E fia miliona ua maliliu i le Post-9 / 11 Wars? Vaega 3: Libya, Suria, Somalia ma Yemen

I le vaega lona tolu ma le vaega mulimuli o lana faasologa, o Nicolas JS Davies na ia suesueina le maliu o le toatele o tagata lautele o Amerika ma le au tetee i taua i Libya, Suria, Somalia ma Yemen ma faamamafaina ai le taua o suesuega auiliili o le olaga faaletino.

Saunia e Nicolas JS Davies, Aperila 25, 2108, Consortium News.

I vaega muamua e lua o lenei lipoti, ua ou manatu e tusa 2.4 miliona tagata ua maliliu o se taunuuga o osofaiga a Amerika i Iraki, ao le a 1.2 miliona ua maliliu i Afghanistan ma Pakistan o le iʻuga o le taua a Amerika i Afghanistan. I le vaega lona tolu ma le mulimuli o lenei lipoti, o le a ou fuafuaina pe toafia tagata na fasiotia ona o se taunuuga o le militeri a le US ma le CIA i Libya, Syria, Somalia ma Yemen.

O atunuu na osofaʻia ma faʻanoanoaina e le US talu mai le 2001, na o Iraki na avea ma mataupu o suʻesuʻega faʻavaomalo "malosi" e mafai ona faʻaalia ai maliu e le faʻaalia. O se "malosi" suʻesuʻega i le olaga faitino, o se tasi lea e "galue malosi" e suʻe aiga e maua ai maliu e leʻi lipotia muamua e talafou poʻo isi faʻasalalauga.

US Army forces operating in Iraq i saute
i le taimi o le faʻaaogaina o le Freedom Iraqi, Aperila 2, 2003
(US Navy photo)

O nei suʻesuʻega e masani lava ona faia e tagata e galulue i le ofisa o le soifua maloloina lautele, e pei o Les Roberts i le University of Columbia University, Gilbert Burnham i Johns Hopkins ma Riyadh Lafta i le University of Mustansiriya i Baghdad, o le na la tusiaina le 2006 Lancet suesuega o Iraq taua taua i le olaga nei. I le puipuia o a latou suʻesuʻega i Iraq ma latou iʻuga, sa latou faʻamamafaina ai o latou Iraqi au suʻesuʻe sa tutoʻatasi mai le malo nofoia ma o lena o se taua itu taua i le faʻatinoina oa latou suʻesuʻega ma le naunautaʻi o tagata i Iraq e talanoa faʻamaoni ma latou.

O suʻesuʻega masani i le olaga faitino i isi atunuu na faʻataʻatia e taua (e pei o Angola, Bosnia, le Democratic Republic of Congo, Kuatemala, Iraki, Kosovo, Rwanda, Sudan ma Uganda) ua faʻaalia le numera o oti 5 i le 20 taimi oi latou na faaalia muamua e ala i lipoti "pasita" e faavae i lipoti o tala fou, faamaumauga o falemaʻi ma / poʻo suʻesuʻega a tagata soifua.

I le leai o ni suʻesuʻega lelei i Aferika, Pakistan, Libya, Syria, Somalia ma Yemen, ua ou iloiloina lipoti le sao o maliu ma taumafai e iloilo po o le a le tele o maliu moni o nei ripoti o lipoti e mafai ona faitauina e auala latou te maua faʻaaogaina, faʻavae i luga o le aofaʻi o maliu moni na lipotia mai ai oti maliu o loʻo maua i isi vaega o taua.

E naʻo le oti feoti na ou fuafuaina. Leai se tasi o aʻu faatatauga e aofia ai maliu mai aʻafiaga le tuʻuina o nei taua, pei o le faʻatafunaina o falemaʻi ma soifua maloloina, faʻasalalau o isi faʻamaʻi e mafai ona puipuia ma aʻafiaga o le le lava o meaʻai ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga, na tele foi i nei atunuʻu uma.

Mo Iraq, o laʻu mea mulimuli mulimuli e uiga i le 2.4 miliona tagata na fasiotia na faʻavae i luga o le taliaina o tala faʻatatau o le 2006 Lancet suesuega ma le 2007 Faʻamatalaga Suesuega Pisinisi (ORB), e tutusa ma le tasi, ona faʻaaogaina lea o le fua tutusa o oti moni na lipotia mai ai maliu (11.5: 1) i le va o le Lancet suʻesuʻe ma Iraq Body Count (IBC) i le 2006 i le numera o le IBC mo tausaga talu mai 2007.

Mo Afghanistan, na ou fuafuaina e uiga i 875,000 Afghans ua maliliu. Na ou faamatala atu o lipoti faaletausaga i tagata lautele maliliu e le Misiona a le UN Assistance Mission i Afghanistan (UNAMA) e faʻavae naʻo luga o suʻesuʻega ua maeʻa faʻatinoina e le Afghanistan Independent Human Rights Commission (AIHRC), ma ua latou tuʻueseina ma le iloa le anoanoaʻi o lipoti o maliu lautele e leʻi suʻesuʻeina e le AIHRC pe faʻapea e leʻi maeʻa ana suʻesuʻega. O lipoti foi a le UNAMA e le lava foi se lipoti mai le tele o vaega o le atunuu o loʻo galulue ai le Taliban ma isi malosiʻaga teteʻe a Afghanistan, ma o iina o loʻo faia ai le tele poʻo le tele o osofaʻiga a le US ma osofaʻiga i po.

Na ou manatu o le lipoti a UNAMA e uiga i maliu lautele i Afghanistan e foliga mai e le talafeagai ona o le tele o lipoti o loo maua i le faaiuga o le Taua a le Malo o Guatemalan, ina ua faaalia e le UN-Commission History Verification Commission le tele o maliu nai lo le lipotia muamua.

Mo Pakisitana, na ou fuafuaina e uiga i 325,000 tagata ua maliliu. Na faʻavae i luga o le lolomiina faʻatusatusaga o taua feoti, ma le faʻatatauina o le averesi o faʻatusatusaga na maua i taua talu ai (12.5: 1) i le numera o tagata lautele feoti lipotia e le South Port Asia Terrorism Portal (SATP) i Initia.

Fuafuaina o Maliu i Libya, Suria, Somalia ma Yemen

I le vaega lona tolu ma le vaega mulimuli o lenei lipoti, o le a ou fuaina ai le maliu o le a mafua mai i le puipuiga a le US ma taua i Libya, Suria, Somalia ma Yemen.

O ofisa sinia a le US senior ua latou taloina le US mataupu faavae o le puipuiga ma le vavalo o taua lea na maua lona fua tele i lalo o le pulega a Obama o se "Faʻafeiloaʻi, filemu, leai se faʻasalalau" auala i taua, ma ua maua ai le atinaʻega o lenei aʻoaʻoga i tua i taua a Amerika i Amerika Tutotonu i le 1980s. A o le US faʻafaigaluega, toleniga, faʻatonuga ma le puleaina o sikola oti i Iraq na taʻua o le "Salvador Option", o le US strategy i Libya, Suria, Somalia ma Yemen ua mulimuli moni i lenei faataitaiga sili atu.

O nei taua ua avea ma faʻalavelave mo tagata o nei atunuʻu uma, ae o le US "faafesootai, filemu, leai se ala" e faʻatautaia ai i latou ua matua faamanuiaina lava i faʻamatalaga faʻasalalauga e sili ona iloa e le toʻatele o Amerika le uiga o le US i le osofiaga o le sauā ma o le vevesi lea na ufitia ai i latou.

O le uiga lautele lautele o le misiale e le tusa ai ma le tulafono ae o le faatusa tele o le missile na tupu i Suria ia Aperila 14, o 2018 ua matua ese lava mai le osofaiga o pomu a le US, lea na faaleagaina ai Raqqa, Mosul ma nisi o Suria ma Aai o Iraqi sili atu i le 100,000 pomu ma faʻaupu talu mai 2014.

O tagata o Mosul, Raqqa, Kobane, Sirte, Fallujah, Ramadi, Tawergha ma Deir Ez-Zor na feoti e pei o ni laau na paʻuʻu i totonu o se togavao lea e leai ni tusitala o Sisifo poʻo ni auvaa TV e puʻeina a latou fasiotiga tagata. E pei ona fesiligia e Harold pinter i le amataga o taua a le US i lona 2005 Nobel taliaina speech,

“Na latou faia? Ma o latou i mataupu uma mafuaʻaga i US fafo tulafono faʻavae? O le tali o le ioe, na latou faia lava, ma e iai i latou i tulaga uma e mafua mai i Amerika i fafo faiga faʻavae. Ae e te le iloaina. E leʻi tupu lava. E leai se mea na tupu. E tusa a o tupu, e leʻi tupu. E leʻi afaina. E leʻi fiafia iai. ”

Mo nisi auiliiliga auiliili i le taua tele a le US na faia i nei taua taitasi, faamolemole ia faitau laʻu tusiga, "Tuuina Atu o le Taua Tele le Tele o Tulaga," lomia i Ianuari 2018.

Libya

Na pau le faamaoniga tatau faaletulafono mo le NATO ma le au Arapi o le au faipule o le a paʻu ia le itiiti ifo i le 7,700 pomu ma faʻatau i Libya ma osofaʻia i vaega faʻapitoa faʻapitoa amata ile Fepuari 2011 Fono a le UN Security Security resolution 1973, lea na faʻatagaina "o fua talafeagai uma" mo le faʻamalamalamaina o le faʻamoemoe o le puipuia o tagata lautele i Libya.

O le ulaula o loʻo vaaia i le maeʻa ai o le NATO na faʻaumatia Tripoli, Libya
Ata: REX

Ae o le taua na fasiotia ai le toatele o tagata lautele nai lo se fua faatatau o le numera fasiotia i le amataga fouvalega ia Fepuari ma Mati 2011, lea na amata mai le 1,000 (a UN fuafuaina) i le 6,000 (e tusa ai ma le Libyan Human Rights League). Ma o le taua na manino lava le le manuia i lona taua, faʻatagaina mafuaʻaga, e puipuia tagata lautele, e pei lava ona alualu i luma i se ese ma le faʻatagaina se tasi: o le faʻaleaogaina faʻasolitulafono o le malo o Libya.

O le iugafono a le SC 1973 sa faasa ona faasaina “se pulega mai fafo o soo se ituaiga i soo se itu o teritori o Libya.” Ae faʻalauiloa le NATO ma ana uo o se osofaiga pupuni o Libya e ala i le faitau afe o Qatari ma le itu i Sisifo, o le na fuafuaina le agai i luma o le au fouvale i le salafa o le atunuu, na valaauina i le osofaia o le ea i malo o le malo ma taitai ai le osofaiga mulimuli i le ofisa o le militeli Bab al-Aziziya i Tripoli.

Qatari Sili o le Aufaigaluega O le alii sili o Hamad bin Ali al-Atiya, ma le mitamita i AFP,

"Sa matou i ai ma i latou ma o numera o Qataris i luga o le eleele sa i ai i le selau i itulagi uma. Aʻoaʻoga ma fesoʻotaʻiga sa i Qatari lima. Qatar… vaʻavaʻaia fuafuaga a le au fouvale ona o latou o tagata lautele ma e le lava le poto masani faʻamiliteli. Na matou galulue o se soʻotaga i le va o le au fouvale ma le malosiʻaga a le NATO. ”

E i ai lipoti faʻatuatuaina e faapea o se tagata Farani puipuiga malu atonu foi na ia tuuina atu le alofa tunoa lea na fasiotia ai Muammar Gaddafi Muamua Muammar Gaddafi, ina ua pueina, sauaina ma masalomia i se naifi e le "fouvale a NATO."

Se Palemene Mataupu ole Komiti ole Mataupu ole Va i Fafo i le Peretania i le 2016 na faaiʻuina e faapea o se "tapulaa faatapulaa e puipuia ai tagata lautele na fevaevaeaʻi i se faigamalo talafeagai o le suiga o faigamalo e ala i le taua a le militeri," e mafua mai ai, "le faaletonu faaupufai ma le tamaoaiga, taua o le militeri ma le va o tagata, fesoasoaniga alofa ma tagata malaga ese mai, le salalau o aia tatau a tagata soifua, o le salalau o le auupega a Gaddafi i auupega uma i le itulagi ma le tuputupu ae o Isil [Islamic State] i le itu i matu o Aferika. "

Lipoti Faasalalau o Maliu Faitalia i Libya

O le taimi lava na faʻatoʻilaloina ai le malo o Libyan, na taumafai ai loa le au tusitala e fesiligia le mataupu maaleale o le maliu o tagata lautele, lea na matua faitio lava i tulafono ma tulaga faapolokiki mo le taua. Ae o le National Transitional Council (NTC), o le malo le mautu fou na fausia e tagata o le itu i Sisifo ma le au fouvale, na taofia le tuuina atu o fua faatatau o tagata lautele ma faatonuina le aufaigaluega a le falemaʻi. e le tuʻuina atu faʻamatalaga i tusitala.

I soo se tulaga, e pei o Iraki ma Afghanistan, o galu na gaogao i le taimi o le taua ma e toatele tagata na tanumia tagata pele ia latou tuafale po o soo se mea e mafai ai, e aunoa ma le aveina oi latou i falemai.

O se taitai fouvale na fuafuaina i le masina o Aokuso 2011 lena 50,000 Libyans na fasiotia. Ma, ia Setema 8th 2011, Naji Barakat, le NTC o le Minisita fou mo le soifua maloloina, na tuuina mai se faamatalaga e faapea 30,000 tagata ua maliliu ma le isi 4,000 o loʻo misi, faʻavae i luga o le suʻesuʻega o falemaʻi, ofisa o le lotoifale ma taʻitaʻi o le au fouvale i le tele o le atunuʻu na pulea e le NTC i lena taimi. Fai mai a ia, e toe tele ni vaiaso e fai ai le suʻesuʻega, o lea na ia manatu ai e maualuga atu le fuainumera mulimuli.

O le faamatalaga a Barakat e leʻi aofia ai le tuueseese o le taua ma le maliliu o tagata lautele. Ae na ia taʻua e tusa o le afa o le 30,000 na lipotia ua maliliu o ni fitafita faamaoni i le malo, e aofia ai ma le 9,000 sui o le Khamis Brigade, na taitaia e le atalii o Gaddafi o Khamis. Na fesili Barakat i tagata lautele e lipoti maliu i o latou aiga ma auiliiliga o tagata leiloloa ina ua latou o mai i faletapuai mo tatalo i lena Aso Faraile. O le fua faatatau a le NTC e 30,000 tagata na feoti na foliga mai na tele lava ina iai tagata tau i itu uma e lua.

E fiaselau sulufai mai le laina o Libya mo meaai i a
nofoaga e sopoia ai e latalata i le tuaoi o Tunisia-Libya. Mati 5, 2016.
(Ata mai Malo Aufaatasi)

O le suʻesuʻega aupito sili ona maeʻa o le taua talu mai le faʻauʻuga o le taua 2011 i Libya o se "suʻesuʻega faʻapitonuʻu faʻavae i le faʻalapotopotoga" ua faaulutalaina "2011 Feteenaiga Faauupegaina a le Libyan: Olaga Faaletino, Puapuaga ma le Faateleina o Taulaga."  Na tusia e ni polofesa fomaʻi se tolu mai Tripoli, ma lomia i le Afuaga Aferika o Mentalia Faalavelave Faafuasei i 2015.

Na tusia e tusitala tala o oti o taua, manuaga ma ave avega na aoina e le Matagaluega o Fale ma Fuafuaga, ma auina atu ni au e fai faafesagai faafesagai ma sui o aiga taitasi e faamautinoa pe toafia tagata o latou aiga na fasiotia, manua pe sola ese Latou te leʻi taumafai e tuueseese le fasiotia o tagata lautele mai le maliliu o le au tau.

Latou te leʻi taumafai foi e faʻatusatusa fua faʻatusatusaina o maliu e leʻi faʻaalia e ala i le "fuaina o fuataga o fuataga" o le Lancet suesuega i Iraq. Ae o le suesuega Libyan Armed Conflict o se faamaumauga sili ona maeʻaeʻa o faamautu oti i le taua i Libya e oʻo atu ia Fepuari 2012, ma faamaonia ai le maliliu o le tusa o le 21,490 tagata.

I le 2014, o le faifai pea o le vevesi ma le fefinauai o le tau i Libya na oʻo atu i totonu o le Wikipedia i le taimi nei Taua Lona Lua a le Libyan.  Na valaau se vaega Libya Body Count (LBC) amataina le faʻamaonia o maliu mataga i Libya, e faʻavae i lipoti a le aufaasālalau, i luga o le ata o Iraq Body Count (IBC). Ae naʻo le tolu tausaga na faia ai e le LBC, mai ia Ianuari 2014 e oʻo ia Tesema 2016. Na faitauina le 2,825 maliu i le 2014, 1,523 i le 2015 ma le 1,523 i le 2016. (O le LBC 'upega tafaʻilagi fai mai na o se mea na tupu fua lava le tutusa numera i le 2015 ma le 2016 .)

O Peretania e faavae Nofoaga Faʻatafunaina o Auupega ma Faʻamatalaga Faʻatino (ACLED) poloketi na tausia foi le faitauga o le vevesi o maliu i Libya. Na faitauina e le ACLED le 4,062 maliu i le 2014-6, faʻatusatusa i le 5,871 na faitauina e le Libya Body Count. Mo vaitaimi na totoe i le va o Mati 2012 ma Mati 2018 e leʻi aofia i le LBC, ua faitauina e le ACLED le 1,874 maliu.

Afai o le LBC na aofia ai le vaitaimi atoa talu mai le Mati 2012, ma maua tutusa tutusa le maualuga nai lo le ACLED e pei ona faia mo le 2014-6, semanu e faitau tagata 8,580.

Fuafuaina le Tele o Tagata na Maliu i Libya

Faʻaopoopoina o fuainumera mai le Suesuega a le 2011 i le Lisa Faʻatautaia ma a matou faʻasalaga, faʻatusatusa mai le Libya Body Count ma FAIA na tuʻuina atu le 30,070 atoa o lipoti mai oti talu mai Fepuari 2011.

O le suʻesuʻega a le Libyan Armed Conflict (LAC) na faʻavae i luga o faamaumauga aloaia i se atunuu e le o iai se maliliega, seisi malo mo le 4 tausaga, ao Libya Body Count o se taumafaiga malosi e faataitai le Iraq Body Count na taumafai e lafo se upega lautele e ala i le le faalagolago i na o tala fou o le gagana Igilisi.

I Iraq, o le vaeluaga o le 2006 Lancet suesuega ma Iraq Body Count sa maualuga ona o le IBC na o le faitauina o tagata lautele, ae o le Lancet O le suʻesuʻega na faitauina ai Iraqi, faʻapea foʻi ma tagata lautele. E le pei o Iraq Body Count, o tatou autu autu e pasia i Libya na faitauina uma tagata lautele ma fitafita. Faʻavae luga o le tasi laina laina faʻamatalaina o mea taʻitasi na tutupu i le Libyan Count Count database, o le aofai o le LBC e foliga mai e aofia ai le afa afa ma tagata afa.

O faʻalavelave faʻafitafita e masani ona sili atu ona faʻatau saʻo nai lo tagata lautele, ma o loʻo i ai le taua a le au militeli i le iloiloina saʻo o tagata ita ma le iloa o latou lava tagata. O le faʻafeagai e moni lava i tagata lautele ua maliliu, lea e toetoe lava o taimi uma lava o faʻamaoniga o solitulafono taua lea na malosi ai le naunau o le auʻau na fasiotia i latou.

O le mea lea, i Afghanistan ma Pakisitana, sa ou feagai ma le au fitafita ma tagata lautele eseese, e faaaoga ai le vavalalata masani i le va o lipoti faifaipea ma suesuega o le olaga nei i na o tagata lautele, ae talia le lipoti mai o maliu o tagata e pei ona lipotia mai.

Ae o 'autau o loʻo tau i Libya e le o se' autau a le malo ma le malosi o le faʻatonuina o le faʻatonuina ma le faʻatulagaina o faʻalapotopotoga lea e mafua ai le lipotia saʻo o faʻalavelave militeri i isi atunuu ma feteʻenaʻiga, o lea e foliga mai o le lua o lipoti a le lua ma le toʻalua o loʻo maliliu i lalo o lipoti. autu autu, o le Libya Armed Conflict suʻesuʻe ma Libyan Count Count. O le mea moni, o le National Transitional Council (NTC) fuafuaina mai ia Aukuso ma Setema 2011 o le 30,000 maliu ua maeʻa sili atu maualuga nai lo le numera o taua feoti i le LAC suesuega.

Aʻo 2006 Lancet O le suesueina o le olaga faitino i Iraq na lolomiina, na faaalia ai 14 taimi le aofai o maliu na faitauina i le Iraq Body Count's lisi o tagata lautele feoti. Ae mulimuli ane mauaina e le IBC isi maliu mai lena vaitaimi, faʻaititia le paleni i le va o le Lancet suʻesuʻega a le suʻesuʻega ma le numera o le IBC i le 11.5: 1.

O le tuufaatasiga o totino mai le Libya Armed Conflict 2011 suesuega ma Libya Body Count ua sili atu le tele o le oti naua nai lo le Iraq Body Count ua faitauina i Iraq, aemaise lava ona o le LAC ma le LBC na faitauina uma le taua ma tagata lautele, ma talu ai o le Libya Body Count aofia ai maliu na lipotia mai i talafou a le Arapi, ae o le IBC e faalagolago atoa lava Faʻamatalaga talafou faʻa-Peretania ma e masani ona manaʻomia "le itiiti ifo o le lua faʻamaumauga faʻamaumauga tutoʻatasi" aʻo le i faʻasalalau oti taʻitasi.

I isi feteʻenaʻiga, o lipoti tuʻufaʻatasi e leʻi manuia lava i le faitauina o sili atu ma le lima o maliu na maua e le maeʻa, "malosi" faʻamaʻi faʻamaʻi. I le amanaʻia o nei mea taua uma, o le numera moni o tagata na fasiotia i Libya e foliga mai i le va o le lima ma le sefululua taimi le numera na faitauina e le Libya Armed Conflict 2011 suesuega, Libya Body Count ma ACLED.

O lea ou te taumateina e tusa ma le 250,000 Libyans na fasiotia i le taua, vevesi ma vevesi na faalauiloa e le US ma ana paaga i Libya ia Fepuari 2011, ma o loo faaauau pea e oʻo mai i le aso. Ave 5: 1 ma le 12: 1 o fuataga e pasia le oti o ni tuaoi i fafo atu, o le aofaʻi aupito maualalo o tagata na fasiotia o le 150,000 ma o le maualuga o le 360,000.

Syria

le "Faʻafeiloaʻi, filemu, leai se faʻasalalau" O le matafaioi a Amerika i Suria na amata ile maeʻa o le 2011 ma se CIA faʻatautaia le taotoga tagata mai fafo ma auupega e ala atu i Turki ma Jordan i Suria, ma galulue faatasi ma Qatar ma Saudi Arabia e osofaia le vevesi lea na amataina i osofaiga filemu a Arab Spring i le malo o Baathist a Suria.

Faʻasao le galu i le lagi e pei o fale ma fale
i le aai o Homs, Suria. Iuni 9, 2012.
(Ata mai Malo Aufaatasi)

O le tele o vaega faaupufai a le vaega taua o le vaega a le malo ma le aumokalasi o le faʻasoaina o osofaiga e le faʻaleagaina i Suria i le 2011 na tetee tele i nei taumafaiga mai fafo e faʻataʻitaʻia ai se taua faʻa-le-malo, ma tuʻuina atu ai faʻamatalaga malolosi e tetee atu ai i faʻasauā, lotu faʻapitoa ma le faʻaaloalo mai fafo.

Peitai, e pei lava ona maua e le palota lagolago a Tesema 2011 Qatari 55% o Suria lagolagoina la latou malo, o le US ma ana auupega na tautino atu i le fetuʻutuunai o le suiga o le pulega a le Libyan i Suria, ma le iloa lelei mai lava i le amataga e faapea o lenei taua o le a sili atu le toto ma sili atu ona faataumaoi.

O le CIA ma lana au faipule o Arapi na iu lava ina fiafia afe o tone o auupega ma le faitau afe o tagata mai fafo al-Qaeda-fesoʻotaʻi jihadis i Suria. O meatau na muamua mai mai Libya, mulimuli ane mai Croatia ma Balkans. Na latou faaaofia ai le au taʻavale, missile launchers ma isi mamafa aupega, sniper rifles, rocket propelled grenades, mortars ma tamai auupega, ma o le US na iʻu lava ina tuʻuina atu malosiʻaga anti-tank missiles.

I le taimi nei, nai lo le galulue faatasi ma taumafaiga a le UN-backed Kofi Annan e aumai le filemu i Suria i le 2012, o le US ma ona uso na umia le tolu "Uo a Suria" konafesi, lea na latou tuliloaina ai a latou lava "Fuafuaga B," ma latou tauto atu ai i le faatupulaia o le lagolagosua i le faateleina o le al-Qaeda.  Na tuu e Kofi Annan lona uiga le faafetai i le inoino ina ua maeʻa e le Failautusi o le Setete o Clinton ma lana au Peretania, Farani ma Saudi tagata ona faaleagaina lana fuafuaga filemu.

O isi, pei ona latou fai mai, o le talafaʻasolopito, o se talafaʻasolopito o le salalau solo o vevesi ma le vevesi na tosoina ai le US, UK, Farani, Lusia, Iran ma tagata tuaoi uma o Suria i totonu o lona toto malulu. E pei ona matauina e Phyllis Bennis o le Institute for Policy Studies, o nei malosiaga i fafo ua sauni uma e tau faasaga ia Syria "i le Suria mulimuli. "

O le osofaʻiga o pomu lea na osofaia e Peresitene Obama i le Islamic State i le 2014 o le osofaʻiga aupito sili ona leaga a pomu mai le US War i Vietnam, o le pa'ū sili atu i le 100,000 pomu ma faʻaupu i Suria ma Iraq. Patrick Cockburn, o le fitafita tuai a Sasaʻe tutotonu o Peretania tutoatasi nusipepa, talu ai nei na asiasi atu ai i Raqqa, o le aai muamua o 6th a Suria, ma na ia tusia, "O le faatafunaga ua atoa."

"I isi taulaga a Suria na pomuina pe faʻataʻamilomiloina i le tulaga o le galo e tasi le itumalo na sao mai ai," o le tala lea a Cockburn. "O le tulaga lea e oʻo lava ia Mosul i Iraq, e ui lava o le tele na tuʻi i lapisi. Ae i Raqqa o le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o tagata ua sosolo uma. A iai se mea e aoga, e pei o se moli auala e tasi, naʻo le pau a lea e fai i totonu o le taulaga, e faʻaalia e tagata le teteʻi. ”

Fuafuaina o le Fasioti Matautia i Suria

O fua faatatau uma o tagata lautele o le numera o tagata na fasiotia i Suria na ou mauaina e sau saʻo pe leai foi mai le Suria Observatory mo Aia Tatau a Tagata (SOHR), faʻatautaia e Rami Abdulrahman i Coventry i Peretania O ia o se sa avea muamua ma pagota faapolokiki mai Suria, ma o loʻo faigaluega ma fesoasoani e toafa i Suria o e na tosoina i luga o le upega tafailagi e tusa ma le 230 tagata tetee i le malo i le atoa atunuu. Na maua e lana galuega ni faʻatupeina mai le Iuni a Europa, ma faʻapea foi nisi mai le malo o Peretania.

Wikipedia taʻua le Syrian Center mo Faiga Faavae Suʻesuʻega o se eseʻesega punaoa ma le maualuga maualuga maliu fuafuaina, ae o lenei o le mea moni o se fuafuaga mai le SOHR o fuainumera. O fua faʻatatau i lalo e le UN e faʻavae lava i luga o lipoti a le SOHR.

O le SOHR na faitioina ona o lona le fiafia i le itu agai, ma mafua ai ona fesiligia e nisi le autu o ana faamaumauga. E foliga mai na matuaʻi aʻafia tagata lautele na fasiotia e le US air strikes, ae o lenei mea e ono mafua mai foi i le faigata ma le mataʻutia o lipoti mai IS-teritori teritori, e pei foi o le tulaga i Iraq.

O se faʻailoga tetee i le tuaʻoi o Kaversousah
o Tamaseko, Suria, ia Tesema 26, 2012. (Faʻamatalaga:
Freedom House Flickr)

Faʻailoa e le SOHR o lona faitauga e le mafai ona avea ma aofaʻi faʻatatauina o tagata uma na fasiotia i Suria. I lana lipoti talu ai nei ia Mati 2018, na faʻaopoopo ai le 100,000 i lana aofaʻi e totogi ai le lipotia i lalo o le lipoti, le isi 45,000 e faʻatupe ai pagota na fasiotia poʻo le leiloa i le vaʻaiga a le malo ma 12,000 mo tagata na fasiotia, leiloa pe leiloa i le Islamic State poʻo isi puipuiga a le au fouvale. .

Tuʻua ese nei suiga, SOHR ile Mati 2018 lipoti pepa o le maliu o le 353,935 fitafita ma tagata lautele i Suria. O lena aofaiga e aofia ai le 106,390 tagata lautele; 63,820 'Au a Suria; 58,130 sui o le militeri lagolago a le malo (aofia ai 1,630 mai le Hezbollah ma 7,686 isi tagata mai fafo); 63,360 Islamic State, Jabhat Fateh al-Sham (muamua Jabhat al-Nusra) ma isi Islamist jihadis; 62,039 isi taua tetee i le malo; ma 196 tino le mailoa.

O le faʻamavaeina o lenei mea i lalo o tagata lautele ma tagata taua, o le 106,488 tagata faʻapitoa ma tagata 247,447 na fasiotia (faʻatasi ai ma le 196 o tagata e leʻo faʻasalalauina vaevaeina tutusa), e aofia ai le 63,820 Syrian Army army.

O le SOHR's ​​count e le o se suʻesuʻega fuainumera fuainumera pei o le 2006 Lancet suesuega i Iraq. Ae tusa lava poʻo le a le latou itu teteʻe, o le SOHR e foliga mai o se tasi o taumafaiga sili ona maeʻa e "pasi" faitau le au oti i soʻo se taua talu ai nei.

Pei o ofisa o fitafita i isi atunuʻu, e le taumateina e le Ami a Suria le saʻo o fuainumera o ana fitafita. E le aofia ai ni fitafita fitafita, e matuaʻi masani ai lava ona faitau e le SOHR sili atu nai lo 20% o isi tagata na fasiotia i le Taua a le Malo a Suria. Ae o le lipoti a le SOHR e mafai ona maeʻaeʻa e pei o soo se taumafaiga na muamua atu e faitauina tagata ua maliliu i auala "pasita".

Aveina o le SOHR o pasi lipoti lipoti mo le le militeri taua maliu e pei o le 20% o le moni aofaʻi fasiotia o lona uiga o 1.45 miliona tagata lautele ma le militeri fitafita ua fasiotia. Ina ua maeʻa ona faʻaopopoina le 64,000 fitafita a Suria na fasiotia i lena numera, ou te taumate e tusa ma le 1.5 miliona tagata na fasiotia i Suria.

Afai na sili atu le alualu i luma o le SOHR nai lo se isi lava taumafaiga muamua "pasif" e faitau le au oti i se taua, ma ua faitauina le 25% poʻo le 30% o tagata na fasiotia, o le numera moni na fasiotia e mafai ona i lalo o le 1 miliona. Afai e leʻi alualu i luma e pei ona foliga mai, ma o lona faitauga e latalata i le mea sa masani ai i isi feteʻenaʻiga, lona uiga e oʻo i le 2 miliona tagata atonu na fasiotia.

Somalia

O le toʻatele o tagata Amelika e manatua le fesoasoani a Amerika i Somalia lea na taʻitaʻia ai le "Black Hawk Down" mea na tupu ma le tolopoina o US 'au i le 1993. Ae o le tele o Amerika e le manatuaina, pe ono le iloa foi, na faia e le US se isi "Faʻafeiloaʻi, filemu, leai se faʻasalalau" faʻaauau i Somalia i le 2006, i le lagolagosua i se osofaʻiga a Aitiopi.

O Somalia na mulimuli ane "tosoina i luga i ona seevae" i lalo o le puleaina o le Faʻasalalauga o Faamasinoga Faa-Islam (ICU), o le iuni o faʻamasinoga faʻaleaganuʻu na malilie e galulue faʻatasi e faʻatautaia le atunuʻu. O le ICU na aufaʻatasi ma le taua i Mogadishu ma faʻatoʻilaloina isi aliʻi o taua na pulea tumaoti talu mai le pa'ū o le malo tutotonu i le 1991. O tagata na latou iloa lelei le atunuʻu, na latou faʻamalieina le ICU o se atinaʻe faʻamoemoe mo le filemu ma le mautu i Somalia.

Ae i le anotusi o lana "taua i luga o le fefe," na faʻailoa ai e le malo o Amerika le Iuni o le Faʻamasinoga Isalama o se fili ma se faʻamoemoe mo gaioiga a le militeri. O le US na aufaʻatasi ma Etiopia, o Somalia o le tauvaga faʻaitulagi masani (ma le tele o atunuʻu Kerisiano), ma faʻatautaia osofaiga o le ea ma le faʻaaogaina o malosiaga faʻapitoa e lagolagoina se Aitiopia osofaiga a Somalia e aveese le ICU mai le mana. E pei o isi atunuu uma ua osofaia e le US ma ona sui talu mai le 2001, o le aafiaga o le osofaʻia Somalia toe foʻi i sauāga ma le vevesi lea e faaauau pea i lenei aso.

Fuafuaina o le Oti i Somalia

O punaoa tuusaʻo na mafua ai le fasioti tagata oti i Somalia talu mai le osofaʻiga a Ausetalia i Amerika i 2006 i le 20,171 (Uppsala Polokalame Faʻataʻatia o Fesoʻotaʻiga (UCDP) - e ala i 2016) ma le 24,631 (Nofoaga feteʻenaʻi nofoaga ma mea na tutupu faʻamatalaga Poloketi (ACLED)). Ae o le faʻailoga o le faʻalapotopotoga tumaoti, Elman Peace ma Human Rights Centre i Mogadishu, lea na na o 2007 ma 2008, na mafua ai le maliliu o 16,210 i na tausaga e lua, 4.7 taimi o numera na faitauina e UCDP ma 5.8 taimi ACLED tally mo na tausaga e lua.

I Libya, Libya Body Count e naʻo le 1.45 taimi le aofaʻi o tagata maliliu e pei o ACLED. I Somalia, na faitauina e Elman Peace le 5.8 taimi sili atu nai lo le ACLED - o le eseesega i le va o le lua o le 4 taimi sili atu. Ua taʻu mai ai o le faitauga a Elman Peace e tusa e faalua ona maeʻa maeʻa a le Libya Body Count's, ae o le ACLED e foliga mai e tusa ma le afa le aoga i le faitauina o taua na feoti i Somalia e pei foi o Libya.

UCDP logged maualuga numera o maliu nai lo ACLED mai le 2006 seʻia oʻo i le 2012, aʻo le ACLED na lolomiina numera sili atu nai lo UCDP talu mai le 2013. O le averesi o a latou faitauga e lua e maua ai le aofaʻi o 23,916 maliliu feoti mai ia Iulai 2006 i le 2017. Afai o Elman Peace na faʻaauau pea ona faitauina taua maliu ma sa faaauau pea ona maua 5.25 (le averesi o 4.7 ma 5.8) taimi o numera na mauaina e nei faavaomalo mataituina vaega, semanu i le taimi nei faitau e tusa ma le 125,000 feoti oti talu mai le US-lagolagoina Aitiope osofaiga ia Iulai 2006.

Ae e ui na faitau e Elman Peace le tele o maliu nai lo UCDP poʻo le ACLED, ae ua naʻo se "pasif" faitauga o oti taua i Somalia. Ina ia faʻatusatusaina le aofaʻi o oti taua na mafua mai i le US faʻaiuga e faʻaumatia le malo fou a le ICU a Somalia, e tatau ona tatou faʻateleina nei fuainumera i se fua faatatau e paʻu i se mea i le va o mea na maua i isi feteʻenaʻiga, i le va o le 5: 1 ma le 20: 1.

Faʻaogaina o se 5: 1 faʻatusatusa i laʻu faʻatatauga o le a le Elman Project ono faitauina i le taimi nei maua ai le aofaʻi o 625,000 maliu. Faʻatulagaina le 20: 1 faʻatusatusa i le maualalo maualalo faitauga e UCDP ma ACLED o le a maua ai le maualalo numera o 480,000.

E foliga mai o le Elman Project na sili atu nai lo le 20% o tagata na maliliu i Somalia. I leisi itu, UCDP ma ACLED naʻo le faitauina o lipoti o maliu i Somalia mai o latou nofoaga autu i Suetena ma Peretania, faʻavae i luga o faʻasalalau lipoti, o lea atonu na latou faitauina laʻititi ifo i le 5% o moni maliu.

Afai o le Elman Project sa na o le puʻeina o le 15% o le aofaʻi o maliu nai lo le 20%, o lona uiga o le 830,000 tagata na fasiotia talu mai le 2006. Afai o UCDP's ma ACLED o faitauga ua mauaina sili atu nai lo 5% o le aofaʻi o maliu, o le aofaʻi moni e mafai ona maualalo nai lo le 480,000. Ae o lona uiga o le Elman Project na faʻailoaina se sili atu maualuga vaega o oti moni, lea o le a le mafaatusalia mo sea galuega.

O lea ou te manatu o le numera moni o tagata na fasiotia i Somalia talu mai le 2006 e tatau ona i ai i le va o 500,000 ma 850,000, ma e ono foliga mai e uiga i le 650,000 faʻamalosi oti.

Yemen

O le Iunaite Setete o se vaega o le soʻofaʻatasi lea na pomuina Yemen talu mai le 2015 i se taumafaiga e toe faʻafoʻi mai le Peresetene muamua o Abdrabbuh Mansur Hadi i le paoa. O Hadi na filifilia i le 2012 ina ua maeʻa le tetee a Arab Spring ma fouvalega faaauupegaina, na faamalosia ai le pule faamalosi a le malo o Yemen, o Ali Abdullah Saleh, e faamavae ia Novema 2011.

O le faʻatonuga a Hadi o le tusia lea o se tulafono fou ma faʻatulaga se palota fou i totonu o le lua tausaga. Na ia le faia se tasi o nei mea, o lea na osofaʻia ai le laumua ia Setema 2014, ma taofia ai Hadi ma lona malo e faʻataunuʻu le latou tulafono ma faʻatautaia se palota fou.

O le Zaidis o se vaega eseʻese a le lotu Shiite o loʻo aofia ai le 45% o le faitau aofaʻi o Yemen. Zaidi Imams na pulea le tele o Yemen mo le sili atu i le afe tausaga. Sa nonofo filemu Sunnis ma Zaidis i Yemen mo le tele o seneturi, o le faʻaipoipoga e taatele ma latou te tatalo i ia lava faletapuai.

O le mulimuli Zaidi Imam na soloia i se taua faalemalo i le 1960s. I le taua lena, na lagolagoina ai e le au Saudi le pulega a le au aliʻi o Zaidi, ae osofaʻia e Yemen le Aikupito e lagolagoina le malo o le malo, lea na mulimuli ane fausia le Yemen Arab Republic i le 1970.

I le 2014, na musu Hadi e galulue faʻatasi ma le Houthis, ma faamavae ia Ianuari 2015. Na sola o ia i Aden, lona nuu, ma agai atu ai i Saudi Arabia, lea na faalauiloa ai se osofaʻiga pomu na lagolagoina e le malo o Amerika ma le poloka o le sami e taumafai e toe faafoʻi o ia i le paoa.

Aʻo faʻatautaia e le Saudi Arabia le tele o osofaʻiga a le ea, na faʻatau atu e le US le tele o vaalele, pomu, missiles ma isi meatau o loʻo ia faʻaaogaina. O Peretania o le Saudis 'lona lua sili ona tele auupega kamupani. A aunoa ma le US satelite atamai ma in-air refueling, Saudi Arabia e le mafai ona faia ni osofaʻiga i luga o Yemen e pei ona faia. O lea la, o le tipiina o auupega a le Iunaite Setete, o le ea i totonu o le ea faʻafouina ma le lagolagoina faʻapitoa e ono avea ma filifiliga taua i le faʻamutaina o le taua.

Fuafuaina o Taua Taua i Yemen

O le faʻasalalalauina o faʻamatalaga o maliu i Yemen e faʻavae i suʻesuʻega masani a falemaʻi iina e le World Health Organization, e masani ona faʻataʻatia e le UN Office mo le Faʻatasiina o Manatu Agaalofa (UNOCHA). O le tala lata mai talu mai Tesema 2017, e toʻa 9,245 tagata ua fasiotia, e aofia ai ma le 5,558 tagata lautele.

Ae o le lipoti a UNOCHA o Tesema 2017 na aofia ai se faʻamatalaga e faapea, "Ona o le maualuga o numera o falemaʻi e le o galulue pe o loʻo galue i se vaega ona o le feteenaiga, o nei fuainumera ua faʻamatalaina ma foliga maualuga."

O se pitonuu i totonu o le laumua o Yemeni o Sanaa
ina ua maeʻa le uluaʻi amataga, Oketopa 9, 2015. (Wikipedia)

Tusa lava pe o falemaʻi ua maeʻa faʻagaioia, o le tele o tagata na fasiotia i taua e le mafai ona oʻo atu i se falemaʻi. E tele falemaʻi i Yemen na afaina i osofaiga a le ea a Saudi, o loʻo iai le poloka o le sami e tapu ai le aumaia o vailaʻau, ma sapalai o le eletise, vai, taumafa ma suauʻu na aafia uma i le pomu ma le poloka. O lipoti la a le WHO e uiga i lipoti fai mai le falemaʻi e foliga mai ose vaega laititi lea o tagata na feoti.

Ua lipotia e le ACLED le maualalo ifo o le fuainumera nai lo le WHO: 7,846 e oʻo atu i le faaiuga o le 2017. Ae le pei o le WHO, ACLED e lata mai i le aso faʻamaumauga mo le 2018, ma lipotia le isi 2,193 maliu talu mai Ianuari. Afai e faʻaauau pea ona lipotia e le WHO le 18% sili atu oti nai lo le ACLED, o le aofaʻi o le WHO e oʻo mai i le taimi nei o le 11,833.

E oʻo foi i le UNOCHA ma le WHO o loʻo aloaʻia le taua tele o le maliu o taua i Yemen, ma le fua faatatau i le va o lipoti a le WHO ma maliu moni e foliga mai o loʻo agaʻi atu i le pito maualuga o nofoaga na maua i isi taua, na feeseeseaʻi i le va o le 5: 1 ma le 20: 1. Ou te taumateina e tusa ma le 175,000 tagata na fasiotia - 15 taimi o fuainumera na lipotia e le WHO ma le ACLED - ma le laʻititi ifo o le 120,000 ma le maualuga o le 240,000.

Le Tau Moni Moni a le US Cost

I le aotelega, i vaega e tolu o lenei lipoti, na ou fuafuaina ai o Amerika i le maeʻa ai o le 9/11 taua na fasiotia ai le tusa o le 6 miliona tagata. Masalo ole numera moni e naʻo le 5 miliona. Pe atonu o le 7 miliona. Ae ou te mautinoa lava e faitau miliona.

E le na o le selau ma afe o afe, e pei o le toatele o tagata e malamalama lelei i latou, ona o le tuufaatasia o "lipoti le sao" e le mafai ona sili atu nai lo le vaega o le numera saʻo o tagata na maliliu i atunuu e ola i ituaiga ituaiga o le sauā ma le vevesi osofaiga a lo tatou atunuu ua faʻalauiloa mai ia i latou talu mai le 2001.

Le lipoti o le Suria Observatory mo Aia Tatau a Tagata e mautinoa lava ua maua se vaega tele o oti moni nai lo le numera laitiiti o suesuega ua maea ona lipotia mai e pei o le fuafuaina o le olaga nei e le Misiona a le UN Assistance Mission i Afghanistan. Ae o i laʻua uma o loʻo avea ma sui o se vaega o le aofaʻi o maliu.

Ma o le numera moni o tagata na fasiotia, e mautinoa lava e le o le sefulu o afe, e pei o le toʻatele o tagata lautele i le Iunaite Setete ma i Peretania ua taʻitaʻia e talitonu, e tusa ai ma palota e faia.

Matou te manaʻomia faʻamalosia tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina lautele e faʻatautaia suʻesuʻega faʻavaomalo i totonu o atunuʻu uma o le US ua oʻo i taua talu mai le 2001, ina ia mafai e le lalolagi ona tali saʻo i le fua moni o le oti ma le faʻaumatiaga na mafua ai nei taua.

E pei ona lapataʻi mai nei Barbara Lee i ana paʻaga ae leʻi faia lana palota teteʻe i le 2001, ua tatou "avea ma mea leaga tatou te le fiafia i ai." Ae o nei taua e leʻi o mai faʻatasi ma taua taua a fitafita (e leʻi oʻo mai) poʻo ni tautalaga e uiga i le faʻatoilaloina o le lalolagi. Nai lo lena ua latou tauamiotonuina e "Taua faʻamatalaga" e faʻafefe ai fili ma afaina faalavelave, ona fai ai lea i se "Faʻalelei, filemu, leai se saolotoga" auala, e natia ai a latou tau i le toto o le tagata mai tagata lautele Amerika ma le lalolagi.

A maeʻa le 16 tausaga o taua, e tusa ma le 6 miliona o faʻatafunaga, faʻaumatia faʻamaʻi malo 6 ma le tele o isi faʻalavelave faʻafuaseʻi, e matua faanatinati le oo mai o tagata Amerika i le tau moni o tagata i taua a le tatou atunuu ma pe faapefea ona faʻasaoina i tatou ma faʻasese i le liliu se mata tauaso ia i latou - aʻo le i umi atu, faʻaumatia nisi atunuu, atili faʻaleagaina le tulafono o tulafono faʻavaomalo ma fasioti miliona miliona o tatou uso a tagata.

As Tusia e Hannah Arendt in Le Origins of Totalitarianism, "Matou te le toe gafatia ona ave le mea lelei i taimi ua tuanaʻi ma na ona taʻua o lo matou tofi, e tiaʻi le leaga ae manatu o ia o se avega mate na o ia lava taimi o le a tanu i le galo. O le laufanua o le eleele o talaʻaga o Sisifo na iu lava ina oʻo mai i luga ma faoa le mamalu o a tatou tu ma aga. O le mea moni lenei o loʻo tatou ola ai. ”

Nicolas JS Davies o le tusitala o le Toto i o Tatou Lima: o le osofaʻiga a Amerika ma le Faʻafanoga o Iraq. Na ia tusia foi le mataupu i luga o le "Obama i Taua" i le Faatulagaina o le 44th Peresitene: o se Lipoti o le Card on Barack Obama's First Term as Leader Leader.

Tali 3

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Faatatau Mataupu Faavae o

La Tatou A'oa'oga o Suiga

Auala e muta ai Taua

Agai mo le Filemu Lu'i
Mea na tutupu i Antiwar
Fesoasoani ia Matou Tuputupu Ae

Laititi Donors Faʻaauau Matou

Afai e te filifili e faia se sao faifaipea a itiiti ifo ma le $15 i le masina, e mafai ona e filifilia se meaalofa faafetai. Matou te faʻafetai i a matou foaʻi faifaipea i luga o la matou upega tafaʻilagi.

O lou avanoa lenei e toe mafaufau ai a world beyond war
Faleoloa WBW
Faʻaliliu I soʻo se gagana