'asagatau i so'o se sui o le fa'apotopotoga. E manaʻomia e tagata Amerika se tali sili ona malosi. O le a totogia e oe ma lou atunuu se tau mata'utia pe afai e te poloa'i i ni faiga le tonu faapea.'

faifalaoa faaopoopo o se lapataiga tautala. Afai na faʻaaogaina e Iraki ni vailaʻau poʻo ni mea ola e faasaga i le osofaʻia o fitafita a Amerika, 'O le a manaʻomia e tagata Amerika le tauimasui. Ma o loʻo ia i matou le auala e faʻamaonia ai .... [T]e le o se taufaamata'u, ae o se folafolaga.' Baker alu e fai mai e faapea, afai e faʻaaogaina ia auupega, o le sini a Amerika 'e le o le faʻasaʻolotoina o Kuwait, ae o le faʻaumatiaina o le pulega a Iraqi o loʻo iai nei'. (Na musu Aziz e ave le tusi.)

O le taufaamata'u faaniukilia a Amerika ia Iraq ia Ianuari 1991 e iai ni mea e tutusa ma le taufaamatau a Putin i le 2022.

I tulaga uma e lua, o le taufaamataʻu na faʻapipiʻiina i se taua faʻafitafita ma, i se uiga, o se talipupuni faaniukilia.

I le mataupu a Iraki, o le taufaamataʻu faaniukilia a Bush na faʻatatau tonu lava e puipuia ai le faʻaaogaina o nisi ituaiga o auupega (kemisi ma meaola) faʻapea foʻi ma nisi ituaiga o gaioiga a Iraqi (faʻalavelave, faʻaleagaina o fanua suauʻu Kuwaiti).

I aso nei, o le taufaamataʻu a Putin e le faʻapitoa. Matthew Harries o le British RUSI military thinktank, taʻu le faʻatanē o faʻamatalaga a Putin, i le taimi muamua, o le faʻafefe faigofie: 'e mafai ona matou faʻaleagaina oe, ma o le tauina o matou e matautia'. Sa avea foi i latou ma faamanatu i Sisifo ina ia aua nei ova mamao e lagolagoina le malo o Iukureini. Fai mai Harries: 'Atonu o loʻo fuafua e Rusia se faʻalavelave faʻafuaseʻi i Iukureini ma o se lapataiga lea o le "taumamao" i Sisifo.' I lenei tulaga, o le taufaamataʻu faaniukilia o se talipupuni e puipuia ai le osofaʻiga mai auupega a NATO i le lautele, ae le o soʻo se ituaiga o auupega.

'Fa'aletulafono ma fa'atatau'

Ina ua alu le fesili i le tulaga faaletulafono o auupega faaniukilia i luma o le Faamasinoga a le Lalolagi i le 1996, o le taufaamataʻu faaniukilia a Amerika ia Iraq i le 1991 na taʻua e se tasi o faamasino i lona manatu tusitusia. Faamasino o le Faamasinoga a le Lalolagi o Stephen Schwebel (mai Amerika) Na tusia e e faapea o le taufaamata'u faaniukilia a Bush/Baker, ma lona manuia, na faaalia ai, 'i nisi tulaga, o le taufaamatau o le faaaogaina o auupega faaniukilia - pe afai e tumau pea i latou i auupega e le faatagaina e tulafono faava o malo - atonu o le tulafono ma le talafeagai.'

Na finau Schwebel e faapea, talu ai e leʻi faʻaaogaina e Iraki ni vailaʻau poʻo ni auupega faʻapitoa ina ua uma ona maua le taufaamatau faaniukilia a Bush / Baker, e foliga mai. auā na mauaina lenei savali, o le taufaamatau faaniukilia o se Mea Lelei:

'O lea o loʻo i ai i luga o faʻamaumauga faʻamaoniga mataʻina o loʻo faʻaalia ai o se tagata faʻamalosi sa i ai pe atonu na taofia mai le faʻaaogaina o auupega faʻasaina o le faʻaumatiaga tele e faasaga i malosiaga ma atunuu o loʻo sauni e tetee atu i lana osofaʻiga i le valaau a Malo Aufaatasi e ala i le mea na manatu le tagata osofaʻi o se taufaamatau i fa'aaoga auupega faaniukilia e faasaga i ai pe a tatau ona fa'aaoga muamua auupega o le tele o fa'aumatiaga e faasaga i 'au a le fa'apotopotoga. E mafai ona matua'i fa'amauina e faapea o le fa'amata'u a Mr. Baker - ma e foliga mai na manuia - e le tusa ai ma le tulafono? E mautinoa lava o mataupu faavae o le Faavae o Malo Aufaatasi sa lagolagoina nai lo le solia e le taufaamatau.'

Atonu ei ai se faamasino Rusia, i se taimi i le lumanaʻi, o loʻo finau e faapea o le taufaamatau faaniukilia a Putin na 'lagolagoina nai lo le solia' o mataupu faavae o le UN Charter (ma le tulafono atoa faava o malo) ona sa aoga i le 'taofia' le faalavelaveina o NATO. .

Taiuani, 1955

O le isi faʻataʻitaʻiga o se faʻamataʻu faaniukilia a Amerika o loʻo manatua i Washington DC e 'aoga' na sau i le 1955, i luga o Taiwan.

I le taimi o le First Taiwan Strait Crisis, lea na amata ia Setema 1954, na timu ai e le Chinese Communist People's Liberation Army (PLA) afi fana i motu o Quemoy ma Matsu (pulea e Taiwan Guomindang/KMT government). I totonu o aso talu ona amata le osofaʻiga, na fautuaina e le US soʻo faʻatasi o le aufaigaluega le faʻaaogaina o auupega faaniukilia e faasaga ia Saina e tali atu ai. Mo ni nai masina, sa tumau pea lena mea o se talanoaga faalilolilo, pe a ogaoga, talanoaga.

O le PLA na faia galuega a le militeri. (O motu o loʻo aʻafia ai e latalata tele i le motu tele. O le tasi e naʻo le 10 maila mai le matafaga mai Saina ae o loʻo sili atu i le 100 maila mai le motu tele o Taiwan.) Na faʻatautaia foi e le KMT ni taʻaloga a le militeri i luga o le atunuʻu.

I le aso 15 o Mati 1955, na avea ai le failautusi a le US o John Foster Dulles taʻu se fonotaga a le au tusitala e ono mafai ona faʻalavelave le US i le feteenaiga i Taiwan ma auupega faaniukilia: 'auupega atomika laiti… e ofoina atu se avanoa e manumalo ai i le malae e aunoa ma le afaina ai o tagata lautele'.

O lenei feʻau na faʻamalosia e le peresitene o le US i le aso na sosoo ai. Dwight D Eisenhower taʻu o le lomitusi e faapea, i soo se taua, 'o mea nei [auupega faaniukilia] o loʻo faʻaaogaina i luga o sini faʻafitafita ma mo faamoemoega faʻafitafita, ou te le iloa se mafuaʻaga e le tatau ai ona faʻaaogaina e pei lava ona e faʻaaogaina se pulufana poʻo se isi lava mea. '.

O le aso na sosoo ai, na avea ai ma sui peresitene Richard Nixon fai: 'Tactical atomic explosives ua masani nei ma o le a faʻaaogaina e faasaga i sini a soʻo se malosi malosi' i totonu o le Pasefika.

Na toe foi mai Eisenhower i le aso na sosoo ai ma le tele o gagana 'polo': taua faaniukilia faatapulaaina o se fuafuaga faaniukilia fou lea 'se aiga fou atoa o mea e taʻua o auupega faaniukilia poʻo taua' e mafai ona 'fa'aaogaina pei o pulufana'.

O ni fa'amata'u faaniukilia fa'alaua'itele ia Saina, ose malo e le faaniukilia. (Sa le'i tofotofoina e Saina lana pomu faaniukilia muamua seia oo i le 1964.)

Tu'atasi, le militeri a Amerika filifilia O sini faaniukilia e aofia ai auala, nofoaafi ma malae vaalele i le talafatai i saute o Saina ma auupega faaniukilia a Amerika na faʻapipiʻiina i le US base i Okinawa, Iapani. Na sauni le vaegaau a Amerika e faaliliu 'autau faaniukilia i Taiwan.

Na taofia e Saina le fanaina o motu o Quemoy ma Matsu i le aso 1 o Me 1955.

I le faʻavaeina o faiga faʻavae a Amerika, o nei faʻamataʻu faaniukilia uma e faasaga ia Saina o loʻo vaʻaia o se faʻaogaina manuia o auupega faaniukilia a Amerika

Ia Ianuari 1957, na faamanatu faalauaitele ai e Dulles le aoga o faiga tau faaniukilia a Amerika e faasaga ia Saina. O ia taʻu ola mekasini e faapea o le taufaamata'u a Amerika i le pomu i Saina ma auupega faaniukilia na aumaia ai ona taitai i le laulau o feutagaiga i Korea. Na ia fai mai o le pulega na taofia Saina mai le auina atu o fitafita i Vietnam e ala i le auina atu o vaalele vaalele a Amerika e faaauupegaina i auupega faaniukilia i le Sami Saina i Saute i le 1954. Na faaopoopo mai e Dulles o taufaamataʻu faapena e osofaia Saina ma auupega faaniukilia 'na iu lava ina taofia i latou i Formosa' (Taiwan). ).

I le faʻavaeina o faiga faʻavae a le US, o nei faʻamataʻu faaniukilia uma e faasaga ia Saina o loʻo vaʻaia o le faʻaaogaina manuia o auupega faaniukilia a Amerika, o faʻataʻitaʻiga manuia o le faʻamalosi faaniukilia (o le upu faaaloalo o le 'diplomacy atomika').

O nisi ia o auala ua saunia ai e Sisifo le ala mo le taufaamatau a Putin i aso nei.

(Fou, taufaafefe, auiliiliga e uiga i le latalata-faʻaaogaina o auupega faaniukilia i le Faiga Faʻalavelave Lona Lua i le 1958 sa faaalia mai saunia e Daniel Ellsberg i le 2021. Na ia tweeted i le taimi: 'Fa'aaliga ia @JoeBiden: a'oa'o mai lenei tala fa'alilolilo, ma aua le toe faia lenei fa'avalevalea.')

o masini

E mafai foi ona e faia ni taufaamata'u faaniukilia e aunoa ma ni upu, e ala i mea e te faia i auupega lava ia. E ala i le faʻalatalata atu o i latou i le feteʻenaʻiga, poʻo le siʻitia o le mataala faaniukilia, poʻo le faia o faʻataʻitaʻiga o auupega faaniukilia, e mafai e se setete ona auina atu se faailo faaniukilia; faia se taufaamatau faaniukilia.

Ua siitia e Putin auupega faaniukilia a Rusia, tuu i luga o se mataala maualuga, ma tatala ai foi le avanoa o le a ia lafoina i Belarus. Belarus tuaoi Iukureini, sa avea ma faʻailoga mo le osofaʻiga i matu i nai aso talu ai, ma ua auina atu nei ana lava fitafita e auai i le osofaʻiga a Rusia.

O se vaega o tagata atamamai Na tusia e i le Bulletin of Atomic Scientists i le 16 Fepuari, aʻo leʻi toe osofaʻia Rusia:

'Ia Fepuari, o ata tatala o le fausiaina o Rusia na faʻamaonia ai le faʻaputuina o fana pupuu Iskander, faʻapipiʻiina o 9M729 i luga o le eleele i Kaliningrad, ma le gaioiga a Khinzal i luga o le ea i le tuaoi o Ukrainian. Faʻatasi, o nei fana e mafai ona taia loloto i totonu o Europa ma faʻafefe ai laumua o le tele o setete o le NATO. O faiga faʻaulu a Rusia e le o faʻamoemoeina mo le faʻaaogaina e faasaga ia Iukureini, ae e faʻafetaui ai soʻo se taumafaiga a le NATO i le faʻalavelave i mafaufauga a Rusia "latalata i fafo."'

Ole auala-fe'avea'i, pu'upu'u (300 maila) Iskander-M missiles e mafai ona feavea'i fa'auluuluga masani po'o faaniukilia. Na faʻapipiʻiina i latou i le itumalo o Kaliningrad a Rusia, tuaoi Polani, e tusa ma le 200 maila mai le itu i matu o Iukureini, talu 2018. Ua faamatalaina e Rusia i latou e faapea se fata i le US missile system faʻapipiʻiina i Europa i Sasaʻe. O le Iskander-Ms ua lipotia mai ua faʻapotopotoina ma tuʻuina atu ma le mataala i le faʻataʻitaʻiga i lenei osofaʻiga lata mai.

O le 9M729 i luga o le eleele ('Screwdriver' i NATO) o loʻo taʻua e le militeri a Rusia e naʻo le maualuga o le 300 maila. Tagata su'esu'e papalagi Talitonu e i ai le va o le va o le 300 ma le 3,400 maila. O le 9M729 e mafai ona ave faʻaulu faaniukilia. E tusa ai ma lipoti, o nei fana na tuu foi i le itumalo o Kaliningard, i le tuaoi o Polani. O Europa uma i Sisifo, e aofia ai Peretania, e mafai ona lavea e nei fana, pe a saʻo le au suʻesuʻe i Sisifo e uiga i le va o le 9M729.

O le Kh-47M2 Kinzhal ('Dagger') ose fa'asa'o fa'asalalau i luga o le ea e fa'ao'o i le ea ma le mamao e tusa ma le 1,240 maila. E mafai ona tauaveina se ulu tau faaniukilia, o le 500kt warhead e tele taimi e sili atu le malosi nai lo le pomu a Hiroshima. Ua mamanuina ina ia fa'aoga e fa'atatau i 'fa'atauga maualuga o le eleele'. O le fana na faʻatinoina i Kaliningrad (toe, o loʻo i ai se tuaoi ma se sui o le NATO, Polani) i le amataga o Fepuari.

Faatasi ai ma le Iskander-Ms, o auupega ua uma ona i ai iina, ua siitia lo latou tulaga mataala ma ua saunia atili mo le gaioiga.

Ona siitia lea e Putin le tulaga mataala mo uma auupega faaniukilia a Rusia. I le aso 27 Fepuari, Putin fai:

'O ofisa sinia o atunuu taʻutaʻua o le Nato latou te faʻatagaina foi faʻamatalaga faʻamalosi e faasaga i lo tatou atunuu, o lea ou te faʻatonuina ai le Minisita o le Puipuiga ma le Pule Sili o le Aufaigaluega Aoao [o le 'au a Rusia] e faʻafeiloaʻi le au faʻamalosi a le autau a Rusia i se faiga faʻapitoa. o tiute tau.'

(O le failauga a Kremlin Dmitry Peskov mulimuli ane faamanino o le 'tagata ofisa sinia' o loʻo fesiligia o le failautusi mai fafo o Peretania o Liz Truss, o le na lapatai mai o le taua a Iukureini e ono oʻo atu ai i 'feteʻenaʻiga' ma feeseeseaiga i le va o NATO ma Rusia.)

Matthew Kroenig, o se tagata poto faaniukilia i le Atlantic Council, taʻu le tupe Times: 'O le fuafuaga a le militeri a Rusia e taofia ai osofaʻiga masani ma faʻamataʻu faaniukilia, poʻo le mea ua taʻua o le "faʻateleina le faʻaitiitia o fuafuaga". O le fe'au i le itu i sisifo, Nato ma le US e faapea, "Aua ne'i 'aua ne'i tatou fa'ateleina mea i se tulaga maualuga".'

Na fenumiai tagata popoto i le faaupuga 'faiga faapitoa o tiute tau', e pei o lenei  vaega o aoaoga faaniukilia a Rusia. E leai se uiga faamiliteli faapitoa, i se isi faaupuga, o lea e le o manino atoatoa lona uiga, e ese mai le tuʻuina o auupega faaniukilia i luga o se ituaiga mataala maualuga.

Poloaiga a Putin sa o se 'poloaiga muamua' nai lo le faʻaosoina o sauniuniga malosi mo se osofaʻiga, e tusa ai ma Pavel Podvig, o se tasi o tagata atamamai sili o le lalolagi i auupega faaniukilia a Rusia (ma se saienitisi i le UN Institute for Disarmament Research in Geneva). Podvig faamalamalama: 'E pei ona ou malamalama i le auala e galue ai le faiga, i le taimi filemu e le mafai ona tuʻuina atu faaletino se faʻatonuga faʻalauiloa, e pei o le taamilosaga ua "motu". lena auala 'e le mafai ona e tu'uina atu fa'aletino le fa'ailoga tusa lava pe e te mana'o ai. E tusa lava pe e te oomi le faamau, e leai se mea e tupu.' O lenei, ua feso'ota'i le matagaluega, 'o lea e mafai ai ona alu se poloaiga fa'alauiloa e ala pe a tuuina atu'.

'Feso'ota'i le ta'amilosaga' o lona uiga fo'i o auupega faaniukilia a Rusia e mafai nei faalauiloa e tusa lava pe fasiotia Putin lava ia pe le mafai ona oʻo i ai - ae e naʻo le mea e tupu pe a maua ni faʻalavelave faaniukilia i le teritori o Rusia, e tusa ai ma Podvig.

O le mea na tupu, o se referendum i Belarus i le faaiuga o Fepuari tatala le faitotoa i le faʻanofoina o auupega faaniukilia a Rusia e latalata atili atu i Iukureini, e ala i le tuʻuina i luga o eleele Belorussian mo le taimi muamua talu mai le 1994.

'Fausia se fa'aaloalo lelei'

O auupega faaniukilia uma e lua e latalata atu i se feteenaiga ma le siitia o le tulaga mataala faaniukilia ua faʻaaogaina e faʻaalia ai le taufaamatau faaniukilia mo le tele o tausaga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o le taua a Peretania ma Initonesia (1963 - 1966), lea e taʻua i inei o le 'Feuiga a Meleisia', na auina atu ai e Peretania ni pomu faaniukilia, vaega o le 'V-bomber' malosi faʻamalosi faaniukilia. Ua tatou iloa nei o fuafuaga a le militeri e naʻo Victor poʻo Vulcan pomu e ave ma paʻu i lalo pomu masani. Peitaʻi, talu ai sa avea i latou ma vaega o le malosi faaniukilia, sa latou tauaveina ai ma se taufaamataʻu faaniukilia.

i se RAF Historical Society Journal tusiga e uiga i le faʻalavelave, tusitala faasolopito a le militeri ma sa avea muamua ma pailate RAF Humphrey Wynn tusia:

'E ui lava o nei V-pomu na fa'apipi'iina i se tulaga masani e leai se masalosalo o lo latou i ai na i ai se aafiaga fa'alavelave. E pei o le B-29s na auina atu e le Iunaite Setete i Europa i le taimi o le faʻalavelave Berlin (1948-49), sa lauiloa i latou e "mafai faaniukilia", e faʻaaoga ai le faaupuga Amerika talafeagai, e pei o Canberras mai le Near. East Air Force ma le RAF Siamani.'

Mo tagata i totonu, o le 'auala faaniukilia' e aofia ai le mata'utia (po'o le 'fausiaina o se fa'aaloalo lelei' i totonu) o tagata.

Ina ia manino, o le RAF na fesuiai V-bombers i Sigapoa muamua, ae i le taimi o lenei taua, na taofia i latou i tua atu o latou taimi masani. Na tusia e le alii pule o le ea RAF David Lee i lana talafaasolopito o le RAF i Asia:

'o le malamalama i le malosi ma le agavaa o le RAF na fausia ai se fa'aaloalo lelei i ta'ita'i o Initonesia, ma le taofia aafiaga o fusu e puipuia ai le ea a le RAF, pomu mama ma V-pomu i luga o le vavae ese mai le Bomber Command sa atoatoa.' (David Lee, Sasaʻe: O se Talafaasolopito o le RAF i Sasaʻe Mamao, 1945 - 1970, Lonetona: HMSO, 1984, p213, faaopoopo le faamamafa)

Matou te vaʻaia, mo tagata faʻapitoa, o le 'auala faaniukilia' e aofia ai le mataʻutia (poʻo le 'fausiaina o se faʻaaloalo lelei' i totonu o) tagata o le atunuʻu - i lenei tulaga, i le isi itu o le lalolagi mai Peretania.

E seasea manaʻomia ona fai atu o Initonesia, i le taimi o le Feteʻenaʻiga, e pei o aso nei, o se setete e le o ni auupega faaniukilia.

O le tautalaga a Putin i le tuʻuina atu o 'au faʻalavelave a Rusia i le mataala i aso nei e tutusa lona uiga i le tulaga o le 'faʻafefe = faʻafefe'.

Atonu e te mafaufau pe na auina atu le Victors ma Vulcans i Sigapoa ma ni auupega masani. Semanu e le afaina ai le faailo malosi faaniukilia na auina atu e nei pomu faaniukilia, aua e le o iloa e Initonesia po o le a le uta latou te tauaveina. E mafai ona e lafoina se Trident submarine i le Sami Uliuli i aso nei ma, e tusa lava pe leai se ituaiga o mea pāpā, o le a faauigaina o se taufaamataʻu faaniukilia e faasaga i le Crimea ma le au Rusia i le lautele lautele.

E pei ona tupu, sa i ai i le palemia Peretania o Harold Macmillan faatagaina le teuina o auupega faaniukilia i le RAF Tengah i Sigapoa i le 1962. O se dummy Red Beard tactical auupega faaniukilia na lele atu i Tengah i le 1960 ma 48 Red Beards moni sa. faʻatinoina i inā i le 1962. O lea na maua ai pomu faaniukilia i le atunuu i le taimi o le taua ma Initonesia mai le 1963 i le 1966. (E leʻi faaui i tua Red Beards seʻia oo i le 1971, ina ua aveese atoa e Peretania lana vaegaʻau mai Sigapoa ma Malaysia.)

Mai Sigapoa i Kaliningrad

O loʻo i ai se tutusa i le va o Peretania o loʻo taofia V-bombers i Sigapoa i le taimi o le taua ma Initonesia ma Rusia na lafoina 9M729 cruise missiles ma Khinzal faʻaulu faʻasalalau i le ea i Kaliningrad i le taimi nei o faʻalavelave Iukureini.

I tulaga uma e lua, o se setete o auupega faaniukilia o loʻo taumafai e faʻafefe ona fili i le avanoa e faʻateleina ai le faaniukilia.

O le fa'atupu faaniukilia lea. O se ituaiga o faiga faatupu faalavelave faaniukilia.

E tele isi faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o auupega faaniukilia e mafai ona taʻua. Nai lo lena, se'i o tatou agai i luga 'le mataala faaniukilia o se taufaamata'u faaniukilia'.

E lua mataupu sili ona mataʻutia o lenei mea na tupu i le 1973 i Sasaʻe Tutotonu.

Ina ua fefefe Isaraelu o le a oo mai le tai o le taua, sa ia tuʻu o ana fana faaniukilia fa'aauupegaina vavalo mamao Ieriko ballistic missiles mataala, ma fa'aalia ai a latou saini fa'avevela i va'alele mata'ituina a Amerika. O sini muamua e fai e aofia ai le nofoaga autū o le ʻautau a Suria, e lata ane i Tamaseko, ma le nofoaga autū o le ʻautau a Aikupito, e lata ane i Cairo.

O le aso lava lea na iloa ai le faʻaputuga, 12 Oketopa, na amata ai e le US le osofaʻiga tele o auupega na manaʻomia e Isaraelu - ma o le US na tetee - mo sina taimi.

O le mea uiga ese e uiga i lenei mataala o se taufaamataʻu faaniukilia e faʻatatau i se paaga nai lo fili.

O le mea moni, o loʻo i ai se finauga o le galuega autu lea a le auupega faaniukilia a Isaraelu. O lenei finauga o loʻo tuʻuina atu i le Seymour Hersh's Le Filifiliga Samasoni, lea ei ai a auiliiliga tala o le 12 Oketopa mataala Isaraelu. (O se isi vaaiga o le aso 12 Oketopa o loʻo tuʻuina atu i lenei US suʻesuʻe.)

E leʻi umi talu ona maeʻa le faʻalavelave o Oketopa 12, na siitia e le US le tulaga mataala faaniukilia mo ana lava auupega.

Ina ua maeʻa ona maua fesoasoani a le militeri a Amerika, na amata ona agaʻi i luma le au a Isaraelu ma na faʻaalia e le UN i le aso 14 Oketopa le taofiga o le afi.

Ona talepe lea e le ta'ita'i tane tane a Isaraelu o Ariel Sharon le taofiga ma sopoia le alavai o Suez i Aikupito. I le lagolagoina e 'autau tetele i lalo o le taʻitaʻiʻau o Avraham Adan, na faʻafefe ai Sarona e faʻatoʻilaloina 'au a Aikupito. Sa lamatia Kairo.

O le Soviet Union, o le lagolago autu a Aikupito i lena taimi, na amata ona faʻaosoina ana lava 'au e fesoasoani e puipuia le laumua o Aikupito.

O le US news agency UPI lipoti tasi le vaega o le mea na tupu mulimuli ane:

'Ina ia taofia Sharon [ma Adan], na siitia ai e Kissinger le tulaga mataala o vaega uma o le puipuiga a Amerika i le lalolagi atoa. Ta'ua DefCons, mo le puipuiga, latou te galulue i lalo o le faasologa mai le DefCon V i le DefCon I, o le taua. Na fa'atonu e Kissinger le DefCon III. E tusa ai ma se tasi sa avea muamua ma ofisa sinia o le Matagaluega a le Setete, o le faaiuga e siitia atu i le DefCon III "na auina atu ai se savali manino e faapea o le solia e Sharon o le taofiga na tosoina ai i matou i se feteenaiga ma Soviets ma e leai so matou naunau e vaai i le faʻaumatiaina o le Vaegaau a Aikupito." '

Na valaau le malo o Isaraelu e taofi le osofaʻiga a Saron/Adan i Aikupito.

Na tuuina mai e Noam Chomsky se eseese faauigaga o mea na tutupu:

'I le sefulu tausaga mulimuli ane, na taʻua ai e Henry Kissinger se mataala faaniukilia i aso mulimuli o le taua a Isaraelu-Arapi i le 1973. O le faʻamoemoe o le lapataʻia lea o tagata Rusia e aua neʻi faʻalavelave i ana faiga faʻapitoa faʻavaomalo, na fuafuaina e faʻamautinoa ai le manumalo a Isaraelu, ae o se mea faʻatapulaʻa, ina ia pulea pea e le US le itulagi i se tasi itu. Ma sa maaleale faiga. O le US ma Rusia na tuʻufaʻatasia le tuʻuina atu o se taofi, ae na taʻu faalilolilo e Kissinger ia Isaraelu e mafai ona latou le amanaiaina. O le mea lea e mana'omia ai le mataala faaniukilia e fa'afefe ai tagata Rusia.'

I so'o se fa'auigaga, o le si'itia o le US nuclear alert level e uiga i le puleaina o se fa'alavelave ma le fa'atulagaina o tapula'a i amioga a isi. Atonu o le 'auala fa'apitoa fa'apitoa o tiute tau'a faaniukilia a Putin e iai ni fa'aosofiaga fa'apenei. I tulaga uma e lua, e pei ona faailoa mai e Chomsky, o le siitia o le mataala faaniukilia e faaitiitia nai lo le faateleina o le saogalemu ma le saogalemu o tagatanuu o le atunuu.

Carter Aoaoga Faavae, Putin Aoaoga Faavae

O le taufaamataʻu faaniukilia a Rusia o loʻo i ai nei e taufaʻatau ma o se soliga manino o le UN Charter: 'E tatau i Sui Usufono uma ona aloese mai a latou sootaga faavaomalo mai le taufaamatau po'o le fa'aogaina o le fa'amalosi e fa'asaga i le fa'amaoni o le teritori po'o le tuto'atasi fa'apolokiki a so'o se setete…' (Mataupu 2, vaega 4, faaopoopo le faamamafa)

I le 1996, le Faamasinoga a le Lalolagi pule e faapea o le taufaamata'u po o le faaaogaina o auupega faaniukilia o le a 'masani' e le tusa ai ma le tulafono.

O le tasi itu na mafai ona iloa ai le ono mafai ona faʻaaogaina faʻatulafonoina o auupega faaniukilia i le tulaga o se taufaamatau i le 'ola o le atunuu'. O le faamasinoga fai e le mafai ona 'faai'u ma'oti pe o le taufaamata'u po o le faaaogaina o auupega faaniukilia o le a faaletulafono pe faasolitulafono i se tulaga ogaoga o le puipuia o le tagata lava ia, lea o le a lamatia ai le ola o se Setete'.

I le tulaga o loʻo i ai nei, e le o lamatia le ola o Rusia o se setete. O le mea lea, e tusa ai ma le faʻamatalaga a le Faamasinoga a le Lalolagi i le tulafono, o faʻamataʻu faaniukilia o loʻo tuʻuina atu e Rusia e le tusa ai ma le tulafono.

E alu foi lena mo le taufaamataʻu faaniukilia a Amerika ma Peretania. Po o le a lava le mea na tupu i Taiuani i le 1955 poʻo Iraq i le 1991, e leʻi lamatia le ola o le atunuʻu o le US. Po o le a lava le mea na tupu i Meleisia i le ogatotonu o le onosefulu, e leai se tulaga lamatia o le a le ola Peretania. O le mea lea o nei faʻamataʻu faaniukilia (ma le tele o isi mea e mafai ona taʻua) e le tusa ai ma le tulafono.

O le au faʻamatalaga papalagi o loʻo faanatinati e taʻusalaina le valea faaniukilia a Putin e lelei ona manatua le valea faaniukilia i Sisifo i aso ua mavae.

Atonu o le mea o loʻo faia e Rusia i le taimi nei o le faia lea o se faiga faʻavae lautele, faʻapipiʻi se laina faaniukilia i luga o le oneone e tusa ai ma le mea o le a le faʻatagaina e tupu i Europa i Sasaʻe.

Afai o lea, o le a foliga tutusa lea ma le Carter Doctrine, o le isi 'mataʻutia' faʻamataʻu faaniukilia e fesoʻotaʻi ma se eria. I le aso 23 o Ianuari 1980, i lana saunoaga a le Setete o le Iuni, sa avea ma peresitene o Amerika o Jimmy Carter fai:

'Ia matua'i manino lo tatou tulaga: O se taumafaiga a so'o se malosi mai fafo e pulea le itulagi o le Fagaloa o Peresia o le a manatu o se osofa'iga i le taua o le Iunaite Setete o Amerika, ma o sea osofaiga o le a teena i soo se auala talafeagai. , e aofia ai vaegaau.'

'So'o se auala talafeagai' e aofia ai auupega faaniukilia. I le avea ai ma aʻoaʻoga a le US Navy manatu: 'E ui o le mea ua taʻua o le Carter Doctrine e leʻi taʻua patino ai auupega faaniukilia, ae sa talitonu lautele i lena taimi o le taufaamatau o le faʻaaogaina o auupega faaniukilia o se vaega o le fuafuaga a le US e taofia ai le au Soviets mai le agai atu i saute mai Afghanistan agai i le suauʻu-oa. Fagaloa o Peresia.'

O le Carter Doctrine e le o se taufaamataʻu faaniukilia i se tulaga faʻalavelave faʻapitoa, ae o se faiga faʻavae e mafai ona faʻaaogaina auupega faaniukilia a Amerika pe a taumafai se malosi i fafo (e ese mai le US lava ia) e taumafai e pulea le suauu i Sasaʻe Tutotonu. E ono mana'o nei le malo o Rusia e fausia se faamalu faaniukilia tutusa i Europa i Sasae, o se Putin Doctrine. Afai o lea, o le a tutusa lava le matautia ma le tulafono e pei o le Carter Doctrine.

O le au faʻamatalaga papalagi o loʻo faanatinati e taʻusalaina le valea faaniukilia a Putin e lelei ona manatua le valea faaniukilia i Sisifo i aso ua mavae. Toeitiiti lava leai se mea na suia i nai tausaga ua tuanaʻi i Sisifo, pe i le malamalama lautele ma uiga poʻo faiga faʻavae a le setete ma faʻataʻitaʻiga, e taofia ai Sisifo mai le faia o ni faʻamataʻu faaniukilia i le lumanaʻi. O se manatu loloto lea a o tatou feagai ma le solitulafono faaniukilia a Rusia i aso nei.

Milan Rai, faatonu o Tala Lelei, o le tusitala o le Tactical Trident: Le Rifkind Doctrine ma le Lalolagi Lona Tolu (Drava Papers, 1995). O nisi faʻataʻitaʻiga o faʻamataʻu faaniukilia a Peretania e mafai ona maua i lana tala, 'Mafaufau i mea e le mafai ona mafaufauina e uiga i mea e le mafai ona mafaufauina - Le Faʻaaogaina o Auupega Nuclear ma le Faʻataʻitaʻiga Faʻasalalauga.' (2018).

Tali 2

  1. O le a le mea leaga, faʻafefe faʻafefe a le US / NATO brigade ua faia o le faʻaosoina o se loka i le Taua III a le Lalolagi. O le 1960s Cuban Missile faʻalavelave faʻafefe!

    Ua fa'aosoina Putin i le fa'alauiloaina o se taua mata'utia, fa'alavelave i Ukraine. E manino lava, o le Fuafuaga B lea a le US / NATO: faʻafefe tagata osofaʻi i taua ma taumafai e faʻaleagaina Rusia lava ia. Fuafuaga A na manino lava e tuʻu muamua auupega faʻatau i ni nai minute le mamao mai sini a Rusia.

    O le taua i le taimi nei i luga o tuaoi o Rusia e matua matautia lava. O se vaaiga manino o loo faaalia mai i le taua atoa o le lalolagi! Ae na mafai e NATO ma Zelensky ona taofia uma e ala i le na o le malilie ia Iukureini e avea ma se tulaga le mautonu, puipuia. I le taimi nei, o faʻasalalauga faʻavalevalea tauaso, faʻasalalauga a le Anglo-Amerika ma ana faʻasalalauga o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina tulaga lamatia.

    O le filemu faavaomalo / anti-nuclear movement o loʻo feagai ma se faʻalavelave e leʻi tupu muamua i le taumafai e faʻatautaia i le taimi e fesoasoani e puipuia ai le Holocaust mulimuli.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana